Okružni sud u Bijeljini je krajem januara odbio žalbu Dragana Jokića iz Banjaluke na presudu Osnovnog suda iz Bijeljine iz oktobra 2025. a kojom je odbijena njegova tužba protiv bijeljinske kompanije Home Lupo.

Jokić osam godina pred sudom u Bijeljini vodi radni spor što je neuobičajeno dugo za radne sporove u Republici Srpskoj. On je kompaniju Lupo Home Line iz Bijeljine tužio jer je nakon godinu dana rada dobio otkaz na kućnu adresu sa svojim potpisom na otkazu iako on nikada nije potpisao otkaz. Tužio ih je za neisplaćene plate, neuplaćene doprinose, neisplaćene provizije ali i za krivotvorenje potpisa na riješenju o otkazu ugovora o radu kao i na njegovoj navodnoj izjavi kojom priznaje da je malverzacijama oštetio firmu za nekoliko desetina hiljada maraka.

Slučaj traje osam godina a Sud u Bijeljini je sve vrijeme pogodovao tuženoj strani na način da su ročišta odgađana po želji tužene, da već prihvaćena vještačenja potpisa u Jokićevu korist naknadno odbacivana zbog vještačenja tužene i slično.

“Očekivao sam da u ovoj državi postoji bar malo pravde. Da veštačenjem dokažeš da ti neko duguje novac, da druga strana to veštačenje prihvati, a sud ipak donese drugačiju odluku. Dokaz da u ovoj državi, ako imaš para, možeš sve — pa čak i da postaneš ministar, sudija ili šta god ti treba, jer je sve na prodaju. Oni koji bi trebalo da štite svoje građane od ovakvih firmi, zapravo sarađuju s njima“, kaže Jokić za Gerila info.

Jokić je zbog “bitnih povreda odredaba parničnog postupka” na presudu Okružnog suda u Bijeljini izjavio reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske.

U reviziji se navodi da drugostepeni sud uopšte nije razmatrao istaknute žalbene prigovore tužioca niti je obrazložio zašto ih ne prihvata.

“Tužitelj smatra da su nižestepeni sudovi pogrešno primjenili materijalno pravo kada su zauzeli stav da nisu ispunjeni uslovi za obavezivanje tuženog na naknadu provizije. Tokom postupka tužilac je izveo dokaze kojima je dokazao pravo na proviziju i visinu provizije ( nalaz i mišljenje vještaka) Nadalje, odluka nižestepenih sudova o odbijanju tužbenog zahtjeva suštinski se zasniva na ocjeni da nema odgovornosti tužene za štetu obzirom da je do raskida ugovora, prema shvatanjima suda, došlo krivicom tužilje. Ovakav stav je pogrešan iz razloga što je i tužena i nakon što je protekao rok za dostavu Detaljnog plana manifestacije (a na koji se poziva kao razlog neispunjenja svojih ugovornih obaveza) tužilji ponudila aneks ugovora, kojim je konvalidirala postojanje ranijeg ugora i isti održala na snazi. Shodno navedenom, obzirom da je osnovano smatrala da će doći do realizacije predmetnog ugovora, tužilja je pristupila zaključenju pojedinačnih ugovora sa izvođačima, odnoso u svemu postupila kao i ranije 2019. godine, kada je takođe bila u identičnom ugovornom odnosu sa tuženom. Imajući u vidu da su radnje tuženog prouzrokovale znatnu štetu tužitelju i to u vidu izmakle koristi čiji iznos je obračunao vještak ekonomske struke, koji je nalaz u svemu sačinio u skladu a pravilima struke i kojem nije bilo prigovora, to su nižestepeni sudovi pogrešno primjenili materijalno pravo odnosno isti nisu primjenili relevantne odredbe čl. 154. st. 1., 155. st. 1. i 189. st.1.,2.,3., Zakona o obligacionim odnosima“, piše, između ostalog u zahtjevu za revizijom presude.

Sudski vještak Forenzičkog centra za vještačenje dokumenata iz Banjaluke je u toku glavnog pretresa utvrdio da su Jokićevi potpisi krivotvoreni ali je sudija Osnovnog suda u Bijeljini Selma Šaćirović, tada, prihvatila zahtjev tužene strane za novim vještačenjem i zbog toga odredila zastoj u predmetu na neodređeno.

Gerila je ranije pisala kako je Dragan Jokić iz Banjaluke u junu 2018. godine tužio bijeljinsku firmu “Lupo Home Line” nakon što mu je ta firma “na zahtjev zaposlenog izdala rješenje o prestanku ugovora o radu”. Jokiću, koji je u “Lupo Home Line” radio kao komercijalista, je na njegov zahtjev, tako je makar zvanično objašnjenje, radni odnos prestao 7. maja 2018. godine. Jokić je navodno potpisao i izjavu kojom priznaje da je firmu oštetio za iznos od 70 000 maraka raznim malverzacijama kao i da se obavezuje da će pomenuti iznos vratiti firmi kako ne bi bio krivično gonjen.

Problem je što Jokić nikada ništa nije potpisao a što je utvrđeno detaljnim nalazom nakon vještačenja autentičnosti spornih potpisa koje je, u oktobru 2020. godine, obavio Forenzički centar za vještačenje dokumenata iz Banjaluke, grafolog Dane Branković.

Iz firme Lupo Home nikada nisu odgovorili na pitanja Gerila info u vezi ovog slučaja.

Inače, vještačenjem potpisa je utvrđeno da su prikazane izvedbe precrtane sa nekog originalnog potpisa a da se taj originalni potpis nalazio kod lica koje je precrtavalo potpis.

Sud je prihvatio nalaz vještaka koji je detaljno objasnio kako su falsifikovani Jokićevi potpisi i na izjavi kojom priznaje da je otuđio novac i na riješenjima o sporazumnom prekidu radnog odnosa. Ipak, Osnovni sud u Bijeljini, sudija Selma Šaćirović u oktobru 2021. godine donijela je rješenje o zastoju u konkretnoj pravnoj stvari na zahtjev tužene strane a što je neuobičajeno jer se predmet nalazio na kraju. Čitav slučaj je zakomplikovan i “otegnut” na osam godina.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Radnička pravda nedostižna nakon osam godina borbe first appeared on Gerila.info.

Aleksandar Džombić je optužen da je kao tadašnji predsjednik Vlade RS i predsjednik Kreditnog odbora Skupštine akcionara IRB-a počinio krivično djelo zloupotreba položaja, odnosno da je vršio uticaj na druge članove da se Energoliniji dodjeli sporni kredit.

Iz Republičkog javnog tužilaštva ranije je, nakon podizanja optužnice, saopšteno da je optužnica protiv Džombića podignuta u vezi sa nezakonitom dodjelom kredita Investiciono-razvojne banke Republike Srpske preduzeću “Energolinija” Zvornik 2012. godine u iznosu od 19,4 miliona KM.

Optužnicu je podiglo Posebno odjeljenje Republičkog javnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala.

Optužnica Džombića tereti da je “urgirao” kod rukovodstva IRB-a da “Energoliniji” bude odobren kredit od 19,4 miliona maraka iako je to preduzeće bilo prezaduženo. On je u toku suđenja negirao da je vršio pritisak na IRB kako bi kredit bio odobren.

Do otvaranja stečaja u “Energoliniji” naplaćen je dug u iznosu 518.477 maraka.

Suđenje Aleksandru Džombiću počelo je u martu 2022. godine.

Prema navodima optužnice, Džombić je učestovao u  nezakonitoj dodjeli kredita Investiciono- razvojne banke RS,  preduzeću “Energolinija” iz Zvornika.

Banka je 2012. godine toj firmi dodijelila 19 miliona i 400 hiljada maraca kreditnih sredstava, a Džombića terete da je bio svjestan da je korisnik kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

Prema navodima optužnice, Kreditni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske je 10. novembra 2011. godine donio odluku kojom se odbija zahtjev „Energolinije“ d. o. o. Zvornik za dodjelu kredita zbog toga što je preduzeće bilo prezaduženo i imalo je problema u izvršavanju obaveza prema povjeriocima.

Ukupne obaveze preduzeća na dan 30. septembra 2011. godine iznosile su 35.559.623 KM.

Tužilac Radenko Janković je, prilikom čitanja optužnice na početku suđenja, naveo da je nakon toga, optuženi, kao predsjednik Vlade Republike Srpske pozvao direktora Investiciono razvojne banke Republike Srpske Milenka Pavlovića  radi ubjeđivanja da zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik treba prihvatiti, na šta Pavlović nije želio da pristane, već je podnio ostavku na mjesto direktora pomenute banke.

„Nakon čega je „Energolinija“ d. o. o. Zvornik 18. januara 2012. godine ponovo podnijela zahtjev za kredit Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske a. d. Banjaluka u iznosu od 19.476.650,00 KM, da bi optuženi Aleksandar Džombić u svojstvu predsjednika Vlade Republike Srpske 26. januara 2012. godine potpisao Zaključak Vlade Republike Srpske broj 04/1-012-2-106/12 kojim se zadužuje Investiciono-razvojna banka Republike Srpske da ponovo obradi zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik i da se on uputi u proces odlučivanja, što je bio pritisak da se zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik koji je prethodno osnovano odbijen ponovo razmatra i usvoji, što je i učinjeno“, pročitao je tužilac Janković u martu 2022. godine u sudnici Okružnog suda u Banjaluci.

U optužnici se navodilo i da je Odjeljenje za plasmane pravnim licima u IRB-u RS u svojoj analizi dalo mišljenje po kome se Energoliniji može odobriti kredit od dva miliona KM, nakon čega je Kreditni odbor IRB-a donio prijedlog da se ovom preduzeću dodjeli kredit od maksinmalno  6,24 miliona KM.

„U namjeri da „Energoliniji“ d. o. o. Zvornik i njenim vlasnicima pribavi imovinsku korist iskoristio svoj položaj i ovlašćenja kršeći odredbu člana 9. stav 3. Uputstva o direktnom plasmanu sredstava Projekta kreditiranja malih i srednjih preduzeća iz sredstava zajma Evropske investicione banke koje je donijela Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske 13. maja 2011. godine po kojoj je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske jedina ovlaštena da u skladu sa svojom poslovnom politikom vrši ocjenu kreditne sposobnosti podnosioca zahtjeva za kredit i procjenu zahtjeva za kredit“, pisalo je u optužnici protiv Džombića.

Navedeno je i da je Džombić potpisao odluku koju je donio Kreditni odbor Skupštine akcionara IRB-a RS, kojom se Energoliniji odobrava kredit u iznosu od 19.400.000,00 KM, pri čemu je bio svjestan da je korisnik kredita kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

Navedena sredstva, dodaje tužilac, djelimično su bila upotrebljena za investiciju za koja su tražena, u iznosu nešto većem od 10 milion maraka, a dio sredstava je različitim kanalima iznesen iz BiH.

Energolinija je kredit otplaćivala do novembra 2012.godine, nakon čega je obavezu vraćanja kredita peruzelo preduzeće Alumina koje je bilo jedan od jemaca za kredit, ali koje je prestalo sa isplatom kredita 31.decembra 2014.godine.

S obzirom da u navedenom momentu, nije ni počelo vraćanje glavnice, na taj način je IRB-u RS nanesena šteta od 19,4 miliona maraka.

Nakon što je Okružni sud presudom 2023. godine oslobodio Aleksandra Džombića njegov advokat Zoran Bubić rekao je da je presuda očekivana.

Sudija Draga Uletilović rekao je tokom čitanja presude da je optuženi postupao u dobroj namjeri da udovolji zahtjevu Energolinije, te da je Sudsko vijeće utvrdilo da su neutemeljeni navodi optužnice.

„Ovdje nema individualne odgovornosti optuženog, nema umišljaja i namjere da se pričini šteta. Taokđe, neutemeljeni su i navodi, a i nije dokazano da je optuženi vršio pritisak na bivšeg direktora IRB-a Milenka Pavlovića“, rekao je Uletilović.

Nakon odluke Vrhovnog suda trebalo bi da uslijedi ponovljeno suđenje.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu Aleksandru Džombiću! first appeared on Gerila.info.

Peticiju protiv izgradnje zgrade na novogradskom Keju potpisalo je 1132 stanovnika Novog Grada. Opštinska vlast ignorisala je volju više od hiljadu građana uz tvrdnje da nije skupljeno dovoljno potpisa. U odgovoru iz kabineta načelnika Novog Grada Miroslava Drljače za Gerila info u julu ove godine pisalo je da broj skupljenih potpisa nije dovoljan. Drljača je naveo da je prema Zakonu o lokalnoj samoupravi neophodno da broj potpisa koji predstavlja jednu inicijativu ne bude manji od 5 odsto lica upisanih u birački spisak.

“Prema podacima Centralne izborne komisije broj registrovanih birača na području naše opštine iznosi 26 128. Pet procenata tog broja iznosi 1306, dok je inicijativom dostavljeno 1132 potpisa,što je nedovoljno da bi Skupština mogla razmatrati ovu inicijativu u skladu sa zakonom. Dakle, nisu ispunjeni foormalno-pravni uslovi za razmatranje ove građanske inicijative, te Skupština u ovom trenutku nema zakonski osnov da o njoj odlučuje”, pisalo je, između ostalog, ranije u odgovoru za Gerila info iz kabineta načelnika Novog Grada.

Na novogradskom Keju po starom regulacionom planu bile su predviđene porodične kuće. Radi se o najljepšem dijelu novog Grada. Izmjene regulacionog plana predviđaju izgradnju zgrade od pet spratova, sa podzemnom garažom i parkinzima. Izmjene regulacionog plana “Centar A” u Novom Gradu predviđaju da na mjestu nekadašnje vile na obali Une bude izgrađena višespratnica, sa podzemnom garažom i parkingom na obali Une. Predviđena je izgradnja zgrade od pet spratova sa prizemljem (P+5). Predviđena je izgradnja i prodaja 26 luksuznih stanova. Nezvanično, investitor u objekat biće jedna lokalna građevinska kompanija.

Skupština Novog Grada je izmjene regulacionog plana “Centar A” usvojila krajem septembra. Tada se, negodujući zbog ignorisanja petice, ispred zgrade lokalne uprave okupio određen broj građana a na poziv lokalnih vlasti reagovala je policija.

Ono na šta se najviše upire prstom, kada je izmjena predmetnog regulacionog plana u pitanju, jeste činjenica da će petospratnica na tom mjestu u potpunosti zagraditi okolne kuće i to što će zgrada kada bude izgrađena od najbliže porodične kuće biti udaljena svega 3,5 metara. Kao gorući problem nameće se, napominju sagovornici Gerila info, činjenica da je upitno stanje bezbjednost na tom dijelu Keja, budući da je tu Kej direktno na rijeci ali i to što će Kej kao šetačka zona, uvođenjem dvosmjernog saobraćaja, biti potpuno uništen.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post NOVI GRAD: Žalba Vrhovnom sudu zbog ignorisanja volje građana! first appeared on Gerila.info.

Do prije nekoliko vremena su živjeli normalno. Onda je raznim pravnim akrobacijama komšija pristupni put upisao kao svoje vlasništvo, zatvorio ga i spriječio ih da ga koriste. Tako su dvije porodice ostale bez pristupnog puta do svojih kuća. Sve se dešava u banjalučkom naselju Zalužani blizu grada ali dovoljno daleko da nikoga, osim direktno pogođenih porodica, nije previše briga. Josip Topčagić, vlasnik jedne od kuća koje su ostale bez pristupnog puta, kaže, za Gerila info, da je apsurdo i nelogično da je kuća u kojoj živi sagrađena uz građevinsku dozvolu koja je, između ostalog, dobijena i na osnovu postojanja pristupnog puta a da je put sada privatno vlasništvo. Još apsurdnije je, dodaje on, to što sudovi u Republici Srpskoj, i pored svih dokaza, presuđuju u korist komšije koji je prisvojio put.

“Kuća je dobila građevinsku dozvolu na osnovu tog puta, država je sufinansirala asfaltiranje puta. Čovjek je na neki način taj put prepisao na sebe, mi sad idemo preko tuđe njive. Mi sada da zabranimo komšinici da mi prođe kroz dvorište ona ne bi imala gdje nego avionom sletiti ovdje“, kaže Topčagić.

Katarina Zečević pokazuje kuda mora da prolazi kada dolazi kući. Istim putem kroz šiblje djeca odlaze u školu. Kada je kiša onda moraju zaobilaznim, improvizovanim, putem mnogo duže do glavnog puta i škole jer put ispred kuće ne mogu da koriste.

“Dotični gospodin komšija nam je isto zabranio put tako da nemamo prilaza kući. Mi smo kuću kupili 2009. godine, normalno bili su svi papiri i put jedini koji smo imali bio je ovaj koji je sad zagrađen tako da sada nemamo puta pravog. Moramo okoliti putem koji smo mi napravili, uz saglasnost na tuđoj njivi, i prolazimo kroz komšijsko dvorište da bi došli kući“, kaže Katarina Zečević.

Josip pokazuje papire koji su vrijedili prilikom kupovine placa i gradnje kuće. Vidi se da je put tada već postojao. Pokazuje i notarsku zabilješku poslatu iz Zagreba kojom prethodni vlasnik placa potvrđuje da put nije prodao zajedno sa placem nikome već da ga je ostavio na javno korištenje. Josip kaže i da je put, kada je asfaltiran “asfaltirala” i država svojim učešćem. Sve je, ipak, za sada uzalud.

“Jednostavno nam je rekao da je put prešao na njega i da je on to kupio od neke žene navodno. Došli smo do toga da smo ga tužili za put jer imamo sve, da je put postojao oduvijek, imamo ugovor da je put dat na korištenje, čovjek je iz Hrvatske poslao preko notara javnu zabilješku kojom je izjavio da nikada nije prodao put već da je dao na korištenje. Taj isti komšija je kupio plac 1984. mi smo već živjeli ovdje. Sud je prvu presudu donio u njegovu korist, drugu ponovo. Ja ne znam kako put može biti njegov kada nikada nije bio. Mi sada čekamo reviziju presude, ne znamo šta će tu da bude“, kaže Topčagić.

Osnovni sud u Banjaluci je u dva navrata donosio presude protiv porodica koje su ostale bez puta a u korist njihovog komšije. Topčagići i Zečevići sada čekaju reviziju presuda na Vrhovnom sudu Republike Srpske. Kažu da ne znaju šta da očekuju jer. Mogu, vjerovatno očekivati sve jer u Republici Srpskoj je sve moguće, nijedan pravni ishod nije nemoguć i često zavisi od toga ko su akteri pravnog spora. U Republici Srpskoj je svakako neko davno pod okriljem noći boginji pravde skinuo povez sa očiju a niko već dugo nema hrabrosti da joj ga ponovo stavi na oči.

nastaviće se…Vladimir Kovačević, GERILA info

The post APSURD U BANJALUCI: Institucije dale dozvole a sud ih ostavio bez puta! (Video) first appeared on Gerila.info.

Gerila info je ranije, u više navrata, pisala o slučaju u kojem je donesena pravosnažna presuda protiv tri lica iz Banjaluke zbog konoplje koja je pronađena kod njih prilikom akcije policije. Međutim sva tri lica su presuđena, prvo nepravosnažno a zatim nakon žalbi i pravosnažno iako Okružno javno tužilaštvo Banjaluka nije dokazivalo postotak THC u pronađenoj konoplji. Apsurd je veći jer u tome sudovi, zaključno sa Vrhovnim sudom Republike Srpske, nisu vidjeli ništa sporno.

Šta je sporno?

Sporno je to što THC vrijednost u konoplji u suvom dijelu biljke, prema važećim zakonima, mora biti veći od 0,2 odsto. Tek sa procentom THC-a većim od toga konoplja se smatra opojnom drogom. Dokazivanje nije teško ali je činjenica da Tužilaštvo to nije dokazivalo a da su sudovi, prvo Okružni u Banjaluci a zatim i Vrhovni sud Republike Srpske, presudili kao da se radi o pronađenoj opojnoj drogi.

U Okružnom sudu su ranije naveli da je Vijeće odluku u ovom predmetu donijelo pozivajući se na relevantne zakonske odredbe. Ono što je sporno jeste da je po Zakonu o suzbijanju i zloupotrebi opojnih droga BiH a koji je usaglašen sa UN Konvencijom o opojnim drogama konoplja opojna droga teka kada ima više od 0,2 odsto THC u suvom dijelu biljke. U dokaznom postupku Okružno javno tužilaštvo Banjaluka uopšte nije dokazivalo koliki je procenat THC-a u pronađenoj konoplji.

Sporno je šta se u Bosni i Hercegovini prema zakonu smatra psihoaktivnom konopljom. U Krivičnom zakoniku nema definicije psihoaktivne konoplje, a nema definicije psihoaktivne konoplje ni u Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga.

U Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga date su sledeće definicije: Opojna droga je svaka tvar prirodnog ili umjetnog porijekla koja je uvrštena u listu opojnih droga na osnovu odluke nadležnog organa u Bosni i Hercegovini. Biljka iz koje se može dobiti opojna droga je svaka biljka iz koje
se može dobiti opojna droga, a koja je uvrštena u listu tih biljaka na osnovu odluke nadležnog organa u Bosni i Hercegovini.

“Ovo je jako bitna činjenica. Cannabis sativa L je uvrštena i u jednu i u drugu listu. Znači, konoplja je istovremeno i opojna droga i biljka iz koje se može dobiti opojna droga“, kaže za Gerila info Nenad Šipka, direktor Centra za forenzičke nauke iz Novog Sada. Šipka je imao uvid u presudu Okružnog suda u Banjaluci i ranije je za Gerila info komentarisao kako je nemoguće da je sudsko vijeće donijelo ovakvu presudu.

“Ja ne znam koliko lica je u BiH i Republici Srpskoj uhapšeno i osuđeno na osnovu toga što je kod njih pronađena konoplja a da nije utvrđen koliki je sadržaj THC-a. Ali niko od njih nije trebao biti osuđen“, kaže Nenad Šipka, direktor Centra za forenzičke nauke iz Novog Sada za Gerila info.

On, dalje, objašnjava da je po Zakonu o spriječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga BiH dozvoljena proizvodnja konoplje kod koje sadržaj THC ne prelazi 0,2 odsto. To, objašnjava Šipka koji važi za priznatog stručnjaka forenzičkih nauka u Srbiji, znači da niko ne može krivično odgovarati za uzgoj takve konoplje.

On kaže i da nije za to da oni koji nelegalno uzgajaju opojne droge ne odgovaraju ali da mora biti ispoštovan zakon kao i da s ene mogu ljudi osuđivati bez utvrđivanja procenta THC-a.

Vrhovni sud Republike Srpske odbio je, na zahtjev Gerila info, da obrazloži na osnovu čega je na ovom sudu potvrđena presuda Okružnog suda u Banjaluci a kojom su tri lica iz Banjaluke, pored toga što Okružno javno tužilaštvo Banjaluka nije dokazivalo procenat THC-a u pronađenoj konoplji, osuđena.

“U obrazloženju presude su istaknuti razlozi za njeno donošenje. Svako dalje obrazloženje i komentarisanje presude od strane ovog suda smatralo bi se nezakonito”, odgovorili su nam iz Vrhovnog suda Republike Srpske.

GERILA info

The post Kako sudi pravosuđe Republike Srpske i BiH? first appeared on Gerila.info.

The post Odbijena revizija presude o policijskoj diskriminaciji banjalučkih aktivistica first appeared on Gerila.info.

Vrhovni sud, još jednom odlukom, je donio rješenje kojim preinačuje rješenje Okružnog suda u Istočnom Sarajevu po kojem Slaviša Jurošević osumnjičen za organizaciju ubistva Slobodana Vasiljevića može da se brani sa slobode. Vrhovni sud je donio naredbu da sudska policija privede Juroševića ali nije poznato da li je on u Milićima. Ranije mu je, rješenjem o puštanju na slobodu, Okružni sud Istočno Sarajevo izrekao i mjere zabrane i oduzimanja ličnih dokumenata.

Vrhovni sud Republike Srpske već je jednom donio rješenje kojim je poništio rješenje Okružnog suda o puštanju na slobodu ali je Okružni sud u Istočnom Sarajevu nakon sjednice Vijeća potvrdio svoju raniju odluku. Takva rješenje donosile su sudije Zinaida Husić koja je predsjednica Vijeća, te članovi Vijeća sudije Veselinka Ivanović i Ranka Mršić.

“To je jedina ispravna i očekivana odluka. Upozoravao sam da ce pobjeći, a trenutno nije poznato gdje se nalazi”– rekao je Slobodan Vasiljević nakon najnovije odluke Vrhovnog suda Republike Srpske.

Jurošević je osumnjičen da je organizovao pokušaj ubistva Slobodana Vasiljevića u junu prošle godine ispred crkve u Šekovićima.

Slobodan Vasiljević koji je preživio pokušaj ubistva u junu prošle godine kada su ga sedmorica muškaraca pretukla metalnim šipkama ispred crkve u Šekovićima povodom puštanja Juroševića na slobodu pisao je i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i predsjedniku tog savjeta Milanu Tegeltiji od kojih je tražio da se sankcionišu sudije koje su donijele takvu odluku.

Slaviša Jurošević, inače bivši vozač predsjednika Vlade Radovana Viškovića u vrijeme dok je Višković bio šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, nakon što je izvršen napad na Vasiljevića je bio u bjekstvu u Grčkoj i tamošnje vlasti su ga uhapsile po potjernici i isporučile Bosni i Hercegovini u decembru prošle godine. Suđenje sedmorici uhapšenih i optuženih za pokušaj ubistva Slobodana Vasiljevića počelo je 4. februara.

GERILA info

The post Vrhovni sud naredio hapšenje Slaviše Juroševića, ne zna se gdje je nakon što ga je sud u Istočnom Sarajevu pustio na slobodu first appeared on Gerila.info.

Vrhovni sud Republike Srpske je poništio rješenje Okružnog suda u Istočnom Sarajevu kojim je osumnjičeni za pokušaj ubistva i organizaciju pokušaja ubistva Slobodana Vasiljevića, Slaviša Jurošević pušten da se brani sa slobode. Okružni sud u Istočnom Sarajevu je ovakvu odluku donio 21. januara a u rješenju se navodi da postoji osnov sumnje da je Jurošević počinio djelo za koje se tereti ali da isto tako nema bojazni da će pobjeći iz zemlje. Okružni sud je izdao i mjere zabrane kretanja i oduzimanja ličnih dokumenata. Iz Vrhovnog suda RS su potvrdili za Gerila info da su ukinuli rješenje Okružnog suda Istočno Sarajevo po žalbi tužilaštva.

Slobodan Vasiljević koji je preživio pokušaj ubistva u junu prošle godine kada su ga sedmorica muškaraca pretukla metalnim šipkama ispred crkve u Šekovićima povodom puštanja Juroševića na slobodu pisao je i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i predsjedniku tog savjeta Milanu Tegeltiji od kojih je tražio da se sankcionišu sudije koje su donijele takvu odluku.

Na rješenje Okružnog suda u Istočnom Sarajevu je reagovao i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač koji je rekao da mu nije jasno puštanje osumnjičenog za kojeg postoje dokazi da je umješan u izvršenje određenog krivičnog djela.

Slaviša Jurošević, inače bivši vozač predsjednika Vlade Radovana Viškovića u vrijeme dok je Višković bio šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, nakon što je izvršen napad na Vasiljevića je bio u bjekstvu u Grčkoj i tamošnje vlasti su ga uhapsile po potjernici i isporučile Bosni i Hercegovini u decembru prošle godine.

Rješenje Okružnog suda u Istočnom Sarajevu je odlukom Vrhovnog suda vraćeno na ponovno odlučivanje. Sutra, inače, počinje suđenje sedmorici uhapšenih i optuženih za pokušaj ubistva Slobodana Vasiljevića.

GERILA info

The post Vrhovni sud RS ukinio rješenje o puštanju Slaviše Juroševića first appeared on Gerila.info.