Prema riječima predlagača Nacrta zakona, namjera je da se “ovim zakonom poništi neustavno formiranje VSTS-a BiH, kao posljedice odluke visokog predstavnika u BiH”.

Kako kažu, Ustavom BiH nije definisana nadležnost BiH u oblasti pravosuđa.

Zakonom je predviđeno da VSTS RS-a preuzme nadležnosti u biranju sudija i tužilaca u sudovima, kao i ostalih nosilaca pravosudnih funkcija.

VSTS bi trebao imati 11 članova – četiri člana biraće sudovi u RS-u, četiri tužilaštva, a po jednog člana biraju Skupština, Vlada i Advokatska komora RS-a.

Zakon o VSTS-u RS-a stupiće na snagu godinu dana od dana objavljivanja.

Izglasavanju zakona prethodila je višečasovna rasprava, sa sukobima između predstavnika vlasti i opozicije, kao i optužbama od strane poslaničke grupe “Zajedno sa BiH” da se ovim zakonom krši Ustav BiH.

Nacrt zakona o VSTS-u u skupštinsku proceduru poslali su poslanici vladajuće većine, a ne Vlade Republike Srpske, koju je NSRS zaključcima od 10. decembra 2021. godine obavezala da pripremi zakonsko rješenje.

Na toj sjednici doneseni su zaključci o prenosu nadležnosti sa države na entitet iz oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti.

Tačka o VSTS-u nije bila predviđena prvobitnim dnevnim redom koji je usvojen na sjednici Kolegijuma 28. januara, pa je pred početak ove sjednice održana još jedna sjednica te uvrštena i ova tačka.

Međunarodne organizacije su ranije izrazile zabrinutost zbog usvajanja Zakona o VSTS-u RS-a. Iz Transparency Internationala (TI) u BiH su naveli da takav postupak vodi u potpunu pravnu nesigurnost i zarobljavanje pravosuđa.

“Stvaranjem paralelnih institucija narušila bi se pravna sigurnost i građani bi se ometali u uživanju osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao što su pravo na ličnu slobodu i sigurnost, pravo na imovinu i slično”, naveo je TI.

U saopštenju su pojasnili i da vlast u Republici Srpskoj prethodnih mjeseci kreiranjem paralelnih institucija bez osnova očigledno nastoji uspostaviti kontrolu nad svim institucijama i procesima, a sada se kroz imenovanje podobnih sudija i tužilaca nastoji dodatno potkopati sistem vladavine prava. Podsjetili su i da BiH već ima VSTS, koji je osnovan kao nezavisni i samostalni organ, i ima zadatak da obezbijedi nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u saopštenju je prije rasprave u Narodnoj skupštini podsjetio da je uspostavljanje VSTV-a na državnom nivou bilo ključna reforma zasnovana na saglasnosti kako bi se unaprijedio rad pravosuđa 2004. godine.

“Ofanzivno usvajanje odluke o drugom tijelu, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske, predstavlja kršenje ovog sporazuma. Time se ugrožava uticaj pravosuđa i primat koji ima vladavina prava”, naveo je Schmidt te najavio kako će o posljedicama usvajanja odluke razgovarati sa ambasadorima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.

U julu prošle godine visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, nakon čega su predstavnici iz RS-a blokirali rad državnih institucija.

Skupština Republike Srpske usvojila je, između ostalog, i Prijedlog zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, na prijedlog Кluba poslanika SNSD-a.

Ovaj zakon je najavljivan kao jedna od antikorupcijskih mjera.

Zakonom je predviđeno da Poreska uprava Republike Srpske vodi postupak utvrđivanja imovine i posebnog poreza, kao i obavezu o naplati i praćenju svih procesa.

Kada je riječ o utvrđivanju porijekla imovine, zakon predviđa da se u obzir uzima cjelokupna imovina fizičkog lica.

Pored nepokretnih stvari kao što su stan, kuća, zemljište, kontrolisali bi se i štedni ulozi, novac, kriptovalute, prava intelektualne svojine.

Zakon se odnosi na imovinu stečenu u periodu od 9. januara 1992. godine.

U Članu 13. zakona se navodi da “Poreska uprava pokreće postupak kontrole, na način propisan zakonom kojim se uređuje poreski postupak, ako se u prethodnom postupku učini vjerovatnim da u najviše tri uzastopne kalendarske godine u kojima fizičko lice ima uvećanje imovine, postoji razlika između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda fizičkog lica koja je veća od 300.000 KM”.

Kako je predlagač naveo, primjenom ovog zakona i stavljanjem pod lupu imovine svih građana koji imaju očigledno uvećanje imovine u uzastopne tri godine koje je veće od 300.000 KM, Republika Srpska jasno pokazuje da nema nikakvog kompromisa u pogledu korupcije, budući da su upravo ovakva zakonska rješenja jedini mogući način i put za iskorjenjivanje sive ekonomije i podizanje svijesti o važnosti plaćanja poreza.

The post Usvojen Nacrt Zakona o VSTS Republike Srpske first appeared on Gerila.info.