Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Sudija Milan Tegeltija je ušetao nasmijan i opušten u Osnovni sud u Banjoj Luci, na svoje staro-novo radno mjesto. Upravo se vratio sa bajkovitih plaža Maldiva gdje je, između dva posla, sa suprugom proveo godišnji odmor.

Tegeltija je krajem prošle godine dao ostavku na mjesto predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), a karijeru je nastavio u Banjalučkom sudu, iako je iz VSTV-a otišao nakon događaja koji su doveli u pitanje njegov kredibilitet. Dvaput je snimljen kako razgovara o nezavršenim predmetima i zapošljavanju u pravosuđu. On tvrdi da je dao ostavku radi lične sigurnosti i gubitka povjerenja u kolege.

„Problem nije u snimku. Problem je što su članovi Savjeta dozvolili da im nešto nezakonito (snimci, op. a.) bude uopšte predmet razgovora“, kaže Tegeltija za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Disciplinska komisija VSTV-a nije provela postupak za utvrđivanje njegove disciplinske odgovornosti jer „za to nije bilo zakonske osnove“ i to je bio presedan u njihovim odlukama. Istovremeno su tokom prethodne četiri godine oslobodili optužbi još 12 sudija i tužilaca koje je Ured disciplinskog tužioca (UDT) teretio za propuste u radu i ponašanja koja štete ugledu zajednice.

„To, zaista, djeluje obeshrabrujuće u pogledu daljeg postupanja Ureda diciplinskog tužioca“, kaže zamjenik glavne disciplinske tužiteljice Mirza Hadžiomerović.

Izuzimanje predsjednika iz zakona

U maju 2019. godine je podignuta disciplinska tužba protiv tadašnjeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije zbog nedoličnog ponašanja koje narušava sliku pravosuđa u javnosti. U to vrijeme je objavljen videosnimak na kojem Tegeltija u kafani razgovara sa biznismenom Nerminom Aleševićem o problemima u njegovim sudskim postupcima. Na snimku se čuje kako bivši predsjednik VSTV-a traži od Aleševića broj predmeta kako bi „vidio što može uraditi“ za njega. Alešević je ispred kafane dao novac inspektoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Marku Pandži koji ga je, navodno, trebao proslijediti Tegeltiji za „potkivanje“.

„Žurnal“ je objavio snimak koji je izazvao veliki revolt i ljutnju građana zbog ponašanja predsjednika VSTV-a. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je pokrenulo istragu i utvrdilo da nije prekršio krivični zakon, ali je disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović smatrao da mora disciplinski odgovarati. Podigao je tužbu pred Disciplinskom komisijom VSTV-a, navodeći da je Tegeltija svojim ponašanjem doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudova.

Tegeltijina odbrana je tokom postupka tvrdila da se na predsjednika VSTV-a ne mogu primijeniti odredbe zakona koje se tiču disciplinske odgovornosti jer on, iako ima status suca, ne radi taj posao već obavlja predsjedničku funkciju.

„Ono što je dozvoljeno članovima Savjeta, odnosno potpredsjednicima, nije dozvoljeno sudijama“, kaže Tegeltija, objašnjavajući da članovi VSTV-a, za razliku od sudija i tužilaca, moraju imati slobodu da govore o problemima pravosudne politike.

Članovi komisija su prihvatili ove argumente i zaključili da se protiv predsjednika VSTV-a ne može voditi postupak kojim se propituje ponašanje sudija. Nisu uzeli u obzir da je Tegeltija imenovan u VSTV kao sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci i da uz naknadu za poziciju predsjednika prima i plaću sudije. Disciplinska tužba je prvi put u 16 godina rada UDT-a odbačena bez provođenja disciplinskog postupka. I Jukić i Tegeltija smatraju da rukovodioci VSTV-a mogu biti kažnjeni za kršenja pravila, ali ne kroz disciplinski postupak već glasanjem članova Vijeća.

„U izvještaju OSCE-a vrlo je jasno rečeno da ta interpretacija propisa, blago rečeno, nije odgovarajuća“, kaže disciplinski tužilac Hadžiomerović.

S njim je saglasan i sudija Selim Karamehić, jedini od ukupno šest članova Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije, koji je zagovarao provođenje disciplinskog postupka.

„Milan Tegeltija je sudija i kao takav je sudija cijelo vrijeme. Dok je nosilac pravosudne funkcije – i kao član Vijeća i kao predsjednik Vijeća – on je sudija i kao takav moraju se još uvijek tumačiti odredbe zakona i Poslovnika o disciplinskoj odgovornosti“, kaže Karamehić za CIN.

Tegeltija je ostao predsjednik VSTV-a godinu i po dana nakon odbačene tužbe, a onda je krajem 2020. objavljen novi snimak na kojem razgovara sa bivšom članicom VSTV-a Miljanom Buha o zaposlenju njezine sestre na mjesto sudije. Nezadovoljstvo u javnosti je eskaliralo i on je podnio ostavku na poziciju predsjedavajućeg VSTV-a. Kaže da neće dugo ostati ni u Osnovnom sudu u Banjoj Luci: „Zato što ne vidim sebe u pravosuđu“.

Sporna fotografija u nespornim okolnostima

Granice prihvatljivog profesionalnog ponašanja testirane su i u disciplinskom postupku protiv tužioca Tužilaštva BiH Ivana Matešića.

U junu 2018. godine objavljena je fotografija na kojoj Matešić pozira sa bivšim premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom i prijateljima na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. Slika se brzo proširila društvenim mrežama i izazvala negativne reakcije javnosti.

Disciplinski tužilac Hadžiomerović je podnio disciplinsku tužbu u kojoj je naveo da je Matešićevo ponašanje štetilo ugledu tužilačke funkcije. Objasnio je da se protiv Sanadera vodi više sudskih procesa i da ga javnost doživljava kao simbol političke korupcije.

Matešić je odbio razgovarati za CIN, ali je u disciplinskom postupku rekao da je fotografija nastala na godišnjem odmoru dok je sa prijateljima čekao početak utakmice Hrvatska−Nigerija u ruskom Kaliljingradu. U istom kafiću je bio i bivši hrvatski premijer sa društvom. Matešić je ispričao Komisiji da su se grupe posvađale jer je njegov prijatelj pokušao krišom uslikati Sanadera pa je neko predložio zajedničku fotografiju da smiri svađu. Sanader tada nije bio pravosnažno osuđivan, dodao je Matešić u svoju odbranu.

Član Disciplinske komisije i sudija Suda BiH Dragomir Vukoje smatra da je Komisija ispravno postupila kada je prihvatila obrazloženje tužioca Matešića i odbila tužbu.

Na upit novinara CIN-a da li se na ovaj način šalje poruka sudijama i tužiocima da je fotografisanje sa optuženicima prihvatljivo, rekao je da to nije njegov posao i da se u postupku mora držati samo činjenica navedenih u disciplinskoj tužbi.

„Preko toga ja niti šta znam, niti želim da znam“, kaže sudija Vukoje.

Članovi Komisije su u objašnjenju odluke napisali da disciplinski tužilac nije dokazao ni da je Ivo Sanader simbol političke korupcije, ni da je fotografijom narušeno povjerenje javnosti u rad Tužilaštva BiH i pravosuđa.

“Prihvatam, evo, da sada ne filozofiram puno, da je nakaradno – nakaradno malo, neprofesionalno i neprecizno obrazloženje kako smo napisali“, kaže sudija Karamehić, dodavši da je bilo rasprave i zagovaranja da se ovaj prekršaj kazni, ali je većina članova Prvostepene, a potom i Drugostepene komisije odlučila da odbije tužbu.

“Priznat ću da je greška sa takvom odlukom i očito da sada imamo poslije toga i ove slučajeve fotografisanja – druženja (Tegeltija, op. a.).“

• BAZA PODATAKA – Disciplinske kazne protiv sudija i tužilaca

Krivična prijava zbog disciplinskog postupka

Sudija Karamehić kaže da UDT u nekim slučajevima tuži i za ponašanje koje nije disciplinski prekršaj, kao što je bilo u slučaju protiv državnog tužioca Olega Čavke.

Njemu je u 2020. godini na teret stavljeno “očigledno kršenje obaveza ispravnog postupanja” zbog načina na koji je ispitivao novinare – prijavitelje krivičnog djela – o njihovim izvorima, pravio službene zabilješke o namjeri direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića da ga diskredituje u medijima, a potom pokrenuo istragu o valjanosti njegove diplome. UDT je u prilog optužbi dao 26 materijalnih dokaza, uglavnom tužilačkih naredbi, zahtjeva i poziva za saslušanje. Smatrali su da tužilac koristi funkciju da se obračuna sa direktorom OSA-e.

Optuženi Čavka je Disciplinskoj komisiji rekao da je tokom istrage, koja je uslijedila na osnovu krivične prijave novinara „Žurnala“, dobio informacije da su diplome rukovodioca policijskih agencija sumnjive pa je to odlučio provjeriti. Od svih direktora policijskih tijela, osim od direktora OSA-e, dobio je podatke o obrazovanju i nakon toga je otkrio da je Mehmedagić upisao fakultet na osnovu poništenog indexa. Na pitanje novinara CIN-a zašto mu je bilo interesantno da provjerava Mehmedagićevu diplomu, rekao je: „Zato što je za jednog normalnog tužioca apsolutno neprihvatljivo da direktor te Agencije ima srednju školu“.

Disciplinska komisija je ocijenila da je Čavka postupao u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i oslobodila ga odgovornosti.

„Ja nisam vidio elemente, nisam našao elemente koje je UDT naveo u tužbi”, kaže Karamehić.

Pokretanjem disciplinske tužbe Čavka se morao izuzeti iz istrage o diplomi direktora OSA-e te je ona i zaustavljena. Za to krivi disciplinskog tužioca Hadžiomerovića pa ga je prijavio za „krivično djelo ometanja pravosuđa“.

„Ovdje cilj nije bio da nikoga zaustavimo u postupanju nego, jednostavno, je cilj bio da se povrede dužnosti, koje su uočene prilikom postupanja u tom predmetu, disciplinski sankcionišu“, kaže Hadžiomerović.

Kazna za javnu riječ

Sudija Suda BiH Branko Perić kaže da bi se disciplinskim postupcima trebali uspostavljati standardi za ponašanje sudija i tužilaca kako bi svima bilo jasno šta je dozvoljeno, a šta ne.

„Mi tek sada ne znamo ništa – jedna disciplinska komisija osuđuje, druga oslobađa“, kaže Perić.

UDT je protiv njega podigao tužbu 2017. godine, uz ostalo, i zbog javnog komentarisanja „živih“ predmeta. Smatrali su da je riječ o ponašanju koje može štetiti pravičnom postupku i predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti te „dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva“.

Optuženi Perić se tada branio tvrdnjom da sudija ima pravo na slobodu izražavanja i komentarisanje rada pravosudnih institucija i da niko nije pozvaniji da o tome govori. Tvrdio je da je UDT u svojoj tužbi izvadio rečenice iz konteksta.

Disciplinska komisija je prihvatila njegove argumente i odbila tužbu. Obrazložili su da postupci sudije Perića nisu utjecali na suđenja niti su narušili povjerenje javnosti u sudove.

„Ne možete dozvoliti situaciju da se pokreću suspenzije za suce i tužitelje i da se podnose prijave protiv njih koje ćete vi na kraju odbacivati i ljude oslobađati. To je nedopustivo“, rekao je Perić tokom postupka.

Probleme u postupcima sankcionisanja disciplinskih prekršaja vide i članovi UDT-a. Hadžiomerović smatra da odbijanje tužbe nije problem ako disciplinski tužioci dobiju jasna objašnjenja zašto su tako odlučili, jer bi tako imali putokaz za dalja postupanje. „Nažalost, u disciplinskim postupcima vrlo često imamo situaciju da ključne činjenice nisu obrazložene adekvatno i na jasan način“, kaže on.

Sudija Perić je očekivao da će njegov predmet inicirati raspravu u pravosudnoj zajednici i donijeti standarde u vezi sa postupanjima nosilaca pravosudnih funkcija, ali se to nije dogodilo.

„Kako će disciplinski tužitelj odlučiti da sam ja prekoračio, ako nema objektivne kriterije?“, komentariše Perić.

Glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević je pred Parlamentarnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu rekla da zabrinjava povećani broj postupaka koji se tiču etičkih problema u radu sudija i tužilaca, a da istovremeno članovi komisija imaju totalno suprotna mišljenja u vezi sa sankcijama. Tako je bilo situacija da se u istom predmetu predlažu različite kazne – od vrlo blagih do najtežih, poput razrješenja.

„Takav široki raspon i takvo iznošenje mišljenja od strane članova Vijeća – od ‘osloboditi’ do ‘potpuno razriješiti sudijske funkcije’ – mislim da poslije ovoliko godina (…) ne bi trebalo da bude tako“, kaže Kurspahić Nadarević.

CIN

The post Rastezljiva pravda za sudije i tužioce first appeared on Gerila.info.

– Odlučeno je da je zaštita procesa donošenja odluka VSTV-a u disciplinskim predmetima, kao i njegova  osnovna djelatnost primarna u odnosu na javni interes, navodi se u rješenju VSTS-a.

TIBIH je uložio žalbu na odluku VSTS-a, koju je potpisao predsjednik Milan Tegeltija, jer se radi o informacijama od javnog interesa, a nije naveden ni zakonski osnov po kom se ove informacije uskraćuju građanima. Zbog ovakvog pristupa nemoguće je adekvatno pratiti rad pravosuđa, provoditi analize i zahtijevati javnu odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija.

Razlog više je taj što je tokom 2018. Kancelarija disciplinskog tužioca utvrdila da su neke sudije, između ostalog, koristile svoj položaj kako bi pribavile neopravdanu korist za sebe ili druge, imale neprimjerene kontakte sa strankom u postupku, namjerno davale lažne informacije i naštetile ugledu sudijske funkcije.

Zbog ovoga, ali i brojnih drugih propusta,  sudijama i tužiocima izrečeno je 29 disciplinskih  mjera, ali VSTS krije njihova imena i konkretne informacije o počinjenim prekršajima.

Sedam nosilaca pravosudnih funkcija je kažnjeno pismenom opomenom koja se javno ne objavljuje, a deset javnom opomenom, u kojoj se opet ne objavljuje ni ko je opomenut, ni zbog čega. Devet nosilaca pravosudnih funkcija je kažnjenjo mjerom smanjenja plate, dvoje razrješenjem, a jedno posebnom mjerom.

Javnosti čak nisu dostupni ni podaci u kojoj instituciji rade sankcionisane sudije i tužioci, a na internet stranici VSTS-a dostupne su samo konačne odluke u disciplninskim postupcima, ali u anonimiziranoj formi. Tu se navode samo inicijali nosilaca pravosudnih funkcija, iako ne postoje nikakve zakonske prepreke da njihova imena budu objavljena. Takva praksa VSTS-a obesmišljava institut disciplinske odgovornosti i načelo javnosti rada pravosuđa, jer se podaci kriju od javnosti kao povjerljivi, iako ne postoji ništa povjerljivo u odlučenim predmetima protiv sudija i tužilaca. Pozivanje na povjerljivost samo stavlja sumnju na regulatorne organe i cijelu pravosudnu zajednicu i smanjuje ionako slabo povjerenje građana.

www.transparentno.ba

The post VSTS krije imena sankcionisanih sudija – stvar je povjerljive prirode first appeared on Gerila.info.

Žurnal je, podsjećamo, početkom sedmice objavio da su članovi VSTV-a, iako su znali da je osuđivan zbog silovanja u pokušaju i nasilničkog ponašanja, 17. jula ove godine produžili Huseinu Delaliću mandat dodatnog sudije za još dvije godine. Ove osude, izrečene 1982. godine na Općinskom sudu u Trebinju, sudija Delalić je godinama skrivao, te je tako nekoliko puta bivao imenovan za nekoliko nosioca pravosudnih funkcija u BiH. Ured disciplinskog tužitelja u aprilu ove godine podigao je tužbu protiv Delalića zbog skrivanja bitnih podataka iz biografije, tražeći, pritom, njegovo razrješenje. Iako su u Prvostepenoj disciplinskoj komisiji dva člana VSTV-a – Selim Karamehić i Berina Alihodžić, Visoko sudsko i tužilačko vijeće je u julu, ipak, procijenilo da te činjenice ne štete ugledu nosioca pravosudne funkcije, te su mu produžili mandat za još dvije godine. Zbog svega ovoga reagirala je Delegcija EU, nazvavši ove informacije „uznemirujućim“.
Prema informacijama Žurnala, posljednja dva radna dana u VSTV-u je zavladala opća pometnja zbog objelodanjivanja ovih informacija. Iako je sa suprugom na putu u Moskvi, predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija pokušava pronaći zakonsku mogućnost za odluku o imenovanju Huseina Delalića za dodatnog sudiju Kantonalnog suda u Sarajevo. Međutim, suspendovanje ili poništavanje odluke o imenovanju Delalića moglo bi otvoriti i druga pitanja koja bi Tegeltija morao riješiti. Naime, njegov prijatelj Saša Labotić ostao je na poziciji okružnog tužioca iz Banjaluke iako je i on godinama skrivao da je na Sudu BiH pravosnažno osuđen zbog krivičnog djela. Labotića je Prvostepena disciplinska komisija kaznila samo novčanom kaznom, iako je Ured disciplinskog tužioca tražio njegovo razrješenje. Predsjednik Disciplinske komisije bio je član VSTV-a Dragomir Vukoje. Labotić je, inače, poznat i po tome što je podigao optužnicu protiv Davida Dragičevića, iako je znao da je on i službeno proglašen mrtvim. Lars Gunnar Wigemark o ovom slučaju se nije oglašavao.

(zurnal.info)

The post WIGEMARK PISAO TEGELTIJI: Poništite odluku o imenovanju sudije Huseina Delalića first appeared on Gerila.info.

IZVOR: Žurnal.info

The post TUŽILAŠTVO BIH OTVARA NAJVEĆU ISTRAGU U ISTORIJI BH PRAVOSUĐA: Tražimo da nas zaštitite od svakodnevnih i intenzivnih pritisaka! first appeared on Gerila.info.

The post ČLANICA VSTV-A KOJA JE SPASILA TEGELTIJU: Berina Alihodžić i njen brat Edin Muratbegović uništili 49 krivičnih istraga! first appeared on Gerila.info.

Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća odbacila je disciplinsku tužbu protiv Milana Tegeltije, predsjednika ove institucije, koju je prije tri dana podnijela Kancelarija disciplinskog tužioca.

Kako saznaje Avaz, Disciplinska komisija VSTV-a odbacila je i zahtjev za suspenziju Tegeltije. Oba zahtjeva odbačena su kao nedopuštena.

Podsjećanja radi, Kancelarija disciplinskog tužioca podnijela je tužbu protiv Milana Tegeltije u aferi “Alešević” zbog, kako je navedeno, neprimjerenog kontakta.

The post Odbačeni disciplinska tužba i zahtjev za suspenziju Milana Tegeltije first appeared on Gerila.info.

Kancelarija disciplinskog tužioca podigla je disciplinsku tužbu protiv predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, saznaje portal Žurnal.info. Istovremeno, disciplinski tužilac je zatražio suspenziju prvog čovjeka bh. pravosuđa.

Disciplinska tužba je danas dostavljena VSTV-u, od kojeg je zatraženo dalje postupanje. Tegeltija je tužen da je, u svojstvu člana VSTV-a i sudije Osnovnog suda u Banjoj Luci, imao neprimjerene kontakte. Disciplinski tužilac je utvrdio da je Tegeltija prekršio članove 56 i 23 Zakona o VSTV-u, kada se u novembru prošle godine u banjalučkoj kafani susreo sa biznismenom iz Velike Kladuše Nerminom Aleševićem sa kojim je razgovarao o krivičnom predmetu koji se vodi u Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo.

Tegeltija se sa Aleševićem sreo na inicijativu svog prijatelja Marka Pandže, inače službenika SIPA-e, koji je nakon sastanka od Aleševića tražio mito, tvrdeći da će novac proslijediti Milanu Tegeltiji.

Nakon što je disciplinski tužilac dostavio tužbu, VSTV bi u narednim danima trebao formirati prvostepenu disciplinsku komisiju koja bi trebala razmatrati prijedlog za suspenziju Milana Tegeltije.

Inače, prije nego je snimak objavljen, svi članovi VSTV su dali apsolutnu podršku svom predsjedniku.

The post Disciplinski tužilac podigao tužbu protiv Milana Tegeltije first appeared on Gerila.info.

Sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević podnio je disciplinsku prijavu protiv predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milana Tegeltije nakon objave snimka u aferi “Potkivanje”, prenosi portal Klix.ba.

U razgovoru za Klix.ba sudija Blagojević je potvrdio informaciju o podnošenju disciplinske prijave te na startu napomenuo da je Tegeltija istovremeno i sudija banjalučkog suda te objašnjava šta je sve prekršeno u ovom slučaju.

“To su dva disciplinski prekrašaja iz člana 56. Zakona o VSTV-u BiH – disciplinski prekršaji sudija. To što je uradio na snimku, radio je ne samo kao predsjednik VSTV-a već i kao sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci. Ne treba zaboraviti da je on sudija tog suda. On je u kafani krčmio račune vršeći dvije funkcije”, rekao je Blagojević.

Sagovornik portala Klix.ba naglašava da Tegeltija nije imao nikakvo pravo da u kafani razgovara na temu koju je bh. javnost imala priliku gledati.

“Za sve jedan zakon, za Tegeltiju drugi”

“Užasavam se posljednjih tumačenja i ne želim pominjati imena advokata koji važe za eminentne u BiH. U Zakonu lijepo piše da je disciplinski prekršaj sudije ako se upusti u neprimjerene kontakte sa strankom. Ne kaže zakon sa strankom u svom predmetu. Onda bi to značilo da sudije na velika vrata mogu sjediti u kafani i utjecati na predmete njihovih kolega sudija”, objašnjava Blagojević.

On ističe da je snimak na kojem se nalazi Tegeltija klasičan neprimjeren kontakt kakav se opisuje zakonom.

“Prvo jer se odvija u kafani, drugo što Tegeltija kao predsjednik VSTV i sudija razgovara o konkretnom predmetu i kaže što se čuje ‘Ja sam u ponedjeljak u Sarajevu, dostavićeš mi broj predmeta pa ću vidjeti sa Dalidom’. Oprostite, to je klasično upuštanje u neprimjeren kontakt sa strankom. Zamislite da je bilo koji drugi sudija to uradio!? On bi sigurno, kako bi i trebalo, odmah bio disciplinski procesuiran. Ali za sve važi jedan zakon, a za Milana Tegeltiju važi drugi zakon”, mišljenja je Blagojević.

Banjalučki sudija pojašnjava da se po članu 56 i tački 23 Zakona o VSTV-u izričito propisuje da je disciplinski prekršaj sudije i ‘svako drugo ponašanje koje može izazvati razumnu sumnju javnosti u nepristrasnost i krediblitet’.

“Kuća rušenja prava, a ne kuća prava”

“Ovako ponašanje bilo kojeg sudije, ne samo Tegeltije, upravo izaziva razumnu sumnju u krediblitet. Kako da naši ljudi vjeruju pravosuđu kada su vidjeli kako se stvari dogovaraju u kafani i to od onoga ko je šef pravosuđa”, zapitao se Blagojević.

Na pitanje šta se može očekivati nakon njegove disciplinske prijave, Blagojević odgovara da iz slova zakona, kada je riječ o Kancelariji disciplinskog tužioca, sama Kancelarija bi trebala postupati po tome i kada članovi VSTV-a učine kao sudije.

“Oni su osmislili u poslovniku odredbu kao podzakonskom propisu, iako o tome nema slova u Zakonu o VSTV-u da će oni odlučivati hoće li se pokrenuti i voditi postupak protiv člana VSTV-a kada učini neki prekršaj. To nema nigdje u zakonu. Oni uzmu sebi za pravo da odlučuju da li će voditi postupak kada su oni u pitanju. Isto je kao za ocjenu sudija i imovinske kartone”, govori sudija Blagojević i razgovor zaključuje riječima: “Umjesto da to bude kuća prava, to je kuća rušenja prava”.

The post Sudija Blagojević podnio disciplinsku prijavu protiv Tegeltije: “Za njega važi drugi zakon” first appeared on Gerila.info.

“To što on govori da je snimak isječen, to je njegova stvar. Neću da ulazim u polemiku sa Tegeltijom. Ne bih ja ništa komentarisao. Svi vide šta je u pitanju”, kaže Avdić.

“Ne znam šta je problem odakle je ovaj snimak. Je li problem što je Tegeltija uzeo mito ili odakle nama snimak”, dodao je Avdić.

Milan Tegeltija, sa druge strane, nije htio komentarisati novac koji se pojavljuje na snimku.

“Moj jedini komentar na ovakav isječen i zakonski upitan snimak, u cijelosti potvrđuje navode iz demanta koji sam dao neki dan. Čuje se jasno da mu ja ne mogu pomoći i upućujem ga na standardne procedure odnosno kada se građani žale na sporost ili nedovoljnu brzinu rješavanja”, rekao je za Face Tegeltija.

“Ja ne isključujem mogućnost da je neko iskoristio razgovor sa mnom. Vidljivo je na snimku da sam ja otišao i da s tim nemam nikakve veze. Ja tog čovjeka nisam više nikada u životu vidio, ni Marka Pandžu ni Nermina Aleševića, samo jednom kada je slučajno prišao mom stolu u jednoj kafani sa više ljudi. Nisam nikada ni razgovarao s njima”, dodao je Tegeltija.

Tvrdi da je na ispravan način postupio

“Kada mi stranke skrenu pažnju da nešto nije kako treba, uvijek im kažem da dostave potrebne dokumente.

Na upit da li je normalno da se ti formalni poslovi obavljaju u kafani Tegeltija odgovara:

“Ja idem u kafane. Čovjeku sam u kafani rekao ja ti sada ovdje ne mogu pomoći. Ništa neću uraditi nakon ovog snimka, nemam šta da uradim”, zaključio je Tegeltija.

Podsjećamo, internet portal Žurnal, koji je prvobitno objavio informacije o umiješanosti predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milana Tegeltije u korupciju, objavio je danas i snimak na kojem je jedan od sudionika i Tegeltija, a na kojem razgovara s Nerminom Aleševićem, biznismenom iz Velike Kladuše.

FACE TV

The post Avdić : Na snimku se sve vidi! Tegeltija: Neko je iskoristio razgovor sa mnom! first appeared on Gerila.info.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija reagovao je na navode portala Žurnal.info koji je ga doveo u vezi s primanjem mita za “ubrzavanje” krivičnih istraga.

Portal Radiosarajevo.ba prenosi reagovanje predsjednika VSTV-a BiH.

Povodom danas objavljenog teksta u on-line magazinu Žurnal.info autora Avde Avdića, radi istinitog informisanja javnosti ističem sljedeće:

Potpuna je neistina i zlonamjerna i bezočna laž da sam uhvaćen u bilo kakvoj korupciji iz prostog razloga što u nikakvoj korupciji nikada u životu, pa ni u slučaju o kojem se govori u navedenom tekstu nisam ni na koji način učestvovao, te se radi o zlonamjernoj konstrukciji usmjernoj na pokušaj moje diskreditacije.

Kako bih u cjelosti demantovao ovakve neistinite i zlonamjerne navode iznijeću nekoliko činjenica.

1. Naime, pomenutog inspektora SIPA-e, gospodina Marka Pandžu sam susreo dva puta u životu.
2. Inspektor SIPA-e Marko Pandža mi nikada nije niti predložio, ponudio ili na bilo koji način ponudio bilo kakvu korist da učinim bilo kome bilo kakvu uslugu, prema tome ne da nije bilo bilo čega što bi predstavljalo bilo kakvu korupciju, nego se o tako nečemu nije ni razgovaralo niti bi sa mnom na taj način smjelo da se razgovara.
3. Inspektor SIPA-e Marko Pandža me je preko zajedničkog prijatelja zamolio da saslušam izvjesnog čovjeka iz Krajine koji se suočava sa problemima zbog neefikasnog rada Kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu koji bi po njemu mogli ukazivati na određene nepravilnosti u radu tog tužilaštva.
4. Kako se radi o inspektoru SIPA-e, ne nalazeći zbog tog ništa sumnjivo u takvoj molbi, prihvatio sam tu molbu inspektora da obavim razgovor i saslušam tog čovjeka.
5. Nakon što sam obavio razgovor sa tim čovjekom kojom prilikom mi se isti požalio da se neosnovano dugo odugovlači predmet, rekao sam mu da se ja ne mogu ni na koji način miješati u tužilački predmet u njegovom meritumu, te sam ga pred svjedocima uputio da u pogledu eventualnog neosnovano dugog trajanja postupka, pismeno obrati VSTS-u i kako bi se u VSTS mogle pokrenuti odgovarajuće procedure koje mogu biti ili prosljeđivanje istog dopisa (urgencije) glavnom kantonalnom tužiocu i eventualno upućivanje istog disciplinskom tužiocu. Sve ovo predstavljaju uobičajne procedure prilikom obraćanja stranaka povodom prigovora stranaka na rad pravosudnih organa u BiH.
6. Ovakva praksa rada povodom obraćanja stranaka sa žalbama na rad pravosudnih organa je uobičajena i ne predstavlja nikakav izuzetak.
7. Navedeno pismeno obraćanje nikada nisam dobio pa shodno tome nakon tog razgovora nikakve dalje radnje nisu ni preduzimane niti je s bilo kim ostvaren bilo kakav kontakt povodom tog predmeta.
8. Ponavljam, ni u razgovoru sa inspektorom SIPA-e Markom Pandžom ni tim čovjekom iz Krajine kojem sam i zaboravio ime, ali iz teksta saznajem da se radi o izvjesnom gospodinu Nerminu Aleševiću iz Velike Kladuše, nikada nije bilo rijeći o bilo kakvoj koristi koju bi ja mogao imati niti bi ja ikad dozvolio bilo kakav razgovor koji bi isao u tom pravcu.
9. Meni nije poznat odnos i sadržaj komunikacije izmedju inspektora SIPA-e Marka Pandže i gospodina Nermina Aleševića, niti u to mogu da ulazim. Naprotiv, nakon tog razgovora nikada više nisam bio ni sa gospodinom Nerminom Aleševićem niti sa inspekotrom SIPA-e Markom Pandžom.
10. Objavljivanje ovakvih zlonamjernih konstrukcija sa tvrdnjama da sam učestvovao ili da sam uhvaćen u bilo kakvim nečasnim ili koruptivnim radnjama predstavlja bezočnu laž usmjernu na pokušaj moje diskreditacije, u čije motive neću ulaziti, te ću se povodom toga, zbog kleveta tužbom obratiti nadežnom sudu.

The post Reakcija Milana Tegeltije na optužbe o korupciji first appeared on Gerila.info.