Rezultat je sada potvrdio najmanje ono što su, kako kažu, već mogli vidjeti golim okom, odnosno da voda iz lokalnog vodovoda nije zdravstveno ispravna.

Uzorak su 23. jula uzeli radnici Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske – Regionalnog centra Doboj, nakon što su mještani platili njihov izlazak na teren, uzorkovanje i analizu. Na posljednjoj stranici izvještaja, koji su stanovnici dostavili Gerili, uzorak je ocijenjen kao „zdravstveno neispravan“.

„Prvo smo se pismenim dopisom 9. jula obratili Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS. Do danas nam ništa nisu odgovorili, a nismo mogli čekati jer smo golim okom vidjeli da je voda mutna. Mještani sela skupili su novac i platili izlazak na teren, uzorkovanje i analizu“, navode stanovnici Podnovlja za Gerilu.

Prema njihovim riječima, u izvještaju je evidentirana vrijednost mutnoće od 9,9, kao i povećana koncentracija gvožđa. Mještani tvrde i da su im dvije ljekarke iz Instituta ukazale na masni trag u vodi, koji može upućivati na prisustvo ulja, deterdženata ili drugih hemijskih materija.

Kažu da im je zbog takvih rezultata preporučeno da hitno urade dodatnu analizu na teške metale.

„Ovo nema nikakve veze sa hlorom u vodi. Rečeno nam je da hitno uradimo analizu na teške metale. Sada ponovo skupljamo novac da platimo dolazak radnika Instituta iz Banjaluke, a za svaki pojedinačni teški metal moramo posebno platiti analizu“, poručuju mještani.

Važno je, međutim, naglasiti da dosadašnji izvještaj nije obuhvatio kompletnu analizu na teške metale i da sam po sebi ne utvrđuje uzrok neispravnosti vode. Za dalje zaključke potrebni su dodatni laboratorijski nalazi, kao i nezavisna hidrogeološka i ekološka ispitivanja.

Nalaz, ipak, potvrđuje da zabrinutost stanovnika nije mogla biti odbačena kao neosnovan strah i da nadležne institucije sada moraju utvrditi zbog čega je voda ocijenjena kao zdravstveno neispravna, da li je bezbjedna za korištenje i koje mjere treba hitno preduzeti.

Vodom se snabdijevaju domaćinstva i škola sa 124 učenika

Prema podacima mještana, lokalni vodovod koristi oko 140 domaćinstava. Istom vodom, tvrde, snabdijeva se i Osnovna škola „Dositej Obradović“, koju pohađaju 124 učenika.

Zbog toga su stanovnici 30. jula na centralnom protokolu Vlade Republike Srpske predali nove dopise Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS i Ministarstvu prosvjete i kulture RS.

Ministarstvo zdravlja ponovo su obavijestili o dešavanjima u selu i rezultatima analize, dok su Ministarstvu prosvjete ukazali na činjenicu da vodu koristi i škola.

„Obavještavamo Ministarstvo zdravlja po ko zna koji put o dešavanjima u selu, a Ministarstvo prosvjete da ovdje postoji osnovna škola sa 124 učenika koji koriste tu vodu“, kažu mještani.

Iz udruženja Restart Srpska, koje je posljednjih dana zajedno sa stanovnicima pokušalo vratiti slučaj Podnovlja u fokus javnosti, ocijenili su da je riječ o novoj dimenziji ekološko-pravne afere koja mjesecima traje bez konkretnog odgovora institucija.

„Završena su ispitivanja uzoraka vode iz Podnovlja. Institut za javno zdravstvo Republike Srpske utvrdio je da je voda iz lokalnog vodovoda zdravstveno neispravna, na šta smo i upozoravali“, saopštili su iz Restarta.

U Podnovlju se već mjesecima vode protesti i pravne borbe zbog gradnje više od stotinu solarnih elektrana kompanije ETMAX na području Crkvenog brda.

Riječ je o približno 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje je Grad Doboj upisao na sebe, a potom za oko milion i po maraka prodao kompaniji ETMAX iz Banjaluke. Zemljoradnička zadruga Podnovlje osporava takav prenos, tvrdeći da je zemljište nezakonito oduzeto Zadruzi.

Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila osporio način na koji je zemljište upisano na Grad Doboj, nakon čega je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove svoj raniji zaključak poništila i predmet vratila na ponovno odlučivanje.

Radovi, međutim, nisu zaustavljeni.

Naprotiv, u mjesecima nakon presude nastavljeno je postavljanje metalnih konstrukcija i solarnih panela, a počelo je i priključenje elektrana na distributivnu mrežu. Ranije je i ekološka inspekcija utvrdila da investitor za preko stotinu pojedinačnih solarnih elektrana nema potrebne ekološke dozvole, ali ni nakon toga nije donesena odluka o obustavi gradnje.

Mještani od početka upozoravaju da se radovi izvode blizu izvorišta vode kojim se snabdijevaju stanovnici i stočni fond. Upravo je zaštita vode, uz spor oko vlasništva nad zemljištem, bila jedan od dva glavna razloga zbog kojih su u martu počeli proteste.

Sada je prvi put zvanično utvrđeno da je uzorak vode iz lokalnog vodovoda zdravstveno neispravan.

Bilbord uklonjen, pitanja ostala

Samo nekoliko dana prije objavljivanja rezultata analize, stanovnici Podnovlja i Restart Srpska postavili su na privatnom zemljištu bilbord sa pitanjem: „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“

Sanja Vulić, šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, je nakon toga najavila krivične prijave, tvrdeći da joj se bilbordom „crta meta na čelu“. Policija je obišla lokaciju, a pojedini stanovnici pozivani su na informativne razgovore.

Radnici su zatim tokom dana pokušali ukloniti bilbord, ali ih je spriječio Novak Danilović, predsjednik Zemljoradničke zadruge Podnovlje i vlasnik parcele na kojoj se nalazi bilbord, koji se kreće u invalidskim kolicima. Pridružili su mu se i drugi mještani, nakon čega su radnici napustili lokaciju.

Ono što nije uspjelo po danu, učinjeno je nakon ponoći, kada je plakat sa bilborda skinut sa privatnog posjeda. Za sada nije poznato ko ga je uklonio.

Dok su institucije brzo reagovale na pitanje ispisano na bilbordu, sa druge strane na molbe i apale mještana Podnovlja o ispravnosti vode odgovora nije bilo.

Plakat je uklonjen preko noći, ali je ostao nalaz Instituta, a sa nalazom i dokaz da voda koju koriste mjeptani zdravstveno nije ispravna.

Mještanima sada, po svemu sudeći, preostaje da ponovo skupljaju novac, ovaj put kako bi saznali šta se nalazi u vodi koju svakodnevno piju i zbog čega je neispravna.

Odgovor koji bi morale dati institucije ponovo će platiti sami, kao što već mjesecima plaćaju i cijenu institucionalnog nemara zbog neizvršavanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske.

The post Podnovlje: Mještani sami platili analizu, Institut utvrdio da je voda zdravstveno neispravna first appeared on Gerila.info.

Danilović, koji se kreće u invalidskim kolicima, tada je stao pred radnike, nakon čega su mu se pridružili i drugi mještani, dok je policija izašla na teren i sačinila zapisnik.

Zvaničan nalog za sječu niko nije pokazao, zbog čega vlasnici zemljišta spremaju krivične prijave, a prema saznanjima Gerile u toku jučerašnjeg dana pojedini stanovnici Podnovlja su pozvani na informativni razgovor.

Međutim, ono što nije uspjelo po danu i pred očima stanovnika, učinjeno je tokom noći, kada je plakat uklonjen bez saglasnosti vlasnika zemljišta.

Mještani su najavili da će slučaj prijaviti policiji i zatražiti utvrđivanje identiteta osoba koje su ušle na privatni posjed i skinule plakat.

Bilbord su prije nekoliko dana postavili stanovnici Podnovlja i udruženje Restart Srpska, nakon gotovo četiri mjeseca tokom kojih se radovi na spornim solarnim elektranama nastavljaju uprkos presudi Vrhovnog suda RS.

Slučaj se odnosi na 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje je Grad Doboj prodao kompaniji ETMAX za izgradnju više od stotinu solarnih elektrana.

Vrhovni sud RS je 2. aprila ove godine osporio način na koji je zemljište upisano na Grad Doboj, nakon čega je RUGIPP predmet vratio na ponovno odlučivanje, ali radovi na terenu nisu zaustavljeni.

Naprotiv, dok su institucije odgovornost prebacivale jedne na druge, postavljanje panela i priključenje elektrana na mrežu dodatno su ubrzani, iako je inspekcija ranije utvrdila i da investitor nema potrebne ekološke dozvole.

Gerila je u više navrata pisala o ovom slučaju.

Plakat je tako uklonjen brže nego što su nadležne institucije uspjele odgovoriti na pitanje koje je na njemu bilo postavljeno.

Očito da je u ovoj državi sujeta, ipak, daleko važnija od pravde.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sadržaj bilborda u Podnovlju itekako “boli”: Pod okriljem noći skinut poziv na izvršenje presude Vrhovnog suda RS first appeared on Gerila.info.

Đukić se obratila portalu Gerila, koji mjesecima prati izgradnju više od stotinu solarnih elektrana na spornom zemljištu poznatom kao Crkveno brdo, kao i proteste stanovnika, sudske postupke, inspekcijske nalaze i nastavak radova uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske.

Na bilbordu, uz pitanje „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“, nalaze se karikature Sanje Vulić, poslanika SNSD-a Obrena Petrovića, gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića i vlasnika kompanije ETMAX Siniše Maksimovića.

Vulić je putem Instagrama saopštila da nema nikakve veze sa solarnim panelima niti sa odlukama na koje se bilbord odnosi, ocijenivši da je riječ o zlonamjernoj kampanji usmjerenoj na njenu diskreditaciju i ugrožavanje bezbjednosti.

„Imajući u vidu da mi je već određena policijska zaštita zbog procjene ugroženosti, ovakvim postupanjem mi se svjesno crta meta na čelu“, navela je Vulić, najavljujući da će od policije tražiti utvrđivanje identiteta i odgovornosti svih koji su učestvovali u postavljanju bilborda, njihovo krivično i građanskopravno procesuiranje, kao i naknadu štete.

Dok Vulić govori o meti koja je, kako tvrdi, nacrtana njoj, Ana Đukić pita da li se meta zapravo crta stanovnicima koji pokušavaju zaštititi zemlju za koju vjeruju da je nezakonito oduzeta Zemljoradničkoj zadruzi Podnovlje.

„Pitam Vas da li neko nama iz vlasti crta metu na čelu i zašto nas policija prebrojava kada dođemo da branimo djedovinu. Mi ne ucjenjujemo nijednog građanina. Političare ne dijelimo na vlast i opoziciju, nego molimo da nam se priključe u odbrani zemlje“, poručila je Đukić.

Ona odbacuje tvrdnje da stanovnici Podnovlja šire strah i podsjeća da su mještani, među kojima su članovi porodica poginulih boraca i ratni veterani, tokom protesta na hladnoći pokušavali zaustaviti radove dok se ne razriješe sporovi oko vlasništva, dozvola i zaštite lokalnog izvorišta vode.

„Želim da Vam odgovorim na Vaše prijetnje vezano za sijanje ‘straha’ među mještanima Podnovlja i borcima koji su dali živote svojih najmilijih i svoju mladost u rovu, da bi vlast prodala našu svetu zemlju, svetinju naših predaka“, navela je Đukić.

Poručila je da lično nema ništa protiv Vulić niti njenih stranačkih kolega, ali da se protivi političkim odlukama koje smatra štetnim za društvo i stanovnike Podnovlja.

Đukić Vulić zamjera što do sada nije došla u Podnovlje, razgovarala sa stanovnicima i vidjela kako danas izgleda nekadašnje poljoprivredno zemljište ispod Manastira Svete Trojice.

„Opet Vas pozivam da lično dođete u naše mjesto, obiđete mještane i vidite crno groblje na našem Crkvenom brdu, kao i groblje naših najmilijih koji su tamo sahranjeni“, poručila je Đukić.

Ona je podsjetila da je javno pozivala sve političke stranke i medije da dođu u Podnovlje i upoznaju se sa slučajem. Tvrdi da predstavnici vlasti pokazuju interesovanje za ovaj kraj uglavnom u vrijeme izbora, ali ne i kada stanovnici traže pomoć zbog projekta koji mijenja izgled i budućnost njihovog sela.

„Sada nemate nikakve veze sa zemljom u Podnovlju, a imate veze sa našim krajem kada su izbori i kada treba izaći u javnost i reći da ste pobijedili na svim biračkim mjestima na Vučijaku. Niste govorili da ste prodali ono što ste osvojili ‘pobjedom’“, navela je Đukić.

Restart: Krivične prijave nisu odgovor na pitanje

Na najavu Sanje Vulić reagovali su i iz udruženja Restart Srpska, čiji su članovi zajedno sa stanovnicima Podnovlja učestvovali u postavljanju bilborda i javnom okupljanju održanom 23. jula.

Iz Restarta tvrde da bilbord ne sadrži prijetnju, poziv na nasilje niti zadiranje u privatni život bilo koje osobe.

„Na bilbordu nije nacrtana meta. Postavljeno je pitanje“, poručili su iz ovog udruženja.

Navode da je riječ o pitanju od javnog interesa: ko snosi političku i institucionalnu odgovornost zbog toga što se radovi nastavljaju uprkos presudi Vrhovnog suda kojom je osporen način upisa zemljišta na Grad Doboj i naknadne prodaje privatnom investitoru.

„Poštujemo pravo svakog lica na bezbjednost, uključujući i Sanju Vulić. Međutim, policijska zaštita ne može predstavljati zaštitu od javne kritike, karikature i pitanja građana“, saopštili su iz Restarta.

Ukoliko gradske vlasti zaista nemaju veze sa projektom, dodaju, to mogu pokazati javnom podrškom izvršenju sudske odluke i zahtjevom da institucije utvrde ko je omogućio nastavak radova na zemljištu čiji je upis osporen.

„Krivične prijave nisu odgovor na pitanje sa bilborda. Odgovor su dokumenti, odluke i utvrđivanje odgovornosti“, poručili su iz Restarta, pozivajući se i na praksu Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj politička karikatura i satira uživaju posebnu zaštitu, a granice prihvatljive kritike šire su kada se ona odnosi na političare i njihovo javno djelovanje.

Sud osporio upis, inspekcija utvrdila nedostatak dozvola, ali radovi nisu zaustavljeni

Bilbord koji je izazvao reakciju Sanje Vulić postavljen je nakon višemjesečnih bezuspješnih zahtjeva stanovnika Podnovlja da institucije zaustave radove i utvrde zakonitost cijelog projekta.

Slučaj se odnosi na oko 28,5 hektara nekadašnje poljoprivredne zemlje na lokalitetu Crkveno brdo. Zemljište je bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge Podnovlje, ali je kasnije upisano na Grad Doboj, koji ga je kompaniji ETMAX prodao za približno milion i po maraka.

Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila 2026. godine ukinuo raniju odluku Okružnog suda u Doboju i osporio način na koji je izvršen upis zemljišta u korist Grada Doboja. Nakon toga je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove poništila svoj raniji zaključak i predmet vratila na ponovno odlučivanje, nalažući da se utvrde relevantne činjenice i omogući učešće svim strankama u postupku.

To znači da spor oko prava na zemljištu nije završen, već je praktično vraćen na početak.

Radovi, međutim, nisu vraćeni na početak niti su zaustavljeni. Naprotiv, projekat je u međuvremenu napredovao do postavljanja panela i priključenja pojedinačnih elektrana na distributivnu mrežu.

Prema dokumentima koje je ranije objavila Gerila, ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila je da investitor ima građevinske dozvole za 104 solarne elektrane pojedinačne snage do 149 kilovata, ali da nema potrebne ekološke dozvole. Investitoru je ostavljen rok od 30 dana da ih pribavi, ali radovi ni nakon isteka tog roka nisu obustavljeni.

Informacije sa terena u međuvremenu su govorile da je broj pojedinačnih solarnih elektrana povećan na 106, a zatim i na 118 postrojenja.

Posebnu sumnju izaziva način na koji je projekat podijeljen. Umjesto jedne velike solarne elektrane, na jedinstvenoj površini grade se desetine formalno odvojenih postrojenja snage manje od 150 kilovata. Mještani i dio stručne javnosti smatraju da je takav model izabran kako bi se izbjegle koncesione naknade i složenije procedure koje prate veće energetske projekte.

„Došlo je do parčanja zemljišta na posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Institucije su u međuvremenu odgovornost prebacivale jedne na druge. Republički inspektorat predmet je proslijedio Gradu Doboju, uz obrazloženje da je gradska urbanističko-građevinska inspekcija nadležna za objekte za koje lokalna uprava izdaje dozvole. Gradska inspekcija potom je odgovorila da se radi o imovinsko-pravnom sporu o kojem treba da odlučuju sudovi.

Tako je nastao institucionalni krug u kojem sud osporava postupak upisa, RUGIPP vraća predmet na ponovno odlučivanje, inspekcija konstatuje da nema ekoloških dozvola, ali investitor nastavlja radove.

Gerila je u više navrata slala pitanja Gradu Doboju i kompaniji ETMAX, tražeći odgovore o nastavku radova, dozvolama i postupanju nakon presude Vrhovnog suda. Odgovori na naša pitanja nisu nikada dostavljeni.

Za stanovnike Podnovlja zato bilbord nije početak kampanje nego posljedica višemjesečnog ćutanja institucija i kršenja njihovih ljudskih prava.

Ana Đukić poručuje da stanovnici ne traže sukob, već dolazak političara u Podnovlje, razgovor sa ljudima i odgovor na pitanje kako je, uprkos sudskoj odluci i utvrđenim nedostacima u dokumentaciji, nekadašnje poljoprivredno zemljište pretvoreno u kompleks solarnih elektrana.

„Pozivam sve političare, političke stranke iz vlasti i opozicije, medije, a i Vas, Sanja, da dođete. Lično ću Vas ugostiti i upoznati sa prodajom naše svetinje“, poručila je Đukić.

Dok se najavljuju krivične prijave zbog karikature i pitanja na bilbordu, odgovor na pitanje koje je na njemu postavljeno još nije stigao.

U međuvremenu su pripadnici Policijske uprave Doboj obišli sporni bilbord, a pojedine mještane su, prema saznanjima Gerile, pozivali na informativne razgovore. Ista policija je ranije, kada su stanovnici Podnovlja prijavljivali nastavak radova na solarnim elektranama uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske, odgovarala da nije nadležna i da prvo moraju reagovati gradski inspekcijski organi.

Tako su institucije, koje nisu pronašle način da zaustave sporne radove, brzo pronašle nadležnost kada se na bilbordu pojavilo pitanje ko je odgovoran za njihovo nepostupanje.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje odgovorilo Sanji Vulić: „Na bilbordu nije meta, već pitanje ko gazi Vrhovni sud“ first appeared on Gerila.info.

Vrhovni sud Republike Srpske poništio je rješenje Vlade Republike Srpske kojim je kompaniji Drvoexport iz Teslića dodijeljena koncesija za istraživanje uglja na lokalitetu Bukova Kosa. Presudom je preinačena ranija odluka Okružnog suda u Banjaluci, koji je odbio tužbe Centra za životnu sredinu i mještana okupljenih u neformalnoj grupi “Sačuvajmo Potkozarje”.

Vrhovni sud Republike Srpske jasno je povezao nezakonitosti u dodjeli koncesije sa pravom građana da štite svoju životnu sredinu i osporavaju odluke koje mogu ugroziti njihovo zdravlje i imovinu.

Još važnije, sud je utvrdio da je Vlada RS koncesiju dodijelila bez obrazloženja, čime je prekršila osnovna pravila upravnog postupka i načelo transparentnosti.

U presudi se navodi da zainteresovana javnost zbog toga nije mogla na valjan način osporavati odluku o dodjeli koncesije, dok građani imaju pravo da osporavaju svaku odluku koja njihovu životnu sredinu stavlja u rizik. Sud zaključuje da su upravo zbog toga povrijeđena procesna prava javnosti i da su mještani imali legitiman pravni interes da pokrenu spor.

Prijedorski dežavu: Rudnik otvoren, presuda stigla kasnije

Paradoks ove priče, slično kao i u slučaju drugog prijedorskog rudnika (sa istim akterima) u selu Bistrica, je što presuda dolazi u trenutku kada rudnik već odavno radi, dok je za bistrički slučaj presuda o trećem ukidanju ekološke dozvole došla čak i nakon zatvaranja rudnika.

Dok su institucije godinama vodile sudske postupke, na Bukovoj Kosi su završena geološka istraživanja, otvoren je površinski kop, prošireno jalovište, a mještani tvrde da svakodnevno trpe posljedice eksploatacije.

Gerila je o ovom slučaju izvještavala još krajem 2023. godine, kada je objavljen dokumentarni film “Posljednja žetva u Bukovoj Kosi”, snimljen u vrijeme kada su građani pokušavali spriječiti dolazak rudarskih mašina. Tada su upozoravali da će završiti poput mještana Bistrice – sa rudnikom praktično u dvorištu i bez stvarnog uticaja na odluke koje se donose o njihovim životima.

Njihova predviđanja, na žalost, pokazala su se tačnim.

Kompanija Drvoexport započela je radove i prije nego što je pribavila sve potrebne dozvole, dok su se dozvole i koncesije naknadno “slagale” kroz institucije. U međuvremenu je Okružni sud dva puta poništavao ekološku dozvolu za rudnik, ali Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske svaki put izdaje novu.

Posljednja je izdata početkom februara ove godine, nakon čega je Centar za životnu sredinu ponovo pokrenuo upravni spor.

Sud: Transparentnost nije formalnost

Najznačajniji dio presude nije samo poništavanje koncesije, već obrazloženje zbog kojeg je ona poništena.

Vrhovni sud navodi da je Vlada Republike Srpske donijela odluku bez obrazloženja iz kojeg bi bilo moguće utvrditi zbog čega je upravo Drvoexport ispunio zakonske kriterijume za dobijanje koncesije.

Sud podsjeća da svako upravno rješenje mora sadržavati razloge na kojima se zasniva odluka, a da je Vlada pokušala naknadno ispraviti taj propust donošenjem posebnog rješenja koje nikada nije objavljeno u “Službenom glasniku Republike Srpske”. Zbog toga se smatra da je prvobitna odluka ostala bez obrazloženja.

Sud dalje zaključuje da je takvim postupanjem prekršeno načelo transparentnosti, ali i da je javnost onemogućena da efikasno osporava odluku koja direktno utiče na životnu sredinu.

To predstavlja jedan od najvažnijih pravnih zaključaka u dosadašnjoj sudskoj praksi kada su u pitanju koncesije u Republici Srpskoj.

Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, kaže da ova odluka predstavlja presedan.

“Ovo predstavlja vrijedan presedan za vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i interes zaštite životne sredine. Sud uspostavlja bitnu vezu između nezakonite dodjele koncesije i povrede procesnih i materijalnih prava javnosti”, rekao je Skomorac.

Njegova ocjena je da će ova presuda imati značaj i za druge postupke koje Centar trenutno vodi protiv spornih koncesija širom Republike Srpske.

Advokatica Dragana Stanković, koja je zastupala mještane Bukove Kose i Centar za životnu sredinu, ističe da je Vrhovni sud praktično potvrdio da građani imaju pravo osporavati odluke Vlade kada one mogu ugroziti njihovu životnu sredinu.

“Vrhovni sud je upozorio i da je ova koncesija dodijeljena bez navođenja razloga iz kojih bi se moglo zaključiti koji su zakonski kriterijumi za dodjelu ispunjeni, te da su time i tužioci spriječeni da valjano osporavaju takvu odluku”, naglasila je ona.

Za mještane Bukove Kose ova presuda dolazi nakon godina života uz površinski kop koji je, kako tvrde, potpuno promijenio selo.

Miroslav Stakić, jedan od najglasnijih protivnika rudnika, kaže da presuda potvrđuje ono na šta su od samog početka upozoravali.

“Ovom presudom je konačno ogoljen sav besmisao i bezakonje kojem smo izloženi već tri godine. Otvaranjem ovog rudnika mještani su ostali bez vode i bez mogućnosti da udišu zdrav vazduh zbog konstantnog samozapaljenja uglja. Lokalni put više nije bezbjedan, a privatna imovina nam se bukvalno otima pred očima. Od samog početka smo potpuno isključeni iz procesa odlučivanja po pitanju Bukove Kose, nismo imali ni javne rasprave, niti pravo da kažemo ijednu riječ o sudbini naših ognjišta”, ogorčen je Stakić.

Dodaje da će se borba nastaviti bez obzira na sudsku odluku.

Njegove riječi potvrđuju i prizori koje su ekipa Gerile zabilježila na terenu nekoliko puta. Nekadašnje njive, voćnjaci i šumarci danas su pretvoreni u crne površine površinskog kopa. Kuće se nalaze na svega nekoliko desetina metara od mjesta eksploatacije, dok mještani mjesecima upozoravaju na prašinu, buku, klizišta, probleme sa vodom i česta samozapaljenja lignita zbog visokog sadržaja sumpora.

Gerila je ranije objavila i da pojedini vlasnici zemljišta tvrde kako se eksploatacija odvija na znatno većoj površini od one za koju je izdata dozvola, dok je zbog širenja kopa ugroženo i spomen-područje Jezerine, mjesto stradanja više od stotinu srpskih civila u Drugom svjetskom ratu.

Jedna presuda, više otvorenih pitanja

Iako je Vrhovni sud poništio odluku o dodjeli koncesije za istraživanje uglja, ostaje otvoreno pitanje šta će ova presuda značiti za rudnik koji već uveliko radi.

Naime, nakon istraživanja uslijedila je eksploatacija, izdavane su nove dozvole, a institucije Srpske nijednog trenutka nisu obustavile radove.

Istovremeno, upravo je ovaj rudnik postao jedan od najčešće pominjanih primjera u međunarodnim izvještajima koji govore o zaštiti životne sredine i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.

Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za branioce ljudskih prava Mary Lawlor, nakon posjete Bosni i Hercegovini 2025. godine, u izvještaju predstavljenom pred Savjetom UN-a za ljudska prava u Ženevi eksplicitno je preporučila institucijama Republike Srpske da preispitaju dozvole za rudnik Bukova Kosa i intenzivnije sarađuju sa lokalnom zajednicom. Te preporuke, naravno, ni do danas nisu provedene.

Istovremeno, pred Komitetom UN-a za usklađenost sa Aarhuskom konvencijom vodi se postupak upravo zbog načina na koji Republika Srpska dodjeljuje koncesije, nakon što je Centar za životnu sredinu ukazao da se javnost sistemski isključuje iz odlučivanja o projektima koji mogu imati ozbiljne posljedice po životnu sredinu.

Šta dalje?

Ako je koncesija bila nezakonita, šta je sa svim odlukama koje su donesene nakon nje? Da li će Vlada Republike Srpske poništiti ili preispitati sve kasnije akte koji su proizašli iz takve odluke? Hoće li Ministarstvo energetike i rudarstva pokrenuti novi postupak ili će pokušati pronaći novi pravni osnov za nastavak eksploatacije?

Još važnije, hoće li iko snositi odgovornost zbog činjenice da je rudnik praktično otvoren i stavljen u funkciju prije nego što su razriješene brojne pravne dileme na koje su mještani i organizacije civilnog društva upozoravali još 2023. godine?

Vrhovni sud Republike Srpske prvi put je jasno rekao da odluke o koncesijama nisu isključivo pitanje ekonomije i investicija, već i pitanje osnovnih ljudskih prava.

Koliko puta je potrebno reći i napisati da stanovnici ove zemlje imaju pravo da znaju zbog čega je odluka da dio nečijeg sela, šume ili izvora postane rudnik donesena? Kao i da građani moraju od početka da učestvuju u tom procesu i da je ospore ukoliko smatraju da ugrožava njihovo zdravlje, imovinu ili životnu sredinu.

Ova presuda je to, napokon, i formalno potvrdila.

Dejan Rakita / GERILA

The post Vrhovni sud RS poništio koncesiju za rudnik Bukova Kosa: Presuda koja bi mogla promijeniti pravila igre?! first appeared on Gerila.info.

Prema informacijama koje su redakciji Gerile dostavili mještani ovog dobojskog naselja, posljednjih dana počelo je priključenje solarnih elektrana na distributivnu elektroenergetsku mrežu.

Riječ je o kompleksu od 104 pojedinačne solarne elektrane, mada posljednje informacije sa terena kažu da je ta brojka sada dostigla cifru od 118 (?!) malih solarnih elektrana, koje se grade u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini Osnovne škole “Dositej Obradović”, koju pohađa 124 učenika.

Sve to dešava se uprkos činjenici da je ekološka inspekcija Grada Doboja još ranije utvrdila da investitor ne posjeduje ekološke dozvole za ovaj projekat, iako su one, prema važećim propisima, jedan od osnovnih uslova koji prethodi izdavanju građevinskih dozvola. S obzirom na to da se projekat sastoji od preko stotinu odvojenih solarnih elektrana, investitor bi morao posjedovati isto toliko pojedinačnih ekoloških dozvola. Ipak, radovi nikada nisu obustavljeni, a sada je počelo i priključenje elektrana na mrežu.

“Niko nije ni upozorio selo, nevjerovatno šta se dešava”

Stanovnica Podnovlja Ana Đukić kaže da su mještani za početak priključenja saznali tek kada su ostali bez električne energije.

„Počeli su sa priključenjem prije par dana. Slušam da još stavljaju šipove, ali strašno je to da i pored presude nastavljaju sa tim spornim projektom. Nama je zamrzivač pun mesa pustio vodu. Niko nas nije upozorio, niko u selu nije znao za to. Ovo nije normalno šta nam rade“, kaže Đukićeva za Gerilu.

Dodaje da među stanovnicima raste osjećaj nemoći.

„Ne znam možemo li reći da mi imamo pravnu državu. Većina naroda u Podnovlju je protiv ovoga, ali se boje ili ne smiju pričati. Ali ima i ljudi koji smiju, poput mene, dignuti glas. Ne znam dokle više ovo. Vjerovatno ćemo ići do Strazbura. Borba i dalje traje. Ovo sa strujom će trajati još dugo, tako se priča, nije to samo jedna trafostanica. Nevjerovatno je da se sve ovo dešava”, dodaje Ana u razgovoru za naš portal.

Od presude do priključenja

Vrhovni sud Republike Srpske 2. aprila ove godine ukinuo je raniju odluku Okružnog suda u Doboju i praktično osporio način na koji je zemljište poznato kao Crkveno brdo preneseno sa Zemljoradničke zadruge Podnovlje na Grad Doboj, a potom prodato kompaniji ETMAX.

Nakon toga RUGIPP je poništio svoj raniji zaključak i predmet vratio na ponovno odlučivanje, uz nalog da se u novom postupku utvrde sve relevantne činjenice i omogući učešće svih stranaka.

U međuvremenu je Gerila objavila i dokumente iz kojih proizlazi da je ekološka inspekcija utvrdila kako investitor ne posjeduje potrebne ekološke dozvole, ali uprkos tome nije donesena odluka o obustavi radova.

Još apsurdnije djeluje činjenica da su se institucije međusobno proglasile nenadležnim. Republički inspektorat predmet je proslijedio Gradu Doboju, dok je urbanističko-građevinska inspekcija Grada odgovorila da se radi o imovinsko-pravnom sporu i da nije nadležna za postupanje.

I tako, dok se institucije mjesecima bave pitanjem ko treba da reaguje, na terenu se projekat, u najmanju ruku, kontraverzan – polako privodi kraju.

Šta je odgovorio RUGIPP

Nakon višemjesečnog ćutanja, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS odgovorila je na dio pitanja Gerile.

Iz RUGIPP-a potvrđuju da su na području katastarske opštine Podnovlje od 2024. do 2026. godine zaprimani zahtjevi za promjenu kulture i načina korišćenja zemljišta, te da su u pojedinim predmetima izvršena promjena načina korišćenja parcela u “solarne elektrane”, i to na osnovu građevinskih dozvola.

Međutim, RUGIPP nije odgovorio na ključna pitanja koja je Gerila postavila.

Izostali su odgovori o tome koliko je ukupno zahtjeva za solarne elektrane odobreno ili odbijeno u Republici Srpskoj od početka 2023. godine, da li su u ovim predmetima vršeni terenski uviđaji i stručne procjene zemljišta, kada su tačno izvršene promjene kulture zemljišta u katastarskom operatu, kao i da li su na lokalitetu Crkveno brdo evidentirane parcelacije zemljišta radi realizacije ovog projekta.

Bez odgovora su ostala i pitanja koja bi mogla rasvijetliti cijeli postupak promjene namjene zemljišta, pogotovo poljoprivrednog i pogotovo u svrhu prenamjene da bi se na tom zemljištu kasnije pravile solarne elektrane.

Grad Doboj i dalje ćuti

Gerila je prije dvije sedmice, tačnije 26. juna, ponovo zatražila odgovore od Grada Doboja. Zanimalo nas je da li je nakon presude Vrhovnog suda preduzeta bilo kakva aktivnost u vezi sa lokalitetom Crkveno brdo u Podnovlju, da li su u međuvremenu izdavane nove saglasnosti ili drugi akti koji se odnose na nastavak projekta, da li je izvršen nadzor nad radovima i da li je Grad o svemu obavijestio nadležne institucije. Zatražili smo i dokumentaciju koja bi pokazala kako je lokalna uprava postupala nakon što je najviša sudska instanca Republike Srpske osporila upis spornog zemljišta.

Odgovor ni ovog puta nije stigao.

Ćuti i kompanija ETMAX, koja ni nakon višemjesečnih upita nije odgovorila na pitanja Gerile o nastavku radova, nepostojanju ekoloških dozvola i izvođenju projekta uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske.

Upravo zbog toga ostaju otvorena brojna pitanja o zakonitosti cijelog projekta, čiji korijeni sežu mnogo prije početka radova.

Podsjetimo, cijeli slučaj vodi se oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, 28,5 hektara plodne poljoprivredne zemlje koju je Grad Doboj uknjižio na sebe, a potom prodao privatnom investitoru, iako je u katastarskoj evidenciji kao posjednik i dalje bila upisana Zemljoradnička zadruga Podnovlje.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) dva puta je odbila zahtjev Zadruge da se postupak ponovi. Okružni sud u Doboju odbacio je tužbu, a kasnije je odluka Vrhovnog suda RS sve vratila, ili bar trebala da vrati, na početak. Međutim, na terenu i dalje nema apsolutno nikakvih naznaka izvršavanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske.

Gerila info je ranije pisala o tome da na oko 28,5 hektara obradive površine investitor “Etmax” planira izgradnju preko stotinu pojedinačnih solarnih elektrana snage do 150 kW. 

Posebnu sumnju među mještanima izaziva i način na koji je projekat koncipiran. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja preko stitinu pojedinačnih elektranđa snage do 150 kilovata – upravo ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade.

„Došlo je do parčanja zemljišta na posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje uprkos presudi Vrhovnog suda RS – ETMAX uveliko priključuje solarne elektrane: Mještani bez struje, institucije bez odgovora first appeared on Gerila.info.

Na terenu se, međutim, ništa ne zaustavlja.

Na više od 28 hektara zemljišta poznatog kao Crkveno brdo svakodnevno se nastavlja izgradnja kompleksa od 104 solarne elektrane, a posljednje nezvanične info za Gerilu tvrde da je sada u pitanju čak 106 elektrana. Metalne konstrukcije i paneli zauzimaju prostor koji su mještani do prije samo nekoliko mjeseci koristili za poljoprivredu, dok institucije istovremeno vode administrativnu prepisku iz koje proizlazi da gotovo niko ne želi preuzeti odgovornost.

Nova dokumentacija do koje je došla Gerila pokazuje da je pravna situacija dodatno zakomplikovana.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) početkom maja poništila je svoj raniji zaključak kojim je odbijen zahtjev Zemljoradničke zadruge Podnovlje za ponavljanje postupka izlaganja nekretnina te predmet vratila na ponovno odlučivanje. U obrazloženju se direktno poziva na presudu Vrhovnog suda Republike Srpske od 2. aprila ove godine, kojom je utvrđeno da prvostepeni organ nije dovoljno ispitao činjenice i da Zadruzi nije omogućeno puno učešće u postupku. RUGIP je naložio da se u ponovljenom postupku utvrde sve relevantne okolnosti i donese nova odluka.

Drugim riječima, spor oko toga ko je stvarni nosilac prava nad zemljištem nije završen. Naprotiv, vraćen je na početak.

Uprkos tome, na parcelama se i dalje radi.

Još zanimljivije je ono što proizlazi iz dopisa Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske. Nakon što je Zemljoradnička zadruga Podnovlje tražila reakciju republičke inspekcije, iz Inspektorata RS su predmet proslijedili Gradu Doboju uz obrazloženje da je za nadzor nad radovima za koje dozvole izdaje jedinica lokalne samouprave nadležna upravo urbanističko-građevinska inspekcija grada. Drugim riječima, republički inspektori smatraju da oni nisu nadležni za postupanje.

Kada je predmet stigao u Doboj, uslijedio je novi obrt.

Urbanističko-građevinska inspekcija Grada Doboja početkom juna obavijestila je podnosioce prijave da ni ona ne može postupati. U dopisu se navodi da, ukoliko se radi o gradnji na tuđem zemljištu ili o sporu oko vlasništva, to nije pitanje inspekcijskog nadzora nego sudske nadležnosti.

Tako je nastao apsurdan institucionalni krug u kojem jedna institucija predmet šalje drugoj, druga ga vraća sudovima, dok se za to vrijeme na terenu nastavljaju radovi vrijedni milione maraka.

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je još u aprilu ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila da ETMAX za predmetni projekat nema ekološku dozvolu.

U zvaničnom rješenju inspektor je naveo da investitor posjeduje građevinske dozvole za 104 solarne elektrane pojedinačne snage do 149 kilovata, ali da ne posjeduje ekološku dozvolu, zbog čega mu je naloženo da je pribavi u roku od 30 dana.

Taj rok je odavno istekao.

Ono što javnosti nikada nije objašnjeno jeste zbog čega radovi nisu obustavljeni ukoliko je inspekcija utvrdila da projekat nema jedan od osnovnih zakonskih uslova za realizaciju.

Mještani Podnovlja upravo u tome vide suštinu problema.

„Nama svi govore da nisu nadležni. Sud donese presudu, RUGIP vrati predmet na početak, inspekcija kaže da nema ekološke dozvole, policija dođe i napravi zapisnik, a radovi se nastavljaju kao da se ništa nije desilo. Na kraju ispada da niko nije nadležan, osim investitora koji radi šta hoće“, kaže jedan od stanovnika Podnovlja.

Podsjećamo, cijeli slučaj otvorio je pitanje načina na koji je Grad Doboj raspolagao zemljištem koje je godinama bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge Podnovlje. Nakon prenosa zemljišta na Grad Doboj uslijedila je prodaja kompaniji ETMAX, a zatim i početak realizacije projekta solarnih elektrana.

Dodatne kontroverze izazvao je sam koncept projekta. Umjesto jedne velike solarne elektrane planirana je izgradnja 104 pojedinačna postrojenja snage do 150 kilovata, što je, prema tvrdnjama mještana i dijela stručne javnosti, omogućilo investitoru da izbjegne određene koncesione obaveze predviđene za veće energetske projekte.

Manastir Svete Trojice na Crkvenom brdu preživio je mnoge ratove, promjene država i vlasti, ali teško da je ikada gledao ovakav prizor. Ispod njega danas se, umjesto usjeva, šire redovi solarnih panela, dok se istovremeno po kancelarijama i institucijama vodi bitka oko toga ko je nadležan i ko treba da postupi po sudskim odlukama.

Mještani Podnovlja kažu da vjeru u Boga nisu izgubili i da im i ona, na neki način, pruža utjehu u njihovoj borbi za budućnost svojih domova.

Vjeru u institucije, međutim, svakim novim dopisom, ćutanjem i prebacivanjem odgovornosti sve teže pronalaze. A kada nestane vjera da će zakon važiti jednako za sve, tada mnogo više od jednog komada zemlje postaje sporno.

Ne samo u Podnovlju, ne samo u Doboju.

Dejan Rakita / GERILA

P.S. Institucije Republike Srpske, Grad Doboj, kao i kompanija ETMAX, ni nakon višemjesečnih upita nisu odgovorili na pitanja portala Gerila o ovom slučaju. U međuvremenu, radovi u Podnovlju se nastavljaju.

The post Podnovlje nakon presude: Niko nije nadležan da zaustavi radove, a solarne elektrane niču iz dana u dan first appeared on Gerila.info.

Okružni sud u Bijeljini je krajem januara odbio žalbu Dragana Jokića iz Banjaluke na presudu Osnovnog suda iz Bijeljine iz oktobra 2025. a kojom je odbijena njegova tužba protiv bijeljinske kompanije Home Lupo.

Jokić osam godina pred sudom u Bijeljini vodi radni spor što je neuobičajeno dugo za radne sporove u Republici Srpskoj. On je kompaniju Lupo Home Line iz Bijeljine tužio jer je nakon godinu dana rada dobio otkaz na kućnu adresu sa svojim potpisom na otkazu iako on nikada nije potpisao otkaz. Tužio ih je za neisplaćene plate, neuplaćene doprinose, neisplaćene provizije ali i za krivotvorenje potpisa na riješenju o otkazu ugovora o radu kao i na njegovoj navodnoj izjavi kojom priznaje da je malverzacijama oštetio firmu za nekoliko desetina hiljada maraka.

Slučaj traje osam godina a Sud u Bijeljini je sve vrijeme pogodovao tuženoj strani na način da su ročišta odgađana po želji tužene, da već prihvaćena vještačenja potpisa u Jokićevu korist naknadno odbacivana zbog vještačenja tužene i slično.

“Očekivao sam da u ovoj državi postoji bar malo pravde. Da veštačenjem dokažeš da ti neko duguje novac, da druga strana to veštačenje prihvati, a sud ipak donese drugačiju odluku. Dokaz da u ovoj državi, ako imaš para, možeš sve — pa čak i da postaneš ministar, sudija ili šta god ti treba, jer je sve na prodaju. Oni koji bi trebalo da štite svoje građane od ovakvih firmi, zapravo sarađuju s njima“, kaže Jokić za Gerila info.

Jokić je zbog “bitnih povreda odredaba parničnog postupka” na presudu Okružnog suda u Bijeljini izjavio reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske.

U reviziji se navodi da drugostepeni sud uopšte nije razmatrao istaknute žalbene prigovore tužioca niti je obrazložio zašto ih ne prihvata.

“Tužitelj smatra da su nižestepeni sudovi pogrešno primjenili materijalno pravo kada su zauzeli stav da nisu ispunjeni uslovi za obavezivanje tuženog na naknadu provizije. Tokom postupka tužilac je izveo dokaze kojima je dokazao pravo na proviziju i visinu provizije ( nalaz i mišljenje vještaka) Nadalje, odluka nižestepenih sudova o odbijanju tužbenog zahtjeva suštinski se zasniva na ocjeni da nema odgovornosti tužene za štetu obzirom da je do raskida ugovora, prema shvatanjima suda, došlo krivicom tužilje. Ovakav stav je pogrešan iz razloga što je i tužena i nakon što je protekao rok za dostavu Detaljnog plana manifestacije (a na koji se poziva kao razlog neispunjenja svojih ugovornih obaveza) tužilji ponudila aneks ugovora, kojim je konvalidirala postojanje ranijeg ugora i isti održala na snazi. Shodno navedenom, obzirom da je osnovano smatrala da će doći do realizacije predmetnog ugovora, tužilja je pristupila zaključenju pojedinačnih ugovora sa izvođačima, odnoso u svemu postupila kao i ranije 2019. godine, kada je takođe bila u identičnom ugovornom odnosu sa tuženom. Imajući u vidu da su radnje tuženog prouzrokovale znatnu štetu tužitelju i to u vidu izmakle koristi čiji iznos je obračunao vještak ekonomske struke, koji je nalaz u svemu sačinio u skladu a pravilima struke i kojem nije bilo prigovora, to su nižestepeni sudovi pogrešno primjenili materijalno pravo odnosno isti nisu primjenili relevantne odredbe čl. 154. st. 1., 155. st. 1. i 189. st.1.,2.,3., Zakona o obligacionim odnosima“, piše, između ostalog u zahtjevu za revizijom presude.

Sudski vještak Forenzičkog centra za vještačenje dokumenata iz Banjaluke je u toku glavnog pretresa utvrdio da su Jokićevi potpisi krivotvoreni ali je sudija Osnovnog suda u Bijeljini Selma Šaćirović, tada, prihvatila zahtjev tužene strane za novim vještačenjem i zbog toga odredila zastoj u predmetu na neodređeno.

Gerila je ranije pisala kako je Dragan Jokić iz Banjaluke u junu 2018. godine tužio bijeljinsku firmu “Lupo Home Line” nakon što mu je ta firma “na zahtjev zaposlenog izdala rješenje o prestanku ugovora o radu”. Jokiću, koji je u “Lupo Home Line” radio kao komercijalista, je na njegov zahtjev, tako je makar zvanično objašnjenje, radni odnos prestao 7. maja 2018. godine. Jokić je navodno potpisao i izjavu kojom priznaje da je firmu oštetio za iznos od 70 000 maraka raznim malverzacijama kao i da se obavezuje da će pomenuti iznos vratiti firmi kako ne bi bio krivično gonjen.

Problem je što Jokić nikada ništa nije potpisao a što je utvrđeno detaljnim nalazom nakon vještačenja autentičnosti spornih potpisa koje je, u oktobru 2020. godine, obavio Forenzički centar za vještačenje dokumenata iz Banjaluke, grafolog Dane Branković.

Iz firme Lupo Home nikada nisu odgovorili na pitanja Gerila info u vezi ovog slučaja.

Inače, vještačenjem potpisa je utvrđeno da su prikazane izvedbe precrtane sa nekog originalnog potpisa a da se taj originalni potpis nalazio kod lica koje je precrtavalo potpis.

Sud je prihvatio nalaz vještaka koji je detaljno objasnio kako su falsifikovani Jokićevi potpisi i na izjavi kojom priznaje da je otuđio novac i na riješenjima o sporazumnom prekidu radnog odnosa. Ipak, Osnovni sud u Bijeljini, sudija Selma Šaćirović u oktobru 2021. godine donijela je rješenje o zastoju u konkretnoj pravnoj stvari na zahtjev tužene strane a što je neuobičajeno jer se predmet nalazio na kraju. Čitav slučaj je zakomplikovan i “otegnut” na osam godina.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Radnička pravda nedostižna nakon osam godina borbe first appeared on Gerila.info.

Aleksandar Džombić je optužen da je kao tadašnji predsjednik Vlade RS i predsjednik Kreditnog odbora Skupštine akcionara IRB-a počinio krivično djelo zloupotreba položaja, odnosno da je vršio uticaj na druge članove da se Energoliniji dodjeli sporni kredit.

Iz Republičkog javnog tužilaštva ranije je, nakon podizanja optužnice, saopšteno da je optužnica protiv Džombića podignuta u vezi sa nezakonitom dodjelom kredita Investiciono-razvojne banke Republike Srpske preduzeću “Energolinija” Zvornik 2012. godine u iznosu od 19,4 miliona KM.

Optužnicu je podiglo Posebno odjeljenje Republičkog javnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala.

Optužnica Džombića tereti da je “urgirao” kod rukovodstva IRB-a da “Energoliniji” bude odobren kredit od 19,4 miliona maraka iako je to preduzeće bilo prezaduženo. On je u toku suđenja negirao da je vršio pritisak na IRB kako bi kredit bio odobren.

Do otvaranja stečaja u “Energoliniji” naplaćen je dug u iznosu 518.477 maraka.

Suđenje Aleksandru Džombiću počelo je u martu 2022. godine.

Prema navodima optužnice, Džombić je učestovao u  nezakonitoj dodjeli kredita Investiciono- razvojne banke RS,  preduzeću “Energolinija” iz Zvornika.

Banka je 2012. godine toj firmi dodijelila 19 miliona i 400 hiljada maraca kreditnih sredstava, a Džombića terete da je bio svjestan da je korisnik kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

Prema navodima optužnice, Kreditni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske je 10. novembra 2011. godine donio odluku kojom se odbija zahtjev „Energolinije“ d. o. o. Zvornik za dodjelu kredita zbog toga što je preduzeće bilo prezaduženo i imalo je problema u izvršavanju obaveza prema povjeriocima.

Ukupne obaveze preduzeća na dan 30. septembra 2011. godine iznosile su 35.559.623 KM.

Tužilac Radenko Janković je, prilikom čitanja optužnice na početku suđenja, naveo da je nakon toga, optuženi, kao predsjednik Vlade Republike Srpske pozvao direktora Investiciono razvojne banke Republike Srpske Milenka Pavlovića  radi ubjeđivanja da zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik treba prihvatiti, na šta Pavlović nije želio da pristane, već je podnio ostavku na mjesto direktora pomenute banke.

„Nakon čega je „Energolinija“ d. o. o. Zvornik 18. januara 2012. godine ponovo podnijela zahtjev za kredit Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske a. d. Banjaluka u iznosu od 19.476.650,00 KM, da bi optuženi Aleksandar Džombić u svojstvu predsjednika Vlade Republike Srpske 26. januara 2012. godine potpisao Zaključak Vlade Republike Srpske broj 04/1-012-2-106/12 kojim se zadužuje Investiciono-razvojna banka Republike Srpske da ponovo obradi zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik i da se on uputi u proces odlučivanja, što je bio pritisak da se zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik koji je prethodno osnovano odbijen ponovo razmatra i usvoji, što je i učinjeno“, pročitao je tužilac Janković u martu 2022. godine u sudnici Okružnog suda u Banjaluci.

U optužnici se navodilo i da je Odjeljenje za plasmane pravnim licima u IRB-u RS u svojoj analizi dalo mišljenje po kome se Energoliniji može odobriti kredit od dva miliona KM, nakon čega je Kreditni odbor IRB-a donio prijedlog da se ovom preduzeću dodjeli kredit od maksinmalno  6,24 miliona KM.

„U namjeri da „Energoliniji“ d. o. o. Zvornik i njenim vlasnicima pribavi imovinsku korist iskoristio svoj položaj i ovlašćenja kršeći odredbu člana 9. stav 3. Uputstva o direktnom plasmanu sredstava Projekta kreditiranja malih i srednjih preduzeća iz sredstava zajma Evropske investicione banke koje je donijela Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske 13. maja 2011. godine po kojoj je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske jedina ovlaštena da u skladu sa svojom poslovnom politikom vrši ocjenu kreditne sposobnosti podnosioca zahtjeva za kredit i procjenu zahtjeva za kredit“, pisalo je u optužnici protiv Džombića.

Navedeno je i da je Džombić potpisao odluku koju je donio Kreditni odbor Skupštine akcionara IRB-a RS, kojom se Energoliniji odobrava kredit u iznosu od 19.400.000,00 KM, pri čemu je bio svjestan da je korisnik kredita kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

Navedena sredstva, dodaje tužilac, djelimično su bila upotrebljena za investiciju za koja su tražena, u iznosu nešto većem od 10 milion maraka, a dio sredstava je različitim kanalima iznesen iz BiH.

Energolinija je kredit otplaćivala do novembra 2012.godine, nakon čega je obavezu vraćanja kredita peruzelo preduzeće Alumina koje je bilo jedan od jemaca za kredit, ali koje je prestalo sa isplatom kredita 31.decembra 2014.godine.

S obzirom da u navedenom momentu, nije ni počelo vraćanje glavnice, na taj način je IRB-u RS nanesena šteta od 19,4 miliona maraka.

Nakon što je Okružni sud presudom 2023. godine oslobodio Aleksandra Džombića njegov advokat Zoran Bubić rekao je da je presuda očekivana.

Sudija Draga Uletilović rekao je tokom čitanja presude da je optuženi postupao u dobroj namjeri da udovolji zahtjevu Energolinije, te da je Sudsko vijeće utvrdilo da su neutemeljeni navodi optužnice.

„Ovdje nema individualne odgovornosti optuženog, nema umišljaja i namjere da se pričini šteta. Taokđe, neutemeljeni su i navodi, a i nije dokazano da je optuženi vršio pritisak na bivšeg direktora IRB-a Milenka Pavlovića“, rekao je Uletilović.

Nakon odluke Vrhovnog suda trebalo bi da uslijedi ponovljeno suđenje.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu Aleksandru Džombiću! first appeared on Gerila.info.

Peticiju protiv izgradnje zgrade na novogradskom Keju potpisalo je 1132 stanovnika Novog Grada. Opštinska vlast ignorisala je volju više od hiljadu građana uz tvrdnje da nije skupljeno dovoljno potpisa. U odgovoru iz kabineta načelnika Novog Grada Miroslava Drljače za Gerila info u julu ove godine pisalo je da broj skupljenih potpisa nije dovoljan. Drljača je naveo da je prema Zakonu o lokalnoj samoupravi neophodno da broj potpisa koji predstavlja jednu inicijativu ne bude manji od 5 odsto lica upisanih u birački spisak.

“Prema podacima Centralne izborne komisije broj registrovanih birača na području naše opštine iznosi 26 128. Pet procenata tog broja iznosi 1306, dok je inicijativom dostavljeno 1132 potpisa,što je nedovoljno da bi Skupština mogla razmatrati ovu inicijativu u skladu sa zakonom. Dakle, nisu ispunjeni foormalno-pravni uslovi za razmatranje ove građanske inicijative, te Skupština u ovom trenutku nema zakonski osnov da o njoj odlučuje”, pisalo je, između ostalog, ranije u odgovoru za Gerila info iz kabineta načelnika Novog Grada.

Na novogradskom Keju po starom regulacionom planu bile su predviđene porodične kuće. Radi se o najljepšem dijelu novog Grada. Izmjene regulacionog plana predviđaju izgradnju zgrade od pet spratova, sa podzemnom garažom i parkinzima. Izmjene regulacionog plana “Centar A” u Novom Gradu predviđaju da na mjestu nekadašnje vile na obali Une bude izgrađena višespratnica, sa podzemnom garažom i parkingom na obali Une. Predviđena je izgradnja zgrade od pet spratova sa prizemljem (P+5). Predviđena je izgradnja i prodaja 26 luksuznih stanova. Nezvanično, investitor u objekat biće jedna lokalna građevinska kompanija.

Skupština Novog Grada je izmjene regulacionog plana “Centar A” usvojila krajem septembra. Tada se, negodujući zbog ignorisanja petice, ispred zgrade lokalne uprave okupio određen broj građana a na poziv lokalnih vlasti reagovala je policija.

Ono na šta se najviše upire prstom, kada je izmjena predmetnog regulacionog plana u pitanju, jeste činjenica da će petospratnica na tom mjestu u potpunosti zagraditi okolne kuće i to što će zgrada kada bude izgrađena od najbliže porodične kuće biti udaljena svega 3,5 metara. Kao gorući problem nameće se, napominju sagovornici Gerila info, činjenica da je upitno stanje bezbjednost na tom dijelu Keja, budući da je tu Kej direktno na rijeci ali i to što će Kej kao šetačka zona, uvođenjem dvosmjernog saobraćaja, biti potpuno uništen.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post NOVI GRAD: Žalba Vrhovnom sudu zbog ignorisanja volje građana! first appeared on Gerila.info.

Do prije nekoliko vremena su živjeli normalno. Onda je raznim pravnim akrobacijama komšija pristupni put upisao kao svoje vlasništvo, zatvorio ga i spriječio ih da ga koriste. Tako su dvije porodice ostale bez pristupnog puta do svojih kuća. Sve se dešava u banjalučkom naselju Zalužani blizu grada ali dovoljno daleko da nikoga, osim direktno pogođenih porodica, nije previše briga. Josip Topčagić, vlasnik jedne od kuća koje su ostale bez pristupnog puta, kaže, za Gerila info, da je apsurdo i nelogično da je kuća u kojoj živi sagrađena uz građevinsku dozvolu koja je, između ostalog, dobijena i na osnovu postojanja pristupnog puta a da je put sada privatno vlasništvo. Još apsurdnije je, dodaje on, to što sudovi u Republici Srpskoj, i pored svih dokaza, presuđuju u korist komšije koji je prisvojio put.

“Kuća je dobila građevinsku dozvolu na osnovu tog puta, država je sufinansirala asfaltiranje puta. Čovjek je na neki način taj put prepisao na sebe, mi sad idemo preko tuđe njive. Mi sada da zabranimo komšinici da mi prođe kroz dvorište ona ne bi imala gdje nego avionom sletiti ovdje“, kaže Topčagić.

Katarina Zečević pokazuje kuda mora da prolazi kada dolazi kući. Istim putem kroz šiblje djeca odlaze u školu. Kada je kiša onda moraju zaobilaznim, improvizovanim, putem mnogo duže do glavnog puta i škole jer put ispred kuće ne mogu da koriste.

“Dotični gospodin komšija nam je isto zabranio put tako da nemamo prilaza kući. Mi smo kuću kupili 2009. godine, normalno bili su svi papiri i put jedini koji smo imali bio je ovaj koji je sad zagrađen tako da sada nemamo puta pravog. Moramo okoliti putem koji smo mi napravili, uz saglasnost na tuđoj njivi, i prolazimo kroz komšijsko dvorište da bi došli kući“, kaže Katarina Zečević.

Josip pokazuje papire koji su vrijedili prilikom kupovine placa i gradnje kuće. Vidi se da je put tada već postojao. Pokazuje i notarsku zabilješku poslatu iz Zagreba kojom prethodni vlasnik placa potvrđuje da put nije prodao zajedno sa placem nikome već da ga je ostavio na javno korištenje. Josip kaže i da je put, kada je asfaltiran “asfaltirala” i država svojim učešćem. Sve je, ipak, za sada uzalud.

“Jednostavno nam je rekao da je put prešao na njega i da je on to kupio od neke žene navodno. Došli smo do toga da smo ga tužili za put jer imamo sve, da je put postojao oduvijek, imamo ugovor da je put dat na korištenje, čovjek je iz Hrvatske poslao preko notara javnu zabilješku kojom je izjavio da nikada nije prodao put već da je dao na korištenje. Taj isti komšija je kupio plac 1984. mi smo već živjeli ovdje. Sud je prvu presudu donio u njegovu korist, drugu ponovo. Ja ne znam kako put može biti njegov kada nikada nije bio. Mi sada čekamo reviziju presude, ne znamo šta će tu da bude“, kaže Topčagić.

Osnovni sud u Banjaluci je u dva navrata donosio presude protiv porodica koje su ostale bez puta a u korist njihovog komšije. Topčagići i Zečevići sada čekaju reviziju presuda na Vrhovnom sudu Republike Srpske. Kažu da ne znaju šta da očekuju jer. Mogu, vjerovatno očekivati sve jer u Republici Srpskoj je sve moguće, nijedan pravni ishod nije nemoguć i često zavisi od toga ko su akteri pravnog spora. U Republici Srpskoj je svakako neko davno pod okriljem noći boginji pravde skinuo povez sa očiju a niko već dugo nema hrabrosti da joj ga ponovo stavi na oči.

nastaviće se…Vladimir Kovačević, GERILA info

The post APSURD U BANJALUCI: Institucije dale dozvole a sud ih ostavio bez puta! (Video) first appeared on Gerila.info.