To nije upozorenje koje dolazi samo od aktivista. Prema analizi Bankwatcha, Buk Bijela nije izolovan projekat, već dio šireg sistema od 14 planiranih hidroelektrana na gornjoj Drini i njenim pritokama, a njena izgradnja bi onemogućila migraciju mladice i nanijela štetu i lokalnom rafting turizmu. U istoj analizi se navodi da nova procedura procjene uticaja, pokrenuta 2024. godine, izgleda tako da bi mogla isključiti veći dio kumulativnih uticaja planiranih postrojenja u tom području, iako upravo ti zbirni efekti određuju stvarnu razmjenu štete .

U praksi, to znači da se javnosti i institucijama formalno predstavlja jedan projekat, dok bi stvarne posljedice bile mnogo šire. Buk Bijela je dio kompleksa „Gornja Drina“, zajedno sa hidroelektranama Foča i Paunci, a dodatno su planirane i druge intervencije na pritokama, uključujući pregrade i radove za kontrolu sedimenta. Kritičari upozoravaju da se tako umanjuje stvarni obim zahvata i prikriva koliko bi rijeka zapravo bila fragmentisana.

Posebno ozbiljan problem je planirani vršni režim rada. Prema dostupnim podacima iz nacrta studije, protoci kroz turbine varirali bi od 22 do 450 kubnih metara u sekundi, uz tvrdnju da to neće imati negativan uticaj na ekosistem Drine. Stručnjaci i organizacije civilnog društva tvrde suprotno: da je riječ o tvrdnji koja je u direktnoj suprotnosti sa postojećim naučnim saznanjima o uticaju vršnog rada hidroelektrana na akvatične sisteme.

„Hidroelektrana Buk Bijela sa visokom branom i režimom rada predstavlja najdestruktivniji tip hidroelektrane koji se može zamisliti i, u ovom osjetljivom ekosistemu, dovešće do teške i trajne ekološke degradacije“, navodi se u kritikama nacrta studije.

Najveći udar mogao bi pretrpjeti upravo živi svijet rijeke. Gornji tok Drine i njene pritoke predstavljaju jedno od najvažnijih preostalih staništa mladice (Hucho hucho), vrste koju Međunarodna unija za zaštitu prirode klasifikuje kao ranjivu, dok je u Evropskoj uniji tretirana kao ugrožena. Bankwatch podsjeća da je Drina najznačajnije stanište mladice upravo po dužini očuvanog riječnog toka, te da bi izgradnja Buk Bijele, zajedno sa drugim branama na pritokama, ozbiljno ugrozila njenu migraciju i mriještenje 

Mladica nije bilo kakva riba. Ona traži čistu, hladnu i dobro oksigenisanu vodu i često prelazi desetine kilometara kako bi došla do pogodnih mjesta za mrijest. Upravo zbog toga su slobodni tokovi i povezane pritoke presudni za njen opstanak. Ako se te rute presijeku branama, posljedice nisu samo lokalne – one pogađaju čitavu populaciju vrste u regionu.

„Riba mladica, čije je stanište ovdje zastupljeno s oko 40 posto ukupne populacije, mogla bi biti potpuno uništena u roku od deset godina nakon formiranja akumulacije“, upozorio je Vuk Ivković iz Crnogorskog društva za ekologiju.

Kritike se ne zaustavljaju na ribama. Iz organizacija koje prate slučaj godinama upozoravaju da bi izgradnja hidroelektrana u ovom dijelu sliva značila i trajnu promjenu riječnog i priobalnog ekosistema, sa posljedicama po klimu, vlažnost, kvalitet života i razvoj turizma. Drina bi, umjesto rijeke koja nosi brzinu, kiseonik i život, na gotovo 30 kilometara postala niz akumulacija, dok bi slobodan tok bio sveden na tek manji dio u zoni Foče.

„Izgradnja hidroelektrane ‘Buk Bijela’, koja je dio kompleksa Hidroenergetskog sistema ‘Gornja Drina’, zajedno sa hidroelektranama ‘Foča’ i ‘Paunci’ potpuno će ‘ujezeriti’ gornji tok rijeke Drine koji je ujedno i njen najljepši dio. Odnosno, ukoliko dođe do izgradnje ovih hidroelektrana, rijeka Drina će postati jezero čime će se promijeniti ekosistem rijeke, ali i klima ovog područja. Posljedice ovog projekta najviše će osjetiti stanovništvo“, upozorili su iz Centra za životnu sredinu.

Na to se nadovezuju i zdravstvene i bezbjednosne dileme. Dragana Drakul, mještanka Foče i profesorica Medicinskog fakulteta, upozorila je da Foča već ima specifične klimatske uslove, sa povišenom vlagom tokom godine, te da tvrdnje da akumulacija neće dodatno uticati na vlažnost vazduha nisu dovoljno obrazložene. Podsjetila je i na negativna iskustva sa drugim hidroenergetskim projektima u ovom području, navodeći da se ne smije ponoviti scenario u kojem se građani upozoravaju unaprijed, a budu ignorisani.

Osim ekološkog, cijeli projekat ima i dubok pravni problem. Još od 2020. godine traje spor pred Ustavnim sudom BiH zbog pitanja da li Republika Srpska uopšte može samostalno dodjeljivati koncesije za hidroelektrane na Drini, rijeci koja čini dio državne granice i koja se, prema stavovima Ustavnog suda i zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, smatra državnom imovinom. U julu 2021. godine Ustavni sud je utvrdio da spor postoji i naložio Komisiji za koncesije BiH da ga riješi, ali to do danas nije završeno.

Na taj aspekt upozorava i Nina Kreševljaković iz Aarhus centra BiH:

„Svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno odredbama ovog zakona, ništavan je. S obzirom na navedeno, sasvim je jasno zašto je sporan projekat hidroelektrane Buk Bijela. O raspolaganju rijekom Drinom može odlučiti isključivo država BiH, a nikako entitet samostalno.“

Ni finansijska strana projekta ne djeluje stabilno. Bankwatch navodi da je još 2017. godine potpisan memorandum sa kineskom kompanijom AVIC-ENG, ali da do septembra 2025. godine izgleda da finansiranje nije bilo osigurano, dok nijedan ugovor nije bio potpisan. U istoj analizi podsjeća se i da su Evropska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka potvrdile da neće finansirati projekat, a da je izvještaj Svjetske banke iz 2021. ukazao na ozbiljne nedostatke u tadašnjoj procjeni uticaja na životnu sredinu i predložio potpuni redizajn projekta.

Tek nakon svega toga, 20. februara 2026. godine u Foči je održana javna rasprava o nacrtu nove Studije uticaja na životnu sredinu, a potom i rasprava u Plužinama u Crnoj Gori. Umjesto da ta rasprava otvori prostor za ozbiljna pitanja, iz Centra za životnu sredinu tvrde da su učesnici koji su izražavali zabrinutost nailazili na podsmijeh i paušalne odgovore.

„Svi koji su postavljali pitanja ili davali komentare u kojima je izražena zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica ovog projekta na stanovništvo, osjetili su neku vrstu pritiska i podsmijeha u sali“, rekla je Jelena Ivanić, koordinatorka programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

Pored toga, stručnjaci upozoravaju da čak ni nova studija nije dala odgovore na neka od ključnih pitanja. Nataša Mazalica, magistar hidrobiologije iz Centra za životnu sredinu, navela je da u studiji nema podataka o obračunu velikih voda, odnosno o tome kako bi projekat mogao uticati na opasnost od poplava nizvodno. Bez tih podataka, upozorava ona, nije moguće ozbiljno procijeniti bezbjednost stanovništva.

Upravo tu leži i suština spora oko Buk Bijele. Nije riječ samo o tome da li će jedna brana biti izgrađena ili neće. Riječ je o pitanju da li je moguće jedan složen, osjetljiv i međunarodno važan riječni sistem svesti na tabelu energetskih koristi, a da se pri tome zanemare fragmentacija staništa, gubitak biodiverziteta, pravna nesigurnost i posljedice po ljude koji žive uz rijeku.

Zato protivnici projekta već godinama ponavljaju isto: da Buk Bijela nije samo građevinski zahvat, nego prelomna tačka za budućnost gornjeg toka Drine. A ako se Drina jednom pretvori u jezero, to više neće biti pitanje obećanja, studija i konferencijskih sala, nego nepovratno stanje na terenu.

Dejan Rakita / GERILA

The post Hidroelektrana Buk Bijela: Kako bi projekat na Drini mogao uništiti mladicu i promijeniti rijeku first appeared on Gerila.info.

Ovo u novom podkastu GERILE kaže profesor ustavnog prava i bivši sudija Milan Blagojević i to u trenutku kada se Republika Srpska ponovo nalazi između dva čekića i nakovnja Ustavnog suda BiH. Jedna vlada Save Minića je proglašena neustavnom, a i druga korača polako tim putem.

„Ustavni sud Republike Srpske ćuti već tri-četiri mjeseca na inicijativu potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića koju je predao 21. oktobra prošle godine. On tom inicijativom traži ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine od 18. oktobra prošle godine kojom je Ana Trišić Babić imenovana za v.d. predsjednika Republike“, navodi Blagojević.

Kada nastupi situacija kao što je to slučaj kada je Sud BiH donio presudu kojom je Dodiku zabranio da vrši funkciju predsjednika Republike, do održavanja izbora za novog predsjednika Republike Srpske može proteći 90 dana po Izbornom zakonu.

„Šta ćemo sa funkcionisanjem te važne poluge izvršne vlasti predsjednika Republike? Jer u ta tri mjeseca zasjeda parlament Republike Srpske, donose se zakoni. A da bi zakon stupio na snagu, mora biti potpisan od predsjednika Republike. Postoje potpredsjednici, ali oni u tom svojstvu ne mogu potpisati ukaz o proglašenju zakona. Osim ako ne budu imenovani za vršioca dužnosti predsjednika Republike. Ustav Republike Srpske propisuje da predsjednika Republike može da zamijeni samo neko od aktuelnih potpredsjednika“, rekao je Blagojević.

Pošto Srpska nema predsjednika Republike da on odredi koji će ga potpredsjednik zamijeniti, onda u njegovu poziciju sa najjačim demokratskim legitimitetom ulazi Narodna skupština Republike Srpske. Ali i Narodna skupština ne može odrediti nekog trećeg izvan ova dva potpredsjednika Republike. I zato je ta odluka Narodne skupštine od 18. oktobra prošle godine o imenovanju Anje Trišić Babić neustavna.

Međutim, postavlja se pitanje da li bi ijedan od ta dva potpredsjednika mogao da imenuje mandatara, odnosno pitanje je da li se na potpredsjednika odnose sva ovlašćenja koja je imao i predsjednik. Ustavno-pravna nauka, kaže Blagojević, nema jedinstven odgovor na ovo pitanje.

„Tu su mišljenja podijeljena. Imamo ustavnu prazninu. Nemamo odgovor na pitanje koja ovlašćenja ima onaj ko je vršilac dužnosti predsjednika Republike. To je manjkavost ustava. Trebalo je da bude propisano koja ovlašćenja u toj situaciji ima, odnosno nema, vršilac dužnosti predsjednika Republike“, kaže Blagojević.

Ako kažemo da potpredsjednik ima ovlašćenje da predlaže mandatara, onda se postavljaju sljedeća dva pitanja: da li onda on može da raspusti Narodnu skupštinu i da li može da razriješi Vladu?

Nakon što je Ustavni sud BiH osporio prvu Minićevu vladu gotovo je izvjesno da će odlučivati i o ustavnosti njegove druge vlade. Ali, Blagojević smatra da u drugom slučaju ne važe iste okolnosti kao u prvom.

„Ustavni sud Bosne i Hercegovine nema nadležnost da odlučuje o tom zahtjevu za razliku od prvog slučaja. Bosna i Hercegovina je složeno uređena država u kojoj je državna vlast policentrična, a ne centrična. Državna vlast nije locirana samo na nivou institucija BiH, nego je Ustavom Bosne i Hercegovine podijeljena između Bosne i Hercegovine i entiteta. Možete preturiti koliko god hoćete puta Ustav Bosne i Hercegovine, s početka na kraj i obrnuto, ali nećete naći nijednu odredbu o tome da je tim Ustavom određeno kakve organe mogu imati i kako oni funkcionišu u entitetima kao federalnim jedinicama“, tvrdi Blagojević.

Pitanje ko može biti v.d. predsjednika Republike Srpske nije pitanje koje je uređeno Ustavom Bosne i Hercegovine, pa zato ne može o njemu biti nadležan da odlučuje Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

„U Ustavu Bosne i Hercegovine ništa ne piše, nema ni jednog slova o tome koje organe mogu imati entiteti i kako oni funkcionišu. Zato onda pitanje vladavine prava ne može biti pokrenuto sa stanovišta Ustava Bosne i Hercegovine u ovom konkretnom slučaju koji se odnosi na v.d. predsjednika Republike, jer je to pitanje koje nije uređeno Ustavom Bosne i Hercegovine, već je uređeno Ustavom Republike Srpske“, istakao je Milan Blagojević.

Goran Dakić

The post Milan Blagojević za GERILU: Ustavni sud BiH ne može odlučivati o v.d. predsjednika first appeared on Gerila.info.

Za njih je sporan izbor, odnosno prijedlog da Savo Minić, bude mandatar za sastav nove Vlade, a koji je stigao od strane Ane Trišić Babić, vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

U zahtjevu za rješavanje spora, SDA i DF su naveli da je na osnovu svih prezentovanih činjenica, jasno da “postupak imenovanja Vlade RS, zasnovan na prijedlogu vršitelja dužnosti entiteta Republika Srpska predstavlja direktno i svjesno kršenje načela vladavine prava iz člana I/2. Ustava BiH”, objavio je Klix.

Oni traže donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena odluka o izboru predsjednika Vlade RS i ministara, do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Naveli su da način izbora mandatara “podriva demokratski karakter države, jer se izvršna vlast formira mimo ustavnih pretpostavki i pravno valjanih procedura”.

“Time se ne krši samo pojedinačna odredba Ustava, već se narušava njegov temeljni duh – da Bosna i Hercegovina funkcioniše kao demokratska i pravna država, u kojoj nijedna vlast ne može biti iznad zakona”, piše u zahtjevu za ocjenu ustavnosti.

The post Zatražena ocjena ustavnosti i nove Vlade Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Podsjećamo da je još 2022. mandat istekao Miodragu Simoviću. Јedini preostali sudija Srbin, Zlatko Knežević, otišao je na vlastiti zahtjev u prijevremenu penziju i to u trenutku kada je politički vrh Srpske, oličen u njenom tadašnjem predsjedniku Miloradu Dodiku, pozvao srpske sudije da napuste Ustavni sud BiH.

U Ustavnom sudu BiH su ostali dvoje bošnjačkih i jedan hrvatskih sudija, kao i Albanac, Švajcarkinja i Njemica koje je izabrao Evropski sud za ljudska prava. Novinar Darko Momić za GERILU kaže kako je najveća greška vlasti u Republici Srpskoj bila ta što je ostavila Ustavni sud BiH bez sudija iz Republike Srpske.

„Umjesto da su, nakon što je Miodragu Simoviću istekao mandat, imenovali drugog sudiju (a za to je bila provedena čak i konkursna procedura koja nije uopšte obavezna), vlasti Srpske su praktično natjerale sudiju Zlatka Kneževića da i on napusti Ustavni sud BiH. Šta smo time dobili? Ništa. Naprotiv. Ustavni sud BiH je nastavio sa nakaradnom praksom“, tvrdi Momić.

Ako je, dodaje on, namjera vlasti bila da dovedu u pitanje ustavnost odluka tog suda, navodima da bez devet imenovanih sudija ne može da odlučuje, vidimo da im to nije uspjelo, jer Sud donosi odluke i bez dvojice sudija iz RS. Ako su namjeravali da na unutrašnjem političkom planu dobiju podršku za donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH, ni to im nije uspjelo, jer vidimo da zakona nema ni na vidiku.

„Ako im je namjera bila da na nekom širem planu pokažu da Ustavni sud djeluje neustavno i bez sudija iz RS, ni to im nije uspjelo, jer taj sud radi i donosi odluke na štetu Srpske, a ne vidimo da se na međunarodnom planu neko zbog toga potresa“, istakao je Momić.

Povlačenje Zlatka Kneževića iz Ustavnog suda BiH, iako on to možda neće javno priznati, ali se sigurno povukao radi lojalnosti Narodnoj skupštini RS koja ga je i izabrala za sudiju, velika politička je greška vlasti Republike Srpske. U prilog toj tvrdnji ide činjenica, navodi dalje Momić, da je NSRS poništila sve sporne zakone, među kojima i onaj o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH.

„Dakle, svojim odlukama smo Ustavni sud BiH ostavili bez sudija iz RS zato što osporavamo taj sud i ne priznajemo njegove odluke, a onda smo povukli odluku da ne priznajemo odluke tog suda, ali i dalje ne pokrećemo proceduru za imenovanje dvojice sudija iz RS. Pravi politički majstorluk“, kazao je Momić.

Portparol SNSD-a i poslanik ove stranke u Domu naroda PS BiH Radovan Kovačević za GERILU kaže kako će i Republika Srpska i parlament Srpske procijeniti kada je trenutak da se imenuju srpske sudije Ustavnog suda BiH i da li će taj trenutak doći.

„Procjena svih nas je da Ustavni sud BiH ne radi svoj posao u skladu sa Ustavom BiH. A u Ustavu BiH piše da Ustavni sud mora da štiti Ustav Bosne i Hercegovine. A s obzirom na to da je Ustavni sud BiH u nebrojeno mnogo puta donosio odluke koje su direktno suprotne Ustavu BiH, jasno je da je kreirao novu ustavnu realnost BiH protiv Republike Srpske i protiv srpskog naroda“, kazao je Kovačević.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica rekao je da Narodna skupština Srpske treba da imenuje srpske sudije kada se donese Zakon o Ustavnom sudu BiH i kada strane sudije odu iz ove institucije. Savjetnik predsjednika Republike Srpske Ognjen Tadić smatra da “krnji” Ustavni sud BiH na svakoj tački svog dnevnog reda koja se tiče pitanja iz oblasti ocjene ustavnosti iznova pokazuje da ne ispunjava svoju ustavnu dužnost institucije koja ima obavezu da podržava Ustav BiH, već djeluje kao instrument revizije i rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Milorad Dodik više ne obavlja nadležnosti predsjednika Republike Srpske, a kriza i dalje traje i trajaće sve dok Šmit ne ode iz BiH, jer on neće odustati od namjere da se i u Republici Srpskoj nametne kao ‘visoki predstavnik’. U svemu tome, krnji Ustavni sud BiH samo je instrument protivdejtonske politike, a pitanje izbora Vlade Republike Srpske tek još jedna tema na kojoj se želi dokazati da je u BiH posljednja riječ Kristijana Šmita“, rekao je Tadić.

Goran Dakić

The post Povlačenje srpskih sudija iz Ustavnog suda BiH poraz za Srpsku first appeared on Gerila.info.

Ova presuda znači da su sve odluke koje je Vlada donijela u ovom periodu neustavne i pravno ništave, a među njima su i dvije smjene – Vlade Đajića sa mjesta direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske i Nedeljka Ćorića sa mjesta direktora Autoputeva Srpske.

Đajić je smijenjen nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak na kojem Đajić od presuđenog kriminalca Nenada Radinkovića dobija kesu s drogom. Predsjednik SNSD-a Đajića je tada smijenio i sa mjesta predsjednika Gradskog odbora ove stranke u Banjoj Luci. Đajića je na čelu UKC-a zamijenio Nikola Šobot koji je bio kandidat SNSD-a za gradonačelnika Banje Luke na posljednjim lokalnim izborima.

Ćorić je smijenjen da bi na njegovo mjesto došao bivši premijer Srpske Radovan Višković. Višković je pao usljed rekonstrukcije Vlade kada je na njegovo mjesto došao upravo Minić. Bivši premijer je dobio priliku da bira preduzeće u koje želi da ide i izabrao je Autoputeve.

“Viškovićeva ostavka nije sporna. Ona je u skladu i sa ustavom i sa zakonom. Problem su sve smjene koje su nakon toga uslijedile, jer su one sada proglašene neustavnim. Drugim riječima, i Đajić i Ćorić bi mogli u ponedjeljak da se pojave na svom starom poslu“, kaže sagovornik GERILE koji dobro poznaje stanje u ovom haosu.

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak ocijenio je da odluka Ustavnog suda BiH o navodnoj neustavnosti dodjele mandata i izbora Vlade Republike Srpske od 2. septembra predstavlja još jedan pokušaj da se politički, bez utemeljenih ustavno-pravnih argumenata, kreira i mijenja ustavni poredak Republike Srpske.

On isitče da je zbog odgovornog i promišljenog postupanja Republika Srpska reagovala unaprijed i izabrala novu Vladu.

„Nova Vlada je potvrđena od zakonodavnih organa Republike Srpske i pokušaj ustavnog udara nije uspio. Vlada i ministarstva u njenom sastavu funkcionišu u punom kapacitetu i sa punim legitimitetom“, kaže Selak.

Reagovao je i premijer Srpske Savo Minić i to na društvenoj mreži X.

“Ni politika, ni pravosuđe nisu igračke, koliko god neki mislili suprotno. Živjeće Srpska“, napisao je Minić.

Goran Dakić, Gerila info

The post Vlado Đajić i Nedeljko Ćorić se vraćaju na posao first appeared on Gerila.info.

Prema tumačenjima Suda, Dodik nije mogao da predloži Minića s obzirom na presudu Suda BiH protiv njega kao predsjednika Republike Srpske i odluke CIK BiH da mu se oduzme mandat.

Pored toga, u meritumu predmeta, Ustavni sud je zaključio da su osporene odluke koje je od 2. septembra 2025. do 18. januara 2026. godine, donijela Vlada RS sa Minićem na čelu.

Obrazlažući svoju odluku po pitanju apelacije koju je podnijelo jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PS BiH), prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH i drugih jedanaest članova PD PS BiH za ocjenu ustavnosti i utvrđivanje spora između BIH i entiteta Republika Srpska u vezi s donošenjem Odluke o izboru predsjednika i članova Vlade RS, te Odluke o prijevremenom stupanju na snagu prve Odluke, Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju postoji ustavni spor u vezi s pitanjem da li je na osnovu odluka Suda BiH i CIKBiH Milorad Dodik mogao imati mandat da u svojstvu predsjednika Republike Srpske predloži predsjednika i članove Vlade Republike Srpske.

U Ustavnom sudu navode da je Dodikov mandat prestao 12. juna 2025. kada je objavljena pravosnažna presuda Suda BiH.

“To nesporno pokreće pitanje vladavine prava kao pitanje iz člana I/2. Ustava BiH. Osim toga, imajući u vidu odluke Suda BiH i CIKBiH, Ustavni sud je istakao da se konkretni ustavni spor odnosi i na pitanje poštovanja odluka institucija BiH, što je regulirano članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. U tom dijelu postoji nadležnost Ustavnog suda jer se radi o aktima koji pokreću pitanje poštovanja čl. I/2. i III/3.b) Ustava BiH, a za koje je isključivo nadležan Ustavni sud”, pojašnjavaju iz ove pravosudne institucije.

Osporene i sve odluke koje je donijela Vlada RS

Nadalje, u meritumu predmeta, Ustavni sud BiH je zaključio da su osporene odluke u periodu od njihovog donošenja 2. septembra 2025. godine do stavljanja van snage 18. januara 2026. godine bile u suprotnosti sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava BiH.

“Jer su donesene na osnovu Odluke o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske koju je donio Milorad Dodik 23. avgusta 2025. godine, iako mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao sa 12. junom 2025. godine kao danom pravomoćnosti presude Suda BiH, koja je za pravnu posljedicu imala prestanak mandata predsjednika Republike Srpske, što je naknadno samo deklaratorno konstatirano u postupku pred CIKBiH”, zaključeno je iz Ustavnog suda BiH.

The post Ustavni sud BiH: Neustavna bivša Vlada Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

„Želimo da rekonstruišemo Vladu RS i unesemo promjene, ali i da odgovorimo na političke pritiske i zadržimo odlučivanje u našim institucijama“, rekao je Minić, poručivši da nova Vlada mora raditi „više i jače“, te da ministar „mora biti na terenu 24 časa dnevno“.

Prema njegovim riječima, odluka o vraćanju mandata je „ozbiljna i promišljena“, a nijedna odluka koju je Vlada do sada donijela, kako je rekao, „neće biti dovedena pod znak pitanja“. Ana Trišić Babić potvrdila je da će Minić odmah ponovo preuzeti mandat, navodeći da je cilj tog poteza da „odlučivanje u Srpskoj ostane u njenim institucijama“.

“Da bih pojasnio razlog zbog kojeg sam ovo uradio, taj razlog je višestruk ali dva krucijalna razloga su: želim da napravimo određene rekonstrukcije u Vladi RS, želimo da energija koju sam pokušao da unesem, jedan tempo koji treba da drži Vlada RS bude tempo u kome nećemo poustati, bude odgovor na sve zahtjeve građana RS, aktuelne političke situacije, a pogotovo svega onoga što se odnosi na pritiske RS. Vidjeli ste da u okruženju imamo jedne velike nestabilnosti kada je u pitanju funkcionisanje vlada i mislim da svako onaj ko u ovako turbulentno vrijeme nije spreman da da institucionalni odgovor na sve ono što se dešava, neće dobro proći politički”, rekao je Minić.

Međutim, cijeli manevar dešava se u politički i pravno osjetljivom trenutku.

Ustavni sud BiH razmatra da li je Vlada RS legitimna, imajući u vidu činjenicu da je Minića za mandatara 23. avgusta imenovao Milorad Dodik – u vrijeme kada on više nije bio predsjednik Republike Srpske. Apelaciono odjeljenje Suda BiH je 6. avgusta potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, čime mu je prestao mandat predsjednika RS. Uprkos tome, Narodna skupština RS je 2. septembra potvrdila Vladu na čelu sa Minićem.

Minić je za mandatara imenovan nakon ostavke Radovana Viškovića 18. avgusta 2025. godine, koji je potom prešao na funkciju direktora JP „Autoputevi RS“.

U današnjem obraćanju javnosti u Administrativnom centru Vlade RS, Minić je poručio da se radi o „institucionalnom odgovoru“ na, kako tvrdi, pokušaje izazivanja krize. Govorio je o „pritiscima na Republiku Srpsku“, ponavljanju izbora, radu Centralne izborne komisije i ulozi Ustavnog suda BiH, ocjenjujući da se sve to dešava „na očigled svih u Srpskoj“. Najavio je da će se proces brzo završiti i da će vlast pokazati „političku odgovornost i stabilnost“.

“Vanredni izbori koji su bili izmišljeni su bili udar na instituciju predsjednika RS-a su završeni. Ovo što radi CIK je nečuveno, tamo gdje nije bilo primjedbi od strane biračkih odbora. Sve ovo se radi da se napravi politička kriza. Ustavni sud nikad nije odlučivao o meritumu vlade. Neki čak neće da sarađuju s Vladom RS-a, ne funkcioniše Fiskalni savjet i tako se pravi pritisak. Mi to nećemo dozvoliti”, rekao je Minić.

Opozicija, međutim, cijeli potez vidi drugačije. Šef kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak poručio je da je, nakon ostavke Save Minića, „jedino normalno“ da novoizabrani predsjednik Republike Srpske odredi novog mandatara. Prema njegovim riječima, Vlada bi u ovom trenutku trebalo da radi u tehničkom mandatu do izbora novog predsjednika RS 8. februara, odnosno do okončavanja predsjedničkih izbora u opštinama u kojima je naloženo ponavljanje glasanja.

„Sve drugo je ponižavanje vlastitog naroda i predstavlja antidemokratsko i nelegitimno djelovanje“, naveo je Crnadak, podsjećajući da su predsjednički izbori još u toku i da opozicioni kandidat Branko Blanuša ima prednost uoči ponavljanja izbora na dijelu biračkih mjesta. Najave ponovnog izglasavanja Minićeve Vlade u Narodnoj skupštini nazvao je „cirkusom“ čiji je jedini cilj, kako tvrdi, produženje vlasti za još koji dan.

Sličan stav iznio je i Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, koji za Gerilu ističe da je sporan i legitimitet Ane Trišić Babić kao v.d. predsjednika. Prema njegovim riječima, trebalo je sačekati rezultate predsjedničkih izbora i da novi predsjednik, sa punim legitimitetom, odredi mandatara i započne konsultacije o formiranju nove vlade.

„To je sasvim izvjesno, a Dodik to praktično priznaje današnjim povlačenjem Minića“, rekao je Vukanović.

Pravni stručnjak Milan Blagojević za Gerilu pojašnjava da v.d. predsjednika RS može imenovati mandatara samo ako joj to Narodna skupština RS prilikom imenovanja nije izričito zabranila.

Ako takve zabrane nema, v.d. predsjednika ima puni kapacitet predsjednika Republike.

Međutim, Blagojević upozorava na ključni problem: „Savo Minić ne može da vrati mandat, odnosno ne može da vrati nešto što nije dobio. Mandat postoji ako je dobijen od lica koje je predsjednik RS.“

Dejan Rakita / GERILA

The post Biti ili ne biti premijer: Hamletovska dilema Save Minića first appeared on Gerila.info.

Inicijativu su Ustavnom sudu BiH podnijela je grupa poslanika i delegata iz državnog Parlamenta BiH.

Ta grupa je podnijela zahtjev 9. septembra 2025., odmah nakon objave odluke o izboru nove Vlade RS u Službenom glasniku Republike Srpske.

Oni osporavaju zakonitost imenovanja mandatara i izbora Vlade RS, pozivajući se na pravosnažnu krivičnu presudu protiv Milorad Dodik, u vrijeme kada je obavljao funkciju predsjednika Republike Srpske.

U inicijativi se navodi da je presuda mogla proizvesti pravne posljedice koje utiču na ovlaštenje za imenovanje mandatara.

Selak ističe da je Vlada RS legalno izabrana, kao i mandatar i predsjednik Vlade, te da bi svaka drugačija odluka predstavljala „konačno rušenje Ustavnog suda BiH“.

Prema njegovim riječima, “Ustavni sud BiH nikada u svojoj praksi nije odlučivao o izboru entitetskih vlada, jer je to isključiva nadležnost entitetskih ustavnih sudova”, u ovom slučaju Ustavni sud Republike Srpske.

Odluka Ustavnog suda BiH po ovoj inicijativi očekuje se do kraja mjeseca.

The post Ministar pravde traži od Ustavnog suda da odbaci inicijativu za ocjenu ustavnosti Vlade RS first appeared on Gerila.info.

Presudu je u javnost iznijela Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, navodeći da se radi o još jednom primjeru sistemskog popuštanja prema međunarodnim rudarskim korporacijama.

Dok u većini bh. opština ljudi dobijaju zatvorske kazne zbog nekoliko posječenih metara kubnih, britanska kompanija je, pripremajući otvaranje rudnika Rupice kod Vareša, uklonila stotine kubika visokovrijedne šume i prošla bez ikakvih ozbiljnih posljedica. Odgovorne osobe, označene inicijalima C.P.D. i L.A., nisu se ni pojavile na sudu, ali su ipak sankcionisane simbolično – sa po 3.000 KM kazne.

154-08-25_UP Presuda Adriatic Metals

Iza ovakvog epiloga stoji rješenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iz maja 2021. godine, kojim je omogućena pretvorba šumskog zemljišta u građevinsko. Time se masovna sječa, iako izvedena bez doznake, pravno vodi kao dozvoljena promjena namjene, a ne kao klasična ilegalna radnja. Tek nakon odluke Ustavnog suda BiH iz jula 2024. godine, kojom je jasno utvrđeno da entiteti nemaju nadležnost raspolaganja šumama, dio ovakvih rješenja počeo je da se poništava — ali prekasno za vareške padine, koje su tokom zadnjih godina ogoljene do neprepoznatljivosti.

Na ročištu u Visokom, održanom u junu 2025. godine, punomoćnik Adriatic Metalsa više puta je ponovio da je “investitor preuzeo obavezu rekultivacije i pošumljavanja nakon isteka koncesije”. Fondacija ACT najavila je da će u narednim danima objaviti detalje o kvalitetu šuma koje su uništene, kako bi razotkrila, kako kažu, “mit o vraćanju zemljišta u prvobitno stanje”. Šuma koja je nestala nastajala je decenijama, dok je zemljište na kojem je rasla oblikovano stotinama godina.

„Ogledni primjer neokolonijalnog odnosa prema prirodnim bogatstvima BiH“

Azra Berbić iz Fondacije ACT za Gerila.info ističe da je slučaj iz Vareša mnogo više od izolovanog incidenta. Berbić tvrdi da se u ponašanju institucija i načinu na koji se tretiraju strane korporacije prepoznaje jasna šira slika odnosa prema prirodnim resursima BiH.

“Fondacija ACT upozorava da slučaj britanske rudarske kompanije Adriatic Metals, koju je od skoro preuzela kanadska rudarska korporacija DPM Metals, u Varešu nije izolovan incident, već ogledni primjer klasičnog neokolonijalnog odnosa prema prirodnim bogatstvima Bosne i Hercegovine.”

Posebno naglašava apsurd u kojem obični građani dobijaju zatvorske kazne za nekoliko kubika drva, dok se korporacijama toleriše masovna devastacija šumskih područja. Kazna izrečena Adriatic Metalu, kaže ona, predstavlja otvoreni udar na ideju jednakosti pred zakonom.

“Ljudi ovdje u BiH budu osuđeni na zatvorske kazne zbog nekoliko ilegalno posječenih kubika drva, dok strani investitori mogu sjeći visokovrijedne šume nastajale desetinama godina, uz svesrdnu podršku vlasti koja se zaklinje u evropske standarde i vladavinu prava.”

Prema njenim riječima, problem je daleko dublji od jednog investitora. Središte krize leži u institucijama koje svojim odlukama sistemski guraju javni interes u drugi plan i omogućavaju prakse koje direktno štete građanima i okolišu.

“Ključni problem nije samo u stranim korporacijama ili domaćim investitorima, već u domaćim institucijama koje svojim odlukama omogućavaju takve prakse. U sistemu duboko prožetom korupcijom, nepotizmom i političkim trgovinama, javni interes se sistematski potiskuje.”

Berbić podsjeća da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine jasno presudio da entitetske vlade nemaju ovlaštenje da raspolažu šumama, ali da se ta presuda de facto ignoriše.

“Entitetske vlade nemaju pravo raspolagati šumama i šumskim zemljištem, ali institucije nastavljaju ignorisati presude i nastoje legalizovati ono što je suštinski nezakonito.”

Zbog svega, ACT insistira da se hitno mora otvoriti ozbiljna javna rasprava o tome kako se upravlja prirodnim bogatstvima, jer trenutni model vodi nepovratnim gubicima. Berbić zaključuje jasnom porukom:

“Bosna i Hercegovina nije rudarski poligon za strane korporacije, već zemlja čiji resursi pripadaju njenim građanima”, dodaje ona u izjavi za Gerilu.

Dejan Rakita / GERILA

The post Simbolična kazna za posječenu šumu u Varešu: Adriatic Metals prošao gotovo nekažnjeno first appeared on Gerila.info.

Na današnjoj vanrednoj plenarnoj sjednici sudije Ustavnog suda detaljno su analizirale sve navode Dodikove odbrane i zaključile da ne postoji osnov za utvrđivanje povrede Ustava BiH niti Evropske konvencije o ljudskim pravima.

S obzirom na to da je Dodik podnio dvije apelacije koje se odnose na istu pravnu materiju, Ustavni sud je spojio predmete pod brojem AP-3722/25 i AP-4095/25 i odlučivao kroz jedinstveni postupak. Naposlijetku, sve ključne tvrdnje iz Dodikovih apelacija, uključujući navode o povredi prava na pravično suđenje, pristrasnosti sudija, neustavnosti odredbi KZ BiH, te osporavanje ovlaštenja visokog predstavnika, ocijenjene su kao neosnovane, nedopuštene ili inkompatibilne s Ustavom BiH.

Ustavni sud je zaključio da je Dodiku u krivičnom postupku bilo omogućeno pravično suđenje u skladu s članom 6. Evropske konvencije. Suđenje je bilo javno, dokazi su izvedeni u prisustvu optuženog, a redovni sudovi su obrazložili razloge za sve svoje odluke. Sud nije pronašao elemente proizvoljnosti u ocjeni dokaza niti u načinu vođenja suđenja.

Navodi o pristrasnosti sudija i članice CIK-a koji su učestvovali u donošenju odluka takođe su odbačeni jer Ustavni sud smatra da oni nisu imali uticaj na pravičnost postupka, niti su u pitanju bile „krivične optužbe“ u smislu Konvencije.

Poseban dio apelacije odnosio se na tvrdnju da krivično djelo iz člana 203a Krivičnog zakona BiH nije moglo biti propisano od strane visokog predstavnika. Ustavni sud je, međutim, podsjetio na svoju raniju praksu i ocijenio da visoki predstavnik ima ovlaštenja da donosi zakone, te da se njegova uloga ne može dovoditi u pitanje u ustavno-pravnom poretku BiH.

Zakon o izmjenama i dopunama KZ BiH, koji je visoki predstavnik donio 1. jula 2023. godine, ima karakter domaćeg zakona i u skladu je s principom zakonitosti. Prema mišljenju Ustavnog suda, ovo krivično djelo je bilo predvidivo, jasno formulirano i na snazi u vrijeme kada su se dogodila sporna djela.

Dodik je apelacijom pokušao osporiti i odluku Centralne izborne komisije kojom mu je prestao mandat predsjednika Republike Srpske. Međutim, Ustavni sud je ocijenio da to pitanje ne potpada pod garancije prava na pravično suđenje jer nije riječ o građanskom pravu niti krivičnoj optužbi u konvencijskom smislu. Time su svi navodi u vezi s postupcima pred CIK-om i osporavanjem njihovog karaktera proglašeni inkompatibilnim s Ustavom BiH.

S obzirom na zaključke o neosnovanosti i nedopuštenosti apelacije, Ustavni sud nije posebno razmatrao ni Dodikov zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavilo izvršenje presude.

Ubrzo po donošenju odluke Ustavnog suda uslijedile su reakcije zvaničnika iz RS i BiH.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je “krnji Ustavni sud BiH odbijanjem apelacije pravnog tima Milorada Dodika zakucao zadnji ekser u mrtvački sanduk pravosuđa BiH”.

Pravnik Ognjen Tadić konstatovao je da je Ustavni sud BiH “propustio važnu priliku da dođe sebi, tj. državi i Ustavu koji su dužni da podržavaju, te da će pravna borba biti internacionalizovana nastavkom procesa pred Evropskim sudom za ljudska prava”.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da će se dejtonska BiH razarati dok struka ne bude odlučivala u Ustavnom sudu BiH.

Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković rekao je da je presuda Ustavnog suda BiH o odbijanju apelacije Milorada Dodika označila i konačan kraj njegove političke karijere.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bi bilo iznenađenje da je Ustavni sud BiH, za promjenu, branio Ustav, a ne nelegalni strani intervencionizam.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić je izjavio da su u Ustavnom sudu BiH potpuno svjesni da će odbijanje apelacije predsjednika Milorada Dodika izgubiti na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Ovom odlukom Ustavnog suda stavljena je tačka na pravni proces u BiH u pokušaju pravnog tima Milorada Dodika da ospori presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Ustavni sud je potvrdio da su domaći zakoni i međunarodne pravne norme dosljedno primijenjeni, a postupak vođen u skladu s najvišim standardima pravičnosti.

Gerila.info

The post Ustavni sud BiH odbio apelaciju Milorada Dodika first appeared on Gerila.info.