Zanimljivo, iako se o ovom problemu mjesecima piše u medijima, tek sada je neko od političara napokon obratio pažnju na ovo pitanje.

U središtu spora je koncesija koju je Vlada ZDK 2021. godine dodijelila firmi „Seven Plus“ d.o.o. Sarajevo, danas preregistrovanoj u „Vareški minerali“ d.o.o. Vareš, sa sjedištem upravo u ovom planinskom gradu. Riječ je o istraživanju i potencijalnoj eksploataciji rude hroma na području Duboštica–Tribija, iznad doline Krivaje, rijeke koja odavno nije samo vodotok, nego identitet čitave regije.

Na press konferenciji u Varešu, ekološki aktivisti, univerzitetski profesori i stanovnici doline Krivaje uputili su dramatičan apel javnosti širom Bosne i Hercegovine. Govorili su o, kako tvrde, grubom kršenju koncesionog ugovora, ignorisanju odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, potpunoj netransparentnosti kantonalnih institucija, ali i o pritiscima na lokalne aktiviste i mještane. Iznad svega, upozorili su na ono što smatraju najvećom prijetnjom: opasnost da sliv Krivaje bude trajno zatrovan heksavalentnim hromom – jednim od najtoksičnijih i najkancerogenijih oblika teških metala.

„Organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, zajedno s mjesnim zajednicama u slivu rijeke Krivaje – njih ukupno 49 – i službeno su uputile premijeru i Vladi Zeničko-dobojskog kantona zahtjev za hitan raskid koncesionog ugovora sa firmom Seven Plus, odnosno Vareški minerali, kako se odnedavno zove“, rekao je eko aktivista Davor Šupuković iz Udruženja građana Fojničani.

„Mi tražimo raskid koncesionog ugovora zbog grubog kršenja ugovornih obaveza, zato što je koncesionar bio dužan da započne radove do kraja 2022. godine, ali to se nije dogodilo. Koncesionar je čak sam javno objavio da je započeo radove u ljeto ove godine, čime je prekršen jedan od temeljnih elemenata ugovora“, dodao je Šupuković.

Dok javnost još nema uvid u sam koncesioni ugovor – Ministarstvo privrede ZDK odbija da ga objavi, pozivajući se na „komercijalne interese“ investitora – rokovi iz pratećih odluka Vlade govore dovoljno: najprije 12 mjeseci za početak istražnih radova, pa dodatnih 8 mjeseci aneksom. Sve je isteklo krajem 2022. godine, a šuma u Duboštici počela je da se sječe tek sredinom 2025.

„Vidi se iz samog izvještaja o koncesijama Vlade ZDK za 2022. godinu da ovaj rok nije ispoštovan i to je, samo po sebi, bio dovoljan razlog da Vlada ZDK započne proceduru raskida koncesionog ugovora“, upozorava Šupuković.

Ali lokalna zajednica ne problematizuje samo rokove i papire. U pitanju je i ono što bi se, prema tvrdnjama aktivista i stručnjaka, dešavalo ispod i iznad zemlje ako rudnik hroma zaživi.

Dalibor Ballian, redovni profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i dopisni član Akademije nauka BiH, podsjeća da se sve dešava usred jedne od najvrednijih šumskih cjelina u BiH.

„Ta šuma nije nikakva ‘šikara’, to su naše najproizvodnije šume i to zbog bogatstva minerala tog tla gdje se nalaze. Kad nestane tih minerala u tlu, tu više nikad neće biti takve šume“, ističe Ballian.

„Šumu možemo uništiti za jednu minutu, a za obnovu je potrebno 200–300 godina. Mi, zahvaljujući koncesijama, imamo tih ‘rekultivisanih’ područja, a to su tzv. industrijske pustinje, oko 100 hiljada hektara. Sada je koncesija za rudnik hroma data na 3.200 hektara površine – 32 kvadratna kilometra – od sadašnjeg rudnika Rupice do budućeg rudnika hroma u Duboštici. Izgradnjom ovog rudnika, stanje u rijeci Krivaji će biti takvo da u njoj ne da neće biti riba i rakova, nego neće biti ni bakterija“, upozorava Ballian.

U igri nije samo šuma. Hidrolog Muriz Spahić, jedan od najeminentnijih stručnjaka za riječna korita i podzemne vode u BiH, već ranije je upozorio da hrom u obliku u kojem bi se mogao pojavljivati kao nusprodukt rudarenja – heksavalentni hrom – predstavlja direktnu prijetnju zdravlju ljudi, ekosistemima i izvorima pitke vode. Hrom VI se akumulira u sedimentima, prolazi kroz pukotine u karbonatnim masivima, stiže do izvorišta i ulazi u lanac ishrane.

„Jednom kontaminirana, voda može dugo ostati opasna za sve – prirodu, poljoprivredu, ljude“, naglasio je Spahić u ranijim upozorenjima, zbog čega i ne čudi što se otpor u dolini Krivaje širi iz sela u selo, iz grada u grad.

Za Azida Kaknjaševića, stanovnika Olova i inženjera rudarstva, paradoks je dodatni razlog za pobunu.

„Apsurdno, ja sam inženjer rudarstva, a u prilici sam da govorim protiv ovih programa vezano za rudarenje. Kada govorimo o planiranom rudniku hroma, u pitanju je ekološka bomba iz različitih aspekata zagađivanja prirode. Ovdje su prekršeni mnogi zakoni, kao i odluka Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika, a najbitnije je da su ovdje ugrožena osnovna ljudska prava. Iz Olova i doline rijeke Krivaje poručujemo da se narod koji tu živi mora ujediniti kako bi se ova koncesija raskinula”, kaže Kaknjašević.

Kada aktivisti govore o „bombi“, ne misle samo na metaforu. Ballian procjenjuje da bi u slučaju otvaranja rudnika i separacije hroma toksična prašina mogla zagađivati krug od 120 kilometara oko Duboštice–Tribije.

„U krugu od 120 kilometara stalno će biti zagađenje koje ulazi u pluća, kožu, hranu, vodu… To znači da će biti ugroženi Sarajevo, Zenica, Doboj, praktično do Tuzle“, posebno upozorava profesor.

U pozadini svega je čovjek čije se ime već godinama vezuje za najkontroverznije rudarske projekte u BiH – Miloš Bošnjaković.

Kao vlasnik firme Seven Plus, danas Vareški minerali, u javnosti je poznat po projektu Rupice, kasnije prodatom stranoj kompaniji za više od milijardu dolara, bez ijedne marke koja je kao direktna korist završila u kasi Vareša.

U Republici Srpskoj, u opštini Petrovo, isti vlasnik je ostao bez istražnih prava nakon što su inspekcije i institucije konstatovale niz nepravilnosti.

„To nam jasno govori kakav je to partner. Neko ko gubi istražna prava u jednoj opštini zbog neregularnosti, a ovdje dobija koncesiju na državnom zemljištu, bez javne rasprave, bez učešća lokalne zajednice“, upozorava Šupuković. Podsjeća i na prijavljene slučajeve zastrašivanja aktivista i mještana u oba entiteta: nezakonita geološka istraživanja iz zraka, prijetnje, ucjene, pokušaji zastrašivanja onih koji se protive „investiciji“.

Za Miroslava Pejčinovića, stanovnika Vareša i predsjednika inicijativnog odbora novoosnovanog udruženja „Opstanak“, obrazac je već viđen: prvo se simboličnim iznosima finansiraju sportski klubovi, kulturna društva, „donacije“, a potom dolaze bageri, kopovi i devastacija.

„Koncesionar koji se pojavio za taj rudnik hroma je isti kao i prvobitni za rudnik u Rupicama i on je vrlo izverziran, jer prvo uđe u sve pore društva i finansira neka sportska društva, kulturna udruženja, pridobije na svoju stranu dio lokalne zajednice time što im ‘zamaže oči’, a u suštini oni dijele naš novac“, kaže Pejčinović.

„Pozivamo vas sve zajedno da se borimo jer Bosnu žele da pretvore u jedan veliki rudnik, a tu ostanka i opstanka onda neće biti.“

U cijeloj priči možda je najglasnije odsustvo – onih institucija koje bi morale da štite javni interes.

Ministarstvo privrede ZDK odbija da objavi koncesioni ugovor, iako je Aarhus centar, u ime više organizacija, tražio uvid pozivajući se na pravo na pristup informacijama. Odgovor je bio da investitor nije dao saglasnost zbog „komercijalnih razloga“ i „reputacijskih rizika“.

„Ja pitam vlasti u Opštini Vareš i u ZDK – zašto se krije koncesioni ugovor?“, poručio je Šupuković na skupu u Varešu.

„Ono što znamo je da je 1,5 KM koncesiona naknada po toni rude, 150 KM po hektaru zemljišta, a to nam govori da je prodavanje prirodnih resursa ove države u bescjenje. To su resursi svih građana BiH, a ne resursi vlade ili opštinskih vlasti”, ističe on.

Jedan od stanovnika Vareša, koji je želio ostati anoniman, brutalno je sažeo ono o čemu mnogi šapuću: „Naše lokalne i kantonalne vlasti ćute, ignorišu sve. Svi su oni uzeli svoj dio da sramno ćute. Ovo treba dići na nacionalni nivo jer se tiče svih građana ove zemlje, a bojim se da mnogi toga još nisu svjesni.“

Dimenzija priče koja ovu koncesiju dodatno izdvaja od drugih je namjena rude. Prema informacijama kojima raspolažu aktivisti, hrom iz Duboštice–Tribije bio bi korišten u vojnoj industriji. „Da li Bosna i Hercegovina, nakon godina krvavog rata, smije i treba da učestvuje u proizvodnji oružja koje će sutra ubijati u Ukrajini, Palestini ili negdje drugdje?“, pita Šupuković.

Potpisnice inicijative podsjećaju da je BiH zemlja sa svježim traumama ratnih stradanja, masovnih zločina i razaranja, te da njeni resursi ne smiju služiti proizvodnji oružja, već miru, razvoju i dobrobiti ljudi.

Upravo zato, inicijativa 49 organizacija i mjesnih zajednica nije ostala samo na saopštenju i press konferenciji.

Upravo danas, na 46. sjednici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, predsjednik Kluba zastupnika SDP BiH Damir Memić pokrenuo je Inicijativu za raskid koncesionog ugovora o istraživanju i eksploataciji rude hroma na području Duboštica–Tribija, naglasivši da će planirani rudnik najviše pogoditi upravo područja u slivu rijeke Krivaje.

Time je borba mještana i organizacija iz doline Krivaje izašla iz šumskih puteva i mjesnih zajednica na kantonalnu političku scenu. Vlada ZDK više ne odgovara samo aktivistima i lokalnim ljudima, već i zastupnicima u Skupštini – a preko njih i javnosti koja će ovu priču pratiti mnogo pažljivije nego kada su šumske parcele i državna imovina dijeljene tiho, u vrijeme pandemije i pravnog vakuuma.

Redakcija portala Gerila poslala je pitanja kompaniji Vareški minerali, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nismo dobili; ukoliko ga dobijemo, objavićemo ga u cijelosti.

Hoće li se koncesioni ugovor raskinuti, ili će Duboštica–Tribija postati još jedno „industrijsko pustinjasto polje“ u nizu, zavisi od odluke iste one vlasti koja je šume nazvala „šikarom“, a državnu zemlju tretirala kao privatno dvorište.

Ali ovog puta, ljudi iz Vareša, Olova, Maglaja i čitave doline Krivaje poručuju da neće ćutati.

Dejan Rakita / GERILA

The post Rudnik hroma prijeti Varešu: Inicijativa protiv projekta Miloša Bošnjakovića stiže pred Vladu ZDK first appeared on Gerila.info.

Naučno-istraživački kamp održava se u bazi GSS Zavidovići u Dištici do 21. septembra, sa ciljem prikupljanja „relevantnih i pouzdanih informacija o biološkoj raznolikosti rijeke Krivaje“, te da važeći prostorni plan predviđa zaštitu područja u rangu nacionalnog parka. Naglašeno je i da je Krivaja „jedna od rijetkih preostalih rijeka slobodnog toka, bez brana“, a da je potencijalno ugrožavaju planirani rudarski zahvati na pritokama Tribija i Duboštica. 

S druge strane, uprkos inspekcijskim mjerama i odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika kojima je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom, Seven Plus je 13. septembra podnio Agenciji za vodno područje rijeke Save (AVP) zahtjev za prethodnu vodnu saglasnost za detaljna geološka istraživanja rude hroma i pratećih minerala na istražnom prostoru Duboštica–Tribija. U javnoj obavijesti AVP navedeno je da zainteresovani mogu u roku od sedam dana podnijeti primjedbe i sugestije, uz taksativno pobrojane katastarske parcele obuhvaćene zahtjevom. Organizacije iz Mreže, koje su ranije alarmirale javnost zbog probijanja pristupnih puteva na državnoj šumi te sječe, ističu da o ovoj proceduri nisu bile službeno obaviještene.

„Ekološka vrijednost rijeke Krivaje višestruko nadmašuje vrijednost planiranog rudarskog projekta u njenom slivu“, poručuju iz Mreže za zaštitu prirode u BiH, naglašavajući da je za zajednice nizvodno Krivaja „više od resursa – dio identiteta i zdravlja, pitanje javnog interesa koje traži hitnu i odgovornu reakciju institucija“.

Sličan stav iznosi i Udruženje Fojničani: „Krivaja je život, identitet i zdravlje lokalne zajednice. Njena zaštita važnija je od bilo kojeg rudnika. Zato smo za Krivaju – bez kompromisa!“

Hronologija pritisaka govori sama za sebe: federalni i kantonalni inspektori su pri ranijim izlascima na teren u GJ Duboštica–Tribija utvrdili nepravilnosti pri „pripremnim radovima“, među kojima i zahvate na šumskom državnom zemljištu bez valjane pravne osnove, pa su radovi zaustavljeni. Ipak, nakon zabrane uslijedilo je administrativno „guranje“ kroz druge procedure – sada preko vodoprivrednih akata – što kod lokalne zajednice i struke podiže sumnju da se pravila selektivno primjenjuju, a javnost, pogotovo lokalnu u Varešu i Zavidovićima, drži izvan ključnih odluka koje trajno mijenjaju lice sliva Krivaje.

U narednim danima fokus će biti dvostruk: u Dištici i duž toka Krivaje naučni timovi prikupljaće podatke o endemskim i zaštićenim vrstama, staništima i ekološkim funkcijama rijeke, dok će se Seven Plus pokušati prikupiti dozvole koje je, zapravo, trebao prikupiti prije početka radova.

Ishod te dvije „procedura“ – naučne i upravne – uticaće na isto pitanje: hoće li Krivaja ostati ono što jeste, rijeka slobodnog toka i kandidat za nacionalni park, ili će njene pritoke postati ulazna tačka za industrijski projekat s neizvjesnim posljedicama.

GERILA

The post Krivaja pod pritiskom: Uprkos zabranama, investitor traži vodnu saglasnost, a naučnici izlaze na teren first appeared on Gerila.info.

Dodik ima pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH, a po okončanju žalbenog postupka, odluka CIK-a će postati pravosnažna. CIK je najavio da će u zakonskom roku od 90 dana raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS.

Dodatnu kontroverzu izazvalo je neemitovanje današnje sjednice CIK-a uživo, iako je ranije najavljeno da će biti prenos na zvaničnom YouTube kanalu. Kako su naveli iz CIK-a, „aparatura im ne radi već nekoliko mjeseci“.

Presuda, pokušaji opstrukcije i pravni manevar

Podsjetimo, Sud BiH je proglasio Dodika krivim jer je od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci, svjesno ignorisao odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita (kojeg vlasti Srpske ne priznaju), te je, kako je navedeno, nastavio zakonodavni postupak suprotan međunarodnim odlukama koje su privremeno suspendovale primjenu pojedinih zakona iz RS-a.

CIK je prethodno odbio zahtjev Dodikovog pravnog tima da se odluka odgodi do očitovanja Ustavnog suda BiH, a Dodikov advokat Goran Bubić najavio je podnošenje žalbe i traženje privremene mjere.

Vlada RS odbacuje presudu i poziva na “nacionalno jedinstvo”

U međuvremenu, Vlada Republike Srpske je na hitnoj sjednici usvojila osam zaključaka, među kojima je i odbijanje presude Suda BiH. Vlada je ocijenila da je presuda “pravno ništavna, neustavna i politički motivisana”, te pozvala sve političke stranke iz RS da stanu uz Dodika.

SNSD je, pokušavajući zadržati političku kontrolu, pozvao opoziciju da se formira „vlada nacionalnog jedinstva“. Međutim, reakcije opozicije su, za sada, više nego hladne.

Jedini bez jasnog stava zasad je predsjednik PDP-a Draško Stanivuković, a odluka te stranke očekuje se nakon sjednice Predsjedništva PDP-a zakazane za sutra.

Takođe se najavljuje i sazivanje vanredne sjednice Narodne skupštine RS, gdje se očekuje dodatna politička reakcija na cijeli slučaj.

„Važi Gavrilov princip“

Posebnu pažnju izazvala je izjava Ognjena Tadića, Dodikovog savjetnika, koji je na platformi X objavio:

„Svi koji u BiH tjeraju mak na konac i traže mane svakoj politici Republike Srpske treba da znaju da stanje u BiH nije normalno i da u ovakvoj BiH važi samo jedan princip – Gavrilov princip.

Princip po kome je jedino važno pobijediti i nadvladati stranog uzurpatora.“

Karijera Milorada Dodika

Milorad Dodik je u politički život ušao krajem 1980-ih kao član Saveza komunista, a kasnije i Reformske stranke Ante Markovića. SNSD je osnovao 1996. godine. Bio je više puta poslanik u NSRS, a funkciju premijera RS obavljao je u dva navrata – od 1998. do 2001. i od 2006. do 2010. godine.

Tri puta je bio predsjednik Republike Srpske – od 2010. do 2018. i ponovo od 2022. godine, dok je od 2018. do 2022. bio srpski član Predsjedništva BiH.

U narednim danima očekuje se žalbeni proces, mogući pravni manevri, kao i politički potresi unutar Republike Srpske ali i BiH, uključujući pitanje raspisivanja izbora i buduće podrške Dodiku unutar entitetske vlasti.

GERILA

The post CIK oduzeo mandat Dodiku! Slijede žalbe, najavljeni vanredni izbori, vlast u RS odbacuje presudu first appeared on Gerila.info.

Ono što je čudno jeste da je ovaj zakon već jednom usvojen u parlamentu Srpske i to u martu. Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS je nakon toga uložio veto, nakon čega je Ustavni sud Republike Srpske oborio ovaj zakon i on nije otišao na potpis predsjedniku Republike Srpske. Ujedno je i predsjednik Srpske predlagač ovog zakona.

„Ovim zakonom se formalizuje tzv. prijeki sud kojim će svi kritičari režima biti stavljeni pod špijunsko-policijsku kontrolu i na bazi kojeg će se svako ko se ne sviđa vlastima moći brzopotezno strpati u zatvor“, rekao je šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak.

On tvrdi da će ovaj zakon suspendovati sve druge zakone Republike Srpske, jer se u članu 2. navodi da se primjenjuje ovaj zakon ako postoji neasaglasnost sa bilo kojim drugim zakonom. Ovim diktatorskim zakonom formira se, kazao je Crnadak, specijalno tužilaštvo za zaštitu ustavnog uređenja, sa glavnim specijalnim tužiocem na čelu, koji može od svih drugih tužilaštava u Srpskoj preuzimati predmete, čime je novo specijalno tužilaštvo stavljeno iznad svih drugih pravosudnih institucija.

„Formira se i specijalna tajna služba, odnosno služba za zaštitu ustavnog uređenja, čije se nadležnosti navode u članu 13. Republika Srpska postaje i zvanično policijska država sa ovim zakonom, uz već poznati kineski softver za nadzor komunikacija građana i praćenje privatnih naloga na društvenim mrežama, te uz ukidanje finansiranja političkih partija, koje je već na snazi“, istakao je Crnadak.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić kazao je kako je Vlada Srpske poslala novi Prijedlog ovog zakona. Stevandić je kazao da će skupštinski Kolegijum odlučivati o ovom zahtjevu sutra na sjednici koja bi trebalo da bude održana oko 9 časova, neposredno prije samog zasjedanja parlamenta.

„Vlada je to poslala i Kolegijum tek treba da utvrdi da li će dnevni red sjednice biti dopunjen. Ustavni sud RS je taj zakon oborio i vratio na doradu da se ispravi to što je neustavno. Ne znam šta je izmijenjeno u odnosu na prethodni tekst zakona, jer ga još nismo dobili“, kazao je Stevandić.

Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS predložio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Kao razlog za njegovo donošenje navodi se djelovanje Visokog predstavnika u proteklom periodu. Kako je tada navedeno, zakon bi podrazumijevao krivična djela kao što su „napad na ustavno uređenje RS“, „ugrožavanje teritorijalne cjeline“, „dovođenje RS u položaj potčinjenosti ili zavisnosti“, „oružana pobuna“, „sabotaža i špijunaža, nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a“.

Prema prijedlogu, glavnog specijalnog tužioca i njegovog zamjenika imenuje NSRS na prijedlog ministra pravde. Amandmanom kluba poslanika SNSD-a, po ovom zakonu bi se trebala osnovati i Služba za zaštitu ustavnog uređenja Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci. Radi se o službi koja je nadležna da obavlja poslove koji se odnose na „prikupljanje podataka i sprečavanje djelatnosti na podrivanju ili rušenju ustavnog uređenja i bezbjednosti RS-a, istraživanje, prikupljanje, obradu i analiziranje podataka i saznanja od značaja za bezbjednost RS-a i informisanje nadležnih republičkih organa i institucija o tim podacima, kao i druge poslove određene zakonom“.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović tada je ovaj zakon nazvao „uvodom u Staljinov gulag“ i alatom za obračun s kritičarima vlasti, dodavši da je on „kombinacija onog što su radili Kim Jong-un, Staljin i Pol Pot“.

Goran Dakić / GERILA

The post Prijeki sud i specijalna služba: Zakon o zaštiti ustavnog uređenja ponovo pred parlamentom RS first appeared on Gerila.info.

Na današnjoj pres konferenciji Šmit je objavio mjere protiv Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjene Srpske (US). Njihovo finansiranje iz svih nivoa budžeta u BiH se obustavlja, a sredstva će biti preusmjerena na poseban račun pri Centralnoj banci BiH.

“Ova odluka podržava napore institucija BiH u suzbijanju kontinuiranih flagrantnih napada vladajuće koalicije Republike Srpske, predvođene SNSD-om i Ujedinjenom Srpskom, na temeljna načela Dejtonskog mirovnog sporazuma te na ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine”, izjavio je Šmit na vanrednoj konferenciji za medije u Sarajevu.

Šmit je istakao da su Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a, te Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a i lider Ujedinjene Srpske, direktni predvodnici aktivnosti koje su u suprotnosti s Dejtonskim mirovnim sporazumom.

“SNSD i Ujedinjena Srpska kontinuirano instrumentaliziraju institucije Republike Srpske kako bi spriječile institucije BiH da efikasno izvršavaju svoje nadležnosti i provode svoje odluke na teritoriji cijele zemlje”, rekao je on, naglašavajući da je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine neosporan.

Neuspjelo hapšenje u Istočnom Sarajevu

Mjere dolaze svega dan nakon neuspjelog pokušaja pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da u Istočnom Sarajevu uruče rješenje o pritvoru Miloradu Dodiku, koje je izdao Sud BiH. Riječ je o jednomjesečnom pritvoru u okviru istrage za pokušaj rušenja ustavnog poretka.

U trenutku pokušaja privođenja, Dodik se nalazio u zgradi Administrativnog centra Vlade RS-a, gdje su ga pripadnici MUP-a RS, uključujući i specijalce s dugim cijevima, zaštitili i fizički spriječili SIPA-u da sprovede sudsku odluku.

SIPA je potvrdila da su njeni inspektori identifikovali osobe koje su spriječile hapšenje i obavijestili nadležne pravosudne institucije. Sud BiH i Tužilaštvo BiH do sada nisu komentarisali ove događaje.

Izvori Gerila.info tvrde da je akcija SIPA, iako neuspješna, ispala onako kako je zamišljena, jer je ovim pokazano da SIPA ne može uhapsiti Milorada Dodika jer predsjednik Republike Srpske ima zaštitu pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Naši izvori tvrde da je ovim potezom SIPA obezbijeđena podrška EUFORA za hapšenje Milorada Dodika.

Sankcije i poruka međunarodne zajednice

Prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka u BiH, stranke mogu primati sredstva iz budžeta BiH i entiteta, te lokalnih nivoa vlasti. Šmitova odluka, koja stupa na snagu odmah, obuhvata sve nivoe vlasti: državni, entitetski, kantonalni, opštinski i nivo Brčko distrikta.

“Rukovodstvo SNSD-a i Ujedinjene Srpske pritišću institucije Srpske i njihove građane da počine krivična djela, prijeteći građanima Republike Srpske da će ih sankcionisati ukoliko pokažu bilo kakav oblik otpora i neposlušnosti”, rekao je Šmit.

Dodao je da se poštivanje Dejtonskog sporazuma ne može posmatrati kao stvar izbora: “Svako nepoštivanje ove odluke podliježe krivičnoj odgovornosti.”

Šmit je poručio da će, ukoliko SNSD i Ujedinjena Srpska pokažu punu posvećenost poštovanju Dejtonskog sporazuma, razmotriti ponovno aktiviranje finansiranja.

“Antidejtonsko djelovanje ima svoje posljedice”, rekao je, zaključujući da međunarodna zajednica ostaje čvrsta u podršci ustavnom poretku BiH.

Za kraj, najavio je i današnji sastanak sa komandantom EUFOR-a generalom Lászlóm Sticzom Barbuom u kampu Butmir.

GERILA

The post Zamrznuti računi SNSD-a i Ujedinjene Srpske: Šmit uvodi sankcije zbog “napada na ustavni poredak BiH” first appeared on Gerila.info.

Tokom današnjeg obraćanja medijima u Banjoj Luci, Stevandić je istakao kako je spreman da snosi političke posljedice ukoliko bi takva odluka doprinijela očuvanju mira u zemlji.

„Mogu se povući, mogu se korigovati… ako smo spremni da u interesu mira činimo neki kompromis ja sam spreman da podnesem te kritike sa svih strana i da budem i dalje targetiran, ali sam spreman da tražim od svojih kolega i prijatelja da djelujemo u cilju očuvanja mira.”

Iako lično, kako je rekao, ima snažna osjećanja prema trenutnoj situaciji, Stevandić je naglasio svoju odgovornost za stabilnost: „Kada bi me pitali za ličnu emociju, ono što ja doživljavam i moja porodica, ja bih trebao da budem pet puta radikalniji od Vojislava Šešelja ili pokojnog Žirinovskog. Ne, osjećam se odgovornim za mir u BiH.”

Poziv na političku odgovornost i arbitražu

Na insistiranje novinara da pojasni konkretne poteze, Stevandić je rekao: „Spreman sam da pozovem, u smislu odgovornosti prema miru, jer nam je mir najveći kvalitet u BiH… ako bi bilo tamo odgovornosti da oni shvate da može unutra, a ako nema odgovornosti pa da arbitrima onda bih sa tim koji njima kažu ‘gdje da vežu konja’ prihvatio da molim gospodina Dodika, Viškovića, Vladu, Skupštinu i svoje kolege, ne da popuštamo, nego da u interesu mira napravimo neku vrstu dogovora.”

Pritom je istakao da kompromis ne podrazumijeva slabost, već odgovoran politički potez. Kao uslov za takav razvoj situacije, naveo je potrebu za povlačenjem izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik (kojeg institucije RS ne priznaju) Kristijan Šmit.

Reakcija na postupke Tužilaštva BiH

Govoreći o nedavnom pozivu Tužilaštva BiH, Stevandić je rekao da se ne radi o bjekstvu, već o unaprijed najavljenom nedostupnosti: „Na teritoriji Republike Srpske mi smo štićene ličnosti… Nije tačno da se nisam odazvao, već sam obavijestio da neću biti dostupan. Tužilaštvo BiH krši Ustav, i ovo je projektovana kriza sa ciljem da se razvlasti Skupština.”

On je naglasio da ne postoji nijedna radnja koja bi ga teretila, te je osporio navode koji impliciraju upotrebu oružane sile. “Koju smo mi to oružanu silu koristili?”

Zakonodavni kompromis kao mogući izlaz

Stevandić je naveo tri moguća elementa rješenja: povlačenje spornog krivičnog zakona, unutrašnji politički dogovor i arbitraža. U tom kontekstu, naglasio je spremnost na povlačenje tri zakona usvojena u NSRS, ukoliko bi to doprinijelo stabilnosti i smanjenju tenzija.

„Bio bih spreman da napravimo kompromis i povlačenje zakona”, rekao je, dodajući da je to njegovo lično mišljenje i da još nije razgovarao s drugim liderima o toj ideji.

Izjave Nenada Stevandića otvaraju prostor za potencijalnu deeskalaciju političkih tenzija u BiH, ali istovremeno otkrivaju duboku polarizaciju i nepovjerenje između političkih aktera. Njegova poruka o odgovornosti za mir i spremnosti na kompromis dolazi u osjetljivom trenutku, u kojem bi dijalog mogao biti ključni faktor za očuvanje ustavnog poretka i međuentitetske stabilnosti.

Gerila

The post Da li je Stevandić najavio mogućnost političke “trgovine” i povlačenja spornih zakona pod izgovorom očuvanja mira u BiH? first appeared on Gerila.info.

CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao 14 sankcija u ukupnom iznosu od 59.500 KM koje se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju, dok i dalje izostaju sankcije za zloupotrebu javnih resursa. Za dva mjeseca predizbornog perioda kroz jednokratna davanja penzionerima i drugim kategorijama najčešće od 50, 100 ili 200 KM, svi nivoi vlasti podijelili su oko 53 miliona KM po podacima TI BiH.

Uprkos tome što je zakonom prvi put zabranjena indirektna kupovina glasova kroz pružanje ove vrste jednokratne pomoći građanima, po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan. Iz ove zabrane izuzete su samo redovne budžetske subvencije ali je CIK zauzeo stav da su sve subvencije redovne ako se “isplaćuju iz stavki planiranih budžetom” tako da je teško očekivati da će bilo ko biti sankcionisan ako se ova praksa nastavi.

Od raspisivanja izbora CIK je od TI BiH i drugih subjekata zaprimio ukupno 70 prijava za zloupotrebu javnih resursa od kojih dobar dio još nije riješen a izrečene su samo dvije sankcije i to za zloupotrebu sredstava komunikacije. Zbog svega je TI BiH još u julu zatražio autentično tumačenje od OHR-a koji  je u odgovoru istakao da je tumačenje zakona spada u nadležnost CIK.

“Iako ne smatramo da institut autentičnog tumačenja treba koristiti u demokratskim sistemima, podsjećamo i da su izmjene Izbornog zakona nametnute, te nisu usvojene kroz demokratske procese i javne diskusije, zbog čega bi OHR trebalo da pokaže minimum odgovornosti da se osigura njihovo adekvatno tumačenje i primjena. U suprotnom se otvara prostor za neprimjerene uticaje na proces primjene zakona i na proizvoljno tumačenje ovih odredbi, zbog čega su u velikoj mjeri obesmišljene i nisu postigle svrhu”, istakla je Ivana Korajlić izvršna direktorica TI BiH.

TI BIH je već ukazivao na brojne primjere jednokratnih davanja pred izbore, a najnoviji primjeri odnose se na jednokratnu pomoć penzionerima u Tuzlanskom kantonu i Bratuncu od 100 KM, učenicima u Foči, Ljubuškom, Ugljeviku kao i na podjelu “kartica prijateljstva” za penzionere i besplatnih placeva za mlade od strane gradonačelnika Banjaluke. Treba istaći i da je Vlada FBiH najavila rebalans budžeta u jeku izborne kampanje i jednokratnu pomoć svim penzionerima od 100 i 200 KM,  što je već viđeno pred Opšte izbore 2022. godine.

TI BiH je objavio i interaktivnu mapu gdje je locirao 593 primjera predizbornih radova koji su počeli ili otvoreni u protekla dva mjeseca, čija vrijednost iznosi 569 miliona KM.  CIK je do sada izricao sankcije partijama koje su se hvalile predizbornim radovima u kontekstu preuranjene kampanje a TI BiH još čeka odluke  po prijavi protiv  državnog ministra Sevlida Hurtića koji je vodio izbornu kampanju i fotografisao se pored javnih radova finansiranih sa lokalnog nivoa u Doboju.  Takođe CIK-u je prijavljen i slučaj asfaltiranja lokalnih puteva iz sredstava ŠG Romanija Sokolac, jer putem ovih javnih radova direktnu izbornu kampanju vodi direktor tog preduzeća Strahinja Bašević koji je kandidat za načelnika.

Nastavljena je i praksa funkcionerske kampanje, a posmatrači TI BIH ispratili su u protekla dva mjeseca  350 događaja u organizaciji javnih institucija. Na preko 75% takvih događaja prisutni su bili izborni kandidati, na 14% događaja iznošene su političke poruke, iako se po zakonu i ovo smatra zloupotrebom javnih resursa.  Još se čekaju odluke po prijavama protiv poslanika u NSRS i nosioca liste SNSD-a u Banjaluci Vlade Đajića koji je slao predizborne poruke na nekoliko javnih događaja, a isti kandidat je kao i u prethodnim izbornim ciklusima započeo preuranjenu kampanju preko bilborda gdje nudi besplatne preglede penzionerima.

Zabilježeni su i slučajevi predizborne promocije načelnika Vukosavlja na „Gastro festu“ u ovoj opštini, načelnika Ustikoline na koncertu povodom dana opštine kao i načelnika Gornjeg Vakufa i ministra iz Vlade SBK kroz postavljanje plakata na fudbalskom turniru.

Evidentiran je i 41 primjer zloupotrebe djece u političke svrhe, a samo prvog dana škole 21 slučaj gdje su funkcioneri zloupotrijebili učenike osnovnih škola za vlastitu promociju i vođenje izborne kampanje. Takođe, zabilježen je i 72 slučaj povećanog zapošljavanja pred izbore, 101 primjera preuranjene kampanje, 67 slučajeva omogućavanja posebnih pogodnosti u vidu besplatnih pregleda ili drugih javnih usluga u predizbornom periodu.

Tu je i 14 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate, te korišćenja sredstava komunikacije za izbornu kampanju što je zakonom zabranjeno. Izdvajamo primjere gradonačelnika Gradiške i Konjica koji video spotovima i drugim oblicima kampanje promovišu uspjehe dosadašnje gradske administracije.

TI BIH već dugo ukazuje na problem izbornih uslova u BiH, jer nekažnjena zloupotreba javnih resursa daje značajnu prednost kandidatima na vlasti. Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik ove zloupotrebe su samo djelimično sankcionisanje, ali zbog nepostojanja tumačenja i uske primjene,  ove odredbe za sada nisu dale očekivane rezultate. Ono što je pozitivno pomenuti jeste povećano interesovanja građana za izborni proces, a TI BIH je samo putem aplikacije Reflektor primio 878 prijava građana vezanih za pokušaje uspostave političke kontrole nad biračkim odborima, preuranjenu kampanje i zloupotrebu javnih sredstava.

(transparentno.ba)

The post CIK i dalje ne kažnjava zloupotrebu javnih resursa, OHR odbija dati autentično tumačenje Izbornog zakona first appeared on Gerila.info.

Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) utvrdila je i objavila spisak kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora za Lokalne izbore 2024, nakon čega je TI BiH pozvao građane da prijave saznanja o političkoj povezanosti lica sa spiska kandidata.

Odgovor javnosti bio je brz i konkretan – pristigle su prijave za 54 osobe koje su u vezi s političkim partijama ili obavljaju funkcije u stranačkim organima, a koje su se kandidovale za predsjedavanje biračkim odborima.

Ovakva imenovanja imaju potencijal da ozbiljno naruše integritet izbornog procesa i povjerenja građana u same izbore, te je u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH, naročito izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik, a koje navode da predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti obavljati dužnost u organima političke partije niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti koje ih sprječavaju da obavljaju svoje dužnosti na nepristrasan način.

Osim toga, TI BiH je identifikovao još 24 osobe koje su bile kandidati na prethodnim izborima, a sada se prijavljuju za mjesto na kom direktno upravljaju izbornim procesom na dan održavanja izbora, što Izborni zakon BiH takođe izričito zabranjuje.

TI BiH je sve informacije proslijedio CIK BiH te još jednom poziva sve građane da nastave prijavljivati ovakve slučajeve, kako bi se osiguralo da su osobe koje nadziru proces glasanja imenovane u skladu sa zakonom, odnosno da nisu politički opredijeljene niti uključene u stranačke aktivnosti.

Građani mogu prijaviti sve vrste nepravilnosti putem email adrese izbori@ti-bih.org ili koristeći aplikaciju Reflektor: Izbori 24 koja je dostupna za Android i iOS pametne uređaje. Reflektor omogućava građanima da jednostavno, anonimno i sigurno prijave nepravilnosti i zloupotrebe u toku i neposredno pred početak izborne kampanje kako bi se rasvijetlile izborne nepravilnosti i osigurao transparentan i pošten izborni proces.

Spisak kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora možete pronaći na stranici CIK-a a pretraživi izvod iz spiska možete naći na Transparentno.ba.

(transparentno.ba)

The post Uprkos zakonskoj zabrani: Stranačka lica na čelu biračkih odbora first appeared on Gerila.info.

Po prijavama TI BiH strankama i kandidatima izrečeno je do sada 11 sankcija u iznosu od 43.000 KM, ali se one uglavnom odnose na preuranjenu kampanju. Sa druge strane, tempiranje i otvaranje javnih radova pred izbore i podjela jednokratnih novčanih pomoći građanima i dalje su dominantan oblik ponašanja javnih funkcionera u predizbornom periodu, a izmjene izbornog zakone nametnute od strane OHR-a i koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa, u praksi do sada nisu dale rezultat.

To pokazuje i podatak TI BiH da su svi nivoi vlasti kroz jednokratne pomoći građanima u proteklih mjesec dana podijelili preko 29 miliona KM različitim kategorijama stanovništva. Sa druge strane TI BIH je objavio interaktivnu mapu gdje je locirao 350 primjera predizbornih radova koji su počeli ili završili u proteklih mjesec dana čija vrijednost iznosi 139 miliona KM.

Ipak Centralna izborna komisija (CIK) je do sada izrekla samo dvije sankcije za zloupotrebu javnih resursa, koje se odnose na nezakonito korišćenje sredstava komunikacije, dok po odredbi koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima još niko nije sankcionisan.

“Razlog je taj što CIK sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane jer su isplaćene iz budžetskih stavki , smatra “redovnim subvencijama” i u tome ne vidi ništa sporno bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja nego jednokratna davanja najčešće od 50 ili 100 KM tempirana pred izbore. Zbog toga su odbačene brojne prijave TI BIH za zloupotrebu javnih resursa, iako su CIK-u dostavljeni jasni dokazi da se radi o davanjima koja su tempirana pred ove izbore i nisu se ranije isplaćivala”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BIH.

TI BiH je već ukazao na brojne primjere gdje se isplate jednokratnih pomoći socijalnim kategorijama u Nevesinju i Istočnom Novom Sarajevu, organizovanje besplatnog izleta za penzionere od strane gradonačelnice Sarajeva, te podjela kartica za besplatan prevoz penzionerima od strane gradonačelnika Banjaluke, ne smatraju zloupotrebom javnih resursa. U slučajevima gdje su se stranke na društvenim mrežama promovisale preko infrastrukturnih projekata i socijalnih davanja, sankcije su izrečene protiv SDA, Naše stranke, SDP-a i SNSD-a ali samo za preuranjenu kampanju, dok je teško očekivati sa ovakvom praksom da će iko biti sankcionisan za zloupotrebu resursa.

Još se čeka odluka po prijavi protiv načelnika Lukavca koji je pred ove izbore prvi put uveo jednokratnu pomoć boračkim kategorijama od 100 KM, a Ljubuški i Tomislavgrad uvode jednokratna davanja za učenike od po 200 KM. Pored toga nastavljeno je i sa praksom funkcionerske kampanje, a od 161 događaja javnih institucija ili ustanova koja su pratili posmatrači TI BiH, na preko 73% prisutni su bili kandidati na lokalnim izborima, dok su na 16% događaja iznošene političke poruke, što je zakonom zabranjeno. Izdvajamo primjer koncerta organizovanog povodom dana opštine Čelinac na kojem su se okupljenim građanima obraćali kandidati SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke i nosilac liste ove partije, a zbog izrečenih političkih poruka upućena je i prijava CIK-u.

Zabilježeno je i 18 primjera zloupotrebe djece u političke svrhe, a u jednoj od odluka CIK-a odbačena je prijava TI BiH protiv SNSD-a u Prnjavoru uz tvrdnju da se na materijalima koji su dijeljeni u prostorijama udruženja djece sa posebnim potrebama ne nalaze stranačka obilježja, iako se ista jasno vide na fotografijama.

Takođe, zabilježeno je i 12 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate, te korišćenja sredstava komunikacije za izbornu kampanju. TI BiH je osim toga evidentirao i 21 primjer omogućavanja posebnih pogodnosti građanima koji se u najvećoj mjeri odnose na besplatne javne usluge, preglede, koncerte, putovanja i slično. Na osnovu prijave TI BiH, CIK je izrekao sankciju protiv Ujedinjene Srpske jer je odbornica ove stranke organizovala akciju besplatnih pregleda uz isticanje logotipa političke partije. Dva slučaja prijavljena su Regulatornoj agenciji za komunikacije i Vijeću za štampu zbog objavljivanja predizbornih anketa koje ne sadrže relevantne podatke kao i pravljenja uličnih anketa od strane medija koje se predstavljaju kao reprezentativan stav birača o kandidatima, što je zakonom zabranjeno.

TI BiH već dugo ukazuje da zloupotrebe javnih resursa daju neprimjerenu prednost pojedinim kandidatima na izborima, ali vlasti godinama nisu imale sluha da kroz izmjene zakonske regulative ovu pojavu adekvatno sankcionišu. Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik  uvedene su nove odredbe koje se tiču ponašanja stranaka i funkcionera u predizbornom periodu i zloupotrebe javnih resursa, ali zbog različitih tumačenja samih odredbi i nespremnosti da se ove pojave sankcionišu, zloupotreba resursa i dalje ostaje dominantno obilježje kampanje.

TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

(transparentno.ba)

The post Transparency International: Značajno povećanje javne potrošnje pred izbore, izmjene Izbornog zakona nisu spriječile zloupotrebu javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Mnogi smatraju da Nijemac, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, čeka petak, odnosno zakazanu sjednicu Predstavničkog doma BiH kako bi nakon toga, ako ne budu usvojene tražene izmjene, nametnuo to zakonsko rješenje. Ako je suditi po izjavama lidera SNSD Milorada Dodika i poslanika njegove stranke u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Šmit već sada može da priprema objavu koja će, u svakom slučaju, dovesti do novih žestokih turbulencija na domaćoj političkoj sceni. Naime, Dodik je odmah nakon što je Šmit zaprijetio da “postoji osoba koja ima nadležnost i ovlaštenja” da nametne izmjene Izbornog zakona, ako to ne urade ovdašnji političari, poručio da će istog dana, ako Šmit ostvari svoje prijetnje, Republika Srpska donijeti svoj izborni zakon i lokalne izbore organizovati po svojim pravilima.

Na fonu svog stranačkog šefa, poslanik SNSD u Predstavničkom domu BiH, Milorad Kojić, takođe je najavio da od predstojeće sjednice tog tijela, koja će biti održana za dva dana, ne treba očekivati da ispuni Šmitove naloge.

“Stvara se potpuno opravdana sumnja da su ove izmjene i dopune pisane u OHR-u, a SDA ih je stavio u parlamentarnu proceduru – rekao je Kojić, komentarišući to što je SDA podnijela svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona, o čemu će biti raspravljano na sljedećoj sjednici. Bez obzira što oni to nazivaju tehničke izmjene i dopune, nismo za Šmitov, niti bilo koga drugog, već da se donese zakon koji će biti usaglašen na nivou predstavnika parlamentarnih partija”, poručio je Kojić.

Politički analitičar Velizar Antić za Gerilu ocjenjuje da BiH ubrzano juri prema novoj velikoj krizi s potpuno neizvjesnim ishodom ukoliko Parlament BiH ne usvoji izmjene Izbornog zakona, a zatim Šmit odluči da ih nametne.

“Prije svega, nama je jako potreban novi Izborni zakon i to u onom dijelu koji će spriječiti mahinacije i zloupotrebe koje postoje u trenutnim pravilima igre. Trenutna pravila su takva da se obesmišljava čitav izborni proces i mi nemamo pravu izbornu volju građana, već na kraju imamo ‘prekrojenu’ volju naroda”,
kaže naš sagovornik.

On ističe da je dobro da se dođe do novog Izbornog zakona, ali upozorava da “nikako nije dobro” ako dođe do njegovog nametanja od strane Šmita.

“Dakle, mi smo u jednom vrzinom kolu, gdje onima koji su na vlasti ne pada na pamet da promijene ova pravila igre jer im ona idu u korist, a vidimo da trenutna pravila igre nisu dobra. Najgora situacija i velika kriza desila bi se ukoliko bi Šmit nametnuo novi Izborni zakon, a sa druge strane vlast u Srpskoj u Skupštini takođe usvojila svoj Izborni zakon. U tom slučaju ulazimo u veliki problem po kojim pravilima održati sljedeće izbore? To bi izazvalo još jednu veliku političku krizu”, upozorava Antić. Smatra da je vrlo važan i trenutak u kome se donosi novi zakon.

“Ukoliko zaista ima volje da se on usvoji, krajnji rok za to bio bi kraj januara. Nikako ne bi valjalo da se mijenjaju pravila igre neposredno pred izbore. Potrebno je ostaviti vrijeme da se svi upoznaju s novim pravilima, ako želimo da izbori po njima imaju potpuni legitimitet. Mijenjati pravila igre neposredno pred izbore bi umanjilo legitimitet izbora”, zaključuje Antić.

GERILA info

The post Ko će prvi trepnuti: Otkucava sat do Šmitove odluke o nametanju izmjena Izbornog zakona first appeared on Gerila.info.