Cilj istraživanja je prikupljanje naučnih podataka koji bi mogli poslužiti kao dodatni argument za zaštitu cijelog riječnog sistema Une. Riječ je o inicijativi koju predvodi međunarodna organizacija Riverwatch, sa vizijom da Una, zajedno sa svojim najvažnijim pritokama, bude zaštićena od izvora do ušća.

Takav model već je primijenjen na rijeci Vjosi u Albaniji, prvom evropskom nacionalnom parku koji štiti kompletan tok jedne divlje rijeke. Organizatori vjeruju da bi rezultati istraživanja mogli predstavljati važan korak ka proglašenju Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“ i dugoročnijoj zaštiti ovog jedinstvenog prirodnog bogatstva.

Una, koja izvire kod Donje Suvaje u Hrvatskoj, kroz Bosnu i Hercegovinu protiče više od 200 kilometara prije nego što se ponovo vrati u Hrvatsku i ulije u Savu. Njene sedrene barijere, vodopadi, brojne pritoke i bogat biljni i životinjski svijet već decenijama privlače pažnju biologa, ekologa i istraživača iz cijelog svijeta.

„Rijeka Una sa svim svojim pritokama je i dalje očuvana rijeka. I dalje je tu većinski slobodna konekcija, bez bilo kakvih vještačkih pregrada i to je toliko rijetko u Evropi, da nema brana na rijeci. I mi ovdje, i sa ovom Sedmicom nauke, sačuvamo taj status ove rijeke. Ljudi takođe vole Unu, ali njoj prijete mnoge prijetnje i rizici, poput masovnog turizma i betonizacije obala, zagađenje, i uobičajene stvari koje se dešavaju sa svim rijekama odnosno sa prirodom uopšte. Mi ćemo izgubiti Unu, takvu kakvu je znamo, ukoliko ne reagujemo. Zato mi ovdje želimo da napravimo istraživanja koja će otvoriti oči da zaštitimo Unu, ali i njene pritoke – Klokot, Krušnica, Japra i ostale rijeke“, rekao je Ulrich Eichelmann iz međunarodne organizacije Riverwatch za Gerilu.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za Gerilu kaže da je Una ugrožena prvenstveno što se neplanski upravlja sa ovom rijekom.

“Imamo nekoliko dionica koje su zaštićene ali dobar dio Une nije zaštićen. Međutim, čak i taj zaštićeni dio trpi od posljedica ilegalne gradnje, od posljedica neplanske gradnje, problem je tu i sa otpadnim vodama, a važno je i napomenuti problem sa planiranim odlaganjem nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u granici sa BiH i u neposrednoj blizini same rijeke Une. Niz problema se veže za Unu, ali prvenstveno je tu problem nepostojanje vizije upravljanja i zaštite rijeke Une”, ističe Topić.

On ipak dodaje da postoji jedinstvo zaštite rijeke Une, ali ne postiji jedinstvo da se problemi sistematski riješe.

“Una je jedna od naših najznačajnijih rijeka i to i jeste razlog zašto se baš na njoj javlja veliki broj što privatnih, što ugostiteljskih objekata, ali ono što je problematično jeste nepostojanje definisane sankcije tj. reperkusije za ilegalno sagrađene objekte na Unu”, ističe Topić.

Već prvog dana istraživanja naučni timovi zabilježili su nekoliko značajnih nalaza. Nekoliko kilometara nizvodno od istraživačkog kampa pronađeni su tragovi aktivnosti dabrova, uključujući tragove ishrane i kretanja, dok su istraživanja kopnenih ekosistema potvrdila prisustvo aktivnih populacija trčaka, grupe tvrdokrilaca čije prisustvo ukazuje na očuvanost prirodnih staništa.

Posebnu pažnju istraživači posvećuju mladici, jednoj od najznačajnijih ribljih vrsta u slivu Une. Ihtiološki timovi tragaju za mladim jedinkama kako bi identifikovali ključna mrijestilišta i prikupili podatke koji bi mogli pomoći u zaštiti ove vrste i njenog staništa.

Paralelno s tim, timovi za riječnu ekologiju mapiraju riječna ostrva i ade, analiziraju vegetaciju i procjenjuju kako promjene vodostaja utiču na njihovo funkcionisanje. Istraživanja će obuhvatiti približno 200 kilometara riječnog toka, od Martin Broda do ušća Une u Savu.

Za profesora Gabriela Singera sa Univerziteta u Innsbrucku, koji predvodi naučni dio ekspedicije, Una predstavlja jedan od najvrjednijih riječnih sistema na evropskom kontinentu.

„Una je izuzetan riječni sistem na evropskom nivou. Ako dođete ovdje kao naučnik, možete raditi decenijama zbog raznolikosti biodiverziteta ovog područja. U razgovoru sa svojim studentima rekao sam im da bih, kada bih bio riba, volio da živim u Uni. Potencijal koji Una ima je izuzetan ne samo za istraživače i naučnike, već i za snimatelje i novinare, jer se ovdje zaista može vidjeti kako izgleda zdrava rijeka“, rekao je Singer.

Naučnici će tokom sedmice istraživati i grupe organizama koje predstavljaju važne pokazatelje kvaliteta vode, poput jednodnevki, tulara i kamenjarki, dok će posebni timovi analizirati stanje pećinskih i kopnenih ekosistema.

Slična istraživanja već su sprovedena na Neretvi, gdje su naučnici pronašli vrste koje do tada nisu bile poznate nauci.

„Na Neretvi smo našli nove vrste za znanost koje nikad prije nisu bile nađene i sada su u opisu. To su vrste koje su nađene samo tamo i nigdje drugdje na svijetu“, rekla je Maja Zagmeister, profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.

Iako se Una smatra jednom od najočuvanijih rijeka u Evropi, stručnjaci upozoravaju da nije pošteđena pritisaka.

„Neobično je vidjeti ovakve rijeke da postoje u Evropi, ovako zdrave i očuvane. Sama rijeka, iako je ovakva kakva jeste, pod velikom je prijetnjom i udarom, prije svega zbog nelegalne gradnje na obali, ribljih farmi, a tu je prijetnja i od nuklearnog otpada, to je priča oko Trgovske gore“, upozorio je Eichelmann.

Za Azru Berbić iz Fondacije ACT, Sedmica nauke predstavlja početak novog poglavlja u borbi za očuvanje Une.

„Kako bismo Unu sačuvali za nas i buduće generacije, moramo zajedno raditi na koracima koji će eliminisati prijetnje s kojima se suočava i osigurati da Una i njene pritoke slobodno i zdravo teku. Kada kažem svi, mislim na naučnike, medije i aktiviste koji su ovdje, ali isto tako i lokalno stanovništvo, vlasti na svim nivoima, neovisno o političkim podjelama te administrativnim i državnim granicama, jer Una je tu da nas spaja“, poručila je Berbić.

Organizatori očekuju da će rezultati istraživanja poslužiti kao dodatna stručna osnova za inicijativu proglašenja Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“. Ukoliko bude realizovana, riječ je o projektu koji bi mogao predstavljati jedan od najvećih poduhvata zaštite prirode u Bosni i Hercegovini i regionu.

GERILA

The post Više od 75 naučnika u Bosanskoj Krupi: Može li Una, jedna od posljednjih divljih rijeka Evrope, dobiti najveću zaštitu? first appeared on Gerila.info.

Više od 70 naučnika iz 17 zemalja svijeta istraživalo je sedam dana gornji tok rijeke Neretve sa ciljem prikupljanja argumentacije za zaštitu ovog područja koje je ugroženo planovima za izgradnju brojnih hidroenergetskih projekata.  Ukoliko dođe do realizacije ovih planova, ovaj jedinstveni riječni sistem bio bi u potpunosti uništen.

Kako ističu iz Centra za životnu sredinu cilj ovog istraživanja je da se ovo područje zaštiti i sačuva, i iz tog razloga se već drugu godinu zaredom organizuje Sedmicu nauke sa baznim kampom u selu Ulog.

„U odnosu na prošlu godinu proširili smo teren istraživanja na druge lokacije gornje Neretve koje do sada nikad nisu bila istraživana. Tako su mnoge pritoke Neretve bile fokus ovogodišnjeg događaja, a to su Jezernica, Ljuta, Međeđak i druge, kao i okolna jezera kao što su Uloško i Kladopoljsko. Posebno je važno što smo proširili istraživanje i upotpunili znanje u određenim grupama organizama, flori i vegetaciji ovog područja, zatim živom svijetu insekata, vodozemaca, gmizavaca, ptica i gljiva“, istakao je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu koji je ujedno i koordinisao ovaj događaj.

Dodao je da  se ove godine priključilo puno više domaćih istraživača.

„To nam je posebno drago, jer su oni odlučili biti dio ovog događaja i dati svoj doprinos u kreiranju jedne pozitivne priče, te kroz umrežavanje sa inostranim stručnjacima i istraživačima dati doprinos novim saznanjima o ovom području i kreiranju preporuka za njegovu bolju zaštitu. Ono što očekujemo u budućnosti jeste da se odustane od hidroenergetske eksploatacije ove rijeke i njenih pritoka i da se pod hitno proglasi Zaštićeno stanište Neretva.“

Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje Sačuvajmo plave srce Evrope u okviru koje se ovaj događaj organizuje ističe da je Neretva jedna od najvažnijih rijeka u Evropi po biodiverzitetu, posebno po pastrmkama, a da je za njega i jedna od najljepših rijeka našeg kontinenta.

„Nažalost, Neretva je bez sumnje najugroženija rijeka Evrope. Čini se da zvaničnici žele u potpunosti uništiti cijelu riječnu mrežu hidroelektranama. Tokom našeg boravka na ovoj rijeci, stručnjaci su istraživali različite grupe vrsta flore i faune i ponovno su bili zapanjeni raznolikošću Neretve, Ljute i Zalomke. Međutim, hidroelektrana Ulog koja je u izgradnji će izazvati katastrofu za biodiverzitet, kao i za lokalne zajednice uz rijeku. Ako ova hidroelektrana bude završena, naučnici predviđaju nestanak mekousne pastrmke, glavatice i jadranske pastrmke. To bi takođe dovelo do ugrožavanja raftinga koji je značajan izvor zarade i glavni turistički potencijal ljudima u Glavatičevu i Konjicu. I sve to zbog proizvodnje električne energije koju podjednako može proizvesti 10-15 vjetroturbina. Ulog hidroelektrana je ludilo i mora se zaustaviti”, zaključuje Eichelmann.

Vodeći naučnik Sedmice nauke na Neretvi, prof. dr Gabriel Singer sa Univerziteta u Insbruku istakao je da nastavljamo sa istraživanjima na ovoj rijeci, jer prošle godine nismo mogli dobiti više uvida u ekološki fascinantan ekosistem koji je dio evropskog nasljeđa, a i zbog toga  što još ne vidimo da su rijeka Neretva i njena dolina čvrsto zaštićene.

„Kako bismo odali počast činjenici da rijeka nije ništa bez svoje doline i da dolina nije mnogo bez svoje rijeke, ove godine smo imali drugačiji fokus: da bismo istinski dočarali vrijednost doline rijeke Neretve uzvodno od Uloga, pješačili smo i radili duž transekata, linija koje se protežu kroz dolinu i rijeku od jedne do druge kraške visoravni.  Naša namjera je bila da istražimo što je moguće više biodiverziteta ove doline u malo vremena koje nam je na raspolaganju. I nismo bili razočarani!  Livade kraških visoravni bile su u punom cvatu i u njima je stotine biljnih vrsta i insekata, obronci doline predstavljali su hrastove i priobalne šume s dijelom vrlo starom i raznolikom šumskom strukturom u kojoj su se nalazile rijetke ptice, a rijeka sa obalskom vegetacijom pokazala je još jednom veliku prirodnost ovog područja. Osim toga, istraživali smo skrivene kanjone i male potoke, pomoću kojih rijeka integrira krajolik i dolazi u bliski kontakt sa svojom kopnenom okolinom. Naša Sedmica nauke bila je puna uspjeha uprkos svoj kiši… ili možda baš zbog kiše, koja je omogućila “zdravo zeleno predoziranje”, što je dobra poslastica za svakog biologa“, rekao je Singer.

Singer ističe da očekuje niz dobrih rezultata istraživanja od naučnika koji su se pridružili ove godine, a koji će vrlo vjerovatno još jednom pokazati koliko bi bilo važno staviti ovo područje pod zaštitu.

„Postizanje statusa očuvanja doline rijeke Neretve uzvodno od Uloga čini se posebno važnim, jer je, na naš očaj, nastavljena izgradnja hidroelektrane Ulog i uništeno je mnogo lijepe priobalne šume u budućoj akumulaciji. Može se očekivati da će ovaj projekat nanijeti veliku štetu rijeci i dolini, kako uzvodno tako i nizvodno.  Sedmica nauke na rijeci Neretvi sama po sebi ne može zaustaviti ovakve, gledano iz perspektive ekologa, očito glupe projekte, ali jedinstvena kombinacija istraživača, fotografa, filmaša i predstavnika medija u tako lijepom ambijentu je zaista snažan korak ka tome. Iskreno se nadam da možemo doprinijeti očuvanju prirode, barem doline gornje Neretve, očuvanju biodiverziteta, ali i velikoj šansi za ekoturistički razvoj lokalne zajednice“, dodaje on.

Rezultat prošlogodišnje Sedmice nauke je pronalazak preko 1000 vrsta, a od ranije je poznato još 300. Od vrsta koje su pronađene na Sedmici nauke su 24 nove za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta novih za nauku, od kojih je jedna i zvanično potvrđena i nazvana je po rijeci Neretvi – Baeoura neretvaensis. Analizirani fizičko-hemijski parametri vode ukazali su na izuzetnu čistoću vode koja je svrstava u I kategoriju kvaliteta.

The post Završena je Sedmica nauke na rijeci Neretva: “HE Ulog je ludilo i mora se zaustaviti!“ first appeared on Gerila.info.

Naučnici okupljeni na drugoj Sedmici nauke na Neretvi su već prvog dana svoje istraživačke misije rekli kako pretpostavljaju da su pronašli nove vrste, što će biti potvrđeno nakon završetka ovog događaja.

The post Sedmica nauke na Neretvi okupila 70-ak naučnika i istraživača, naučnici pretpostavljaju da su već našli nove vrste (FOTO) first appeared on Gerila.info.