piše BIRN BiH

Mirjana Hrustić, sutkinja Osnovnog suda u Derventi, kazala je u četvrtak, 15. maja 2025. godine, pred prvostepenom disciplinskom komisijom koja ispituje njenu odgovornost zbog kašnjenja u odlučivanju u predmetima da je na ročište došla “na rizik” i tražila da joj se dolazak prizna kao olakšavajuća okolnost.

Iznoseći svoju odbranu, kazala je da je ranije dobila e-mail u kojem je nosiocima pravosudnih institucija rečeno da ne “komuniciraju sa VSTV-om i da ga ne smatraju validnim”.

Ovo je prvo javno priznanje da postoje i drugi direktni pritisci na sudije i tužioce u Republici Srpskoj, nakon niza pokušaja pritisaka i prijetnji prekidom finansiranja koje su entitetski predsjednik i premijer ponavljali proteklih sedmica poslije osuđujuće prvostepene presude Miloradu Dodiku. Dodik je ranije tražio da entitetsko pravosuđe radi prema nedavno usvojenim zakonima koje je poništio Ustavni sud.

Detektor je kontaktirao sve sudove i tužilaštva u Republici Srpskoj, i prema odgovorima dvije trećine njih, finansijsko uslovljavanje još uvijek nije ispunjeno u stvarnosti i oni i dalje dobijaju novac iz entitetskog budžeta. Ali u sudovima i tužilaštvima nisu spremni javno govoriti o pritiscima s kojima se suočavaju i kako to utiče na njihov rad.

Sutkinja Hrustić nakon ročišta nije pristala zvanično govoriti za Detektor.

Navela je, kao i najmanje deset drugih sudija i tužilaca iz Republike Srpske koje je Detektor kontaktirao, da svoj posao obavlja profesionalno i nezavisno, i da pritisci ne utiču na njihov svakodnevni rad.

Ali, u nezvaničnim razgovorima, većina atmosferu u sudovima i tužilaštvima naziva “delikatnom”.

Jedan sudija osnovnog suda iz istočnog dijela Republike Srpske rekao je da bi razgovor o pritiscima mogao “dovesti u nezgodnu situaciju moj sud”, dok je odbijao razgovor.

Atmosferu je “delikatnom” opisao predsjednik jednog suda iz Republike Srpske dok je odbijao govoriti o ovoj temi, uz opravdanje da bi tako mogao ugroziti svoje uposlenike. Situacija jeste delikatna, ali nas to ne sprečava da svoj posao radimo profesionalno, kazao je sudija.

Niz drugih sudija i tužilaca odbili su razgovor tvrdeći da i dalje rade svoj posao i da se ne obaziru na političke pritiske.

Samo je jedan nosilac pravosudne funkcije u Republici Srpskoj, od više od deset njih koje je kontaktirao Detektor, pristao govoriti javno.

“Mi obavljamo svoj posao kao što smo i dosad obavljali, i normalno funkcionišemo”, navela je Živana Bajić, predsjednica Udruženja tužilaca u RS-u, u razgovoru za Detektor, dodajući da joj nije poznato da je i jednom tužiocu ukinuta plaća.

Ovaj razgovor vođen je dva mjeseca nakon što su vlasti Republike Srpske objavile da će institucijama i pojedincima koji ne poštuju Zakon o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija u BiH ukinuti finansiranje.

“To nije utjecalo na naš rad i mi radimo naš posao. Obavljamo svoje poslove bez obzira na to što se dešava”, navela je Bajić, dodajući kako ima saznanje da ove odluke ne utječu ni na druge tužioce.

Zakon o neprimjenjivanju Zakona o Državnom sudu i tužilaštvu, te Visokom sudskom i tužilačkom vijeću je Narodna skupština usvojila u februaru ove godine, nakon čega ga je Ustavni sud BiH privremeno stavio van snage.

Odgovori 22 pravosudne institucije iz RS-a na upite Detektora ukazuju da do obustave finansiranja nije došlo. Na upite nije odgovorilo deset pravosudnih institucija.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), krovne pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini, za Detektor su potvrdili da nemaju saznanja o postojanju obustave finansiranja pravosudnih institucija u Republici Srpskoj.

Sanin Bogunić, predsjednik ove institucije, nije odgovorio na pitanje kako zaštititi sudije i tužioce, navodeći kako su stavovi Vijeća jasni.

Bogunić je, na Konferenciji sudija i tužilaca održanoj u Neumu u aprilu ove godine, pozvao na nezavisnost pravosudne institucije, navodeći da je potrebno jasno i odlučno poručiti da sudovi i tužilaštva neće biti alat u rukama bilo koga.

Kazao je da je odgovorno i odlučno liderstvo, usmjereno na građane, potrebno više nego ikada.

“Naša je obaveza da budemo brana svakoj vrsti političkog uticaja i da očuvamo nezavisnost kao osnovu povjerenja javnosti u rad pravosuđa”, naveo je Bogunić.

Ovakav stav imaju i drugi sagovornici Detektora, koji odluke vlasti Republike Srpske vide kao direktan pritisak na sudije i tužioce.

“Dodikova vlast ima hiperprodukciju tih zakona koji služe za politički pritisak, ali se ne primjenjuju”, kaže Esad Fejzagić, bivši sudija, i dodaje kako je šteta što finansiranje svih pravosudnih institucija ne ide s državnog budžeta.

“Ovdje je očigledno bila namjera pritiska”, kaže on.

Slično mišljenje dijeli i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, iz koje navode kako je svaki pokušaj vršenja pritiska ili zastrašivanja pravosuđa veoma problematičan, neprihvatljiv i opasan.

Nametanje finansijskih ili drugih uslova u svrhu utjecaja na ponašanje pojedinačnih sudija ili tužilaca, ili u svrhu prisiljavanja na institucionalno poštivanje odluka kojima se podriva uspostavljeni pravni poredak, vide kao pritisak u OSCE-u.

“Takvo djelovanje predstavlja oblik direktnog političkog pritiska i direktno je u suprotnosti s principima nezavisnosti pravosuđa i vladavine prava. Slabljenje pravosudnog sistema i podrivanje odgovornosti omogućava političkim akterima da djeluju nekažnjivo”, navode iz ove međunarodne organizacije.

Nosioci pravosudnih funkcija s kojima je razgovarao Detektor tvrde kako ih ovakvo postupanje ne ometa u njihovom radu, te da ne bi ugrozili svoj ili rad svojih kolega zbog retorike političara.

Odluka kojom je Ministarstvu pravde naloženo da prati rad pravosudnih institucija kako bi se moglo odrediti kojoj ukinuti finansiranje, donesena je nakon što je Ustavni sud BiH zakone kojima se zabranjuje djelovanje Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH te SIPA-e na području Republike Srpske privremeno stavio van snage.

Milorad Dodik je potpisao ukaze o njihovom proglašenju i oni su 6. marta 2025. godine stupili na snagu.

Arben Murtezić, bivši direktor federalnog Centra za edukaciju sudija i tužilaca (CEST), nada se da dodatne optužbe sudova i tužilaštava u javnosti neće utjecati na percepciju javnosti. Ona je godinama veoma loša.

Murtezić kaže kako postojeći zakonski okvir omogućava nezavisnost pravosuđa, a on je upravo taj koji se narušava. Retorika i odnos prema pravosuđu se mijenjaju nagore, a najave blokiranja finansiranja i dislociranja sudova od strane onih koji zaista imaju instrumente jesu daleko ozbiljnije, smatra on.

Iako navodi kako bi u slučaju obustave finansiranja trpjeli građani, te da za njega ne postoji pravni osnov, Murtezić kaže kako su pravna nesigurnost i ekonomska šteta realne i izvjesne posljedice nastavka ovakvih aktivnosti.

“Finansiranje koje, naravno, ne može biti samostalno, može biti slaba tačka u ovakvim okolnostima i tu bi trebale postojati neke zakonske garancije, primjerice, propisan obavezan dio budžeta i slično, ali to u ovom trenutku nije realno. Međutim, treba uvijek ponavljati da se pravosuđe finansira prije svega radi građana”, kaže Murtezić.

Na sjednicama krovne pravosudne institucije nije se raspravljalo o stanju u Republici Srpskoj, ali je istaknuto kako Vijeće pruža podršku kolegama iz RS-a. Za Detektor iz Vijeća poručuju kako sudovi i tužilaštva trebaju dosljedno promovirati temeljna načela vladavine prava, pri čemu posebno ističu da je pravosuđe treći, nezavisni stup vlasti, čija se nezavisnost mora u potpunosti poštovati i štititi.

“Svaki oblik pritiska na rad pravosudnih institucija smatramo neprimjerenim”, navode iz ove institucije i dodaju kako od svih očekuju da u svom radu postupaju u skladu sa Ustavom BiH, važećim zakonodavnim okvirom te profesionalnim i etičkim standardima.

“Nezavisno i nepristrano odlučivanje predstavlja temelj njihovog djelovanja”, kaže Vijeće i dodaje kako su u stalnom kontaktu s pravosudnim institucijama te da im pružaju punu podršku u osiguravanju nezavisnosti i zakonitog postupanja.

Iz Ministarstva pravde Republike Srpske nisu odgovorili na upit da li je sačinjen spisak institucija kojima treba ukinuti finansiranje, a iz Ministarstva finansija da li je ijednoj finansiranje ukinuto.

Detektor nije dobio komentar Radovana Viškovića, predsjednika Vlade, niti Miloša Bukejlovića, ministra pravde Republike Srpske.

The post Dok im prijete finansiranjem i zabranom komuniciranja s VSTV-om, sudije i tužioci u RS-u se boje javno govoriti first appeared on Gerila.info.

Disciplinska tužiteljica Aldijana Porča je na pripremnom ročištu rekla da je sudija Keleman 3. marta 2024. pristao da se na skupu SNSD-a fotografiše s Vladom Đajićem, direktorom Univerzitetskog kliničkog centra Banja Luka i članom Predsjedništva te stranke, a nakon čega su se te fotografije širile putem društvenih mreža i internet portala.

Tužiteljica Porča je navela da su te fotografije izazvale negativne komentare, zbog čega je došlo do kršenja principa etičkog kodeksa.

Sudija Keleman nije pristupio pripremnom ročištu, a njegov pravni zastupnik Zoran Kisin je rekao da je tuženi ranije dostavio odgovor na tužbu i da pri tome ostaju u potpunosti.

“Ured disciplinskog tužioca će u narednim ročištima dostaviti materijalne dokaze, objave na društvenim mrežama Vlade Đajića te objave koje su prenijeli internet portali, kao i izjavu tuženog”, rekla je disciplinska tužiteljica Porča.

Pravni zastupnik tuženog je rekao da je od mjesnog i gradskog odbora SNSD-a zatražio dokaz da sudija Keleman nije član te stranke. Dodao je da Keleman nikada nije bio sudija u predmetima koji su se odnosili na Vladu Đajića i na SNSD, te da se protiv njega nikada ranije nisu vodili disciplinski postupci.

Predsjedavajući Disciplinske komisije VSTV-a Draženko Lugonja rekao je da njegovo članstvo u SNSD-u nije predmet tužbe.

Zastupnik tuženog je kao svjedoke predložio Vladu Đajića, koji bi svjedočio na okolnosti njegovog naknadnog dolaska na skup, te sudiju Okružnog suda u Banjoj Luci i člana VSTV-a Srđana Forcu, koji poznaje tuženog i koji može govoriti o njegovim kvalitetama. Osim njih, predložen je i rođak tuženog, koji će posvjedočiti da on nije dobrovoljno došao na skup, već da ga je on pozvao “na piće i mezu“.

Ured disciplinskog tužioca je uložio prigovor na pribavljanje informacija o stranačkom članstvu kao nerelevantne i naknadni dolazak Vlade Đajića, što je naveo kao jedan od materijalnih dokaza.

“Nije sporno da je Vlado Đajić naknadno došao na skup i druženje, smatram da to nije relevantno“, rekla je disciplinska tužiteljica.

Disciplinska komisija je odbila predložene dokaze tuženog, izuzev svjedočenja Đajića i Kelemanovog rođaka.

Glavna rasprava zakazana je za 17. februar, kada je planirano i iznošenje završnih riječi.

detektor.ba

The post Disciplinski postupak protiv sudije iz Banje Luke zbog fotografisanja na skupu SNSD-a first appeared on Gerila.info.

U kratkom saopštenju iz Vlade RS navodi se da je sa delegacijom VSTS, u kojoj su bili predsjednik VSTS BiH Halil Lagumdžija i direktor Sekretarijata VSTS BiH Admir Suljagić, razgovarano o aktuelnoj situaciji i pitanjima iz oblasti pravosuđa, kao i sistemu finansiranja pravosudnih institucija koji ima za cilj unapređenje pravosudnog sistema.

„Ovo je jedan u nizu sastanaka koji će, svakako, unaprijediti saradnju između Ministarstva pravde i VSTS BiH. Nezavisno, kvalitetno i odgovorno pravosuđe je cilj kojem zajedno težimo, a rezultati dosadašnjeg zajedničkog rada i saradnje pokazatelj su da smo na dobrom putu ka njegovoj realizaciji“, izjavio je ministar pravde u Vladi Republike Srpske Miloš Bukejlović.

Kada se u obzir uzme saopštenje nakon sastanka u kome se navode samo pozitivni aspekti, mogli bi zaključiti da je sve u najboljem redu i da je sastanak između predstavnika entitetske vlasti i državnih institucija samo jedan od uobičajenih. Međutim, ukoliko se osvrnemo na gotovo svakodnevne poruke od strane vladajućih iz Republike Srpske u kojima ne samo da napadaju sve što se tiče države BiH, samim tim i pravosuđe, nego su čak najavljivali secesionističke poteze, kao što je npr. formiranje entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, teško je pretpostaviti da je u pitanju bio uobičajeni sastanak.

Da li je u pitanju popuštanje vlasti Republike Srpske pod eventualnim međunarodnim pritiscima, da li se možda radi o “spuštanju loptice” i međusobnom približavanju, ili je u pitanju početak procesa preuzimanja pravosuđa od strane Milorada Dodika, kako neki spekulišu na osnovu sporazuma SNSD-HDZ-Osmorka?

Prema Sporazumu o formiranju vlasti na državnom nivou između SNSD-a, HDZ-a i stranaka tadašnje “Osmorke”, pod rednim brojem 5 nalazi se “Reforma pravosuđa” koja glasi:

“Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su izvršiti cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći  se ustavnim nadležnostim Bosne i Hercegovine, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredjeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.”

Za oko zapada konstrukcija “vodeći se ustavnim nadležnostima Bosne i Hercegovine”, na osnovu koje se može posumnjati da je cilj SNSD-a i Dodika preuzimanje nadležnosti pravosuđa BiH.

Šta god da je u pitanju – pritisci, “otopljavanje odnosa” ili preuzimanje pravosuđa od strane Dodika – indikativno je da su vladajući u Republici Srpskoj po ko zna koji put pokazali svoju nedosljednost, odnosno licemjerje. Dok s jedne strane napadaju sve što se tiče države Bosne i Hercegovine, gotovo negirajući njeno postojanje, istovremeno se sastaju i dogovaraju sa predstavnicima institucija iste te države, dok svojim političkim oponentima prigovaraju čak i kada su samo naznake saradnje sa državnim insistucijama u pitanju. Realpolitika, reći će neki, insistirajući na tezi da je dobro što je došlo do približavanja, napadajući kritičare što im smeta (ne)principijelnost vladajućih, zanemarujući činjenicu da će, već koliko sutra, napadati istu tu državu BiH, kao što su i do sada radili, i, naravno, optuživati političke oponente da saradnjom sa državom BiH ruše Republiku Srpsku, srpstvo i šta već ne.

Gerila.info

The post Od najave formiranja VSTS Republike Srpske, do sastanka sa VSTS BiH: (Ne)principijelnost vladajućih u Republici Srpskoj first appeared on Gerila.info.

Prema riječima predlagača Nacrta zakona, namjera je da se “ovim zakonom poništi neustavno formiranje VSTS-a BiH, kao posljedice odluke visokog predstavnika u BiH”.

Kako kažu, Ustavom BiH nije definisana nadležnost BiH u oblasti pravosuđa.

Zakonom je predviđeno da VSTS RS-a preuzme nadležnosti u biranju sudija i tužilaca u sudovima, kao i ostalih nosilaca pravosudnih funkcija.

VSTS bi trebao imati 11 članova – četiri člana biraće sudovi u RS-u, četiri tužilaštva, a po jednog člana biraju Skupština, Vlada i Advokatska komora RS-a.

Zakon o VSTS-u RS-a stupiće na snagu godinu dana od dana objavljivanja.

Izglasavanju zakona prethodila je višečasovna rasprava, sa sukobima između predstavnika vlasti i opozicije, kao i optužbama od strane poslaničke grupe “Zajedno sa BiH” da se ovim zakonom krši Ustav BiH.

Nacrt zakona o VSTS-u u skupštinsku proceduru poslali su poslanici vladajuće većine, a ne Vlade Republike Srpske, koju je NSRS zaključcima od 10. decembra 2021. godine obavezala da pripremi zakonsko rješenje.

Na toj sjednici doneseni su zaključci o prenosu nadležnosti sa države na entitet iz oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti.

Tačka o VSTS-u nije bila predviđena prvobitnim dnevnim redom koji je usvojen na sjednici Kolegijuma 28. januara, pa je pred početak ove sjednice održana još jedna sjednica te uvrštena i ova tačka.

Međunarodne organizacije su ranije izrazile zabrinutost zbog usvajanja Zakona o VSTS-u RS-a. Iz Transparency Internationala (TI) u BiH su naveli da takav postupak vodi u potpunu pravnu nesigurnost i zarobljavanje pravosuđa.

“Stvaranjem paralelnih institucija narušila bi se pravna sigurnost i građani bi se ometali u uživanju osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao što su pravo na ličnu slobodu i sigurnost, pravo na imovinu i slično”, naveo je TI.

U saopštenju su pojasnili i da vlast u Republici Srpskoj prethodnih mjeseci kreiranjem paralelnih institucija bez osnova očigledno nastoji uspostaviti kontrolu nad svim institucijama i procesima, a sada se kroz imenovanje podobnih sudija i tužilaca nastoji dodatno potkopati sistem vladavine prava. Podsjetili su i da BiH već ima VSTS, koji je osnovan kao nezavisni i samostalni organ, i ima zadatak da obezbijedi nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u saopštenju je prije rasprave u Narodnoj skupštini podsjetio da je uspostavljanje VSTV-a na državnom nivou bilo ključna reforma zasnovana na saglasnosti kako bi se unaprijedio rad pravosuđa 2004. godine.

“Ofanzivno usvajanje odluke o drugom tijelu, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske, predstavlja kršenje ovog sporazuma. Time se ugrožava uticaj pravosuđa i primat koji ima vladavina prava”, naveo je Schmidt te najavio kako će o posljedicama usvajanja odluke razgovarati sa ambasadorima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.

U julu prošle godine visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, nakon čega su predstavnici iz RS-a blokirali rad državnih institucija.

Skupština Republike Srpske usvojila je, između ostalog, i Prijedlog zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, na prijedlog Кluba poslanika SNSD-a.

Ovaj zakon je najavljivan kao jedna od antikorupcijskih mjera.

Zakonom je predviđeno da Poreska uprava Republike Srpske vodi postupak utvrđivanja imovine i posebnog poreza, kao i obavezu o naplati i praćenju svih procesa.

Kada je riječ o utvrđivanju porijekla imovine, zakon predviđa da se u obzir uzima cjelokupna imovina fizičkog lica.

Pored nepokretnih stvari kao što su stan, kuća, zemljište, kontrolisali bi se i štedni ulozi, novac, kriptovalute, prava intelektualne svojine.

Zakon se odnosi na imovinu stečenu u periodu od 9. januara 1992. godine.

U Članu 13. zakona se navodi da “Poreska uprava pokreće postupak kontrole, na način propisan zakonom kojim se uređuje poreski postupak, ako se u prethodnom postupku učini vjerovatnim da u najviše tri uzastopne kalendarske godine u kojima fizičko lice ima uvećanje imovine, postoji razlika između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda fizičkog lica koja je veća od 300.000 KM”.

Kako je predlagač naveo, primjenom ovog zakona i stavljanjem pod lupu imovine svih građana koji imaju očigledno uvećanje imovine u uzastopne tri godine koje je veće od 300.000 KM, Republika Srpska jasno pokazuje da nema nikakvog kompromisa u pogledu korupcije, budući da su upravo ovakva zakonska rješenja jedini mogući način i put za iskorjenjivanje sive ekonomije i podizanje svijesti o važnosti plaćanja poreza.

The post Usvojen Nacrt Zakona o VSTS Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Na jučerašnjoj sjednici VSTS-a Tegeltija je obavijestio druge članove da daje ostavku na sve funkcije u Savjetu, koji je potom raspravljao o načinu nastavka rada ovog tijela. Sjednica je prekinuta nakon što je pozlilo osobi koja je bila prisutna u sali.

Današnja sjednica započela je usvajanjem korigovanog dnevnog reda, a članovi VSTS-a su izglasali zaključak da Tegeltija danas preda pisanu ostavku, te da Savjet odabere jednog člana koji će predstavljati instituciju do izbora novog člana ispred osnovnih i okružnih sudova Republike Srpske, kako bi Savjet potom izabrao novo predsjedništvo VSTS-a.

Tegeltija je potom ušao u salu gdje se održava sjednica i uručio pisanu ostavku nadležnoj osobi, nakon čega je napravljena pauza.

Nakon pauze, potpredsjedica Sanela Gorušanović-Butigan je kazala da je konstatovano da je Tegeltija podnio ostavku te pročitala sadržaj u kojem on ističe kako smatra da je rad VSTS-a kompromitovan i da ne želi da učestvuje u radu takve institucije, te da zbog toga daje ostavku na sve funkcije u Savjetu.

Na sjednici je jednoglasno odlučeno da će Gorušanović-Butigan biti ovlašteno lice koje će predstavljati instituciju.

Odluku o ostavci Tegeltija je donio nakon što je na posljednjoj, vanrednoj sjednici Savjeta zaključkom pozvan da razmotri mogućnost podnošenja ostavke na mjesto predsjednika VSTS-a BiH, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala.

Sjednica je sazvana nakon objavljenog audiosnimka razgovora između Tegeltije i bivše članice VSTS-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju, a na njenom dnevnom redu bila je jedna tačka – aktuelna situacija. Tegeltija je negirao autentičnost snimka.

Podnošenje ostavke od Tegeltije je tražilo devet od 14 prisutnih članova Savjeta, dok je za zaključak o razmatranju ostavke, zbog narušavanja partnerstva između VSTS-a i njegovih strateških međunarodnih partnera, glasalo njih sedam, uključujući i Tegeltiju.

detektor.ba

The post Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Milan Tegeltija podnio pisanu ostavku first appeared on Gerila.info.

U imovinskom kartonu Tegeltija je naveo da kuća sa bazenom zajedno sa zemljištem površine 922 kvadrata vrijedi svega 200 hiljada maraka. Finansiranje izgradnje “pokriva” kreditom od 180 hiljada maraka. Kao hipoteku je založio poslovni apartman čiju vrijednost godinu kasnije procijenjuje na 125 hiljada maraka

“To je moja kuća”, odgovorit će predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija nakon što mu je novinarka Žurnala pokazala fotografije iz priloga ovog teksta i prateće galerije.

“A odakle vam novac za nju”, glasilo je sljedeće pitanje.

“Pa od mojih redovnih primanja i kredita koji sam digao”, objasnit će preplanuli Tegeltija čiji je ten nedavno popravilo zanzibarsko sunce.

Uglavnom, kuća koju vidite, prema Tegeltiji, vrijedi svega 200 hiljada maraka. I to zajedno sa zemljištem. On je u svom imovinskom kartonu naziva “vikend kućom”. Prema Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, Milan Tegeltija posjeduje 929 kvatradnih metara zemljišta u banjalučkom naselju Česma. Objekti koje je izgradio predsjednik VSTV-a pokrivaju više od polovine navede parcele, a u okviru vikend-kuće nalazi se i otvoreni bazen. Prema procjenama trojice stručnjaka za nekretnine koje je konsultirao Žurnal, vikend-kuća Milana Tegeltije sa pripadajućim pratećim objektima i zemljišten košta najmanje pola miliona maraka. Prvi čovjek pravosuđa, rekosmo, u svom je imovinskom kartonu naveo da objekat i zemljište vrijede svega 200 hiljada maraka.

Zvanično, godišnja plata Milana Tegeltije je 36 hiljada maraka. Ako se tome doda naknada u VSTV-u u iznosu od 15600 KM, zatim prihodi od zakupnine poslovnog apartmana u iznosu od 18 hiljada, te naknada od arbitraže u iznosu od 22 hiljade maraka, dolazimo u konačnici do cifre u iznosu od 91.600 maraka koliko je tokom 2019. godine oprihodovao prvi čovjek bh. pravosuđa. I to mu je bila nabolja godina u karijeri, jer je svih prethodnih godina zarađivao najviše 65 hiljada maraka. Prema vlastitim navodima, šef  VSTV-a na tekućem računu u Sberbanci ima na raspolaganju 65 hiljada maraka. Tome je dodao i ušteđevinu u iznosu od 36 hiljada maraka koja se nalazi na računu u Novoj banci. Preko tekućeg računa, dakle, Tegeltija je primao plaću, a prema stanju na računu, očito je da je baš i nije trošio. Zato predsjednik VSTV-a na svojim računima i ima na raspolaganju oko 100 hiljada maraka. Ako se saberu sve nekretnine koje je Tegeltija prijavio, plus dva automobila, njegova prijavljena imovina, bez one milionske koju je, navodno, naslijedio od roditelja, u zbiru s novcem koji posjeduje trenutno je vrijedna pola miliona maraka. Istovremeno, Tegeltija tek ima kreditno zaduženje u iznosu od 180 hiljada maraka u ruskoj Sberbanci, a rok otplate je 2032. godina. Ukupno sa kreditnim karticama dug Milana Tegeltije je 210 hiljada maraka. Prijavljena imovina sa novcem na računu, rekosmo, vrijedi oko pola miliona maraka, s tim da je Milan Tegeltija vrijednost kuće i poslovnog amartlana procijenio znatno manje od stvarne vrijednosti.

Predsjednik VSTV-a je u svom imovinskom kartonu naveo da njegov  poslovni apartman u Banja Luci vrijedi 125 hiljada maraka. Međutim, kada je 2018. godine podizao kredit u Sberbanci, Tegeltija je kao garant otplate upisao hipoteku na taj poslovni prostor. Sberbanka je, zauzvrat, Milanu Tegeltiji odobrila kredit u iznosu od 180 hiljada maraka. Dakle, prema upisanoj hipoteci, stan vrijedi 55 hiljada maraka više nego što je predsjednik VSTV-a naveo u svom imovinskom kartonu. Kreditom od 180 hiljada maraka podignutim u Sberbanci, Milan Tegeltija je uspio kupiti skoro hiljadu kvadrata zemljišta u banjalučkom naselju Česma 1, te na tom mjestu izgraditi vikend kuću sa bazenom u kojoj se odmara na pauzi između putovanja na Tajland, Kubu, Moskvu, Zanzibar …

(zurnal.info)

The post ZDANJE MILANA TEGELTIJE PROCIJENJENO NA SAMO 200 HILJADA KM : Pogledajte vikend kuću predsjednika VSTV-a first appeared on Gerila.info.

Sudija Osnovnog suda Brčko distrikta Nedeljko Tabaković za Oslobođenje govori o tome kako se u zakon mora uvesti mogućnost žalbi na odluke VSTV-a BiH. Intervju, koji je vodila novinarka Zinaida Đelilović, prenosimo u cjelosti.

Javno ste reagovali na (još jedno) imenovanje Jadranka Grčevića za predsjednika Osnovnog suda u Brčkom. Da li ste i nešto konkretnije poduzeli po tom pitanju?

Poslao sam primjedbe na izbor kandidata prije održavanja sjednice na kojoj će biti imenovan predsjednik Osnovnog suda Brčko distrikta BiH. VSTV-u sam ukazao na niz nepravilnosti, a pogotovo na nepoštovanje Poslovnika o radu VSTV-a, tačnije odredbe člana 49. stav 9. tačka a, koji propisuje da se neće pozivati na razgovor kandidat, bez obzira na broj ostvarenih bodova, ako mu je u istom sudu zaposlena supruga. U konkretnom slučaju, izabranom kandidatu je u OS Brčko distrikta BiH zaposlena supruga, što je VSTV-u bilo poznato jer je taj podatak stajao u prijavnom obrascu.

Greške nije bilo

Nakon što sam pročitao izvještaj sa sjednice VSTV-a da je Grčević imenovan, uložio sam niz prigovora VSTV-u i tražio sam da se takva odluka poništi kako bi došlo do pravilne primjene Poslovnika o radu VSTV-a.

Šta su Vam odgovorili?

Odgovorio je predsjednik VSTV-a i u tom odgovoru od 16. jula on decidirano kaže: “VSTVBiH je na sjednici održanoj 18. jula razmatrao predmetni prigovor kojom prilikom je bilo utvrđeno…” Pazite, piše se 16. jula da je raspravljano 18. jula. Dakle, dva dana unaprijed se piše da je to raspravljano.

U VSTV-u objašnjavaju da je “tehničkom omaškom” na dopisu ostao datum 16. juli…

Nije moguće da je ostao greškom pogrešan datum, jer na portalu VSTV-a nakon četiri do pet dana objavljuje se izvještaj sa sjednice i u tom izvještaju stoji na datum 18. jula kao prva tačka imenovanje predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta BiH. U tom izvještaju se nigdje ne spominje da se raspravljalo o mom prigovoru, jer da jeste, to bi se moralo unijeti u zapisnik. Pored toga, u tom dopisu Milan Tegeltija navodi da je “kandidat (misli se na Jadranka Grčevića) već sudija tog suda i u slučaju da ne bude izabran za predsjednika suda, nastaviće obavljati dužnost sudije OS Brčko distrikta BiH”. Prema tome, ako Tegeltija datum na dopisu pravda “tehničkom omaškom”, kako objašnjava činjenicu da o imenovanju koje se već desilo piše u budućem, a ne u prošlom vremenu, jer mu je podatak o imenovanju Grčevića morao biti poznat, ako je odgovor uopšte pisan nakon donošenja odluke o imenovanju predsjednika OS Brčko distrikta BiH, jer sve navedeno upućuje na suprotno.

Kažete da članovi VSTV-a ne mogu tumačiti Pravilnik kako njima odgovara. Kako to promijeniti uopšte?

Tražim da se Pravilnik doslovno primijeni. Pravilnik je u maju pretrpio izmjene i ovo je prvi put da je donesena ovakva jedna odredba i to na insistiranje Evropske komisije. U sudu u kojem je zaposlena supruga nekog od sudija tog suda, taj sudija ne može biti izabran za predsjednika suda.

Iz VSTV-a se brane time da ona nije nosilac pravosudne funkcije…

To je predsjednik VSTV-a napisao i u dopisu od 16. jula, da supruga Grčevića nije nosilac pravosudne funkcije, dakle nije sudija. Ali, ako pogledate Poslovnik, tamo stoji “zaposlen”, što znači bez obzira na kojoj je poziciji. Kada su sa Al Jazeere pozvali gospodina Tegeltiju, on im je dao drugo pojašnjenje, odnosno da je ona bila supruga Grčevića i prije nego je stupio na snagu Pravilnik. Ali, to nema nikakve veze sa Pravilnikom, jer je navedena odredba sasvim jasna. U pravu se mogu tumačiti samo pravne praznine, ali nikako i jasno navedene činjenice. U konkretnom slučaju navedena odredba podrazumijeva da se na razgovor za predsjednika suda neće pozivati kandidat kojem je bračni drug zaposlen u tom sudu i nema veze da li je on sklopio brak prije, za vrijeme ili poslije donošenja te odredbe. Pravilnik to ne poznaje.

Šta ćete poduzeti po tom pitanju?

Prema članu 12. stav 4. Poslovnika, svaki član Vijeća, glavni disciplinski tužilac, direktor i zamjenik direktora Sekretarijata mogu predložiti predsjedniku da se određeno pitanje uvrsti na dnevni red sjednice. Upravo ću na osnovu toga svim članovima Vijeća u ponedjeljak uputiti e-mail u kojem ću tražiti da se na septembarskoj sjednici poništi odluka o imenovanju Grčevića, jer je prekršen član 49. stav 4. tačka a. Poslovnika koji je donesen na inicijativu Evropske komisije. Očekujem reakciju međunarodne zajednice, ali i Ambasade SAD-a, a posebno Vijeća Evrope jer je ova odredba njihov propis i ovo je prvi put da VSTV želi da taj propis izigra. Iako sam to već jednom zatražio, odmah nakon što sam saznao za tu odluku.

Očekujete li da će to uraditi?

Njihovo ponašanje je do sada bilo takvo da izgleda nikome nisu dužni podnositi izvještaj. Znate da su i na insistiranje Parlamentarne skupštine rekli da nisu dužni podnositi bilo kakav izvještaj, pa ni za aferu Potkivanje i da je to miješanje u rad pravosuđa. A, bilo je još afera i ovo sa izborom Grčevića je nakon Potkivanja samo jedna u nizu. Ali, nije miješanje u rad pravosuđa kada PSBiH traži izvještaj u pogledu tih afera. Na koncu, oni im obezbjeđuju i budžet, finansiraju ih, pa samim tim onaj ko vas finansira ima pravo tražiti izvještaj od vas

Šta konkretno zamjerate VSTV-u?

Što su mene diskvalifikovali iz konkursne procedure. Oni nisu primijenili član 56. Poslovnika gdje se traže ocjene za posljednje tri godine. Kod mene su uzete u obzir ocjene za 2015. (ocjena 5), 2016. (ocjena 3) i 2017. (ocjena 4). Ovaj pravilnik propisuje koja ocjena predstavlja ekvivalent broja bodova i bodovanja ocjene rada unutar bodovnih rasporeda, a vrši se prema formuli koju propisuje Pravilnik u članu 56. i onda sam po tome ostvario dovoljan broj bodova da bih bio uvršten u proceduru. Interesantno je što Tegeltija u odgovoru od 16. jula navodi da mi je ocjena za 2015. četvorka, a ne petica, te se poziva na član 21. Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u BiH, koji je objavljen i u Službenom glasniku BiH. Međutim, član 21. samo opisno daje ocjene kao nezadovoljavajuće obavlja sudijsku funkciju, zadovoljavajuće, dobro, uspješno i izuzetno uspješno i on se ne može primijeniti.

Nakon afere Potkivanje, dvije sutkinje iz Sarajeva inicirale su raspravu između nosilaca pravosudnih funkcija. Radi se o prepisci e-mailovima. Da li je to način za rješavanje problema ili vi, kao nosioci pravosudnih funkcija, morate poduzeti konkretnije mjere?

Trebalo bi, pošto imamo sada udruženja sudija na nivou FBiH i RS-a, a odnedavno i Brčko distrikta. Međutim, samo smo imali dva sastanka na kojima nismo donosili konkretne odluke. O ovim aferama nismo raspravljali.

Kraći mandat

Preko udruženja sudija bismo trebali inicirati izmjene procedure imenovanja, depolitizacije cjelokupnog pravosuđa, sistema ocjenjivanja i učinka vezano za nosioce pravosudnih funkcija. Može se uvesti i strožiji disciplinski postupak, a posebno pravni lijek na konačne odluke VSTV-a.

Da li baš VSTV možemo kriviti za sve loše u pravosuđu i koji je Vaš recept za bolje pravosuđe?

VSTV bi trebao da se zapita zašto je ovako loše stanje u pravosuđu i da napravi detaljnu analizu, a prije svega analizu imenovanja svih nosilaca pravosudnih funkcija. Taj segment se treba daleko poboljšati, vjerovatno kroz nove izmjene Zakona o VSTV-u. Tom zakonu trebaju radikalne promjene i članovi VSTV-a bi trebalo da imaju kraći mandat.

Koliko je uopšte realno očekivati da našem pravosuđu može pomoći Rajnhard Pribe? Možemo li mi sami spasiti naše pravosuđe?

Imamo dosta dobrih i kvalitetnih kadrova, ali bitno je i učešće stranaca, da nam prenesu značajna iskustva. Vjerujem da nam oni mogu puno pomoći da se stanje poboljša. Ali, pod broj jedan potrebne su izmjene Zakona o VSTV-u i to ne kozmetičke, već radikalne. I mi u našem sistemu moramo imati nešto što je iznad VSTV-a. Moramo imati kontrolu nad VSTV-om.

The post Sudija Osnovnog suda Brčko distrikta Nedeljko Tabaković: Afera Grčević je samo jedna u nizu first appeared on Gerila.info.

Visoki sudski i tužilački savjet BiH imenovao je Jadranka Grčevića za predsjednika Osnovnog suda u Brčkom iako on nije ispunjavao uslove za imenovanje na pomenutu poziciju jer mu je u istoj instituciji zaposlena i supruga.

Piše: Ognjen Tešić

Informaciju o pomenutom imenovanju za portal eTrafika potvrdili su iz samog VSTS-a.

Sam Grčević je jedinstven primjer u bh. pravosuđu jer je na čelu brčanskog suda još od njegovog osnivanja, daleke 2001. godine. Kada mu istekne najnoviji mandat sakupiće nevjerovatne 22 godine kako je “alfa i omega” pravosuđa u ovom gradu.

Zašto je novo imenovanje sporno?

Konkurs za poziciju predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta BiH je raspisan 16. avgusta 2018. godine, nekoliko mjeseci nakon što su usvojene određene izmjene Pravilnika o radu VSTS i to na osnovu preporuka Evropske komisije (Peer Review preporuke). Iz tog razloga, svi konkursi koji su raspisani poslije stupanja na snagu ovih izmjena (objavljene su 11. maja 2018. godine), pa i ovaj, moraju se sprovesti prema odredbama tog Pravilnika.

Navedeni Pravilnik je pretrpio radikalne izmjene u pogledu obavljanja razgovora, pa odredba 49. stav 4. tačka a) Pravilnika između ostalog propisuje: Bez obzira na broj bodova ostvaren po kriteriju stručnosti, kandidat neće biti pozvan na razgovor ukoliko je u sudu za koji se prijavio na poziciju nosioca pravosudne funkcije zaposlen njegov krvni srodnik u pravoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbračnog druga, do drugog stepena.

Zbog ovih izmjena Grčević nije mogao konkurisati da ostane prvi čovjek brčanskog suda, jer one nisu bile na snazi kada je prethodni put izabran.

Pitanje zaposlenih srodnika je ujedno i ključno pitanje u prijavnom materijalu koje je Grčevića moralo diskvalifikovati iz trke za prvog čovjekom Osnovnog suda jer je u njemu zaposlena njegova supruga Ksenija Grčević. Zbog toga je prijava morala biti odbačena, bez obzira na odgovor koji je na pomenuto pitanje dao. Jer ako je Grčević odgovorio potvrdno, VSTV ga nije mogao pozvati na razgovor zbog gore navedenih propisa, a ako je naveo da nije, odredba člana 35. Pravilnika propisuje da će se kandidat isključiti iz konkursne procedure, ukoliko se u toku iste pa sve do donošenja odluke o imenovanju utvrdi da je kandidat u prijavnom materijalu dao pogrešne ili neistinite informacije.

Da su pomenute informacije tačne potvrdili smo uvidom u spisak zaposlenih Osnovnog suda Brčko distrikta u kojem vidimo da je u njemu zaposlena Ksenija Grčević, supruga jedinog kandidata Jadranka Grčevića. Uvidom u Raspored poslova u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH za 2019. godinu saznajemo da je Ksenija zaposlena na poziciji operatera zemljišno knjižnih poslova.

„Osnovni sud Brčko distrikta BiH je sud koji broji toliko zaposlenih da se svi međusobno poznaju. Nesporna je činjenica da je jedan od zaposlenih službenika, Ksenija Grčević, zakonska supruga Jadranka Grčevića i to je nešto što je opštepoznato u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH, kako među sudijama, tako i među službenici i namještenicima ovog suda, kao i činjenica da imaju dvoje zajedničke djece. Iz tog razloga bračni status Jadranka Grčevića, odnosno Ksenije Grčević nije nešto nepoznato, već sasvim poznata stvar. Ta činjenica mora biti poznata i sudiji Selimu Karamehiću, sudiji Osnovnog suda Brčko distrikta BiH i tu prisutnom, stalnom članu VSTV-a kojeg je izabrala Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH“, napisao je sudija Tabaković, jedan od kandidata na pomenutom konkursu, u svom prigovoru predsjedniku i potpredsjednicima VSTS.

Za Grčevića i VSTS sve u redu

Sam Jadranko Grčević ne krije da mu je supruga Ksenija zaposlena u sudu na čijem čelu će ostati nove četiri godine.

„Jeste, moja supruga je zaposlena u Osnovnom sudu Brčko distrikta. Zna se kad je zaposlena, zaposlena je prije nego što je postala moja supruga. Sticaj okolnosti je bio takav. Toliko vam mogu reći“, rekao je kratko za eTrafiku Grčević.

Kada smo ga pitali da li je upoznat da je njegova kandidatura suprotna Pravilniku o radu VSTS, Grčević je odgovorio da su to lične stvari, te da nije dužan da odgovara na pomenuto pitanje. Odgovor je izostao i kada smo ga podsjetili da je funkcija javna, finansirana novcem građana te da pitanja vezana za kandidaturu za predsjednika suda nikako ne mogu biti „lična stvar“.

I u VSTS smatraju da je Grčevićeva kandidatura validna.

„U prijavnom obrascu za poziciju predsjednika Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH kandidat Jadranko Grčević je naveo da mu je u istom sudu zaposlena supruga ali ne kao nosilac pravosudne funkcije. Dakle, supruga kandidata Jadranka Grčevića radi u Osnovnom sudu Brčko Distrikta ali ne u statusu sudije ovog suda, te ne postoje uslovi za primjenu pomenute odredbe Poslovnika VSTV-a BiH“, navedeno je, između ostalog, u odgovoru iz VSTS za portal eTrafika.

Ovim su VSTS svjesno pogazili vlastiti Pravilnik, jer se u njemu ne navodi srodnik na poziciji nosioca pravosudne funkcije već uopšte srodnik zaposlenik suda.

„Zakon o VSTV nigdje ne navodi da zaposleni znači ‘nosilac pravosudne funkcije’, već jednostavno navodi ‘zaposlen’. Da je donosilac Pravilnika želio da se ova odredba primjenjuje samo u slučaju da je u istoj pravosudnoj instituciji zaposlen njegov krvni srodnik u prvoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbračnog druga, do drugog stepena na mjestu nosioca pravosudne funkcije, onda bi tako i naveo, ne bi bilo navedeno samo ‘zaposlen’. Takođe, bitno je napomenuti da se nosioci pravosudnih funkcija imenuju, a ne zapošljavanju ako ćemo pravilno govoriti, te je donosliac Pravilnika mogao samo napisati ‘imenovan’ umjesto ‘zaposlen’, a što bi odmah ukazivalo na nosioca pravosudne funkcije. Međutim, ovo može biti i igra riječi”, rekao je za eTrafiku Marko Vujić, asistent za istraživanje i pružanje pravne pomoći u Transparency International.

On ističe da postoje tri zakona koja regulišu pomenutu oblast.

“Prvi je Zakon o sudovima Brčko distrikta, koji definište ovaj odnos za namještenike i službenike. On kaže da bračni drugovi ne mogu istovremeno biti zaposleni u istom sudu. On se odnosi i na druge zaposlene, ne samo na nosioce pravosudnih funkcija. Novi Zakon o službenicima i namještenicima u pravosuđu Brčko distrikta se odnosi i na rad pod rukovodstvom bliskog srodnika. On kaže da službenik, odnosno namještenik, ne može biti primljen u rad u službi pod neposrednim rukovodstvom svog bliskog srodnika. Ako je on zatečen da radi na tom mjestu, raspoređuje se na isto ili slično radno mjesto u drugoj organizacionoj jedinici ili drugoj pravosudnoj instituciji”, ističe naš sagovornik.

Tako se, dodaje, reguliše za sve zaposlene da ne smiju biti srodnici, bez obzira na to da li su službenici, namještenici ili nosioci pravosudne funkcije.

“Na kraju dolazimo do Zakona o sudovima, koji kaže da se odredbe VSTS odnose na nosioce pravosudnih funkcija, što se odnosi na ovaj slučaj. Dolazimo do situacije da bi se on trebao odstraniti iz konkursne procedure, s obzirom na to da zakon reguliše trenutnu situaciju, kakvo je stanje kada se on zapošljava. Da li je njegova žena zaposlena tu? Jeste. Zakon jasno kaže da na osnovu toga treba biti odstranjen iz konkursne procedure”, zaključio je Vujić za eTrafiku.

Istovremeno,  drugi kandidat, sudija Nedeljko Tabaković, diskvalifikovan je zbog pogrešnog sabiranja bodova ostvarenih na konkursu (?!), o čemu je portal eTrafika detaljno pisao prošle sedmice.

Tabaković je proslijedio prigovor zbog vlastitog bodovanja ali i uzimanja u obzir Grčevića kao kandidata, predsjedniku i potpredsjednicima VSTS, Milanu Tegeltiji, Ružici Jukić i Jadranki Lokmić-Misirača a potom ih o svemu obavijestio i putem pismenog podneska proslijeđenog elektronskim putem, i prije prošlosedmičnog zasjedanja VSTS.

O svemu je obavještena i Evropska komisija te ambasade SAD, Velike Britanije i Norveške u BiH.

IZVOR: eTrafika.net

The post Visoki sudski i tužilački savjet, uz neuvjerljivo obrazloženje, imenovao sudiju koji ne ispunjava uslove first appeared on Gerila.info.

Piše: O. Tešić/V. Stokić

Time se nastavlja bruka ove izuzetno značajne institucije, koja je vrhunac imala u vidu nedavne afere „Potkivanje“.

Takav, aferama duboko diskreditovan VSTV danas i sutra, 17. i 18. jula, održava sjednicu na kojoj će se, između ostalog, obaviti razgovor i imenovanje predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta (koje je predviđeno za četvrtak, 18. jul, od devet časova).

Iako Pravilnik o radu VSTS predviđa da se prijavljeni kandidati za pomenutu poziciju obavještavaju o mjestu, datumu, vremenu obavljanja razgovora, kao i o sastavu komisije, u pravilu, najkasnije sedam dana prije zakazanog razgovora (član 50. Pravilnika), to se nije desilo.

Jedan od prijavljenih kandidata, sudija Nedeljko Tabaković, zbog toga je poslao mail VSTS kako bi se raspitao zbog čega kandidati nisu obavješteni u skladu sa jasno naznačenim propisima.

Proslijeđen mu je odgovor Komisije za imenovanje da osim Jadranka Grčevića, ostali kandidati, sam Tabaković te Muhamed Avdić, ne ispunjavaju uslove da budu pozvani na usmeni razgovor. Potom mu je obrazloženo da se u skladu sa odredbom člana 56. stav 5. Pravilnika na razgovor pozivaju kandidati kojima je po osnovu ocjene rada za poslednje tri godine dodijeljeno najmanje 86 bodova.

Sadržaj Poslovnika o radu VSTS možete pronaći u sljedećem dokumentu: Poslovnik o radu VSTV.

Na ovakvo obrazloženje, tvrdeći da navedeno nije tačno, sudija Tabaković proslijedio je prigovor predsjedniku i potpredsjednicima VSTS, Milanu Tegeltiji, Ružici Jukić i Jadranki Lokmić-Misirača a potom ih o svemu obavijestio i putem pismenog podneska proslijeđenog elektronskim putem, a u čiji sadržaj su novinari našeg portala imali uvid. O svemu je obavještena i Evropska komisija i Ambasada SAD u BiH.

Čitav problem leži u tome što je VSTS, sa jedne strane, pozvao kandidata koji ne ispunjava uslove, dok je sa druge, diskvalifikovao kandidata koji ih ispunjava. Ali krenimo redom…

Nedopustiva odluka VSTS

Konkurs za poziciju predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta BiH je raspisan 16. avgusta 2018. godine, nekoliko mjeseci nakon što su usvojene određene izmjene Pravilnika o radu VSTS i to na osnovu preporuka Evropske komisije (Peer Review preporuke). Iz tog razloga, svi konkursi koji su raspisani poslije stupanja na snagu ovih izmjena (objavljene su 11. maja 2018. godine), pa i ovaj, moraju se sprovesti prema odredbama tog Pravilnika.

Navedeni Pravilnik je pretrpio radikalne izmjene u pogledu obavljanja razgovora, pa odredba 49. stav 4. tačka a) Pravilnika između ostalog propisuje: Bez obzira na broj bodova ostvaren po kriteriju stručnosti, kandidat neće biti pozvan na razgovor ukoliko je u sudu za koji se prijavio na poziciju nosioca pravosudne funkcije zaposlen njegov krvni srodnik u pravoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbračnog druga, do drugog stepena.

Zbog ovih izmjena Grčević nije mogao konkurisati da ostane prvi čovjek brčanskog suda, jer one nisu bile na snazi kada je prethodni put izabran.

Pitanje zaposlenih srodnika je ujedno i ključno pitanje u prijavnom materijalu koje je Grčevića moralo diskvalifikovati iz trke za prvog čovjekom Osnovnog suda jer je u njemu zaposlena njegova supruga Ksenija Grčević. Zbog toga je prijava morala biti odbačena, bez obzira na odgovor koji je na pomenuto pitanje dao. Jer ako je Grčević odgovorio potvrdno, VSTV ga nije mogao pozvati na razgovor zbog gore navedenih propisa, a ako je naveo da nije, odredba člana 35. Pravilnika propisuje da će se kandidat isključiti iz konkursne procedure, ukoliko se u toku iste pa sve do donošenja odluke o imenovanju utvrdi da je kandidat u prijavnom materijalu dao pogrešne ili neistinite informacije.

Da su pomenute informacije tačne potvrdili smo uvidom u spisak zaposlenih Osnovnog suda Brčko distrikta u kojem vidimo da je u njemu zaposlena Ksenija Grčević, supruga jedinog kandidata Jadranka Grčevića. Uvidom u Raspored poslova u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH za 2019. godinu saznajemo da je Ksenija zaposlena na poziciji operatera zemljišno knjižnih poslova.

„Osnovni sud Brčko distrikta BiH je sud koji broji toliko zaposlenih da se svi međusobno poznaju. Nesporna je činjenica da je jedan od zaposlenih službenika, Ksenija Grčević, zakonska supruga Jadranka Grčevića i to je nešto što je opštepoznato u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH, kako među sudijama, tako i među službenici i namještenicima ovog suda, kao i činjenica da imaju dvoje zajedničke djece. Iz tog razloga bračni status Jadranka Grčevića, odnosno Ksenije Grčević nije nešto nepoznato, već sasvim poznata stvar. Ta činjenica mora biti poznata i sudiji Selimu Karamehiću, sudiji Osnovnog suda Brčko distrikta BiH i tu prisutnom, stalnom članu VSTV-a kojeg je izabrala Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH“, napisao je sudija Tabaković u svom prigovoru predsjedniku i potpredsjednicima VSTS.

Za Grčevića i VSTS nema ništa sporno

Sam Jadranko Grčević ne krije da mu je supruga Ksenija zaposlena u sudu za čijeg predsjednika se ponovo kandidovao.

„Jeste, moja supruga je zaposlena u Osnovnom sudu Brčko distrikta. Zna se kad je zaposlena, zaposlena je prije nego što je postala moja supruga. Sticaj okolnosti je bio takav. Toliko vam mogu reći“, rekao je kratko za eTrafiku Grčević.

Kada smo ga pitali da li je upoznat da je njegova kandidatura suprotna Pravilniku o radu VSTS, Grčević je odgovorio da su to lične stvari, te da nije dužan da odgovara na pomenuto pitanje. Odgovor je izostao i kada smo ga podsjetili da je funkcija javna, finansirana novcem građana te da pitanja vezana za kandidaturu za predsjednika suda nikako ne mogu biti „lična stvar“.

I u VSTS smatraju da je Grčevićeva kandidatura validna.

„U prijavnom obrascu za poziciju predsjednika Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH kandidat Jadranko Grčević je naveo da mu je u istom sudu zaposlena supruga ali ne kao nosilac pravosudne funkcije. Dakle, supruga kandidata Jadranka Grčevića radi u Osnovnom sudu Brčko Distrikta ali ne u statusu sudije ovog suda, te ne postoje uslovi za primjenu pomenute odredbe Poslovnika VSTV-a BiH“, navedeno je, između ostalog, u odgovoru iz VSTS za portal eTrafika.

Ovim su VSTS svjesno pogazili vlastiti Pravilnik, jer se u njemu ne navodi srodnik na poziciji nosioca pravosudne funkcije već uopšte srodnik zaposlenik suda.

„Zakon o VSTV nigdje ne navodi da zaposleni znači ‘nosilac pravosudne funkcije’, već jednostavno navodi ‘zaposlen’. Da je donosilac Pravilnika želio da se ova odredba primjenjuje samo u slučaju da je u istoj pravosudnoj instituciji zaposlen njegov krvni srodnik u prvoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbračnog druga, do drugog stepena na mjestu nosioca pravosudne funkcije, onda bi tako i naveo, ne bi bilo navedeno samo ‘zaposlen’. Takođe, bitno je napomenuti da se nosioci pravosudnih funkcija imenuju, a ne zapošljavanju ako ćemo pravilno govoriti, te je donosliac Pravilnika mogao samo napisati ‘imenovan’ umjesto ‘zaposlen’, a što bi odmah ukazivalo na nosioca pravosudne funkcije. Međutim, ovo može biti i igra riječi”, rekao je za eTrafiku Marko Vujić, asistent za istraživanje i pružanje pravne pomoći u Transparency International.

On ističe da postoje tri zakona koja regulišu pomenutu oblast.

“Prvi je Zakon o sudovima Brčko distrikta, koji definište ovaj odnos za namještenike i službenike. On kaže da bračni drugovi ne mogu istovremeno biti zaposleni u istom sudu. On se odnosi i na druge zaposlene, ne samo na nosioce pravosudnih funkcija. Novi Zakon o službenicima i namještenicima u pravosuđu Brčko distrikta se odnosi i na rad pod rukovodstvom bliskog srodnika. On kaže da službenik, odnosno namještenik, ne može biti primljen u rad u službi pod neposrednim rukovodstvom svog bliskog srodnika. Ako je on zatečen da radi na tom mjestu, raspoređuje se na isto ili slično radno mjesto u drugoj organizacionoj jedinici ili drugoj pravosudnoj instituciji”, ističe naš sagovornik.

Tako se, dodaje, reguliše za sve zaposlene da ne smiju biti srodnici, bez obzira na to da li su službenici, namještenici ili nosioci pravosudne funkcije.

“Na kraju dolazimo do Zakona o sudovima, koji kaže da se odredbe VSTS odnose na nosioce pravosudnih funkcija, što se odnosi na ovaj slučaj. Dolazimo do situacije da bi se on trebao odstraniti iz konkursne procedure, s obzirom na to da zakon reguliše trenutnu situaciju, kakvo je stanje kada se on zapošljava. Da li je njegova žena zaposlena tu? Jeste. Zakon jasno kaže da na osnovu toga treba biti odstranjen iz konkursne procedure”, zaključio je Vujić za eTrafiku.

I sudija Nedeljko Tabaković za eTrafiku ističe da VSTS pogrešno tumači navedenu odredbu Pravilnika.

“Svrha te odredbe jeste sprečavanje nepotizma i zapošljavanje bliskih srodnika u istim institucijama. Pravilnik ne propisuje da je ‘na poziciju nosioca pravosudne funkcije zaposlen njegov bračni drug kao nosilac pravosudne funkcije’. Samo u slučaju da je u Pravilniku decidno navedeno da zaposleni bračni drug obavlja pravosudnu funkciju, onda bi i takvo tumačenje bilo ispravno. Suprotno tome, a imajući u vidu ovakvu jezičku formulaciju, termin ‘zaposlen’ u ovom slučaju ima šire značenje i on se svakako odnosi na sve zaposlene u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH, bez obzira koju onu funkciju obavljali, odnosno, obavljali funkciju sudije ili zemljišno knjižnog referenta ili neku drugu funkciju”, navodi on.

Supruga Jadranka Grčevića, dodaje, je zaposlena u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH i ako je on to naveo u prijavnom obrazcu, isti ne bi trebao biti pozvan na razgovor za predsjednika tog suda.

“Suprotnim postupanjem, odnosno imenovanjem za predsjednika kandidata čiji je bračni drug zaposlen u sudu u kojem je Jadranko Grčević konkurisao za poziciju predsjednika suda, značilo bi još jednu u nizu skandaloznih odluka VSTS. Ovo iz razloga što je navedena odredba usvojena posljednjim izmjenama Pravilnika na inicijativu Evropske komisije radi usklađenosti sa pravilima koji važe u EU čijem članstvu BiH teži, a (ne)pravilna primjena ova odredbe će ujedno biti test za VSTS i odgovor VSTS Evropskoj komisiji o primjenjivaju odredbi koje su usvojene na preporuku Evropske Komisije. Nadam se da VSTS to sebi neće dozvoliti”, ističe Tabaković za naš portal.

Pogrešno brojanje bodova

VSTS se nije obrukao samo po pitanju prihvatanja kandidature sudije Grčevića već i po pitanju diskvalifikacije drugog kandidata, sudije Tabakovića (treći kandidat nije ispunio dovoljan broj bodova za usmeni razgovor).

Sve upućuje na to da je Tabaković namjerno „zakinut“ kada mu je dat manji broj bodova jer je nevjerovatno da neko nije u stanju sabrati tri broja (rezultat rada) i podjeliti na tri godine rada, da bi se dobio prosjek, odnosno da li neko ispunjava uslove da bude pozvan na usmeni razgovor.

„Činjenica da moji rezultati rada za poslednje tri godine nisu dovoljni da bih bio pozvan na razgovor za poziciju predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta je prije svega apsurdna, pogrešna i sasvim netačna, ali i lako oboriva jer je matematički netačna. Dakle, radi se o jednoj sasvim prostoj matematičkoj računici“, istakao je u prigovoru VSTS sudija Tabaković te dodaje da u skladu sa članom 49. stav 1. u vezi sa članom 56. stav 2. Pravilnika ispunjava uslove da bude pozvan na usmeni razgovor.

„Komisija za imenovanje navodi da mi je po osnovu ocjene rada za posljednje tri godine dodjeljeno manje od 86 bodova, tj. da je ocjena za 2015. godinu četiri, za 2016. godinu tri i za 2017. godinu četiri. Međutim, ovo bodovanje je sasvim netačno jer je iz obrazca rezultata rada sudije za 2015. godinu sasvim jasno da sam ostvario 94 boda, što odgovara ekvivalentu 4,5-5,0. To nikako ne može biti ocjena četiri, kako to tvrdi Komisija. Dalje slijedi, ako se uzme način na koji VSTV vrši ocjenu rada, onda je ocjena mog rada za 2015. godinu pet, za 2016. godinu tri i za 2017. godinu četiri, pa je samim tim prosjek ocjene mog rada 4,0, što takođe odgovara minimalnih 86 bodova, koliko se prema odredbi člana 56. stav 5. Pravilnika traži da bi se kandidat pozvao na usmeni razgovor“, ističe Tabaković.

Da apsurd bude veći, sve i da je imao bodova koliko tvrdi Komisija, diskvalifikacijom Grčevića kao jedinog prihvaćenog kandidata, a koja je bila neophodna, Tabaković je morao biti pozvan na razgovor, jer u tom slučaju se pozivaju svi koji imaju preko 70 bodova.

VSTV je bez sumnje, dodaje Tabaković, upoznat sa rezultatima rada svih sudija, obzirom da se ocjenjivanje istih vrši prema obrazcu VSTS-a, a čiji rezultati rada se po ocjenjivanju nosilaca pravosudnih funkcija unose u bazu VSTS-u.

„Na osnovu svega ovoga izvodi se zaključak da je prilikom bodovanja rezultata mog rada (svjesno ili nesvjesno) došlo do pogrešnog obračuna rezultata rada. Jer ogromna je razlika kada neko ne ispunjava i ispunjava uslove (a ovdje se očigledno radi o ispunjavaju uslova) da bude pozvan na usmeni razgovor. Ono što je takođe bitno jeste to da rezultati mog rada za poslednje tri godine meni daju za pravo da budem pozvan na razgovor za predmetnu poziciju“, kaže on.

Konačna odluka

Zbog svega navedenog, Tabaković traži ponovno bodovanje te odlaganje imenovanja predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta za sljedeću sjednicu.

„Tražim i da se sudija Jadranko Grčević ne poziva na usmeni razgovor jer mu je supruga zaposleni u tom sudu“, navodi sudija Tabaković.

Na potezu je VSTS, a kakvu će odluku donijeti saznaćemo već sutra, od devet časova, mada sudeći iz odgovora koji je proslijeđen našem portalu iz ove institucije, prostora za optimizam je vrlo malo.

eTrafika.net

* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

The post U najavi nova bruka VSTS: Za predsjednika suda imenuju sudiju koji ne ispunjava uslove! first appeared on Gerila.info.

Gerila je prije nekoliko dana pisala o tome kako članovi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine primanja ostvaruju po dva osnova. U VSTS i u instituciji u kojoj se i dalje vode kao zapsoleni. Naime na zvaničnom sajtu banjalučkog Osnovnog suda predsjednik visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milan Tegeltija naveden je kao sudija parničnog odjeljenja. U ovoj sudskoj instituciji su potvrdili da se Milan Tegeltija vodi na spisku sudija a na pitanje o plati odgovaraju da je sve u skladu sa zakonom. Konkretno, naveli smo, Milan Tegeltija prima naknadu od 1300 maraka kao predsjednik VSTS i platu u Osnovnom sudu Banjaluka od 2400 maraka. Ukupno 3700. Slična je situacija i sa ostalim stalno zaposlenim članovima VSTS Bosne i Hercegovine. To, u zvaničnom odgovoru našoj redakciji potvrđuju i u krovnoj pravosudnoj instituciji Bosne i Hercegovine.

“U vezi Vašeg upita, želimo Vas informisati da se, u skladu sa Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o visini naknada članovima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 62/10), predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV BiH/Vijeće) isplaćuje mjesečni paušal u iznosu 1.300,00 KM (što je najviša propisana naknada), potpredsjednicima i članovima Vijeća u punovremenom radnom angažmanu mjesečni paušal u iznosu 1.000,00 KM, dok se ostalim članovima Vijeća ne isplaćuje mjesečni paušal već naknada u iznosu 200,00 KM po danu rada (ukoliko plaću i druge naknade osiguravaju iz sredstava budžeta), odnosno 250,00 KM po danu rada (ukoliko primanja ne osiguravaju iz sredstava budžeta) srazmjerno vremenu provedenom na radu.”odgovor je Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

Visoki sudski i tužilački savjet BiH ima četiri stalna člana, ukupno petnaest članova.

The post VSTS odgovorio: Naknade od 200 do 1300 maraka po članu first appeared on Gerila.info.