NATO ostaje posvećen Bosni i Hercegovini uprkos prijetnjama o vetu na mandat EUFOR-a.

Dok Milorad Dodik najavljuje put u Moskvu kako bi od Rusije zatražio veto na produženje mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, iz sjedišta NATO-a dolazi snažna i nedvosmislena poruka da neće dozvoliti bezbjednosni vakuum u BiH.

Zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska tokom posjete Sarajevu jasno je stavila do znanja da Alijansa ostaje posvećena teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, poručivši kako “nijedan pokušaj destabilizacije – bio politički, pravni ili diplomatski – neće ostati bez odgovora”.

NATO, koji već više od tri decenije djeluje u BiH, podsjetio je da njegova misija nije okupaciona, kako to Dodik tvrdi, već mirovna i partnerska. “EUFOR Althea, uz podršku NATO-a kroz Berlin Plus aranžman, ostaje ključna garancija stabilnosti u zemlji”, naglasila je Šekerinska.

Ona je odbacila tvrdnje da međunarodno vojno prisustvo predstavlja prijetnju Republici Srpskoj, ističući kako su upravo te snage doprinijele očuvanju mira i reagovanju u kriznim situacijama. “Evakuacija iz vazduha, upravljanje krizama, cyber odbrana – to su oblasti gdje NATO već sada pomaže BiH i planira činiti to još više”, dodala je.

U svjetlu pravosnažne presude protiv Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, iz NATO-a stiže jasna poruka o neophodnosti vladavine prava. “Pozivamo sve strane u BiH da budu konstruktivne, poštuju vladavinu prava i presudu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske, te podrže reformski put zemlje”, rekla je Šekerinska.

Izjava dolazi u trenutku kada Dodik otvoreno govori o “okupaciji” od strane OHR-a i EUFOR-a, najavljujući referendum o samostalnosti Republike Srpske i tražeći rusku podršku. Međutim, NATO uzvraća konkretnim činjenicama: dva prethodno blokirana reformska programa su konačno usvojena, a fokus sada prelazi na pripremu programa za 2025.

Dodikova najava da će tražiti od Rusije da uloži veto na produženje misije EUFOR-a u Savjetu bezbjednosti UN-a došla je kao direktan izazov međunarodnim garancijama mira. Ipak, NATO ne ostavlja prostor za dileme. “Bez obzira na ishod sjednice UN-a – NATO neće dopustiti bezbjednosni vakuum u Bosni i Hercegovini”, poručila je zamjenica generalnog sekretara.

U slučaju da Rusija zaista pokuša blokirati misiju EUFOR-a, iz Alijanse poručuju da su spremni aktivirati sopstvene snage kako bi se sačuvao mir u zemlji, čime bi de facto bio poništen svaki pokušaj geopolitičkog ucjenjivanja iz Moskve.

Osvrćući se na lično iskustvo sa evropskim integracijama i članstvom Sjeverne Makedonije u NATO-u, Šekerinska je istakla važnost političke volje i jedinstva. “Najvažnije je da lideri preuzmu odgovornost u teškim trenucima, donose odluke i prepoznaju da su NATO i EU saveznici u stabilnosti, a ne prijetnja”, istakla je.

Šekerinska je pozdravila napredak koji je BiH ostvarila u reformama, ali i upozorila na potrebu inkluzivnosti i brzine u donošenju ključnih odluka. “Saradnja s NATO-om ne znači samo vojnu podršku. Ona donosi i inovativne modele za upravljanje krizama, spašavanje života i jačanje institucija.”

Gerila.info

The post NATO poruka Dodiku: Nećemo otići iz BiH first appeared on Gerila.info.

Borba građana protiv iskopavanja „kritičnih minerala“ na planini Ozren, godinama simbol otpora ekološki i društveno destruktivnim projektima, dobila je izuzetno priznanje – ovog puta sa najviše međunarodne adrese. Specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za položaj branitelja ljudskih prava, Meri Laulor, uvrstila je slučaj Zorana Poljaševića, jednog od lidera Pokreta za zaštitu Ozrena, među najzabrinjavajuće primjere kršenja ljudskih prava u BiH.

“Zoran je platio visoku cijenu. Navodno je otpušten sa radnog mjesta inženjera u znak odmazde zbog njegove uloge u pokretu. Pratiću suđenje i vjerujem da bi trebao biti vraćen na posao”, izjavila je Meri Laulor, ističući da ga vidi kao simbol otpora i ljudske hrabrosti.

Slučaj Poljaševića uvršten je u preliminarni izvještaj UN-a koji će biti predstavljen Savjetu za ljudska prava u martu 2026. godine. U dokumentu se Ozren navodi kao primjer ujedinjenog građanskog otpora iz Republike Srpske i Federacije BiH, gdje zajednički interes za očuvanjem ekosistema prevazilazi entitetske i političke podjele.

Cijena borbe za Ozren

Zoran Poljašević, dugogodišnji inženjer i aktivista, se sa još nemalim brojem aktivista posvetio borbi za očuvanje Ozrena. Pokret koji je pomogao organizovati spriječio je više pokušaja otvaranja rudnika koji bi, prema mišljenju stručnjaka, nepovratno devastirali jedno od biološki i kulturno najvrijednijih područja u ovom dijelu BiH.

Međutim, ta borba ga je, tvrdi, koštala radnog mjesta. Njegova tužba za nezakonit prekid radnog odnosa uskoro stiže na ročište, a činjenica da će slučaj pratiti zvaničnica UN-a dodatno ga pozicionira kao prelomnu tačku u borbi za prava ekoloških aktivista.

“Inspirisala me je priča u kojoj su se ljudi iz različitih dijelova BiH udružili kako bi zaštitili nešto što je zajedničko – prirodu, kulturu i istoriju”, poručila je Meri Laulor.

Planina Ozren – mnogo više od geografije

Planina Ozren posljednjih godina prerasta u žarište sukoba između interesa rudarskih korporacija, političkih struktura i građana koji zahtijevaju održiv razvoj i poštovanje okolišnih standarda. Lokacija je označena kao potencijalni izvor „kritičnih minerala“, što je izazvalo pojačane pritiske, sumnjive koncesije i protivljenje lokalnog stanovništva.

Pokret za Ozren, okupljen oko građanskih inicijativa i lokalnih udruženja, već je godinama suočen s brojnim oblicima represije: od diskreditacija i SLAPP tužbi, do, kako se navodi u UN izvještaju, direktnih otkaza, prijetnji i pokušaja ušutkivanja.

U tom kontekstu, Zoranov slučaj više nije samo pitanje radnog odnosa, već simbolički front za pravo na otpor i slobodu izražavanja.

UN upozorava na represiju na eko aktiviste u Republici Srpskoj

Meri Laulor je tokom svoje posjete BiH razgovarala s desetinama branitelja ljudskih prava, institucija i organizacija, i konstatovala da je situacija posebno alarmantna u entitetu Republika Srpska, gdje se – kako je navela – vlasti koriste zakonodavstvom i političkim diskursom za obračun s kritičkim glasovima.

“Visoki zvaničnici Republike Srpske, uključujući i predsjednika entiteta, često portretiraju aktiviste, novinare i NVO kao neprijatelje. Takva stigmatizacija, u kombinaciji sa zakonima poput kriminalizacije klevete i pokušaja uvođenja „zakona o stranim agentima“, stvara atmosferu straha i autocenzure”, upozorila je Laulor.

Dodala je da su aktivisti koji brane životnu sredinu u posebno ranjivom položaju, jer njihov rad direktno zadire u ekonomske interese moćnih struktura. „Zakon o geološkim istraživanjima“ i dozvole za rudarenje često se, prema njenim riječima, donose bez adekvatnih konsultacija s lokalnim zajednicama.

Međunarodna podrška – unutrašnji izazovi

Podrška UN-a Zoranu Poljaševiću i Pokretu za Ozren dolazi u trenutku kada domaće, i na lokalnom i na entitetskom ali i državnom nivou, vlasti sve češće ignorišu ili obeshrabruju građanski aktivizam. Umjesto dijaloga, aktivistima se nudi šutnja institucija, sudski procesi i društvena stigmatizacija.

Uprkos svemu, Pokret za Ozren i dalje traje – okuplja, informiše, odupire se. Međunarodno priznanje Meri Lajor dodatno legitimira ovu borbu i otvara prostor da Zoran, ali i svi drugi koji se bore za javno dobro, ne ostanu sami.

“Branitelji ljudskih prava nisu neprijatelji, već graditelji pravednijeg društva. Zoranova priča to najbolje pokazuje”, zaključila je specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za položaj branitelja ljudskih prava.

Upravo je i redakcija portal Gerila snimila kratki igrani dokumentarni film o borbi lokalnog stanovništva i eko aktivista za očuvanje planine Ozren.

Podsjećamo, portal Gerila kontinuirano izvještava o višegodišnjem otporu lokalnih ekoloških udruženja i građana protiv rudarenja na Ozrenu, posebno nakon što su izdane koncesije za geološka istraživanja nikla i kobalta .

O pritiscima na eko aktiviste, posebno sa Ozrena među prvima je pisao i portal Gerila. Naime, nakon Javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima održane krajem januara 2024.godine u Administrativnom centru Vlade RS, na kojoj su brojni građani, mahom upravo sa Ozrena, izrazili svoje nezadovoljstvo najavljenim izmjenama, upravo je Poljašević ostao bez posla. 

Važno je napomenuti da, iako lokalne vlasti u gradu Doboju godinama nisu blagonaklono gledali na građanski aktivizam za očuvanje planine Ozren, nedavno, početkom maja ove godine, Skupština Grada Doboja jednoglasno je donijela odluku o proglašenju planine Ozren za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa. Definitivan pomak u odnosu lokalnih vlasti ne znači i konačnu odbranu Ozrena jer je u pitanju šesti, odnosno najniži, nivo kategorisanja zaštićenih područja na osnovu kategorizacije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) na čijim principima su bazirani entitetski zakoni o zaštiti prirode.

Ekološka udruženja, poput Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova, Centra za životnu sredinu, Čuvara Ozrena, UG Fojničani iz Maglaja, u saradnji s Mrežom za zaštitu prirode u BiH, doprinijela su ovom uspjehu kroz promociju, istraživanja i značajna otkrića.

Ozren je prepoznat i po bogatom biodiverzitetu a što je prezentovano na sedmoj Konferenciji Mreže za zaštitu prirode u BiH, o čemu je Gerila takođe izvještavala. Tada je istaknuto da bološke raznolikosti planine Ozren, koji je po Prostornom planu Republike Srpske planirana za zaštitu u rangu nacionalnog parka, treba napokon i da joj omoguće status koji joj i po pravu i po prirodnim vrijednostima pripadaju.

Dejan Rakita / GERILA

The post UN stavlja Ozren na mapu borbe za ljudska prava: Slučaj Zorana Poljaševića pod međunarodnim nadzorom! first appeared on Gerila.info.

Dan nakon što su milioni širom planete obilježili Svjetski dan zaštite životne sredine, čini se da je Bosna i Hercegovina ostala – gdje je i bila. Bez koordinisane ekološke politike, bez odgovora institucija na konkretne ekološke prijetnje, i sa svega 3% zaštićenih prirodnih površina, BiH čvrsto stoji na dnu evropskih i svjetskih ekoloških ljestvica.

U međuvremenu, prema podacima Ujedinjenih nacija, do 23 miliona tona plastike godišnje završava u svjetskim rijekama, jezerima i okeanima. Globalni pregovori o prvom pravno obavezujućem sporazumu za borbu protiv zagađenja plastikom nastavljaju se u Švajcarskoj u avgustu, dok je ovogodišnja kampanja pod sloganom #BeatPlasticPollution pozvala na akciju svih nivoa društva na globalnom nivou.

Na lokalnom novou u BiH, kako kaže Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu, “pojedine institucije, pogotovo u Republici Srpskoj, postale su tajnije, kriju informacije, rade za dobrobit pojedinaca i kompanija”, dok s druge strane pojedine strane kompanije “kao da su čekale neku ustavnu krizu da pojačaju svoje djelovanje na prostoru BiH”.

Uprkos tome, Dakić prepoznaje i svjetlije tačke – sve više građana prepoznaje da je zaštita prirode pitanje opstanka:

“Ljudi su responsivniji, informisaniji, zainteresovaniji za ovu životnu temu.”

Ekološki alarm: BiH gubi prirodu – i tlo pod nogama

Ekolozi upozoravaju da stanje u kojem se nalazi priroda BiH nije samo zabrinjavajuće – već alarmantno.
Zoran Poljašević iz udruženja Ozrenski studenac podsjeća: “Planeta je za posljednjih 50 godina izgubila preko 70% populacije divljih životinja. Bosna i Hercegovina je država koja je zaštitila prirodu na tek nešto više od 3% svoje teritorije što je stavlja na samo začelje ne samo regionalne i evropske, nego i svjetske liste, a zat ov rijeme je EU prosjek blizu čak 30%.”

On dodaje da nova saznanja o prisustvu mikroplastike u ljudskim tkivima dodatno naglašavaju hitnost:

“Ako to dodamo na spisak problema, jasno je u kom pravcu moramo ići.”

Trgovska gora: potencijalna ekološka bomba na granici kod Novog Grada

Na granici s Hrvatskom, opasnost ima ime – Trgovska gora. Plan da Hrvatska odlaže radioaktivni otpad iz nuklearke Krško tik uz rijeku Unu i bh. granicu, ekološki aktivista Mario Crnković iz Green Team-a opisuje kao “anticivilizacijsko ponašanje, sa obrisima ekološkog rasizma”.

“Došli smo u vremena kada zdrava životna sredina više nije nešto što se podrazumijeva, već nešto za šta se moramo boriti i izboriti.”

Crnković upozorava na opasan presedan – da ekonomski jače zemlje opasni otpad guraju ka slabijim.

“Zdrava životna sredina je pravo koje svi trebaju imati, a ne luksuz rezervisan za odabrane.”

Dvoje mladih, dva otpora: Inovacija iz Sarajeva, borba iz Prijedora

Nasuprot nečinjenju institucija stoji generacija koja djeluje. Bez političkih funkcija, bez javnih fondova, ali sa jasnom misijom.

U Sarajevu, Muhamed Hamamdžić, donedavno srednjoškolac, razvija sa timom hibridnu vertikalnu vjetroturbinu koja koristi i solarnu i vjetro energiju za napajanje javne rasvjete.

“Mi smo odlučili napraviti nešto što kod nas ne postoji, a u svijetu je sve traženije.”

Turbina, uz solarni panel od 70W, funkcioniše kao samoodrživ energetski sistem. Ono što je čini još vrijednijom – sve je povezano s mobilnom aplikacijom koju je tim samostalno razvio.

“Aplikacija omogućava korisnicima da u realnom vremenu prate stanje uređaja – od napona baterije do učinkovitosti punjenja.”

Njegov projekat Turbine Tech već je privukao interes potencijalnih investitora, iako se sve razvija bez sistemske podrške.

“Zbog nedostatka podrške, mnogi mladi odustanu – i tu nestaju ideje. Ali mi nećemo stati”, kaže Hamamdžić.

U Prijedoru, Milica Končar, ekspert za cirkularnu ekonomiju, već godinama stoji na prvoj liniji fronta protiv mini spalionica i ilegalnih rudnika.

“Nismo bili protiv razvoja, ali kad se projekat pokaže štetnim za zajednicu i prirodu – mi reagujemo”, kaže Milica.

Ona danas predvodi inicijativu “Prijedor se budi”, a najveća trenutna borba vodi se oko rudnika na Bukovoj kosi, gdje mještani već mjesecima protestuju zbog zagađenja i nestanka pitke vode.

“Imamo rudnike bez dozvola, zagađenje sumporom, nestanak pitke vode, saobraćajne opasnosti i ekološku devastaciju. Ljudi su izgubili vodu, a na njivama se slijeva crvena tečnost. I to se događa danas. Na proteste dolazi stotinu ljudi – i po kiši i po suncu. Nećemo odustati. Dosta je ignorisanja”, poručuje Milica.

Građani kao ekološki štit

U zemlji u kojoj se šume sijeku pod zaštitom dozvola, rijeke betoniraju u tišini, a planine nude na koncesiju, građani i aktivisti postaju posljednja brana između prirode i profita.

Tihomir Dakić zaključuje da je u BiH potrebno “apsolutno ujedinjenje građana protiv svih podjela i fragmentacija kako bi se uspjeli odbraniti od štetnog domaćeg i stranog interesa”.

U tom duhu, Svjetski dan zaštite životne sredine ne bi trebao biti samo još jedan datum za protokolarne objave, već podsjetnik da se promjene dešavaju – ali ih ne donosi sistem, već ljudi.

“Zagađenje plastikom guši našu planetu… ali postoji globalni pokret koji zahtijeva hitne promjene”, rekao je nedavno generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš.

U BiH, taj pokret se ne mjeri brojem ministara – već brojem mladih poput Muhameda i Milice, aktivista poput Tihomira, Zorana i Maria, te hiljada građana na Bukovoj kosi, Trgovskoj gori, Loparama, Jezeru, Šipovu, Jablanici ili rijeci Uni.

Jer zdrava životna sredina nije luksuz. Ona je pravo. A to pravo se u BiH – i dalje mora braniti.

Dejan Rakita/GERILA

The post Svjetski dan zaštite životne sredine: Putuju li, opet, Evropa i svijet i “ne čekaju na nas”? first appeared on Gerila.info.

Nezavisni eksperti UN-a pozvali su vlasti u Republici Srpskoj da odustanu od Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kao i političare da se uzdrže od negativnih kampanja protiv nevladinih organizacija u kojima ih se naziva stranim agentima i sličnim drugim nazivima.

Nacrt zakona koji ima za cilj uspostavljanje registra neprofitnih grupa koje primaju strana sredstva u jednom od entiteta Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj, nametnuće ozbiljna ograničenja nevladinim organizacijama i omogućiti nesrazmjernu kontrolu vlade nad njihovim radom, upozorili su danas nezavisni stručnjaci za ljudska prava.

„Ako bude usvojen u svom trenutnom obliku, nacrt zakona pod nazivom ‘Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske’ će duboko uticati na slobodu udruživanja u zemlji“, rekli su stručnjaci.

„Ovaj zakon izgleda kao pokušaj zastrašivanja nevladinih organizacija i ućutkivanja kritičara“, upozorili su.

Nacrt zakona, koji bi u narednim mjesecima mogao biti razmatran u zakonodavnom tijelu Republike Srpske, ima za cilj regulisanje udruženja, fondacija te stranih i međunarodnih nevladinih organizacija koje primaju bilo koji oblik stranog finansiranja ili druge pomoći stranog porijekla, i njihovo označavanje kao „neprofitne organizacije“.

Stručnjaci su već izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog nacrta zakona još 2023. godine i zabrinuti su zbog njegovog ponovnog uvođenja, nakon što je povučen u maju 2024. godine.

„Pozivamo vlasti entiteta Republika Srpska da uzmu u obzir zabrinutost svih sektora civilnog društva i da se uzdrže od usvajanja ovog nacrta zakona“, rekli su stručnjaci.

„Ovaj zakon bi nametnuo ograničenja organizacijama civilnog društva koja nisu u skladu s međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine u oblasti ljudskih prava i vjerovatno bi dovela do nepotrebnih ograničenja rada civilnog društva i branilaca ljudskih prava.“

Prema rečima stručnjaka, zakon bi ograničio nezavisnost i autonomiju organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, što je suprotno pravu udruženja da organizuju svoje aktivnosti i formulišu svoje programe bez neopravdanog miješanja vlade, kako je zaštićeno članom 22 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

Stručnjaci su takođe ukazali na nedostatak stvarnih konsultacija s nevladinim organizacijama prilikom izrade odredbi ovog nacrta zakona.

„Pozivamo na hitno i konačno povlačenje nacrta Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske“, rekli su stručnjaci.

„Takođe pozivamo političke lidere da se uzdrže od stigmatizacije nevladinih organizacija, nazivanjem pogrdnim imenima i označavanjem kao ‘strani agenti.’“

UN stručnjaci koji potpisuju ovo saopštenje su: Gina Romero, specijalna izvestiteljka za pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja; Mary Lawlor, specijalna izvestiteljka za stanje branilaca ljudskih prava; Ben Saul, specijalni izvjestilac za promociju i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u borbi protiv terorizma.

Specijalni izvjestioci/nezavisni eksperti/radne grupe su nezavisni stručnjaci za ljudska prava koje imenuje Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija. Zajedno, ovi eksperti su poznati kao Specijalni mehanizmi Savjeta za ljudska prava. Stručnjaci Specijalnih mehanizama rade na dobrovoljnoj osnovi; nisu zaposleni u UN-u i ne primaju platu za svoj rad. Iako Kancelarija UN-a za ljudska prava djeluje kao sekretarijat Specijalnih mehanizama, eksperti djeluju u svom ličnom kapacitetu i nezavisni su od bilo koje vlade ili organizacije, uključujući Visoki komeserijat UN za ljudska prava i UN. Sva mišljenja ili stavovi izneseni su isključivo stavovi autora i ne predstavljaju nužno stavove UN-a ili Visokog komeserijata UN za ljudska prava. Zapažanja i preporuke specijalnih mehanizama UN-a za ljudska prava, uključujući specijalne procedure, ugovorna tjela i Univerzalni periodični pregled, mogu se pronaći na Univerzalnom indeksu ljudskih prava.

Pored stručnjaka iz UN, reagovali su i iz Kancelarije EU u BiH.

“Usvajanje nacrta zakonodavstva na Vladi Republike Srpske koji dodatno ograničava rad civilnog društva, kao i nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se rodni identitet ukida kao zaštićeni osnov, predstavljaju prijetnje temeljnim pravima i demokratskim vrijednostima”, navodi se u saopštenju Kancelarije EU u BiH.

Legislativa koju je predložila Vlada RS-a, a kojom se dodatno ograničava rad civilnog društva, i nacrt amandmana Krivičnog zakonika RS-a kojima se rodni identitet ukida kao zaštićeni osnov, predstavljaju prijetnje temeljnim pravima i prepreku na EU putu.

Cijeli komentar pic.twitter.com/MF9bMsNzey

— EU in Bosnia and Herzegovina (@eubih) February 7, 2025

“Stoga, Evropska unija poziva Vladu Republike Srpske da povuče ove nacrte. Evropska unija ponavlja da, ako Bosna i Hercegovina teži budućnosti u Evropskoj uniji, ne smije doći do odstupanja od temeljnih vrijednosti. Za domaće vlasti je ključno da osiguraju okruženje koje omogućava efikasno funkcionisanje civilnog društva, u skladu sa međunarodnim obavezama zemlje u pogledu ljudskih prava i evropskom perspektivom, jednako kao i zaštitu standarda zabrane diskriminacije.”

U saopštenju se ističe da je EU prošle sedmice pozdravila usvajanje dva zakona od važnosti za napredak na evropskom putu.

“Bosna i Hercegovina ima realne izglede da formalno otvori pristupne pregovore sa Evropskom unijom u narednim mjesecima, ako se ispune određeni uslovi. Pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da se fokusiraju na pomake koji bi vidljivo poboljšali živote građana te da se suzdrže od radnji koje narušavaju temeljna prava i demokratske vrijednosti”, ističe se na kraju saopštenja.

The post “Nacrt zakona o registraciji nevladinih organizacija će povećati kontrolu vlade nad radom civilnog društva” first appeared on Gerila.info.

Mediji u Republici Srpskoj i Federaciji BiH koji su pratili raspravu i glasanje o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici događaj su ispratili kao da je riječ o glasanju za Pjesmu Evrovizije.

Od 193 zemlje s pravom glasa, 84 je glasalo “za”, 19 država je bilo “protiv”, a “uzdržano” 68, dok 22 zemlje uopšte nisu glasale.

Očekivano, prve reakcije iz Republike Srpske i Federacije BiH nisu se razlikovale od dosadašnjih. Zvaničnici su ostali pri svojim prethodnim uvjerenjima.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da Rezolucija nije imala ni natpolovičnu većinu, što je, prema njemu, propala rezolucija.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković je rekao da glasanje za rezoluciju o Srebrenici pokazuje sav apsurd i ironiju trenutne situacije u kojoj živimo.

“Najčešće što se čulo tokom sjednice i na šta su ukazali predstavnici većine zemalja jesu dvostruki standardi i da nema konsenzusa”, izjavio je Višković, naglasivši da je zbir “protiv” i “uzdržanih” veći od onih koji su glasali “za”.

“I to jasno govori sve o predlagaču, licemjerstvu, duplim aršinima. To puno govori o svemu. Njemačka je zemlja koja je imala uvodno obraćanje, a svako na ovom svijetu zna da je Njemačka i Treći rajh počinio najveći genocid i eto oni su se sad toliko godina poslije sjetili da svoju mračnu istoriju ispravljaju i peru preko srpskog naroda”, naveo je Višković.

S druge strane, član Predsedništva BiH Željko Komšić izjavio je da je Rezolucijom stavljena tačka na jedan višedecenijski proces.

„Proces koji je započeo podizanjem optužnica za genocid, nastavljen izricanjem pravnosnažnih presuda pred međunarodnim sudovima i danas konačno završen usvajanjem Rezolucije u Ujedinjenim nacijama. Ovim je na svetskom nivou nakon pravnog konsenzusa koji je izražen kroz presude suda oformljenog od strane Ujedinjenih nacija, postignut i politički konsenzus po pitanju genocida koji je izvršen u Bosni i Hercegovini, odnosno u Srebrenici. Mišljenje onih koji se nalaze izvan postignutog pravnog i političkog konsenzusa uopšte nije relevantno“, naveo je Komšić.

Premijer Federacije BiH i predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić izjavio je da da je zbog onih koji uporno negiraju činjenicu genoicida bilo nužno usvojiti ovakvu Rezoluciju.

“U Srebrenici je počinjen genocid što je utvrđeno pravosnažnom presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu. Tu pravnu činjenicu ne može niko osporiti bez obzira koliko se pojedinci trudili da genocid svedu na „strašan zločin“. Strašan zločin je tragedija koja se desila prije par dana u Tuzli, nedavno u Gradačcu ili prošle godine u Beogradu, ali u Srebrenici je bio genocid”, rekao je Nikšić, naglasivši da je Rezolucija o genocidu u Srebrenici prvenstveno bez sumnje ljudski i civilizacijski čin.

“Danas je poslana važna lekcija počiniteljima, zločincima i onom dijelu čovječanstva koje još uvijek ne zna razliku između dobra i zla. Nažalost, danas smo svjedoci da se slični zločini dešavaju i u drugim dijelovima svijeta, iako iz dubine duše želim da nikada neka nova generacija ne doživi sudbinu srebreničkih žrtava”, rekao je Nikšić.

Inače, izlaganje tokom rasprave i sam proces glasanja mediji u Federaciji BiH i Republici Srpskoj ispratili su kao da je riječ o nekom takmičenju kao što je Pjesma Evrovizije. Kako je koja zemlja iznosila svoj stav o Rezoluciji, tako su mediji objavljivali vijest o tome. Naravno, izražavajući zahvalnost ili kritikujući zbog postupka tih zemalja.

Isti pristup su imali i pojedini političari, kao što je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić koja je na svom profilu na društvenoj mreži X juče objavila fotografiju sa zastavama zemalja koje su kosponzori Rezolucije.

Ukupno 39 zemalja je kosponzor Rezolucije o genocidu u Srebrenici! Hvala za podršku! pic.twitter.com/OxrivgTpSw

— Benjamina Karić (@BenjaminaKaric) May 22, 2024

Kada se strasti smire, teško je očekivati da će se narativ nakon usvajanja rezolucije brzo promijeniti i da će podjele i tenzije nestati preko noći.

Gerila.info

The post Usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici first appeared on Gerila.info.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija danas će u 16 sati po srednjeevropskom vremenu održati zasjedanje na kojem će se razmatrati usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici. U međuvremenu, atmosfera u BiH, posebno u Srebrenici, sve više se “zaoštrava”.

Danima se najavljuje da je 23. maj “dan D”. Za jedne, činjenice o genocidu u Srebrenici će konačno biti formalno verifikovane u čelnoj svjetskoj organizaciji. Za druge, izglasavanjem rezolucije o genocidu u Srebrenici vječno će se jedan narod žigosati kao genocidan. Ionako polarizovano društvo, dodatno se podijelilo. Međusobno nerazumijevanje, nepovjerenje, strah jednih od drugih, ali i latentna mržnja, izraženiji su nego ikad. Svemu u značajnoj mjeri doprinose političari koji umjesto da smiruju situaciju, “dolijevaju ulje na vatru”. Sve navedeno, nažalost, odavno predstavlja samo opšte mjesto naše svakodnevnice.

Sveopšta podijeljenost u društvu može se vidjeti i u različitom narativu u medijima. Dok, s jedne strane, RTRS prenosi isključivo stavove vladajućih u Republici Srpskoj, u kojima dominira narativ o Srbima koji će biti etiketirani kao genocidan narod ukoliko se usvoji rezolucija, s druge strane, mediji iz Federacije izvještavaju o brojnim policijskim snagama u Srebrenici, kao i o iskustvima ljudi koji su preživjeli genocid.

Vlada Republike Srpske, inače, u isto vrijeme u Srebrenici održava sjednicu, kojom, ako je suditi po izvještajima, predsjedava predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kao vrhovni autoritet.

Dodik takođe prednjači i kada su u pitanju poruke koje dodatno podgrijavaju atmosferu. Posljednja se tiče izjave da će u narednih 30 dana biti predložen sporazum o mirnom razgraničenju sa Federacijom.

“Mi danas krećemo sa formalnom odlukom da se traži mirno razgraničenje. Predložićemo da se prvo razjasne političke nadležnosti vezano za entitete, a da sačuvamo i ostavimo sadašnji model funkcionisanja privreda i u roku od nekoliko godina da to prilagodimo modelu mirnog razgraničenja”, rekao je Dodik naglasivši da “srpski narod naprosto više ne može da živi u ovoj BiH i da je ovo što su Bošnjaci uradili sa rezolucijom o Srebrenici bespravno i da nisu uvažili Srbe”.

Reagujući na ovu Dodikovu izjavu, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica Hamdija Fejzić izjavio je da je teza o mirnom razgraničenju “promašena priča”.

“Kada je riječ o današnjoj sjednici Vlade i njegovih najava da će pokrenuti postupak formiranja komisije za mirni razlaz, odnosno disoluciju RS, mislim da je to još jedan u nizu njegovih načina da drži svoje glasačko tijelo oko sebe. To je njegova promašena priča, jer smo 2016. imali referendum. Pa da li je odluka koju će on danas donijeti veća i jača od referenduma?”, rekao je Fejzić.

Generalno gledano, teško je očekivati da će se narativ nakon usvajanja rezolucije brzo promijeniti. Podjele i tenzije će se nastaviti. Na osnovu postojećeg sistema vrijednosti na ovim prostorima, teško je povjerovati da će to donijeti istinski mir. Bez autorefleksije, samokritičnosti i katarze, isključivost će i dalje dominirati javnim prostorom.

Gerila.info

The post U iščekivanju rezolucije o genocidu u UN stanje na terenu “redovno” – političari i dalje šire strah i mržnju first appeared on Gerila.info.

Milorad Dodik je prije par dana poručio da će Republika Srpska, ukoliko dođe do usvajanja rezolucije o Srebrenici pred Generalnom skupštinom UN, napustiti odlučivanje u BiH i svoj status regulisati tako da samostalno nastavi dalje. Danas je rekao da će Republika Srpska, ako ne izađe nakon usvajanja rezolucije, iz BiH izaći jednog dana.

Promjena narativa, posebno kada su u pitanju prijetnje, nije ništa neuobičajeno kada je riječ o Miloradu Dodiku. Predsjednik Republike Srpske s vremena na vrijeme izjavi nešto ili čak i zaprijeti, da bi nakon izvjesnog vremena ili povukao to što je rekao ili novom izjavom relativizovao prethodno izrečeno.

Posljednji primjer je njegova najava, odnosno prijetnja da će Republika Srpska proglasiti nezavisnost ukoliko u Generalnoj skupštini UN bude usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici.

Nakon sastanka sa zvaničnicima iz Srbije prošle sedmice, Dodik je poručio da rezolucija o Srebrenici, koja bi trebalo da se nađe pred Generalnom skupštinom UN, predstavlja rušenje mogućnosti da se živi u BiH.

“Sve ću učiniti da do tog 5. maja, kada je Vaskršnji Sabor, ubijedim predsjednika Vučića da podrži sve odluke koje Srpska namjerava da donese. Ukoliko dođe do odlučivanja rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, Republika Srpska ne vidi nikakav smisao da ostane u BiH kao njen sastavni dio, te će svoj status regulisati tako, da samostalno krene dalje”, rekao je tom prilikom Dodik.

Samo nekoliko dana kasnije, Dodik je “malo” ublažio retoriku.

Povodom Posebne sjednice Narodne skupštine RS na kojoj poslanici raspravljaju o zaključnom izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, kao i uoči mitinga “Srpska te zove”, Dodik je gostujući u Dnevniku 1 na RTRS izjavio da će Republika Srpska, ako ne izađe nakon usvajanja rezolucije, iz BiH izaći jednog dana.

“Mi želimo da kažemo nemojte ljudi to da radite. Ako uradite, nemojte očekivati da ćemo vam mi ostati u Bosni. Ako ne izađemo 3. maja, izaći ćemo jednog dana”, rekao je Dodik.

Dakle, od prijetnje da će odmah izaći nakon usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Dodik je sada izjavio da ako Republika Srpska ne izađe odmah sledeći dan nakon rezolucije, da će izaći “jednog dana”. Time je nezavisnost Republike Srpske opet “stavio na čekanje”. Kao i cijeli narod koji godinama sluša ideje o nezavisnosti.

Mladen Bubonjić / Gerila.info

The post Nezavisnost Republike Srpske na čekanju? first appeared on Gerila.info.

“Republika Srpska neće oklijevati da zaštiti svoje pravo i proglasi status samostalnosti, ukoliko se lažni visoki predstavnik usudi da donese zakon o državnoj imovini”, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon odlikovanja povodom Dana Republike.

U atmosferi stalne političke krize i napetosti u Bosni i Hercegovini svaka izjava političara dodatno rasplamsava emocije. Posebnu pažnju i reakcije izazivaju izjave o nezavisnosti Republike Srpske, u čemu prednjači Milorad Dodik.

Dodik je, otkako se vodi sudski proces protiv njega, intenzivirao narativ o nezavisnosti, iako odavno spominje otcjepljenje Republike Srpske.

Što se priče oko nezavisnosti Republike Srpske tiče, zanimljiva su razmišljanja da Srpska ide ka de facto samostalnosti, i da joj ne treba de jure samostalnost.

Potvrdu ove teze smo mogli vidjeti i danas kada je Dodik, nakon dodjela odlikovanja povodom Dana Republike Srpske, izjavio da nije važno ako Republiku Srpsku ne prizna niko.

“Podržaće ovaj narod, to je najvažnije”, rekao je Dodik.

Naglasio je da je Republika Srpska međunarodno priznata sa visokim stepenom samostalnosti koja je predviđena Dejtonom.

“Da li ćemo imati stolicu u UN nije ni važno, ako dođemo do te situacije koja je za mene uvijek hipotetička, a za pojedine medije to je tvrdnja koja je rečena”, rekao je Dodik i dodao da, hipotetički gledano, Republici Srpskoj ne mora da bude stolica u UN, i da ima drugih država koje imaju stolicu u UN, a koje će zastupati Republiku Srpsku, vjerovatno misleći, prije svega na Srbiju i Rusiju, ali i Mađarsku, uzevši u obzir da je u dobrim odnosima sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom.

The post Dodik: “Nije važno da li ćemo imati stolicu u UN” first appeared on Gerila.info.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je danas otvoreno pismo Kristijanu Šmitu:

„Gospodine Šmit, Republika Srpska i ja kao predsjednik Republike poštujemo međunarodnu zajednicu. Često se nismo slagali sa njenim odnosom prema nama, ali smo i u neslaganju iskazivali poštovanje. Poštujemo Dejtonski sporazum čiji su autori Sjedinjene Američke Države sa partnerima. Poštujemo Ustav BiH čiji su autori Sjedinjene Američke Države sa partnerima. Poštujemo međunarodne ugovore, pravila, procedure.

Jedna od procedura utvrđena Aneksom 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma definiše i način izbora Visokog predstavnika u BiH. Vi ste je prekršili. Vi niste imenovani shodno toj proceduri. Vi niste Visoki predstavnik. Vi ne predstavljate međunarodnu zajednicu u BiH, ne predstavljate strane potpisnice Aneksa 10, Vi ne predstavljate nikoga.

Visoki predstavnik je bio gospodin Incko. Bio je gospodin Lajčak. Bio je gospodin Petrič. Karl Bilt. I da ne nabrajam dalje, oni su izabrani i imenovani. Vi niste.

Vi se lažno predstavljate i na taj način kompromitujete međunarodnu zajednicu u BiH i brukate njemački narod. Istovremeno ponižavate i Srbe i Bošnjake i Hrvate i sve ostale koji žive u BiH, otimajući pravo predstavnicima koje su oni izabrali da kao jedini ovlašćeni donose zakone. Pretvarate BiH u koloniju, umjesto Parlamentarne skupštine Vi donosite zakone, a onda namećete Zakon koji štiti Vas, a sankcioniše one koji se protive Vašem bezakonju. Došli ste neovlašćeno u BiH i prijetite. Danas prijetite meni, sutra ćete tući građane na ulicama Sarajeva jer Vam se ne sviđa kako vas gledaju. Gospodine Šmit, ja jako poštujem Bavarsku iz koje dolazite i koja ima mnogo toga što Republika Srpska danas brani. Nemojte pokušavati da u BiH radite ono što Vi prvi ne bi dozvolili u Bavarskoj.

Na stranu što nemate legitimitet i pravo da to radite, nije ljudski! I previše Vas je, nećete proći. Džaba Vam Marfi i njegove frustracije. Džaba Vam nadmenost i prijetnje, lažno junačenje.

Nećete proći! Umjesto što prijetite, obezbijedite potvrdu o izboru od strana potpisnica Aneksa 10. i relevantnu rezoluciju o imenovanju od strane Savjeta bezbjednosti UN-a.

Ako ne znate, sjedište Savjeta bezbjednosti UN-a je na Ist riveru u Njujorku u onoj velikoj zgradi. Lako se dođe i nalazi. Ali očigledno Vi ne možete proći ni tamo, a onda ni ovdje“, navodi se u otvorenom pismu predsjednika Republike Srpske.

BIRO ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU

The post Dodik Šmitu: “Neće Vam proći. Ako ne znate zgrada UN je na IST Riveru” first appeared on Gerila.info.

Eksperti UN-a za ljudska prava pozvali su danas vlasti u Republici Srpskoj da ukinu izmjene Krivičnog zakonika kojim se kriminalizuje kleveta te obezbijede poštovanje prava na slobodu izražavanja.

Oni su izrazili zabrinutost zbog nedavnog usvajanja izmjena i dopuna ovog Krivičnog zakonika u Srpskoj kojim se ponovo kriminalizuje kleveta, uz rizik da se to negativno odrazi na slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini i doprinese klimi sve manjeg građanskog prostora u zemlji.

“Bosna i Hercegovina je dala dobar primjer u regionu dekriminalizujući klevetu prije 20 godina, pokazujući da se kleveta može i treba rješavati samo kroz građansko pravo. Ponovno uvođenje krivičnog djela klevete predstavlja veliki zastoj u uživanju prava na slobodu izražavanja, ne samo u Republici Srpskoj već i u cijeloj zemlji”, kazali su stručnjaci.

Upozorili su da kriminalizacija klevete negativno utiče na stanje ljudskih prava, posebno na slobodan i inkluzivan politički diskurs, pravo na traženje, primanje i prenošenje informacija te slobodu štampe.

Istakli su da je usvajanje amandmana u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, uključujući i Evropu, gdje je nekoliko država članica Evropske unije i kandidata za članstvo ukinulo krivično djelo klevete ili je poduzelo korake ka njenom napuštanju.

Navode da je parlament Republike Srpske usvojio amandmane uprkos raširenim i jasnim pozivima protiv ovog nazadnog poteza, uključujući novinare, aktere civilnog društva i međunarodne organizacije i mehanizme za ljudska prava.

Eksperti su se prethodno obratili vlastima u Bosni i Hercegovini u martu 2023. godine, izražavajući zabrinutost zbog implikacija predloženih izmjena i pozivajući vlasti da ih ukinu.

“Iako konstatujemo povlačenje nacrta amandmana koji je za cilj imao kriminalizovanje uvrede, duboko žalimo što su vlasti u Republici Srpskoj odlučile da kriminalizuju klevetnički govor izricanjem novčanih kazni do 6.000 KM (skoro 3.500 američkih dolara). Posebno smo zabrinuti da se zakonske odredbe mogu koristiti za utišavanje kritičnih glasova, uključujući novinare, branitelje ljudskih prava i političku opoziciju kazali su stručnjaci”, istakli su eksperti.

Eksperti UN-a su Irene Khan, specijalni izvjestilac za slobodu mišljenja i izražavanja, Clément Nyaletsossi Voulé, specijalni izvjestilac za slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, te Mary Lawlor, specijalni izvjestilac za branitelje ljudskih prava.

Inače, specijalni izvjestioci su dio onoga što je poznato kao posebne procedure Savjeta za ljudska prava. Posebne procedure, najveće tijelo nezavisnih stručnjaka u sistemu UN-a za ljudska prava, opšti je naziv nezavisnih mehanizama Savjeta za utvrđivanje činjenica i praćenje koji se bave ili specifičnim situacijama u zemlji ili tematskim pitanjima u svim dijelovima svijeta.

The post Eksperti UN-a za ljudska prava pozvali vlasti RS da ukinu izmjene Krivičnog zakonika first appeared on Gerila.info.