Snimak na prvi pogled izgleda impresivno, ali samo do trenutka kada voditeljica počne pričati. Tada se otkrivaju njeni problemi s izgovorom, što pokazuje da vještačka inteligencija ipak još uvijek ima brojne nedostatke.

Doktor komunikoloških nauka i docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Borislav Vukojević godinama proučava vještačku inteligenciju i jedan je od vodećih stručnjaka za AI u Republici Srpskoj. On za GERILU kaže kako je pojava AI voditeljice u informativnom programu OBN-a u Bosni i Hercegovini važan signal da i naši mediji ulaze u fazu eksperimentisanja s generativnom umjetnom inteligencijom.

„Ali način na koji je to izvedeno pokazuje i zašto publika reaguje nelagodom: vizuelno sve na prvi pogled djeluje uvjerljivo, a onda čim voditeljica progovori, postaju očigledni problemi s izgovorom i intonacijom, kao i onaj fiksirani osmijeh bez ikakve emocionalne prilagodbe sadržaju – čak i kada se čitaju ozbiljne ili tragične vijesti“, istakao je Vukojević.

I tu je, dodaje on, suština problema: tehnologija avatara nije samo „napravi lice koje liči na čovjeka“. Ako AI ulazi u informativni program, mora se ponašati kao informativni program, a to znači prirodan govor, pouzdana dikcija, vjerodostojan izraz lica i urednički standard koji štiti povjerenje publike.

„U suprotnom dobijemo efekat i publika se prestaje baviti vijestima, a počne se baviti time koliko je voditeljica neprirodna. Zato je korisno pogledati kako se to radi kroz primjer britanskog Channel 4. Oni su u okviru Dispatches dokumentarca Will AI Take My Job? napravili namjerni urednički eksperiment: koristili su AI-prezenterku (u medijima navedenu kao Aisha Gaban) i tek u završnim momentima emisije otkrili da su lice, glas i pokreti bili potpuno AI-generisani – bez klasičnog snimanja na lokaciji“, kazao je Vukojević.

Poenta, kaže Vukojević, nije bila da „uštede“ na voditeljima, nego da publici demonstriraju koliko uvjerljivo AI može imitirati on-screen talent i koliko je lako „navući“ gledaoce sadržajem koji ne mogu samostalno verifikovati.

Ključna razlika je, dodaje on, u okviru: Channel 4 je naglasio da ima jasne uredničke smjernice za etičku upotrebu AI i da je projekt vođen logikom transparentnosti. Njihova urednica za News & amp; Current Affairs Louisa Compton javno je rekla da AI prezentere neće pretvarati u praksu i da im je fokus da publici približe mogućnosti AI-a.

„Tehnički, projekat je rađen s partnerima (Seraphinne/Seraphinne Vallora i Kalel Productions) i alatima za digitalnog čovjeka, dakle s produkcijskom ambicijom da rezultat bude dovoljno uvjerljiv da služi kao demonstracija“, kaže Vukojević.

Ako to prevedemo na naš kontekst: OBN-ov potez je, tvrdi on, legitiman kao test, ali je problem što je test urađen na najosjetljivijem mjestu – u vijestima – bez da je tehnologija „doradila“ ono što je presudno za informativni format: glas, emocija, i urednička signalizacija publici.

„Kako je trebalo uraditi? Jasno označiti AI (u kadru i/ili verbalno): ko je, šta je, zašto je tu. Postaviti svrhu: edukativni eksperiment i medijska pismenost, ne demonstracija zamjene radnika. Ne puštati generički TTS u eter: ako je glas neprirodan, projekat je gotov – publika odmah čuje da nešto ne štima. Potrebno je koristiti kloniran glas realnog čovjeka. Ja tačno znam prepoznati koji je ono template glasa i koji je avatar na Synhesia platformi“, rekao je Vukojević.

Emocionalna konzistencija je takođe bitna – ili avatar mora imati kontrolu izraza ili se koristi samo za neutralne rubrike (npr. za servisne informacije), ne za tragedije i crnu hroniku. Urednička odgovornost je još jedan važan segment, jer gledalac mora da zna ko potpisuje sadržaj, ko provjerava, ko snosi odgovornost za greške. To, smatra Vukojević, mora biti jasno.

„AI voditelj može biti odličan alat ako služi povjerenju publike i medijskoj pismenosti, a ne samo efektu. Channel 4 je pokazao da se AI u eteru koristi smisleno kada je cilj demonstrirati rizik i otvoriti debatu, uz jasne smjernice i transparentnost. OBN je otvorio temu u BiH – sljedeći korak je da se to radi ozbiljnije, tehnološki i urednički, jer vijesti nisu poligon za poluproizvode“, zaključio je Vukojević.

Gerila info je, inače, među prvima u BiH “eksperimentisala” sa vještačkom inteligencijom u ulozi voditelja prije dvije godine.

Može li vještačka inteligencija dati odgovor na pitanje hoće li BiH ikada ući u EU (VIDEO)

Goran Dakić, Gerila info

The post Vještačka inteligencija vodi dnevnike i vremensku prognozu first appeared on Gerila.info.

Autori izvještaja navode da javni servis BiH posjeduje jasno definisana urednička načela i etičke standarde, koji uključuju pravila o digitalnoj verifikaciji sadržaja i ponašanju novinara na online platformama. Međutim, u postojećim dokumentima ne postoje eksplicitne smjernice za korištenje AI alata, algoritamskih sistema ili sintetički generisanog sadržaja u uredničkom radu.

U dijelu koji se tiče vještačke inteligencije, NarativAI upozorava da nedostaju jasne politike koje bi regulisale etičku upotrebu AI tehnologija, kao i mehanizmi da se javnost transparentno informiše o eventualnoj primjeni AI u produkciji i distribuciji medijskih sadržaja.

„Bez jasnih i savremenih AI standarda postoji rizik da tehnološki razvoj nadmaši etičke i institucionalne okvire“, navodi se u izvještaju.

Zbog toga NarativAI preporučuje ažuriranje uredničkih i etičkih dokumenata BHRT-a, uvođenje jasnih smjernica za etičku upotrebu vještačke inteligencije te jačanje javne komunikacije o tehnološkim praksama javnog servisa.

Istraživanje je provedeno u periodu oktobar-novembar 2025. godine, na osnovu javno dostupnih informacija i dokumenata, primjenom standardizovanog modela bodovanja od 100 bodova.

Rezultati regionalne analize pokazuju da se javni radiodifuzni servisi u Zapadnom Balkanu nalaze u zoni umjerene spremnosti, s ukupnim ocjenama između 50 i 65 bodova od mogućih 100, što ukazuje na postojanje osnovnih etičkih i institucionalnih okvira, ali bez potpune spremnosti za digitalne i AI izazove. U tom kontekstu, BHRT u Bosni i Hercegovini ostvario je ukupno 65 bodova, čime se svrstava među najbolje rangirane javne servise u regionu, zajedno s RTK. Slijede RTCG i RTSH s po 60 bodova, dok je RTS ostvario 55 bodova, što ga pozicionira u sredini regionalnog raspona. HRT, zajedno s MRTV, ostvario je 50 bodova, što ih smješta na donju granicu regionalnog raspona i dodatno naglašava potrebu za modernizacijom etičkih i upravljačkih okvira, posebno u kontekstu jačanja javne transparentnosti i odgovora na savremene digitalne i AI izazove u novinarstvu.

The post Izvještaj o spremnosti javnih servisa za vještačku inteligenciju: BHRT solidan u transparentnosti, ali slab u AI pravilima first appeared on Gerila.info.

U svijetu prepunom političkih napetosti, Bosna i Hercegovina je još jednom u središtu međunarodnog pravnog razmatranja. Ovaj put, predmet pažnje je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji se suočava s tužbom zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, kojeg insititucije Republike Srpske ne priznaju, Kristijana Šmita. Uvijek podložna političkim igrama, BiH ponovno svjedoči kako pravni okvir zemlje postaje sve više usmjeren prema političkim interesima. Zbog toga smo se odlučili obratiti vještačkoj inteligenciji, odnosno modelu ChatGPT, kako bi se pokušala procijeniti mogućnost ishod presude koja čeka Dodika.

Na temelju analiziranih naslova u medijima i komentara pravnih stručnjaka, ChatGPT je napravio procjenu koja ukazuje na izuzetnu nesigurnost, no s određenim prednostima za jednu stranu.

Šanse za oslobađajuću presudu: 40-50%

Iako je pitanje poštovanja odluka visokog predstavnika postalo izvor dubokih političkih podjela, Dodik i njegov politički blok imaju značajnu podršku unutar Republike Srpske. Mnoge izjave političara i analitičara ukazuju na to da bi presuda mogla biti povoljna za Dodika, s obzirom na njegovu politiku prema centralnim institucijama BiH. Iako postoje pravni argumenti u korist poštovanja Šmitovih odluka, čini se da postoji snažan politički pritisak koji bi mogao omogućiti oslobađanje, posebno u kontekstu tvrdnji o nelegitimnosti visokog predstavnika.

Šanse za presudu kojom bi bio proglašen krivim: 50-60%

Iako politička dinamika može biti faktor u svakom postupku, pravni stručnjaci ipak ne ostavljaju puno prostora za izbjegavanje odgovornosti. Naime, u mnogim izjavama pravnika i analitičara, kao i u medijskim izvještajima, ističe se da postoje čvrsti pravni temelji koji podržavaju obvezu poštovanja odluka institucija BiH, uključujući one koje dolaze od visokog predstavnika. Uzimajući u obzir pravne norme koje nalažu poštivanje državnih institucija, presuda kojom bi Dodik bio proglašen krivim za nepoštovanje odluka visoko je vjerovatna. U konačnici, međunarodni pritisci i stavovi drugih država takođe bi mogli oblikovati ishod.

Međunarodni pritisci i sudbine političara

Politička odgovornost u BiH nije samo pitanje pravde, već i borbe za moć. Za Dodika, presuda ne znači samo pravni ishod, već može oblikovati njegovu budućnost na političkoj sceni. Dugogodišnji “šef” u Republici Srpskoj dugo se suočava s optužbama za jačanje separatističkih tendencija u Bosni i Hercegovini, a sve to u sklopu šireg međunarodnog konteksta koji uključuje odnose s EU i susjednim državama.

Što god bio ishod, presuda Miloradu Dodiku biće zasigurno još jedan od ključnih trenutaka u političkoj istoriji BiH. Sudbine političara, institucija i građana u ovoj zemlji uvijek su bile podložne ne samo zakonima, već i političkim kalkulacijama koje oblikuju budućnost države.

Gerila

The post Evo kako vještačka inteligencija procjenjuje ishod presude Miloradu Dodiku pred Sudom BiH first appeared on Gerila.info.

Iako BiH zvanično nije u NATO savezu, Sjevernoatlantski savez je već skoro 30 godina prisutan u BiH, a redovno se sprovode partnerske aktivnosti između domaćih institucija i NATO-a.

Konsenzus, bar onaj javni, domaći političari imaju oko ulaska o Evropsku uniju. Doduše, nisu baš spremni za bolne reforme koje Evropska unija zahtijeva. Za ulazak u NATO pakt, za sada nema spremnosti, iako strukture Oružanih snaga koriste oružje i opremu koju su dobili od NATO-a, vježbe izvode po NATO standardima i njihovom ocjenjivanju. Ipak, vlasti Republike Srpske, predvođene SNSD-om jasno poručuju, nisu za ulazak u NATO, a to pravdaju statusom vojne neutralnosti.

“Bosna i Hercegovina neće u NATO. Imajući u vidu sadašnju proceduru i zakone u kojima treba parlamentarna skupština na bazi većine za donošenje takvih odluka da donese takvu jednu saglasnost. Te saglasnosti nema i neće je biti. Mi ostajemo vojno neutralni i Bosna i Hercegovina nije kandidat za NATO i neće biti članica NATO-a”, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Međutim, najviše odluka koje su vezane za NATO potpisali su baš članovi SNSD-a. U decembru 2006. godine tadašnji predsjedavajući predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u sjedištu NATO-a potpisuje sporazum za prisupanje u program “Partnerstvo za mir”. Tada je istakao svoje mišljenje da će BiH do 2009. godine biti članica NATO-a. Nikola Špirić, takođe jedan od najvažnijih čelnika SNSD-a, tokom mandata predsjedavajućeg Savjeta ministara izjavio je da integracija BiH u EU i NATO, kao i dobra regionalna saradnja, predstavljaju ključne i strateške spoljnopolitičke ciljeve BiH. S druge strane, za bošnjačke političke predstavnike NATO put nije sporan.

“Podržavam proaktivno djelovanje NATO-a, uključujući i mjere odvraćanja, kao i eventualno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u Bosni I Hercegovini. Punopravno članstvo u NATO je jedan od strateških vanjsko-političkih prioriteta Bosne I Hercegovine. Tako su odlučili organi Bosne I Hercegovine. Te dsluke su izglasane na način da su za njih glasali predstavnici iz oba boanskohercegovaka entiteta I predstavnici svih Naroda u Bosni I Hercegovini”, izjavio je bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirević.

Komandanti jedinica NATO snaga, ali i generalni sekretar te alijanse veoma često doleze u radne posjete u BiH. Zabrinuti su, kako kažu, zbog secesionističke politike i pozivaju političke lidere da očuvaju jedinstvo.

“NATO je već dugi niz godina posvećen našem partnerstvu. Podržavamo vaše napore u reformi sigurnosti kroz vaše sjedište u Sarajevu i kroz naš paket za izgradnju kapaciteta gdje vam pomažemo da dodatno ojačate svoje sposobnosti, uključujući upravljanje krizama, sajber odbranu i borbu protiv terorizma”, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Međutim, koliko je Bosna i Hercegovina sa svojim skromnim kapacitetima uopšte važna za NATO u vojnom smislu i šta može da doprinese  u tom smislu, osim simboličnog odvraćanja od Rusije? Komplikovani odnosi vuku korijene s kraja devedesetih i NATO bombardovanja Republike Srpske, a kasnije i Srbije.

“Činjenica je da Bosna i Hercegovina pravi male ali sigurne korake ka NATO-u. Od MAP-a, ANP-a do nekog statusa kandidature iako se političari iz Republike Srpske protive, mi određene korake ka integraciji pravimo”, smatra politikolog Stefan Blagić.

NATO je odobrio 2018. godine aktiviranje Akcionog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u ovoj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Iako najveći protivnik ulaska u NATO, Milorad Dodik je 19. novembra 2019. potpisao slanje ANP-a, a Savjet ministara u kojem sjede kadrovi SNSD-a usvojio je Program reformi za NATO, te je donesena odluka o formiranju komisije za saradnju s ovim vojnim savezom.

The post Kako vještačka inteligencija vidi pristupanje Bosne i Hercegovine NATO savezu? first appeared on Gerila.info.

Pristupanje Evropskoj uniji je definisano u Prioritetima vanjske politike BiH, koji su usvojeni još 2003.godine, gdje se, između ostalog, navodi da je dalje približavanje i institucionalizacija odnosa sa Evropskom unijom u skladu sa Procesom za stabilizaciju i pridruživanje od bitnog su značaja za Bosnu i Hercegovinu.

I prije usvajanja ovog dokumenta u Predsjedništvu BeiHa, bilo je još ključnih koraka i događaja koji su počeli neposredno nakon završetka rata.

Ipak, na tom putu bili su pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, potpisivanje tog sporazuma, a kasnije i podnošenje aplikacije za članstvo.

“Bosna i Hercegovina tada je bila u fazi velikog entuzijazma pa i optimizma i kretali smo se da kažem zajednički i usaglašenim koracima sa Evropskom komisijom, poprilično optimistički, entuzijstički i dosta brzo“, kaže za Gerilu Igor Davidović, bivši Glavni pregovarač BiH sa EU.

Prema njegovim riječima, od trenutka kada su započeti pregovori, realne procjene su bile da BiH uđe u Evropsku uniju nakon devet godina, to jeste 2014.godine, ali da političke elite ništa ne rade ni 2023.godine da bi se BiH integrisala u EU.

“Sad imamo tih famoznih 14 tačaka. Koliko smo od toga uradili, ja vam ne znam dati odgovor, jer koga god pitate, dobićete različit odgovor. Nekada će vam se pojaviti neki predstavnik nekog političnog tabora koji će reći mi smo već polovinu završili. Drugi će reći mi nismo ništa ni počeli“, napominje Davidović.

Cijelo to vrijeme, političari u BiH su davali optimističke tvrdnje o početku pregovaranja, posebno od trenutka predaje aplikacije BiH.

“Jedini uvjet je da uspostavimo vlast. Svi drugi uvjeti kada je u pitanju otpočinjanje pregovaračkog procesa, BiH je već odavno ispunila predajom onog upitnika i dodatnog odgovora. Vjerujem da je vrijeme od 6 mjeseci idealno zbog ovog čudnog ponašanja Evropske komisije“, izjavio je još 20119.godine lider HDZ-a BiH Dragan Čović, međutim, ni do danas, datum pregovora je nepoznat.

Za to vrijeme, Evropska unija je odlučila da otvori pristupne pregovore sa Moldavijom i Ukrajinom, iako je u Ukrajini još uvijek rat.

S druge strane, BiH, je imala veoma ograničeni napredak, što je konstantovano u izvještajima. Od 14 prioriteta koje je Evropska unija stavila pred BiH, u potpunjenosti su ispunjena samo dva.

“Problem je što vladajuće elite jedno pričaju, a drugo rade. Oni sve što rade, rade na tome da se taj put ili zaustavi privremeno ili da ide veoma sporo, što je sporije moguće. Ja mislim, da postoji prava volja, oni bi svih 14 prioriteta riješili za mjesec dana“, smatra bivši ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak.

Dužina kompletnog procesa dovela je i do pojave evroskepticizma. Najviše se izrazio kod stanovništva Republike Srpske, a zvaničnici ovog entiteta sve otvoreniji govore protiv Evropske unije.

„Evropa više nije ona zajednica koju smo mi gledali ranije i da nije ono optimističko mjesto, mitsko ili idealizovano, kako smo mi gledali ranije i da bi trebalo da vodimo računa o našim interesima. Ako je put ka Evropi ukidanje RS do mjere smanjenje nadležnosti, mi treba da odbijemo taj put“, izjavio je prije nekoliko mjeseci predsjednik RS Milorad Dodik.

U Delegaciji EU ipak smatraju da je BiH mjesto u Evropskoj uniji.

“Članstvo u EU nije nešto što EU nameće BiH. Mi smo jedan klub 27 zemalja i vjerujte da u tom klubu postoji dosta onih koji kažu da smo dosta veliki, a li s druge srtane, pristupanje BiH bi bio veliki benefit i za nas i smatramo našom obavezom da pomognemo BiH“, kaže šef delegacije EU u BiH Johan Satler.

I sa ovako usporenim radom, BiH je u decembru dvije hiljade dvadeset druge dobila kandidataski status, a nakon izvještaja koji je objavljen u novembru 2023.gdje je bilo jasno da opet nećemo dobiti odluku o otvaranju pregovora, aktuelni šef diplomatije BiH davao je potpuno suprotne izjave.

“Imamo situaciju u kojoj BiH ima na stolu ponudu od strane EU koju ranije nikada nije imala. Ima političku spremnost zbog odnosa unutar same Evropske unije i promjene stava prema samom proširenju, da ugrabi možda zadnji voz”, rekao je Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH.

Ipak, a u martu ove godine biće nova prilika za ocjenu da li će i kada BiH početi pristupne pregovore.

Da li će BiH ikada postati dio Evropske unije, odgovor nije imala ni vještačka inteligencija.

The post Može li vještačka inteligencija dati odgovor na pitanje hoće li BiH ikada ući u EU (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Nastojeći da testiramo mogućnosti vještačke inteligencije, konkretno četbota ChatGPT, postavili smo nekoliko pitanja o aktuelnim društveno-političkim odnosima u Bosni i Hercegovini. Odgovori koje smo dobili, iako su prilično “inteligentni”, u suštini predstavljaju skup opštih mjesta, odavno poznatih široj javnosti. Bar onoj koja “inteligentno” razmišlja.

Uzevši u obzir da ChatGPT povremeno može proizvesti netačne odgovore, kako ističu njegovi kreatori, i da ima ograničeno znanje o događajima nakon 2021. godine, odgovori na pitanja o političkoj krizi, političkim relacijama, korupciji i sličnim problemima koji su prisutni u BiH, ipak mogu zvučati racionalno kada se dovedu u kontekst svakodnevnice u BiH.

Tako npr. na pitanje o političkoj krizi u BiH, ChatGPT odgovara da je važno napomenuti da je svaka politička kriza jedinstvena, a rješenja bi trebala biti prilagođena specifičnom kontekstu i dinamici situacije. Prevazilaženje političke krize može biti složen i izazovan proces, a trajni napori svih učesnika, uključujući političke lidere, civilno društvo, građane i međunarodne partnere, mogu biti potrebni za postizanje trajnog rješenja i stabilnosti. Zvuči poznato? Ovakve poruke gotovo svakodnevno možemo čuti od predstavnika međunarodne zajednice, ali i mnogobrojnih stručnjaka za društveno-političke odnose i analitičara. Pitamo se ko od koga prepisuje?

ChatGPT nam daje i savjete kako prevazići političku krizu u Bosni i Hercegovini, što zahtijeva, kako ističe, višestruki pristup koji uključuje različite aktere i rješavanje kako neposrednih tako i osnovnih pitanja. Između ostalog, predlaže dijalog i pregovaranje, zatim vladavinu prava i institucije, reforme i dobro upravljanje, inkluzivnu politiku, kao i međunarodnu podršku i fokus na građane. Otprilike sve što smo i sami znali, pogotovo naši političari. Samo što ne znaju kako to da primijene. Očigledno i vještačka inteligencija ima problema s tim.

Vraćanje nadležnosti na nivo Republike Srpske

Kada smo postavili konkretno pitanje da li je i u kojoj mjeri vraćanje nadležnosti na nivo Republike Srpske opasno za Bosnu i Hercegovinu, ChatGPT nam je odgovorio da je pitanje vraćanja nadležnosti složeno i osjetljivo sa različitim perspektivama. Ma šta kažeš?! Neki tvrde da bi to moglo predstavljati rizik za stabilnost i integritet Bosne i Hercegovine, dok drugi to mogu smatrati legitimnim zahtjevom za povećanje autonomije i samouprave za Republiku Srpsku, ističe ChatGPT, u suštini predstavljajući presjek stavova u BiH o nastojanjima Republike Srpske da povrati određene nadležnosti pod svoje okrilje.

Vještačka inteligencija, na osnovu analize zasnovane na generalnom poznavanju odnosa u BiH, ističe da oni koji izražavaju zabrinutost oko vraćanja nadležnosti na nivo Republike Srpske ističu probleme kao što su: mogućnost fragmentacije, rizik od podrivanja državnih institucija, mogućnost poništavanja mirovnih sporazuma i uticaj na prava manjina.

Međutim, ChatGPT ističe da je važno napomenuti da se perspektive po ovom pitanju mogu razlikovati, a neki zagovornici povećane autonomije za Republiku Srpsku mogu tvrditi da je to legitiman zahtjev za samoupravom i način da se riješe problemi etničkog srpskog stanovništva. Oni mogu naglasiti da Republika Srpska ima svoj politički, kulturni i istorijski identitet, i tvrditi da povećana autonomija može dovesti do boljeg upravljanja i donošenja odluka na lokalnom nivou.

Naposlijetku, naglašava da je važno da se sve promjene političke strukture ili nadležnosti Bosne i Hercegovine, uključujući i Republiku Srpsku, izvrše mirnim i demokratskim putem, u skladu sa ustavom, zakonima i relevantnim međunarodnim sporazumima zemlje. Svaka promjena takođe treba uzeti u obzir prava i interese svih građana i zajednica u Bosni i Hercegovini kako bi se osiguralo da zemlja ostane stabilna, inkluzivna i da poštuje principe demokratije, vladavine prava i ljudskih prava. Još samo nedostaje da ChatGPT izrazi zabrinutost pa da ga proglasimo visokim predstavnikom.

Relativizacija istorijskih događaja u BiH

“Zagrebali” smo još malo dublje. Na pitanje o relativizaciji istorijskih događaja, ChatGPT ističe da se relativizacija istorije u Bosni i Hercegovini odnosi na fenomen različitih interpretacija i narativa istorijskih događaja, posebno vezanih za složenu i burnu prošlost zemlje, koja može varirati po etničkim, vjerskim i nacionalnim linijama. Ovo često može dovesti do konfliktnih istorijskih narativa koji se mogu koristiti u političke svrhe i doprinijeti tekućim izazovima etničkih tenzija i podjela u zemlji.

ChatGPT navodi da postoji nekoliko ključnih faktora koji doprinose relativizaciji istorije u Bosni i Hercegovini. Prije svega, tu su etno-nacionalistički narativi, zatim naslijeđe rata iz devedesetih, kao i politička instrumentalizacija i nedostatak adekvatnog obrazovanja i javnog diskursa.

Nastavljajući navoditi opšta mjesta, poput zabrinutih predstavnika međunarodne zajednice, ChatGPT naglašava da relativizacija istorije u Bosni i Hercegovini može imati negativne posljedice, uključujući ometanje procesa pomirenja, održavanje etničkih tenzija i podrivanje napora ka izgradnji kohezivnog i inkluzivnog društva. Rješavanje ovog pitanja zahtijeva njegovanje kulture otvorenog i inkluzivnog istorijskog istraživanja, promociju kritičkog mišljenja, obezbjeđivanje uravnoteženog i inkluzivnog obrazovanja o istoriji i podsticanje konstruktivnog javnog diskursa koji uvažava različite perspektive, istovremeno priznajući potrebu za istorijskom tačnošću i integritetom. To takođe zahtijeva rješavanje osnovnih političkih i društvenih faktora koji doprinose politizaciji i instrumentalizaciji istorije, zaključuje vještačka inteligencija.

Bosna i Hercegovina kao igralište globalnih sila

“Češljajući” svoju bazu podataka, ChatGPT nam poručuje da se Bosna i Hercegovina kroz istoriju smatrala “igralištem globalnih sila” zbog svoje strateške lokacije na Balkanu i interesa različitih međunarodnih aktera za njene unutrašnje odnose. Geopolitički položaj zemlje, etničke i vjerske složenosti i istorijski kontekst učinili su je žarišnom tačkom međunarodne pažnje.

Vještačka inteligencija nam skreće pažnju na ključne tačke koje treba uzeti u obzir. Prije svega, na istorijski kontekst. Istorija Bosne i Hercegovine obilježena je njenim položajem na raskršću različitih imperija i sila kroz vijekove, ističe ChatGPT. Zatim, skreće nam pažnju i na poslijeratnu obnovu, odnosno na činjenicu da je nakon posljednjeg rata međunarodno učešće uključivalo značajnu finansijsku pomoć, raspoređivanje vojske i politički nadzor, s raznim globalnim silama koje su igrale ulogu u oblikovanju poslijeratne putanje zemlje. Tu su, naravno, i etničke i vjerske podjele, kao i geopolitički interesi i međunarodna diplomatija.

Zaključujući svoje kratko viđenje Bosne i Hercegovine kao igrališta globalnih sila, ChatGPT ističe da je važno napomenuti da uključivanje globalnih sila u Bosnu i Hercegovinu može imati i pozitivne i negativne implikacije, što predstavlja još jedno opšte mjesto. Sa pozitivne strane, međunarodni angažman može pružiti finansijsku pomoć, podržati poslijeratnu obnovu, promovisati stabilnost i podstaći demokratske reforme, dok s negativne strane, prema vještačkoj inteligenciji, može dovesti do spoljnog uplitanja, pogoršati etničke tenzije i ometati napore zemlje ka suverenitetu i samoupravi.

Uglavnom, koje god pitanje da postavite vještačkoj inteligenciji, daleko od toga da nećete dobiti smislen odgovor, ali će isti biti svojevrsna kombinacija opštih mjesta i generalnog poznavanja okolnosti u Bosni i Hercegovini, što svakako ne zadovoljava suštinsku potrebu građana za stabilizacijom i napretkom, već više odgovara “teoretisanju” političara i “zabrinutih” predstavnika međunarodne zajednice.

Gerila.info

The post Vještačka inteligencija o problemima u BiH: Inteligentna opšta mjesta first appeared on Gerila.info.

U “zarobljenoj državi” sa neefikasnim pravosudnim sistemom koji je pod političkim uticajem, logičnom se čini ideja da se borba protiv korupcije povjeri onima koje je nemoguće podmititi – kompjuterima i vještačkoj inteligenciji.

Pišu: Amer Jahić, Aldin Arnautović / Glas Amerike

Glas Amerike imao je uvid u rad jedinog takvog softvera u BiH, onog u vlasništvu kancelarije za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom Kantona Sarajevo. Šef Kancelarije Erduan Kafedžić demonstrirao je efikasnost sistema.

Na pritisak tipke Enter, nekoliko polja u tabeli dobilo je crvenu boju i oznaku visokog rizika. Sistem je signalizirao moguće zloupotrebe. Algoritmi su za samo nekoliko sekundi analizirali i dojavili moguće zloupotrebe.

Informacioni sistem, kaže Kafedžić, ne može razotkriti funkcionere u momentu primanju mita, ali će signalizirati sumnjivosti vezane za imovinu. I to je samo jedna od njegovih mnogobrojnih mogućnosti.

Radi se o jednom moćnom i inovativnom sistemu.

Američka platforma

Multi-modularni analitički softver dobio ime “AnticorrupiKS“. Izgrađen je na američkoj platformi koja se u Sjedinjenim Američkim Državama koristi u bezbjednosnoj, vojnoj i oblasti javne uprave. Američka platforma je modifikovana u skladu sa potrebama korištenja u BiH, čije idejno rješenje su izradili stručnjaci iz Kancelarije.

Antikorupcijski napori u Kantonu Sarajevu već duže vrijeme popraćeni su snažnom podrškom i angažmanom američke ambasade u Sarajevu i OSCE-a.

Licencu je platila misija OSCE, a u njihovom dokumentu iz marta 2019. stoji da će platforma omogućiti “jedinstven pristup i obradu informacija iz baza podataka, automatizaciju procesa, pretraživost po različitim parametrima a što će značajno poboljšati efikasnost antikorupcijskih aktivnosti“.

Tako su na jednom mjestu i na jednostavan način dostupne i pretražive brojne informacije o zaposlenima i zvaničnicima u Kantonu Sarajevu, poput novčanih primanja i imovine, zapošljavanja, ali i procesa koji se odvijaju unutar institucija.

Softver automatski prati sve nepravilnosti i signalizira moguće zloupotrebe.

Javnosti su trenutno dostupni registri o zaposlenima, imenovanim licima i imovini, na koje je softver priključen a Glas Amerike imao je priliku pogledati i u interni dio sistema.

„Gdje je crveno, znači da nešto nije uredu. (…) Samo jednim klikom dobijemo izolovane sve konkurse sa nepravilnostima”, objašnjava Kafedžić.

Klikom na ikonicu registra konkursa, šef Kancelarije uvodi nas u dio sistema koji prati zapošljavanje u Kantonu Sarajevu. Tu su važne informacije koje se tiču raspisanih konkursa, poput institucije koja zapošljava, naziva radnog mjesta, kao i stručne spreme koja se traži. Konkurse, koji su prikazani tabelarno, sistem na osnovu analize faktora rizika korupcije dijeli po bojama.

Sistem je prilikom demonstracije detektovao 12 nepravilnosti. Nepostojanje potrebe za novim upošljavanjem, nepravilnosti u radu komisije neki su od kršenja propisa koje je vještačka inteligencija prepoznala i javila.

Kako sistem radi?

Informacioni sistem “AnticorrupiKS” trenutno se sastoji od tri modula. U prvom su smještene baze podataka. Osim registra konkursa, tu su i registri o zaposlenima i imenovanim licima, imovini, diplomama, institucijama…

„Imamo preko 20 registara”, kaže Kafedžić.

Na primjer, kada se pogleda Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo vidi se broj zaposlenih i imenovanih osoba, da je minimalna plata 850 maraka, a maksimalna 2.835 maraka.

Različite baze podataka međusobno su povezane i dvosmjerno komuniciraju a ključni dio informacionog sistema je registar rizika kojeg je kreirala Kancelarija, kaže Kafedžić.

Tu je mnoštvo rizika razvrstanih po sektorima i oblastima. Na primjer, za državnu službu kreirani su rizici koji se odnose na upravljanje sredstvima, postupanje, javne nabavke, zapošljavanje, odgovornost i sukob interesa.

Sistem sam, da tako kažem, odlazi u sistem rizika i upozorava nas kada dođe do prekršaja u nekom od ovih procesa. Koji je propis prekršen, koji je rizik narušen, ko je propustio radnju da detektuje taj rizik i tako dalje.

O otkrivenim zloupotrebama Kancelarija obavještava Tužilaštvo od kojeg se očekuje da provjeri i na sud proslijedi otkrivene nezakonitosti i zloupotrebe.

Prijave građana

Kancelarija prima i informacije građana koje mogu ukazati na nezakonitosti i korupciju. Do sada ih je pristiglo 587, a samo u prošloj godini zabilježeno je 370 prijava.

Prijave su, kaže Kafedžić, proslijedili kantonalnim inspekcijama, tužilaštvu, policiji, budžetskoj inspekciji, upravnoj inspekciji i drugim nadležnim službama i institucijama. I taj proces prati se kroz software.

Znamo koji su zakonski rokovi za postupanje određenih institucija. Sistem nas upozorava da su izašli iz tog roka. Intervenišemo, pišemo, urgiramo. Dakle, mi smo ovdje nekakav, preventivni, korektivni organ koji ima sve jaču ulogu u tom antikoruptivnom sistemu.

Algoritmi za analizu imovine

Softver trenutno prati 6.615 osoba zaposlenih u Kantonu Sarajevo. Svega nekoliko klikova je potrebno da se dođe do imena osoba koje je sistem detektovao da su u sukobu interesa, a Kancelarija o tome dalje obaviještava nadležne institucije.

Problem na koji u ovom polju Kancelarija nailazi je činjenica da na entitetskom nivou ta oblast nije zadovoljavajuće uređena.

„Za državnu službu postoje posljedice, jer se protiv prekršilaca može voditi disciplinski postupak. A za druga imenovanja ne može”, kaže Kafedžić.

Svi oni sada moraju ponovo prijaviti imovinu i prihode, a informacioni sistem biće u mogućnosti da sam prati uvećanja imovine i prihoda.

„Kancelarija je razvila algoritme koji će pratiti nesrazmjere u rastu imovine svih onih koji podliježu prijavi. (…) I moći ćemo da reagujemo”, kaže Kafedžić.

Analiza imovine tek slijedi. Oko 1.600 osoba podliježe provjeri imovine u Kantonu Sarajevo. U sistemu se već nalaze podaci o novčanim primanjima i imovini zastupnika, vijećnika, ministara, premijera, načelnika, savjetnika, te predsjednika i članova skupština, upravnih i nadzornih odbora.

Stranačke namještaljke

Drugi modul koji je vezan za praćenje akcionih mjera i strategija još nije u funkciji, a treći modul, koji će mjeriti otpornost institucija na korupciju i sadržavati indeks političke odgovornosti, uskoro će, kaže Kafedžić, biti dostupan javnosti.

Sukob interesa, javne nabavke, transparentnost, zapošljavanje, neki su od kriterijuma na osnovu kojih će sistem rangirati otpornost institucija na korupciju. Na pitanje koliko trenutno ima visokorizičnih institucija, Kafedžić kaže: „Ima ih, nažalost, jako puno”.

Kroz informacioni sistem pratiće se i kako političke stranke upravljaju institucijama u Kantonu Sarajevo te će one će dobiti i svoj Indeks političke odgovornosti.

Recimo ako se ja, Erduan Kafedžić, često spominjem u komisijama i jedan dan me razriješe, drugi imenuju, to sistem sam detektuje i prepoznaje kao svojevrstan rizik. Zašto se Erduan Kafedžić tako često pojavljuje kao imenovano lice? Zašto nema nekih drugih ljudi?

Informacioni sistem “AnticorrupiKS” nadogradiv je do neslućenih granica, završava demonstraciju Erduan Kafedžić, prvi čovjek Kancelarije koji posjeduje jedini anti-korupcijski softver u BiH.

Iskustva iz svijeta

Upotreba vještačke inteligencije za suzbijanje korupcije već je udomaćena u tehnološki razvijenijim zemljama, ali i onima koje preduzimaju veće antikorupcijske napore i aktivnosti.

Prednosti koje softver ima nad ljudima su osim nemogućnosti direktne korupcije i veliki broj operacija i informacija koje analiziraju u kratkom vremenu. Većina softverskih rješenja temelji se na procjeni i dojavi faktora rizika, baš kao i softver “AnticorruptiKS”.

Jedan od sličnih softvera koristi se i u institucijama u Sjedinjenim Američkim Državama.

Još prije nekoliko godina softveri i aplikacije označeni su kao ključni alati transparentnosti i dobre vladavine. Pro-demokratske vlade ohrabruju objavljivanje baza podataka koje se tiču potrošnje javnog novca, i javih informacija uopšte, a upravo te baze onda postaju izvori za antkorupcijske softvere i aplikacije.

Na nedavno održanoj konferenciji u Sjevernoj Makedoniji, posvećenoj javnim bazama podataka, a na kojoj je prisustvovao i šef sarajevske Kancelarije za borbu protiv korupcije, predstavljeni su trendovi i pozitivna iskustva iz brojnih zemalja. Najviše napretka u jugoistočnoj Evropi ostvarila je Moldavija koja je objavila 1100 baza javnih podataka.

Zbog mogućnosti koje antikorupcijski softveri pružaju, a koje se ogledaju u otkrivanju i obradi ogromne količine informacija, čini se da će se ključne bitke protiv korupcije u budućnosti, u BiH ali i globalno, dešavati upravo u sajber prostoru.

The post Prvi antikorupcijski softver u BiH: Vještačka inteligencija u lovu na zloupotrebe first appeared on Gerila.info.