NATO ili SNSD?

Da.

Pregovarač sa EU ili v.d. predsjednika Republike Srpske?

Ima posla ko hoće raditi.

Hitni postupak ili redovna procedura?

Što je brzo, to je i kuso.

Povreda poslovnika ili krivi navod?

Ne mislim se ja puno javljati.

OHR ili USAID?

Prošlost moja nije sjajna bila.

Mladen Ivanić ili Milorad Dodik?

Dva počasna predsjednika.

Američko govno ili ruska torta?

Ne jedem slatko.

Glas Srpske ili Nezavisne novine?

Kopanja je bolje slušao.

BIG radio ili Radio Slobodna Evropa?

Grešila sam mnogo i sad mi je žao.

Trojka ili SDA?

Bakir je nagodan.

Trileće ili pita s jabukama?

Nije „trileće“ nego patišpanj.

Teletina ispod sača ili lešo junetina?

Jedno je zdravije, drugo slađe.

Strani plaćenici ili domaći izdajnici?

Nama je samo stalo da Republika Srpska bude stabilna.

Lider projekta za razvoj medija i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini ili asistent šefa političkog odjela i savjetnik za međunarodne odnose u Kancelariji OHR u Banjoj Luci?

Predugačko vam je pitanje.

Stalni posao ili freelance?

Nisam sigurna kako mi se sad vodi ovo što radim.

Dejan Kusturić ili Ranko Škrbić?

Dva oka u glavi.

Hong Kong ili Šangaj?

Hong Kong ima bolje respiratore.

Fond zdravstvenog osiguranja ili Medietik?

Uvijek je bolje poslovati s državom.

Kafa ili čaj?

Čula sam jednom da ne treba piti piće u koje se piri.

Nebojša Vukanović ili Igor Crnadak?

Sa Crnatkom sam bar radila.

Valcer ili tango?

Plešem kako drugi sviraju.

Ivica Dačić ili Aleksandar Vulin?

Juče ne bih morala slagati.

RIK ili CIK?

PIK.

Šmit ili Vestendorp?

Prva ljubav zaborava nema.

Vlado Đajić ili Srđan Mazalica?

Nije lako biti ramena za te glave.

Savjet ministara BiH ili Vlada Republike Srpske?

Nisam bila ministar u Vladi RS.

Državna imovina ili imovina entiteta?

Tek sam preuzela mandat. Morala bih pitati.

Potjera ili Ko želi biti milioner?

A ko ne želi?

(u sljedećem broju objavljujemo penzionisani leksikon rakidžije Milorada Dodika)

Goran Dakić / GERILA.info

The post V.d. leksikona v.d. predsjednika Republike Srpske: Prošlost moja nije sjajna bila first appeared on Gerila.info.

Kada je početkom aprila američki advokat Martin De Luca bio u svojoj drugoj posjeti Banjoj Luci, entitetski javni mediji su ga predstavili kao “člana tima američke administracije koji istražuje trošenje novca putem USAID-a u BiH”.

Sam De Luca je objasnio da je imao sastanak s policijom, ali je tajnovito rekao da ne može komentarisati o čemu su pričali.

“Osim da je to istraga na kojoj radimo, koja je u toku, tako da ne mogu da komentarišem detalje”, rekao je De Luca.

On je, prema pisanju agencije Srna, još rekao da mu je najvažnije da je sigurnosna situacija stabilna i da se “tim koji radi na terenu u to uvjerio”, iako nije pojasnio u kakvoj je vezi istraga trošenja novca USAID-a i sigurnost u BiH te posebno kakve on veze ima s tim.

Provladini mediji u Republici Srpskoj još su u februaru De Lucu predstavljali kao dio tima američkog predsjednika Donalda Trumpa i prenosili njegove izjave da je nejasno kako je u Bosni i Hercegovini potrošeno više od 250 miliona dolara američkih poreznih obveznika.

Nezavisni mediji za provjeru činjenica i kritičke nevladine organizacije osporavale su ulogu De Luce kako je predstavljena od vlasti i medija u Banjoj Luci.

Za Detektor je sada iz State Departmenta nezvanično potvrđeno da De Luca nije dio administracije.

Martin De Luca nije zaposlen u američkoj vladi niti djeluje u ime Vlade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), nezvanično je potvrđeno Detektoru iz State Departmenta.

Kada je krajem februara 2025. najprije došao u Banju Luku, za ATV i RTRS je rekao da je započeo istragu o trošenju novca putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), te da su u protekle četiri godine potrošena 402 miliona dolara, od čega za 250 miliona nije moguće utvrditi gdje su nestali.

Od tada se nekoliko puta pojavljivao u javnosti sa zvaničnicima iz RS-a, a u tom periodu sastao se s direktorom Policije RS-a Sinišom Kostreševićem i ministrom unutrašnjih poslova RS-a Sinišom Karanom.

Iz MUP-a RS-a Detektoru nisu konkretno odgovorili na upit koje su bile pojedinosti sastanka s ministrom Karanom uzimajući u obzir da je navedeno da se razgovaralo o “aktuelnoj političko-bezbjednosnoj situaciji s posebnim akcentom na krizu koju su izazvale odluke Christiana Schmidta”, kako su prenijeli mediji iz RS-a. U kratkom odgovoru rečeno je da je održan sastanak s posebnim akcentom na krizu koju su izazvale odluke visokog predstavnika te da su izrazili zadovoljstvo međusobnom saradnjom.

Transparency International (TI) u BiH je pratio De Lucin dolazak u Banju Luku te navodne istrage koje je vodio, a direktorica TI-a BiH Ivana Korajlić kaže da je nejasno po čijem nalogu i sa čijim ovlaštenjem je on navodno vršio istrage, te da se radi o advokatu kojeg se može angažovati kada se žele raditi određene finansijske istrage.

“Može se sa sigurnošću reći da on nije tu po mandatu američkog State Departmenta ili američke administracije da vrši provjere utroška sredstava USAID-a, kao što to predstavljaju naše institucije ovdje”, kaže Korajlić.

Iz advokatske kancelarije “Boiles Schiller Flexner” (BSF) također su sada za Detektor potvrdili da De Luca zaista nije uposlenik američke vlade i da se nije predstavljao kao državni službenik.

“On je advokat i partner u privatnoj advokatskoj firmi ‘Boiles Schiller Flexner’. Svako izvještavanje o suprotnom je netačno i treba ga ispraviti”, navela je u svom odgovoru Victoria Scordato iz BSF-a.

Na pitanje da li je De Luca u BiH došao da istražuje poslovanje USAID-a, Scordato je kratko odgovorila: “Mogu potvrditi da je izjava gospodina De Luce bila tačna. U ovom trenutku nismo slobodni da više razgovaramo, ali ćemo vas obavještavati.”

Iz ove kancelarije nisu željeli detaljnije objasniti De Lucine poslove u BiH. Sam De Luca je u svojim izjavama za ATV i RTRS, medije koji blagonaklono izvještavaju o vlasti SNSD-a i Milorada Dodika, bio oprezan i svoju ulogu predstavljao neprecizno, ali je također navodio ime američkog predsjednika Donalda Trumpa i davao utisak povezanosti s njim. Ovaj advokat zastupao je Trumpa, ali u drugim, privatnim stvarima.

“Koristi se u svrhu ovoga što rade mjesecima, a to je da se predstave praktično i nevladine organizacije i svi koji su dobijali USAID sredstva kao neka vrsta kriminalaca, naravno ne spominjući činjenicu da su najveći korisnik upravo tih sredstava bile institucije”, objašnjava Korajlić.

Na internet stranici advokatske kancelarije De Luca je naveden kao iskusni advokat koji savjetuje bogate klijente, korporacije i vlade u kompleksnim sporovima i istragama u više jurisdikcija. Njegova praksa opisana je kao specijalizacija koja često zahtijeva spajanje pravnih strategija, političkog uvida i kriznog upravljanja.

De Luca zastupa klijente pred agencijama američke vlade poput Ureda za kontrolu stranih sredstava (OFAC), State Departmentom, ali i Evropskom unijom.

Prije advokature, De Luca je bio pomoćnik okružnog tužitelja u okrugu New York.

Platforma za provjeru činjenica Raskrinkavanje je pratila njegov dolazak i medijsko izvještavanje i da li je zaista dio “Trumpove administracije”, a u svom izvještaju su naveli da su kroz medije njegove izjave bile manipulativno oblikovane i predstavljene kao “potvrda” dezinformacije da je u BiH “nestalo” 250 miliona dolara USAID-ovih sredstava, koju je nekoliko sedmica ranije iznio ministar finansija i trezora u Vijeću ministara BiH Srđan Amidžić iz SNSD-a.

“Mogli smo i da zaključimo da on ne obnaša nikakvu zvaničnu funkciju u Trumpovoj administraciji. Njegova posjeta je, uprkos velikoj pažnji medija i javnosti, tako, ostala tajnovita”, kaže novinarka Nerma Šehović.

De Luca je ranije savjetovao osobe koje su pod američkim sankcijama a u BiH je stigao dva dana uoči presude Miloradu Dodiku, kojom je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika, nakon što je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine, na zahtjev Detektora za komentar o potvrdama iz State Departmenta da De Luca ne radi za njih, samo je kratko odgovorio “bez komentara”.

Glasnogovornik SNSD-a i državni zastupnik Radovan Kovačević kaže da sumnja da je De Luca predstavljen kao neko ko je uposlenik američke vlade, iako su svi zvaničnici koji su ga ugostili bili iz njegove stranke.

“On je nekada, koliko ja znam, bio na državnim pozicijama. S njim postoje transparentni ugovori koje su oni, naravno, objavili u američkoj štampi, tako da sve tamo piše i ko je on i na osnovu čega je angažovan i koji su dodaci. Tako da sve je apsolutno transparentno i odgovorno”, kaže Kovačević.

De Luca nije odgovorio na poruke i pozive na telefon naveden na stranici kancelarije.

(detektor.ba)

The post Advokat u RS-u predstavljen kao izaslanik američke vlade ne radi za State Department first appeared on Gerila.info.

O USAID-u Dodik je rekao sve, osim da je taj isti USAID preko humanitarne pomoći koju je dostavljao u Srpsku za vrijeme rata spasio gladi, a možda i nečeg goreg, desetine hiljada ljudi.

Kasnije su ulagali ponajviše, o tempora o mores, upavo u projekte Vlade Republike Srpske, ali to je sve kasnije zaboravljeno.

Međutim, to sad više ništa nije važno jer je Donald Tramp, u kojeg predsjednik Republike Srpske polaže nade da će konačno čuti za njega i za njegov problem sa Kristijanom Šmitom, rekao je da je USAID “loše vođena” i “kriminalna organizacija”.

Ne planiramo ulaziti u razloge Trampovog odnosa prema USAID-u, ali zato hoćemo u Dodikovo iskorištavanje ove, njemu bogom dane, prilike.

Predsjednik RS je aktivnosti USAID-a označio kao isključivo one koje su bile, navodno, usmjerene na podrivanje institucija Republike Srpske, odnosno da je u tu svrhu finansirao organizacije civilnog društva i istraživačke medije.

Pri tome je Dodiku najviše zasmetalo što su se pojedine nevladine organizacije i mediji, a koji mu najviše smetaju, bavili istraživanjem korupcije.

I kako sudbina uvijek hoće, upravo je na RTRS-u, prorežimskom javnom servisu, emitovan prilog u kojem je jedan od sagovornika bio Goran Bubić, advokat Milorada Dodika upravo u slučaju koji je dobio (neželjen) epilog pred Sudom BiH.

Bubić, pored toga što je njegov pravni zastupnik, je i njegov blizak prijatelj.

I upravo u tom kadru, dok je davao izjavu za RTRS, iza Bubića se ukazao uramljen certifikat sa logom USAID-a. U pitanju je „Certificate of Achievement“ dodijeljen u okviru USAID programa, što potvrđuje njegovo direktno učešće i benefite dobijene iz američkih sredstava.

A dati certifikat je Bubić dobio na još jednoj Dodikovoj bolnoj tački – korupciji, odnosno u okviru projekta “Pravne prepreke za suzbijanje korupcije u Republici Srpskoj” iz 1999.godine.

I tako se, gotovo filmski, u jednom kadru srušila cijela konstrukcija Dodikovog antiUSAID narativa. Nije to učinio nikakav “plaćenički” medij, nego kamera njegovog vlastitog, vjernog RTRS-a.

Ako je USAID zaista neprijatelj Republike Srpske, onda je paradoksalno što su mu najbliži saradnici zahvalni korisnici tog “neprijateljskog” novca.

U režimu koji se kune u borbu protiv stranog uticaja, najviše tragova tog uticaja vode pravo do ljudi koji su mu najbliži. Možda je vrijeme da neko objasni RTRS-u da kadar, za razliku od nečijeg narativa, ne laže.

Gerila

The post Kako je samo jedan kadar RTRS-a razobličio svu dvoličnost Dodikovog narativa first appeared on Gerila.info.

“Tad ćemo vidjeti šta se dešava. Neće biti obuhvaćen samo nevladin sektor. Tražimo nekog ko ima autoriteta, neko ko je nedodirljiv kao što je Mask u Americi“, kazao je Dodik.

Dodik je izjavio da će ovaj zakon omogućiti da se, između ostalog, vidi kako je trošen novac USAID-a i da li je plaćen porez.

“Vidjećemo da li je plaćen porez, jer na sve što radite morate da platite porez. Tražićemo izvještaje i poslati inspekciju da to provjeri. Inspekcija dolazi u sva druga preduzeća, zašto ne bi i u nevladine organizacije”, rekao je Dodik za RTRS, i dodao da se do tih podataka, navodno, nije moglo doći prije dolaska na vlast Trampove administracije.

“Rekli su da su prema podacima USAID-a u BiH upućena 402 miliona KM, a naši ljudi su provjerili i utvrdili da je evidentirano tek 150 miliona KM. Dakle, 250 miliona KM otišlo je u neke druge pravce”, izjavio je Dodik i dodao da je taj novac otišao “na podmićivanje, između ostalog, mnogih medija i da će se to ispitati”.

Predsjednik RS je naglasio i da je Tramp upozorio da je USAID “kriminalna organizacija”, kao i da su “posredstvom USAID-a plaćani određeni mediji koji su zloupotrebljavali činjenice”.

Dodik je napomenuo i da su činjenice u novinarstvu “svete i ne smiju se zloupotrebljavati”.

Upravo ovim riječima može se naslutiti skori progon nezavisnih istraživačkih novinara sa medijske scene RS i BiH jer upravo je predsjednik Srpske neko ko godinama često izvrće činjenice a nerijetko ih i zloupotrijebljava i to ne kao novinar već kao “prvi čovjek” Srpske, što bi, valjda, trebalo da ima mnogo veću težinu. O targetiranju neistomišljenika ne treba ni pisati jer je dovoljno pogledati samo posljednje sjednice Narodne skupštine RS ili mitinge održane proteklih dana na platou ispred NSRS.

Jedan od “prozvanih” od strane Milorada Dodika bio je i Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, koji je nedavno, upravo u podkastu Gerile, zajedno sa advokaticom Jovanom Kisin Zagajac, govorio na temu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kolokvijalno nazvanim “zakonom o stranim agentima”.

„Mi svaki mjesec podnosimo finansijske izvještaje, plaćamo poreze, doprinose, zdravstveno i osiguranje, prijavljujemo PDV. Ništa ne krijemo. Poreska uprava uvijek može da dođe i da pregleda naše poslovanje. Mi ne možemo sebi dozvoliti da utajimo ijedan jedini pfenig. Ako predsjednik kaže da do sada nisu kontrolisali rad nevladinih organizacija, to nije do nevladinih organizacija“, rekao je Vukelić.

Na temu samog sadržaja zakona govorila je i Jovana Kisin Zagajac koja je u podkastu “Pst” naglasila da su se komentari ovog zakona, odnosno nacrta i prošlogodišnjeg prijedloga zakona od strane ministra, predsjednika i ostalih zvaničnika, mijenjali onako kako se mijenja politička struja i međunarodna politička situacija.

„Sada imamo nacrt koji je 90 odsto identičan prošlogodišnjem prijedlogu. Međunarodna situacija je sada takva da oni slobodno mogu da krenu u ‘lov na vještice’. Nacrt ovog zakona je strog, neustavan, protivan konvenciji, kao i prošle godine. Pored toga što direktno udara na pravo udruživanja i pravo na slobodu javnog izražavanja, on je prije svega diskriminatoran“, kazala je Kisin Zagajac.

Još jednom ćemo objaviti emisiju na našem portalu u cilju istinitog informisanja javnosti na temu nevladinih udruženja, juče usvojenog zakona u NSRS, kao i kakvog će to efekta vrlo moguće imati na medije ali i generalno slobodu mišljenja i izražavanja u Srpskoj.

Dejan Rakita/GERILA

The post Dodik traži svog Maska za “obračun” sa nepodobnim medijima i nevladinim organizacijama u Srpskoj first appeared on Gerila.info.

Na manifestaciji “Srećemo se na Sretenje”, Dodik je, između ostalog, optužio studente i profesore u Srbiji da, uz podršku USAID-a, rade na destabilizaciji zemlje. Studenti iz Banjaluke podsjećaju da je upravo Dodik 2023. godine zahvaljivao USAID-u na značajnoj finansijskoj podršci Republici Srpskoj, čime je, kako ističu, upao u sopstvenu kontradikciju.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Studenti za studente Banja Luka (@bl.studentizastudente)

Takođe, Dodik je u govoru sugerisao da studenti zloupotrebljavaju tragediju koja se dogodila u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine za političke ciljeve. Osim toga, izjavio je da “svi Srbi podržavaju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića”, čime je implicirao da oni koji misle drugačije nisu dio srpskog nacionalnog korpusa. Neformalna grupa “Studenti za studente” ocijenila je ovakve izjave kao pokušaj gušenja slobode mišljenja i političke instrumentalizacije akademske zajednice.

“Bez jake ličnosti i jakog predsjednika nema jake Srbije, zato hoće da promijene Aleksandra Vučića. A vaš dolazak ovdje je potvrda da se to neće desiti. Uz Aleksandra Vučića je Srbija i Republika Srpska. Svi ćemo podržati Aleksandra Vučića“, rekao je Dodik.

Posebno kontroverzna bila je njegova izjava o USAID-u, koji je nazvao “zločinačkom organizacijom” i povezao sa pokušajima destabilizacije Srbije. Na kraju svog obraćanja, Dodik je čak zapjevao pjesmu “Ne može nam niko ništa”, što je dodatno obilježilo ovaj skup emotivnim nabojem i populističkim tonom.

Studenti iz Banjaluke, u svom odgovoru, poručili su da u Republici Srpskoj postoje oni koji podržavaju demokratske promjene u Srbiji i da se njihovi stavovi ne smiju svoditi pod jedan politički narativ.

“Tvrdnja da cijela Republika Srpska stoji uz predsjednika Srbije, a protiv studenata, notorna je neistina”, naveli su u svom saopštenju, dodajući da će nastaviti podržavati akademsku zajednicu i njenu ulogu u razvoju demokratskih društava.

Neformalna grupa “Studenti za student” najoštrije osuđuje ovakve izjave i nastup Milorada Dodika, apelujući da se kao predsjednik Republike Srpske ne miješa u unutrašnje procese države Srbije.

GERILA

The post Studenti odgovorili Dodiku: Neistinama protiv akademske zajednice first appeared on Gerila.info.

Prije nego što je Piter Maroko izabran da demontira čitav sektor američke strane pomoći u ime predsjednika Donalda Trampa, bio je zvaničnik Stejt departmenta na diplomatskoj misiji, navodi američki sajt ProPublica.

Tokom prvog Trampovog mandata, 2018. godine, Maroko je bio visoki politički zvaničnik zadužen za promociju stabilnosti u područjima zahvaćenim oružanim sukobima. Tog ljeta, otišao je na dvonedeljno putovanje po Balkanu, posjećujući nekoliko istočnoevropskih zemalja u okviru onoga što je predstavljeno kao napor da se „suprotstavi nasilnom ekstremizmu“ i „ojača međureligijski dijalog“.

U to vrijeme, SAD su pokušavale da održe krhki mirovni sporazum koji je postignut dvije decenije ranije. Kako se navodi, Balkan i dalje živi u sjenci rata u BiH koji je doveo do smrti oko 100.000 ljudi, uključujući hiljade muslimanskih civila koje su masakrirale srpske snage.

Kako bi se izbjeglo ugrožavanje tako delikatnih međunarodnih odnosa, američki diplomatski rad je pažljivo propisan, uključujući i to s kim se zvaničnici SAD sastaju — i koga bi trebalo da izbjegavaju, poput političara pod sankcijama Ministarstva finansija zbog korupcije ili ratnih zločina.

Tokom posjete Balkanu 2018. godine, Maroko se tajno sastao sa zvaničnicima za koje je američka vlada odredila da su zabranjeni za kontakte bez najvišeg nivoa odobrenja: etnonacionalističkim liderima Srba u BiH. Ti političari su, kako se navodi, godinama radili na osporavanju ustava BiH i podrivanju mirovnog sporazuma podržanog od strane SAD, u pokušaju da promovišu hrišćansku državu bosanskih Srba. ProPublica je rekonstruisala ovaj događaj na osnovu intervjua sa sedam sadašnjih i bivših američkih zvaničnika.

Među prisutnima je bio i Milorad Dodik, prema riječima jednog od zvaničnika. Dodik je u to vrijeme bio pod sankcijama SAD-a koje je uvela Trampova administracija zbog aktivnog opstruisanja američkih napora da spriječi novo krvoproliće. (Zvaničnici koji su dali izjave zatražili su anonimnost iz straha od odmazde administracije.)

Dodik se od tada pozicionirao kao „proruski, antizapadni i antiamerički“ političar, a tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom obećao je da će radije raspustiti BiH nego dozvoliti Sjedinjenim Državama da je ujedine.

Morin Kormak, tadašnja američka ambasadorka u Bosni i Hercegovini, saznala je da je sastanak održan i suočila se s Marokom u ambasadi na kraju njegove posjete. Kako je rekao jedan zvaničnik, Maroko je isprva izbjegavao odgovor, da bi na kraju priznao da je do sastanka došlo. Kormak je bila bijesna i izdala oštru opomenu, naveo je zvaničnik.

Maroko je ubrzo nakon toga napustio zemlju. Godinu dana kasnije, više nije radio u Stejt departmentu.

Nije jasno o čemu je tačno razgovarao sa Dodikom. Međutim, sam sastanak je dao legitimitet desničarskim političarima koji se zalažu za hrišćansku državu i potkopao američku spoljnu politiku, rekli su stručnjaci i zvaničnici, prenosi ProPublica.

Nakon odlaska iz Stejt departmenta, Trampova administracija je Maroka poslala na visoku poziciju u Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), gdje je pokušao da odloži ili obustavi desetine programa — uključujući one koji su koristili vlastima Bosne i Hercegovine — i da reorganizuje agenciju kako bi je uskladio sa svojom verzijom američke spoljne politike. Ta agenda, prema riječima njegovih bivših kolega za ProPublica, bila je otvoreno militaristička i hrišćansko-nacionalistička. Prigovori na Marokovo djelovanje toliko su uzbunili rukovodstvo agencije da su mu značajno ograničili ovlašćenja u posljednjim mjesecima administracije.

Maroko je sada direktor za stranu pomoć u Stejt departmentu i ima ovlašćenja zamjenika administratora USAID-a — pomažući u vođenju dvije agencije koje su ga prethodno odbacile. Za razliku od prošlog puta, Maroko sada nema stroga ograničenja i odgovara malom broju ljudi u izvršnoj vlasti, osim samom Trampu.

Odmah nakon inauguracije prošlog mjeseca, Maroko je sastavio naredbu o gašenju svih programa USAID-a i zamrzavanju strane pomoći. On je predvodio napore da gotovo cjelokupno osoblje agencije stavi na administrativno odsustvo, iako su sudovi privremeno ukinuli mnoge od tih mjera. Prema izjavama desetina zaposlenih u vladi i nevladinim organizacijama, veći dio rada USAID-a još uvijek nije nastavljen, uprkos tvrdnjama Stejt departmenta da izuzeća omogućavaju nastavak poslova koji uključuju „osnovne medicinske tretmane za spašavanje života, medicinske usluge, hranu, sklonište i pomoć u snabdijevanju osnovnim sredstvima“.

„To je repriza onoga što je ranije radio, samo u većem obimu“, rekao je bivši visoki zvaničnik USAID-a koji je radio zajedno s Marokom tokom njegovog prethodnog mandata u vladi. „Nije imao nikakav problem da zaustavi stranu pomoć. … Došao je i rekao: ‘Zaustavićemo sve programe, sve što se dešava na terenu’“.

U tekstu se navodi da Maroko i Stejt department nisu odgovorili na detaljan spisak pitanja o sastanku ili njegovim stavovima. Ni Dodik nije odgovorio.

Marokov sastanak nije bio jedini diplomatski propust u njegovoj burnoj karijeri, ističe se u tekstu.

Tokom putovanja u Srbiju, Maroko je, na sopstvenu inicijativu, pozvao predsjednika Aleksandra Vučića da posjeti Srebrenicu, gde je tokom genocida ubijeno više od 8.000 muslimana, prema riječima dvojice zvaničnika upoznatih sa incidentom. Smatralo se da je poziv krajnje neprimjeren — s obzirom na to da su srpske snage masakrirale ljude tamo — a nije ga odobrio američki ambasador.

Trampova administracija je 2020. imenovala Maroka na funkciju u USAID-u. Kao pomoćnik administratora zadužen za Biro za prevenciju konflikata i stabilizaciju, zbunjivao je osoblje pokušavajući da rad agencije u potpunosti usmjeri prema svojoj interpretaciji američkih nacionalnih bezbjednosnih interesa, prema intervjuima sa njegovim bivšim podređenima i nadređenima, kao i zvaničnoj žalbi, poznatoj kao „dissent cable“, podnijetoj protiv njega u roku od tri mjeseca nakon što je preuzeo funkciju. Neki su tvrdili da je često favorizovao programe koji su koristili hrišćanskim manjinama u inostranstvu.

Maroko je svojim podređenima rekao da se ne slaže s tradicionalnim pristupom USAID-a zasnovanim na „mekoj moći“ u diplomatiji i naložio široke, ali nejasne revizije programa agencije, insistirajući da lično odobrava sve troškove veće od 10.000 dolara, rekli su zvaničnici.

Zvaničnici koji su s njim radili u različitim dijelovima vlade bili su posebno uznemireni njegovim privatnim komentarima o američkoj spoljnoj politici. Ti zvaničnici su za ProPublica izjavili da je Maroko dovodio u pitanje da li USAID uopšte treba da finansira programe za borbu protiv rasističkog nacionalizma i govora mržnje u inostranstvu.

Dok je bio u agenciji, često je izražavao želju da ukine programe koji mu se nisu dopadali ili koje nije razumio, rekli su njegove bivše kolege. U unutrašnjoj žalbi podnijetoj rukovodstvu agencije, optužili su ga da je pokušao da zadrži kongresno odobrena sredstva namijenjena većini programa koji podržavaju demokratiju i fer izbore u Bosni i Hercegovini i da ta sredstva preusmjeri na borbu protiv islamskog ekstremizma.

U toj žalbi se upozorava da su „operativni kapacitet i strateška efikasnost brzo narušeni i da se taj trend nastavlja“ zbog Maroka, te da su programi u riziku od nepovratne štete „uz značajan finansijski trošak za američke poreske obveznike“.

Diplomate su navele da su njegovi napori potkopali strateške interese SAD u regionu i da su, favorizovanjem jedne religije nad drugom, vjerovatno prekršili klauzulu o vjerskim slobodama iz Ustava, prema sadržaju žalbe. Izrazili su zabrinutost da njegove akcije „rizikuju pogoršanje napetih sektaških odnosa u BiH, potvrđujući narativ jedne strane dok stigmatizuju drugu“, napisali su u žalbi.

Marokov kratki mandat u USAID-u bio je posljednji u nizu od četiri posla u četiri različite agencije, uključujući Pentagon i Ministarstvo trgovine.

Prema snimcima koje je prikupila i analizirala jedna onlajn grupa, Maroko je sledeći put viđen unutar zgrade američkog Kapitola tokom pobune 6. januara 2021. godine. Nije optužen za krivično djelo i nije odgovorio na više zahtjeva za komentar o svojoj ulozi tog dana, iako je optužbe nazvao „sitnim klevetničkim taktikama i očajničkim ličnim napadima političara bez rješenja“.

Stručnjaci unutar i izvan vlade sada smatraju da Maroko u velikoj mjeri sam orkestrira politiku strane pomoći nove Trampove administracije. Njegova zvanična pozicija je direktor za stranu pomoć u Stejt departmentu, a takođe su mu dodijeljena ovlašćenja zamjenika administratora USAID-a.

„Trenutno je on najvažnija osoba u Stejt departmentu“, primijetio je jedan zvaničnik. Marokov munjeviti napad na USAID posljednjih dana našao se pod pravnom lupom nakon što su desetine zaposlenih i organizacija podnijeli tužbe, tražeći poništavanje njegovih najvažnijih odluka. Sudije su barem privremeno ograničile široku upotrebu administrativnog odsustva za hiljade zaposlenih širom agencije i naložile vraćanje programa koji su bili finansirani i odobreni prije Trampove inauguracije.

Maroko je branio svoje radikalne promjene kao neophodnu mjeru za iskorijenjivanje rasipanja državnih resursa i podršku Trampovoj agendi za bezbjedniju i prosperitetniju Ameriku.

„Njegovo razmišljanje bilo je da ljudi u vladi ne slijede ispravnu teoriju,“ rekao je drugi zvaničnik za ProPublica. „Sada znamo dokle je spreman da ide.“

The post ProPublica: Trampov zvaničnik koji uništava USAID tajno se sastao sa Miloradom Dodikom first appeared on Gerila.info.

Ubjedljivo najveći korisnici sredstava USAID u Republici Srpskoj u proteklih petnaestak godina bile su institucije Republike Srpske, ogroman novac iz budžeta SAD slio se i u Ministarstvo unutrašnjih poslova. Upravo MUP treba da istražuje način na koji su trošena sredstva USAID u čemu generalno nema ništa loše. Pitanje je hoće li MUP istraživati institucije i prve ljude institucija i lokalnih zajednica od kojih je većina na listi članova Dodikove stranke.

Iz Kabineta predsjednika Republike nisu odgovorili na pitanja u vezi sa institucijama i javnim ustanovama koje su koristile novac USAID.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske dobilo je od Sjedinjenih Američkih Država više od 10 miliona dolara za pomoć i podršku kroz Međunarodni kriminalističko-istražni program i Kancelariju za međunarodne narkotike i provođenje zakona američkog State departmenta.

Republika Srpska je preko institucija, javnih preduzeća i lokalnih zajednica dobila više od 400 miliona dolara od USAID. Sada bi svi oni mogli biti u problemu jer je Milorad Dodik USAID proglasio za kriminalnu organizaciju. Dodik, realno, kada govori o sredstvima USAID cilja nevladine organizacije i medije koji nisu pod njegovom kontrolom i koji se kritički odnose prema odlukama vlasti u Republici Srpskoj. Međutim novac koji je USAID donirao medijima i NVO kap je u moru u odnosu na novac koji je dobila vlast Republike Srpske.

Restart Srpska je juče podnio krivičnu prijavu Policiji Republike Srpske protziv odgovornih u više institucija, preduzeća i lokalnih zajednica zbog korištenja novca kriminalne organizacije, kako USAID naziva Dodik.

Novac “kriminalne organizacije” koristio je i Dodikov košarkaški klub Igokea o čemu je Gerila info ranije pisala.

Ambasada SAD u BiH je nedavno objavila da je u jačanje kapaciteta tužilaca i sudija u Republici Srpskoj uložila 7 miliona dolara. O tom novcu Milorad Dodik do sada nije govorio. On uporno poentira pričom o pomoći medijima i NVO koje su od SAD dobijale, u odnosu na njegovu vlast, zanemarljiv novac.

“Taj novac koji nevladine organizacije dobiju od međunarodnih donatora zaista je striktno kontrolisan i po njihovim pravilima i naravno po zakonima Republike Srpske. Vlast bi, otprilike, voljela da im neko pokloni par stotina miliona ili milijardi i da to ne kontoliše i da to oni, slobodno mogu reći, pokradu, kako su to radili u proteklih 25 godina“, rekao je, za BN televiziju, Branko Todorović izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj.

Siniša Vukelić novinar i urednik poslovnog portala Capital rekao je, prije nekoliko dana, gostujući u podkastu Gerila info da niko ne bježi od kontrola, koje, inače, već postoje.

“Mi svaki mjesec podnosimo finansijske izvještaje, plaćamo poreze, doprinose, zdravstveno i osiguranje, prijavljujemo PDV. Ništa ne krijemo. Poreska uprava uvijek može da dođe i da pregleda naše poslovanje. Mi ne možemo sebi dozvoliti da utajimo ijedan jedini pfenig. Ako predsjednik kaže da do sada nisu kontrolisali rad nevladinih organizacija, to nije do nevladinih organizacija“, rekao je Vukelić.

Ako već postoji kontrola i ukoliko su NVO i mediji već dužni da rade po zakonu i u skladu sa propisima Poreske uprave nejasno je insistiranje na novom zakonu o NVO. Taj zakon je suštinski nepotreban osim ukoliko se iza njega ne krije potreba vlasti u Republici Srpskoj da pod kontrolu stavi onaj dio medija i NVO koje ne kontroliše.

Vladimir Kovačević, GERILA info

The post Da li su pojedinci iz vlasti, koristeći novac iz SAD, godinama rušili Republiku Srpsku? first appeared on Gerila.info.

Blagić je krivičnu prijavu podnio Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.

“Možda i najbolji primjer kriminala jeste tzv projekat Tabla koji je u toku 2020. godine Ministarstvo prosvjete i kulture realizovalo putem donacije od USAID od nevjerovatnih 25 miliona dolara. Dokaz za ovo je zvanični dokument Ministarstva prosvjete i kulture RS pod nazivom Projekat opšteg obrazovanja Tabla koji se može pronaći na sajtu e-obrazovanje ali i na drugim javno dostupnim sajtovima“, navodi se između ostalog u krivičnoj prijavi.

U prijavi se navodi da je USAID donirao novac opštinama Kneževo i Novi Grad za projekat “HUM AND SPOKES” što je predstavljeno kao projekat održivog turizma. Kriminalni novac kako novac USAID naziva Milorad Dodik koristile su Jezero, Trebinje, Doboj, Laktaši, Gradiška. U krivičnoj prijavi navodi se i ime zamjenika ministra odbrane BiH Aleksandra Goganovića koji je takođe sarađivao sa USAID. Navodi se i primjer košarkaškog kluba Igokea koji je takođe koristio novac USAID a o čemu je Gerila ranije pisala.

“Nakon što je predsjednik Republike Milorad Dodik nedavno izjavio da je USAID kriminalna organizacija i da podriva ustavno pravni poredak Republike Srpske ja kao odgovorni srpski patriota došao sam ovdje ispred Policijske stanice Lauš da podnesem krivičnu prijavu zbog sljedećeg: Naime, prema medijskim natpisima i prema mojim saznanjima više od 95 odsto novca od onih 402 miliona koje Dodik spominje otišlo je u ruke Vlade, ministarstava, javnih preduzeća, javnih ustanova i gradova i opština. Dakle, mi svi vrlo dobro znamo da se ustavno pravni poredak najlakše ruši iznutra. Stoga želim da podnesem krivičnu prijavu kako bi policijski organi ispitali gdje je otišao taj novac, ko ga je dobio i na šta je tačno potrošen“, objavio je Blagić na društvenim mrežama.

On navodi i primjer Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske pokazujući fotografije opreme koju je Institutu donirao USAID. On pita da li to znači da Institut radi po nalogu USAID.

Gerila info je, ranije u više navrata, pisala o tome kako institucije Republike Srpske koriste sredstva USAID dok Milorad Dodik istovremeno optužuje medije koji se, između ostalog, finansiraju i kroz projekte USAID. Dodik je prije nekoliko dana USAID nazvao kriminalnom organizacijom i najavio istragu trošenja njihovog novca.

Logično najviše zabrinuti bi trebalo da budu oni koji su najviše i dobijali. Vlada, javna preduzeća, institucije RS i lokalne zajednice.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Zašto su institucije RS koristile novac “kriminalne organizacije”? first appeared on Gerila.info.

Dodik je konferenciju za medije posvetio radu USAID-a, koju je nazvao kriminalnom organizacijom, govoreći da se preko pomenute organizacije prale pare i kontrolisali izbori u BiH, a da je veliki dio novca korišten za crne operacije

„Ta kriminalna organizacija predvođena Marfijem ovdje u BiH potrošila je za četiri godine, za njegovog mandata 402 miliona dolara, što je negdje oko 800 miliona maraka. Većina je otišla u Federaciju. Samo nešto otišlo je na prostor Republike Srpske, da se finansiraju nevladine organizacije i poslušni mediji“, naveo je Dodik.

Naveo je da je potrebno da se napravi istraga šta je radio USAID u BiH, te da je to doprinos vraćanju povjerenja u sistem pravde, te da će tražiti istragu o svim transferima i uticajima koje je USAID vršio na prostoru RS, a pokrenuće i inicijativu da se to uradi i na nivou zajedničkih isntitucija BiH.

„Preko 40.000 ljudi je finansirano iz sredstava USAID-a što govori da su oni kupljeni za određene političke aktivnosti i da su na taj  način mobilisani da bi se na taj način mogli provesti procesi koji su u najboljoj funkciji američkog ambasadora i njegovoj namjeri da ovdje namjesti izbore i kontroliše sve procese“, dodao je Dodik.

Prema Dodikovim riječima, moralo se u ekonomskom smislu primijetiti da je u BiH „upumpano“ oko 800 miliona dolara, u smislu jačanja ekonomije i vladavine prava, te naveo da se dio novca isplaćivao u gotovini. Zbog toga pozdravlja namjere nove američke administracije da istraži aktivnosti USAID, te da će isto biti urađeno i u BiH.

„Ova istraga u Republici Srpskoj će potrajati i biće izloženi koji su imali bilo kakav doticaj sa USAID-om. Već sada kada se vratim u svoj kabinet napisaću zahtjev/nalog da naša policija krene u istragu. S druge strane, sada je veoma vidljivo koliko je ispravno to što uvodimo i donosimo zakon o nevladinim organizacijama i njihovom radu“, napominje Dodik.

Nedugo nakon Dodikovog poziva na istragu, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je objavilo da će, pod nadzorom nadležnih tužilaštava, preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja eventualnih nepravilnosti u poslovanju pravnih lica kojima su donirana novčana sredstva iz grantova Američke agencije za međunarodni razvoj.

Inače, Dodik je još rekao da se moraju jasno znati na koji se način finansiraju aktivnosti nevladinih organizacija i da li se na njihov rad plaća PDV, kao i da će od Uprave za indirektne poreze tražiti podatke o plaćanju PDV-a.

Kaže i da je očigledno da će neke od tih organizacija bankrotirati jer su izgubile izvore finansiranja iz Sjedinjenih Država.

Dodik je ponovio i da će tražiti podatke od američke administracije o imenima 40.000 ljudi koji su primali naknade od USAID.

„Ne znam da li ćemo ih dobiti. Dobićemo ih kad tad i dobićemo ih ovako ili onako. Ne radi se to ni o kakvom obračunu sa ni s kim, nego se radi samo o tome ko je radio u skladu sa zakonom“, kaže Dodik.

Dodik se tokom konferencije više puta obrušio i na nekoliko medija, za koje je naveo da najviše “pljuju” po njemu, i da su to radili zato što su plaćani parama iz SAD. Posebno je apostrofirao rad portala srpska.info i bosna.info, kao i rad BN televizije iz Bijeljine.

Postavlja se pitanje da li Dodikove najave istrage svih koji su sarađivali sa USAID-om predstavljaju početak političkog progona i “lova na vještice”, s ciljem gušenja nevladinih organizacija, medija i neistomišljenika? Kroz kriminalizaciju stranog finansiranja i etiketiranje pojedinaca kao „plaćenika“, Dodik nastavlja s praksom stvaranja atmosfere straha i disciplinovanja društva, dok istovremeno ignoriše vlastite afere i korupciju, zaboravljajući da su institucije Republike Srpske obilato koristile sredstva USAID-a. Ovaj potez vodi Republiku Srpsku korak bliže autoritarizmu, ograničavanju slobode govora i još većoj političkoj izolaciji.

Gerila.info

The post Dodikov “lov na vještice”: Kreće obračun s “nepodobnima”? first appeared on Gerila.info.

Nakon prošle “igranke” oko donošenja “zakona o stranim agentima”, osokoljen pobjedom Donalda Trampa u Sjedinjenim Državama i suspenzijom pomoći nevladinim organizacijama, što je vidio kao “signal Srpskoj da donese svoj zakon o tim organizacijama, koje su koristeći strana sredstva godinama blatile Srbe i Republiku Srpsku”, Dodik opet najavljuje donošenje zakona o NVO, samo što će ovaj put biti još rigorozniji.

“Ima ovdje svakakvog ološa koji koristi strana sredstva i čini sve da oblati srpski narod i Republiku Srpsku državu. Nećemo se svetiti, ali samo ćemo reći jednu stvar – nećete moći više to da radite”, poručio je Dodik.

Zanimljivo je da kaže da se neće svetiti, a odmah u sljedećoj rečenici prijeti: “On (zakon) će biti rigorozniji nego što je bio onaj koji smo ponudlili kada smo htjeli da napravimo neki kompromis, a pošto niste htjeli kompromis nego ste mislili da vi možete da upravljate, sad ćete dobiti zakon koji će biti rigorozan”.

USAID: Prijetnja ili dobrodošao partner?

Pored toga što se Dodikova meta nije promijenila, ne smijemo zaboraviti da se nije promijenilo ni njegovo licemjerje. Dok su Dodik i njegovi saradnici optuživali NVO za “strani uticaj”, brojne institucije Republike Srpske direktno su primale finansijsku pomoć iz istih izvora koje osuđuju.

Dodik je u više navrata kritikovao USAID, optužujući ovu američku agenciju da finansira projekte koji imaju za cilj “promjenu svijesti naroda” i “miješanje u unutrašnje stvari BiH”. Ipak, institucije i funkcioneri Republike Srpske rado su prihvatali novac i projekte koje finansira USAID.

Sjetimo se samo kad je direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević u oktobru 2023. godine učestvovao na međunarodnoj konferenciji “Šefova policija” u San Dijegu u SAD. Iako nije neobično da policijske agencije sarađuju na međunarodnom nivou, ovo pokazuje licemjerje vlasti koja istovremeno kriminalizuje nevladine organizacije zbog saradnje sa stranim institucijama.

Ili slučaj iz 2019, kada je USAID finansirao košarkaški kamp “Laktaši 2019” koji je organizovao Košarkaški klub Igokea, blizak Dodikovoj porodici. Takođe, USAID je kroz projekte podržao rad brojnih načelnika i gradonačelnika iz SNSD-a.

Prisjetimo se i 2021. godine kada je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske učestvovalo u USAID-ovom projektu “Tabla”, koji je obuhvatao opremanje škola STEM laboratorijama, nabavku tableta i laptopa za nastavnike i učenike, te obuku nastavnog osoblja. Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske Predrag Damjanović, koji je ranije tvrdio da USAID pokušava “amerikanizovati mlade” u Republici Srpskoj, tada je podržao ovaj projekat.

Dodikovo licemjerje postaje očigledno kada se prisjetimo njegove izjave iz januara 2022. godine nakon sastanka sa tadašnjom administratorkom USAID-a Samantom Pauer.

“USAID je u proteklim godinama dao ozbiljan novac Republici Srpskoj i mi smo zahvalni za pomoć koja je do sada pružena”, rekao je tada Milorad Dodik. Ova izjava u potpunoj je suprotnosti sa njegovim tvrdnjama da je USAID “instrument stranog uticaja” i “neprijatelj Republike Srpske”.

Dok su Dodik i njegovi saradnici optuživali opozicione načelnike da su “strani plaćenici”, istovremeno su njihove institucije sarađivale sa stranim organizacijama i koristile njihov novac. Primjer toga je i Savez opština i gradova Republike Srpske, koji je organizovao konkurs “Život je u lokalnoj zajednici” sa podrškom USAID-a i GIZ-a (Njemačkog društva za međunarodnu saradnju).

Osim toga, Trebinje je 2020. godine potpisalo sporazum sa USAID-om i UNDP-om za projekat “Via Dinarika”, čiji je cilj bio razvoj turizma u regionu, a sporazum je podržao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, kadar SNSD-a.

Prijetnje kao maska za obračun sa neistomišljenicima

Dodikova kampanja protiv nevladinih organizacija i “stranih agenata” nije ništa novo i u suštini predstavlja pokušaj gušenja kritičkog mišljenja i disciplinovanja onih koji ukazuju na korupciju i zloupotrebe u Republici Srpskoj. Istovremeno, vlasti Republike Srpske su koristile strana sredstva za svoje projekte i beneficije, dok su se opozicija i kritički mediji targetirali kao izdajnici.

Dok Dodik prijeti donošenjem još rigoroznijeg zakona o NVO, postavlja se pitanje: ako su strane donacije problem, zašto one nisu problem kada ih koriste institucije i funkcioneri vlasti? Da li će i oni biti proglašeni “stranim agentima”? Ili je ovaj zakon samo još jedno sredstvo kontrole i obračuna sa neistomišljenicima?

Uzevši u obzir da je i ranije prijetio i proskribovao neistomišljenike, Dodikova meta je u principu ostala ista. Međutim, stiče se utisak da je ovaj put odstojanje sve kraće, uzevši u obzir, najblaže rečeno, upitne odluke koje dolaze iz SAD.

Gerila.info

The post Dodik i nevladine organizacije: Ista meta, odstojanje sve kraće first appeared on Gerila.info.