Proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine se odvija po principu “jedan korak naprijed, dva nazad”. Obilježen je deklarativnom podrškom političkih elita, brojnim opstrukcijama i ispunjavanjem forme nauštrb suštine. To je, na kraju krajeva, i rezultiralo mnogobrojnim uslovljavanjima od strane predstavnika EU, kao što je posljednje “uslovno zeleno svjetlo”, kada je Bosna i Hercegovina dobila preporuku Evropske komisije za početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, ali je potrebno da prethodno ispuni potreban stepen usklađenosti s kriterijumima o članstvu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u novembru prošle godine rekla kako će se o otvaranju pregovora s BiH odlučivati u martu 2024. godine. Mart se približava, malo šta je urađeno. U međuvremenu, predstavnici EU su došli u BiH da “provjere situaciju”. Međutim, postavlja se pitanje šta je stvarni razlog njihove posjete.

Viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić ističe da posjeta predsjednice Evropske komisije dolazi kao rezultat mandata koji je ona dobila od zemalja članica u decembru.

“Taj mandat je glasio da do marta treba da dostavi međuizvještaj o napretku BiH i da se Komisija odredi prema tome da li uslovna preporuka o otvaranju pregovora treba postati bezuslovna. Dolazak dvojice premijera dolazi na inicijativu premijera Plenkovića, koji je ponudio, a predsjednica Evropske komisije to i prihvatila, da u BiH dođu u grupi koja uključuje jednog premijera koji je bio u decembru itekako zainteresovan za otvaranje pregovora s BiH, bezuslovno, i koji je zagovarao, bez obzira na to što Komisija nije preporučila da se ide u otvaranje pregovora, i jednog premijera koji je u decembru bio skeptičan prema tome i koji je smatrao, s obzirom da uslovi nisu ispunjeni, da Komisija nije proporučila, da tako nešto ne treba”, ističe Ćerimagić za Gerilu.

Navodi da je njihova posjeta dio pokušaja ohrabrenja vlasti u BiH da urade što više do marta, dodajući da pored ohrabrenja postoje još neki razlozi posjete.

“Činjenica da je tu premijer Rute čiji mandat će, sasvim izvjesno, u narednih dva, tri mjeseca prestati, možda je i neki dodatni pritisak da kaže „evo, dok sam ja tu, uradite te uslove koji su potrebni, jer kad poslije mene dođe novi premijer Holandije biće sasvim sigurno još teže“. Naravno, ispod svega toga su i neki individualni motivi tih političara. Prije svega, premijer Rute se vidi kao potencijalni kandidat za generalnog sekretara NATO, možda i kao neko ko bi mogao zauzeti neku važnu poziciju u Evropskoj komisiji, a nije tajna ni da predsjednica Evropske komisije želi ponovo biti izabrana na to mjesto, a da premijer Plenković već godinama ima velike ambicije na evropskom nivou”, navodi Ćerimagić.

Inače, smatra da je to za političare uvijek najbolja opcija kada mogu sa jednim potezom pokriti jako puno stvari.

“Ono što je za nas iz BiH pitanje da li će ta posjeta imati taj efekat koji je nama bitan, a to je ne nužno samo da otvorimo pregovore, ne nužno samo da se na evropskom nivou govori možda malo pozitivnije, već je nama bitno da se dogode reforme koje će svakodnevni život građana unaprijediti. Prije svega, tu govorimo o vladavini prava, o slobodama medija, sve što je pod udarom već duži niz godina u BiH, i to naravno zavisi od naših političara i tu mi kao građani i posmatrači imamo svakog razloga da budemo skeptični da će se to desiti”, istiće Ćerimagić na kraju.

Što se tiče ličnih interesa, kao potencijalnog razloga dolaska u BiH, nekadašnji diplomata Draško Aćimović podsjeća da će se u EU u junu održati izbori, u čemu vidi potencijalne razloge posjete.

“Odlazeća administracija želi da pokaže da je ostvarila uspjeh u jednom projektu, odnosno da pokaže da su političari u BiH ipak kooperativni i da su uradili ono što se od njih tražilo. Oni će to predstaviti kao svoj uspjeh i to je smisao njihove posjete i trenutnog angažmana. Svi su svjesni da se ne može prikazati nikakvim uspjehom donošenje dva, tri zakona, to je besmisleno nazivati uspjehom ako je Srbija za posljednjih pet godina više od hiljadu zakona vezanih za EU definisala ili napravila zadatke, BiH ima 27 tako da o bilo kakvom uspjehu tu nema govora. Ali, to je smisao njihove posjete”, ističe Aćimović za Gerilu.

Podsjeća da je Mark Rute izgubio izbore u Holandiji i smatra da on pokušava da ovom posjetom obezbijedi što bolje mjesto sebi u administraciji EU u sljedećem mandatu.

“To je jedan razlog da on pokaže nekakav svoj uspjeh da se sa njegovim dolaskom usvojilo nekoliko zakona, tako da vidimo da se panično radi na usvajanju bilo čega. Vidimo da se čak prikazuje kao uspjeh što će se usvojiti budžet na nivou BiH, sa usvajanjem budžeta se kasni tri mjeseca a oni to predstavljaju kao uspjeh. To treba Marku Ruteu. Plenković ima najveće šanse za neku od najviših pozicija EU i to je njegov cilj. Što se tiče Ursule fon der Lajen, njena pozicija unutar EU je već duži period prilično nesigurna tako da i njoj treba neki uspjeh u narednom periodu”, ističe Aćimović na kraju.

Evropski zvaničnici će otići. Pitanje je da li će njihova posjeta uroditi plodom. Možda i hoće, ali za koga. Za Bosnu i Hercegovinu teško.

Gerila.info

The post Razlozi posjete EU zvaničnika BiH: Ohrabrivanje, pritisci ili lični interesi? first appeared on Gerila.info.

Evropski parlament je velikom većinom glasova potvrdio da dužnost preuzima Evropska komisija u novom sastavu, predvođena Ursulom fon der Lajen, prvom ženom na toj poziciji, prenosi Nedeljnik.

Za postavljenje novog sastava Evropske komisije glasao je 461 poslanik EP, 157 je bilo protiv, dok je 89 bilo uzdržano.

Fon der Lajen je kao potpredsjednike izabrala one koji su bili označeni kao njeni najveći konkurenti za mjesto predsjednika – Fransa Timermansa i Marget Vestager – i tako stvorila širok konsenzus, iako je prema pisanju njemačkih medija Timermans iznio drugačije stavove, sa željom da se široka koalicija u Evropskom parlamentu “pocijepa”, kako navodi Nedeljnik.

Nova šefica Evropske komisije je na početku današnjeg zasjedanja, u okviru predstavljanja plana za narednih pet godina, govorila i o Zapadnom Balkanu, prenosi N1.

Moramo pokazati našim prijateljima na Zapadnom Balkanu da dijelimo isti kontinet, istu istoriju, istu kulturu i dijelićemo istu sudbinu. Naša vrata ostaju otvorena.

Novi komesar za proširenje biće Mađar Oliver Varhelji, koji je imenovan umjesto ranije predloženog Lasla Tročanjija, o čijem imenovanju je Gerila pisala. Varhelji je, inače, veliki pristalica proširenja EU na Zapadni Balkan.

Međutim, trenutno stanje i raspoloženje u EU nas navodi na sumnju u poruke “dobre nade” Ursule fon der Lajen i želje Olivera Varheljija za pristupanje zemalja Zapadnog Balkana EU. Bar što se Bosne i Hercegovine tiče. Magazin Nedeljnik u posljednjem broju donosi tekst u kome se ističe da je BiH van priče o ulasku u EU.

U tekstu se navodi da BiH ne zadovoljava elementarne uslove da postane članica EU – prije svega, zato što je pod međunarodnim nadzorom. BiH zavisi od serije događaja na koje ne može da utiče.

Iskusni diplomata za Nedeljnik otkriva da Bosna i Hercegovina neće ući u EU za našeg vijeka. “Ne zato što neko ima predrasude bilo koje vrste, već zato što je za BiH, pored svih ostalih problema, nepremostiva prepreka Dejtonski sporazum.”

Dejtonski sporazum neće moći da bude promijenjen u sledećih nekoliko decenija, a bez njegove promjene BiH ne može da postane članica EU.

Dakle, zvanične poruke su jedno, a realnost drugo. Poruke pune nade i obećanja blijede u sučeljavanju sa surovom realnošću koja kaže da Bosna i Hercegovina neće skoro u EU, bar ne u narednih par decenija, što je dovoljan razlog za urušavanje ionako urušene bh. demokratije koja “nije izašla ni iz pelena” a već je “bačena u prašinu”.

The post “Širom zatvorena” vrata za BiH na putu ka EU first appeared on Gerila.info.

Novi saziv Evropske komisije, predvođen Ursulom fon der Lajen, nastaviće da motri na situaciju na Zapadnom Balkanu, ali proširenje EU na države poput Bosne i Hercegovine i Srbije neće biti prioritet zvaničnog Brisela, budući da postoje znatno važniji zadaci koje treba sprovesti, uključujući Bregzit i unutrašnje reforme EU, navodi se u tekstu na sajtu dnevnog lista Danas.

Prema mišljenju stručnjaka za EU integracije, neophodno je sačekati i vidjeti kome će pripasti sektor proširenja i susjedske politike, odnosno da li će Johanes Han zadržati taj resor, te u kojoj mjeri će se Balkanom baviti novi šef diplomatije EU Žozep Borelj.

Erki Bahovski, bivši zvaničnik Evropske komisije i spoljnopolitički novinar iz Estonije, kaže da je u ovom trenutku teško prognozirati kakva će biti politika novih zvaničnika EU prema ovom regionu, ali da se stiče utisak da treba biti „oprezno optimističan“, naročito kada je riječ o proširenju.

Junker, odlazeći predsjednik EK, zapravo je stavio proširenje „na čekanje“ i sada prolazi taj petogodišnji period, pa će Ursula fon der Lajen morati da se time pozabavi. Budući da je ona iz Njemačke, treba se sjetiti da je Njemačka podržavala proširenje na istok, jer je željela stabilnost na istočnoj granici. Zapadni Balkan se ne graniči direktno sa Njemačkom, ali vjerujem da je Njemačka zainteresovana i za proširenje na jug, kako bi bila osigurana južna granica EU. S druge strane, proces proširenja gubi jednog od svojih najvećih zagovornika, Veliku Britaniju. Novo rukovodstvo EK će, nedvosmisleno, morati da se suoči sa Bregzitom, i tu će vodeću riječ imati lideri Francuske i Njemačke. Istovremeno, EU treba da postane snažnija, što znači unutrašnju konsolidaciju i jačanje saradnje. Stoga, ostaje pitanje koliko pažnje Unija može da pokloni proširenju.

Bahovski naglašava da je drugo pitanje ko će se najviše baviti Zapadnim Balkanom. On smatra da postoji mogućnost da će takav zadatak pripasti Borelju, dosadašnjem šefu španske diplomatije.

Kao što znamo, Španija odbija da prizna nezavisnost Kosova i moguće je da će se takav stav odraziti i na spoljnu politiku EU. Ipak, Zapadni Balkan je, prije svega, nadležnost komesara za proširenje, i ako on dobije jasan mandat, situacija će biti bolja. Ipak, još uvijek ne znamo ko će to biti. Dakle, najprije je potrebno da se neke stvari razjasne, pa da uočimo obrise politike EK. I, na kraju, mnogo toga će zavisiti od samog Zapadnog Balkana.

Franc-Lotar Altman, njemački politikolog i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bukureštu, ističe da nova predsjednica EK nema mnogo ličnog iskustva u vezi sa Balkanom i da je potrebno da je o ovom regionu detaljno informišu ljudi poput dosadašnjeg komesara za susjedsku politiku i proširenje Johanesa Hana, koji će, možda, zadržati taj resor.

Do sada je EK bila pozitivnija kada je riječ o politici prema Zapadnom Balkanu od pojedinih država članica, ali moguće je da će Ursula fon der Lajen voditi jasniju i transparentniju politiku od Junkera, ozbiljnije uzimajući u obzir primjedbe zemalja EU. To ne znači da će ona biti „negativnija“, već da je potrebno razmotriti zamjerke mnogih u Uniji, koji žele da se EU jasnije odredi prema pojavama poput „stabilokratije“ – stava da je stabilnost važnija od reformi i demokratske vladavine. Ukoliko predsjednica EK uspije da se predstavi na navedeni način, to bi moglo da dovede do pozitivnih pomaka u državama Zapadnog Balkana, uključujući jačanje civilnog društva, i nadajmo se, voljnosti političara da se uhvate ukoštac sa problemima navedenim u izvještajima EK, poput korupcije, uspostavljanja vladavine prava, slobode medija, dobrosusjedskih odnosa.

The post Novi saziv Evropske komisije, stare muke za Balkan: Ništa od proširenja EU za sada first appeared on Gerila.info.