Preduzeću Gas-Res biće odobreno dodatnih 58,5 miliona maraka, objavile su jutros Nezavisne novine. Tako će biti okončana saga oko otkupa koncesije od Komsara u vlasništvu Rašida Serdarova. Serdarov je nedavno za otkup koncesije u Ugljeviku tražio dodatne milione. Vlada je odluku o dodatnim sredstvima za otkup koncesije donijela 20. februara. Na ovaj način Gas Res u potpunosti će preuzeti preduzeće Comsar Energy Republika Srpska.

Za realizaciju odluke zaduženi su Ministarstvo energetike i Ministarstvo finansija.

Podsjećamo, Capital je prošle sedmice otkrio da je prokurista kompanije „Comsar Energy RS“ Aleksandar Lozo koji je na tu funkciju imenovan po nalogu Vlade Republike Srpske potpisao ugovor o prenosu koncesije sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik iako za to nije imao saglasnost Skupštine i Nadzornog odbora ovog preduzeća na čijem čelu je još uvijek ruski oligarh Rašid Serdarov.

Serdarov je tražio poništavanje potpisanog ugovora.

Ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik potpisali su 31. januara ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, prokurista „Comsara“ Aleksandar Lozo koji je savjetnik predsjednika Vlade RS i direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković.

Capital je ranije objavio da je Rašid Serdarov i dalje predsjednik Nadzornog odbora „Comsar Energy RS“, iako je ostao vlasnik svega 24 odsto akcija, nakon što mu je javno preduzeće „Gas RES“ isplatilo 181 milion maraka za 74,4 odsto firme. Serdarov je zadržao četvrtinu vlasništva u „Comsaru“ kao zalog dok mu u potpunosti ne bude isplaćena kupoprodajna cijena od 240 miliona KM. To će sada, konačno, biti učinjeno.

Rašid Serdarov nikada nije na osnovu koncesije koju je dobio od Vlade Republike Srpske izgradio termoelektranu a koncesija mu je produžena prije desetak godina iako se tome protivilo Pravobranilaštvo Republike Srpske.

“Treba reći da se radi o beskurpuloznom činu u kojem važnu ulogu ima Petar Đokić jer je Pravobranilaštvo Republike Srpske dalo negativno mišljenje da se produži koncesija jer nije urađeno ništa. I umjesto da se koncesija raskine bez posljedica koncesija se produžava 2018. ili 2019. godine na prijedlog Petra Đokića“, kaže poslanik Liste za pravdu i red u NSRS Nebojša Vukanović.

Vukanović kaže i da je oko otkupa koncesije od Serdarova mnogu sumnjivih i mutnih stvari.

“Treba reći da je Savo Minić rekao da je neku vrstu procjene vršila revizorska kuća Grand Torton koju je osnovao Aleksandar Džombić bivši premijer koji je u prvom mandatu dao koncesiju Serdarovu a sad se povukao formalno z vlasništva zbog sukoba interesa. Vlasnik je njegova kćerka Isidora Džombić Stevandić koja je inače nevjesta Nenada Stevandića“, kaže Vukanović.

Urednik portala Capital Siniša Vukeić podsjeća da su mediji i analitičari još u vrijeme kada je davana koncesija Rašidu Serdarovu upozoravali da je to loš potez Vlade Republike Srpske a da je tadašnja vlast koja je ista kao i današnja tvrdila da nikakvih problema nema.

“Mediji su pisali da se ne može na taj način dati koncesija nad najkvalitetnijim dijelom rudnog nalazista u Ugljeviku Serdarovu, da neće biti dovoljno uglja za Ugljevik. Tadašnja Vlada koja je i sada na vlasti i tadašnji predsjednik Milorad Dodik su govorili da to nije tačno, da ima dovoljno uglja za sve, da će sve biti u redu i nakon toga smo došli u situaciju da kupujemo ono sto je naše, što smo nekom poklonili za džaba“, rekao je Vukelić.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Od Republike Srpske novih 60 miliona Serdarovu! first appeared on Gerila.info.

“Do kraja februara biće isplaćen preostali iznos od 60 miliona maraka i zatvorena cijela priča u vezi sa „Comsarom”, kaže Đokić, dodajući da je ranije rečeno da je sve u vezi sa prenosom vlasništva, a potom i sa prenosom koncesije urađeno u skladu sa zakonom.

On je dodao da mu je iz Ministarstva finansija rečeno da će sredstva biti obezbijeđena, ističući da na osnovu toga govori da će do kraja februara biti isplaćena preostala sredstva „Comsaru“.

Podsjećamo, CAPITAL je prošle sedmice otkrio da je prokurista kompanije „Comsar Energy RS“ Aleksandar Lozo koji je na tu funkciju imenovan po nalogu Vlade Republike Srpske potpisao ugovor o prenosu koncesije sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik iako za to nije imao saglasnost Skupštine i Nadzornog odbora ovog preduzeća na čijem čelu je još uvijek ruski oligarh Rašid Serdarov.

Serdarov je zbog toga uputio pismo Vladi Srpske i Ministarstvu energetike i rudarstva u kojem traži poništavanje potpisanog ugovora i podnošenje krivične prijave protiv prokuriste.

To je očigledno ubrzalo isplatu pa će Vlada, iako budžetom za ovu godinu nije planirala, taj novac ipak obezbijediti u kratkom roku. To bi već mogao da bude 23. februar za kada je Ministarstvo finansija zakazalo aukciju trezorskih zapisa upravo u iznosu koji treba da plati Serdarovu.

Podsjećamo, ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik potpisali su 31. januara ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, prokurista „Comsara“ Aleksandar Lozo koji je savjetnik predsjednika Vlade RS i direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković.

CAPITAL je ranije objavio da je Rašid Serdarov i dalje predsjednik Nadzornog odbora „Comsar Energy RS“, iako je ostao vlasnik svega 24 odsto akcija, nakon što mu je javno preduzeće „Gas RES“ isplatilo 181 milion maraka za 74,4 odsto firme. Serdarov je zadržao četvrtinu vlasništva u „Comsaru“ kao zalog dok mu u potpunosti ne bude isplaćena kupoprodajna cijena od 240 miliona KM.

capital.ba

The post Đokić: Do kraja februara isplatićemo Serdarovu preostalih 60 miliona first appeared on Gerila.info.

Poručeno je ovo iz Ministarstva energetike i rudarstva RS nakon što je CAPITAL jutros otkrio da je prokurista kompanije „Comsar Energy RS“ Aleksandar Lozo, koji je na tu funkciju imenovan po nalogu Vlade Republike Srpske, nezakonito potpisao ugovor o prenosu koncesije sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik. On za to nije imao saglasnost Skupštine i Nadzornog odbora ovog preduzeća na čijem čelu je još uvijek ruski oligarh Rašid Serdarov.

Serdarov je zbog toga uputio pismo Vladi Srpske i Ministarstvu energetike i rudarstva u kojem traži poništavanje potpisanog ugovora i podnošenje krivične prijave protiv prokuriste. U ministarstvu tvrde da je ugovor o prenosu koncesionih prava na ležištu „Ugljevik istok 2“ potpisan od strane ovlaštenih lica upisanih u sudski registar, a na osnovu akata donesenih od strane nadležnih organa privrednog društva „Comsar Energy Republika Srpska“.

„Aleksandar Lozo imenovan je za prokuristu na osnivačkoj skupštini održanoj 26. decembra 2025. godine, čime je stekao zakonsko pravo da, u okviru svojih ovlaštenja, potpisuje relevantna akta. Ministarstvo raspolaže kompletnom dokumentacijom koja to potvrđuje“, saopšteno je iz Ministarstva.

Premijer Savo Minić kazao je danas da do njega „ništa nije došlo“ i da ne može da komentariše navode s kojima nije upoznat. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže kako bi volio da Serdarov dobije i ovaj spor, pa da Republika Srpska baci 180 miliona maraka u vjetar.

„Za Božić je bilo nešto malo grijanja. Nakopali su uglja toliko da upale grijanje. Čitav se sistem raspada, ali je Siniša Karan dobio preko 70 odsto glasova na ponovljenim prijevremenim izborima u Ugljeviku. Čim se sistem raspada, SNSD pobjeđuje. Dok je bilo kakvog-takvog grijanja, oni su gubili. Čudno je da Lozo predstavlja Comsar. Perović bi trebao da odgovori kako je to moguće“, kazao je Vukanović.

Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak kaže da se iz aviona vidi da je došlo do „nevolja u raju“. On kaže da se podijelilo previše desetina miliona maraka i sada je došlo do problema između aktera te igre visokih uloga.

„Neka Vlada Srpske kaže da li Lozo ima odgovarajuću punomoć. Neka oni odgovore na sva pitanja. Ako Vlada Republike Srpske potpiše ugovor sa nekom međunarodnom firmom, a da se onda pojavi informacija da onaj koji je taj ugovor potpisao nije imao na to pravo, to pali sve alarme u normalnoj državi. Ako smo normalni“, istakao je Crnadak.

Ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik potpisali su 31. januara ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, prokurista „Comsara“ Aleksandar Lozo koji je savjetnik predsjednika Vlade RS i direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković.

Rašid Serdarov je i dalje predsjednik Nadzornog odbora „Comsar Energy RS“, iako je ostao vlasnik svega 24 odsto akcija, nakon što mu je javno preduzeće „Gas RES“ isplatilo 181 milion maraka za 74,4 odsto firme. Serdarov je zadržao četvrtinu vlasništva u „Comsaru“ kao zalog dok mu u potpunosti ne bude isplaćena kupoprodajna cijena od 240 miliona KM.

Direktor Gas RES-a Nikica Vranješ potvrdio je prije mjesec dana za CAPITAL da je Serdarov još uvijek na čelu NO „Comsara“, precizirajući da bi do kraja januara trebala da bude održana Skupština akcionara Gas-RES-a na kojoj bi trebao da bude imenovan novi Nadzorni odbor.

„Održane su dvije skupštine akcionara od kojih je na prvoj okončana procedura upisa i Gas RES postao vlasnik 74,4 odsto akcija „Comsara“, a na drugoj skupštini je Aleksandar Lozo imenovan za prokuristu „Comsara. Serdarov do kraja januara treba biti smijenjen sa čela Nadzornog odbora, ali će ostati njegov član dok mu ne bude isplaćen i preostali iznos od oko 60 miliona maraka“,  rekao je Vranješ tada.

G. Dakić / GERILA

The post Đokić pokušava da “smiri” Serdarova i Comsar sa dodatnih 60 miliona KM first appeared on Gerila.info.

Novaković je šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini opštine Ugljevik, a u stolici direktora zamijenio je Diku Cvjetinovića, čiju je smjenu tražio sinoć i Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske.

Sinoć je Dodik na mreži X objavio da očekuje da Nadzorni odbor Rudnika i Termoelektrane Ugljevik (RiTE) „u toku noći smijeni upravu i imenuje novu“.

„Jednako tako očekujem od nadležnih bezbjednosnih organa da ispitaju sve one koji su nezakonito izvršili diverziju i miniranje proizvodnje u RiTE Ugljevik“, napisao je Dodik, pozvavši radnike da se vrate na posao i obećavši da će „sve druge stvari koje su važne za funkcionisanje biti riješene u dogledno vrijeme“.

Prethodnih dana situacija u RiTE je eskalirala nakon što je termoelektrana bila primorana 2. novembra obustaviti proizvodnju zbog nedostatka uglja, kao i zbog protesta radnika.

Centralna tačka spora je polje Ugljevik-Istok 2 koje je ranije dodijeljeno kompaniji Comsar Energy RS, u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova.

Vlada Republike Srpske odlučila je da otkupi koncesiju od Serdarova, ali ne preko RiTE Ugljevik i Elektroprivrede RS, nego će vlasnik koncesije biti preduzeće Gas Res.

Radnici zahtijevaju da ta koncesija bude vraćena RiTE-u i da isključivo njihovo preduzeće eksploatiše ležište i održi proizvodnju uglja.

U petak je održan veliki protest radnika RiTE Ugljevik ispred zgrade preduzeća.

Među zahtjevima, pored vraćanja koncesije, našla se i smjena kompletne uprave i ostavka resornog ministra Petar Đokić.

Iz sindikata je poručeno: „Naš glavni cilj je vraćanje koncesije Ugljevik Istok 2. Mi kao sindikat, zajedno sa radnicima, apelujemo na problem u kojem smo se trenutno našli, a to je da nam nema opstanka bez koncesionog polja Ugljevik Istok 2“, rekao je predsjednik sindikata Boban Benović.

Radnici upozoravaju da će ukoliko se situacija ne riješi, preduzeće u kojem se proizvodi otprilike jedna trećina struje u entitetu ostati bez osnovnog resursa — uglja iz Istoka 2 — čime bi bila ugrožena stabilnost energetskog sistema.

Dodao je: „Sve dok nam to ne potkrijepe nekim dokumentima mi ne počinjemo sa radom.“

S druge strane, uprava RiTE Ugljevik tvrdi da je dijalog u toku i da su neki medijski iskazi u vezi sa koncesijom izvučeni iz konteksta.

Dojučerašnji direktor RiTE Ugljevik Diko Cvijetinović izjavio je: „Ovo su zahtjevi pojedinih neradnika… Iza ovih konstrukcija stoji direktno Luka Petrović. Čovjek koji je u zadnjih 6-7 godina doveo TE Ugljevik i cijeli energetski sistem Srpske u kolaps.“

Resorni ministar Đokić izjavio je da su pravne procedure u završnoj fazi.

„Postoje pravne procedure koje moramo sprovesti. Mislim da je taj proces pri kraju — Gas-Res će preuzeti obaveze i očekujemo da će formalne aktivnosti uskoro biti završene“, izjavio je Đokić.

The post Smijenjena uprava RiTE Ugljevik, novi direktor odbornik SNSD Žarko Novaković first appeared on Gerila.info.

Rezultati su ovo nastali prema sedmom izdanju izvještaja Bankwatcha “Uskladiti ili Zatvoriti”, koji je danas objavljen u saradnji sa Centrom za životnu sredinu i Aarhus Centrom u BiH.

Upravo su iz Centra za životnu sredinu upozorili da je “zagađenje prašinom i dušikovim oksidima iz termoelektrana na ugalj ponovo prekoračilo maksimalne dozvoljene granice”.

BiH postala najveći regionalni zagađivač

Prvi put otkako se vodi evidencija, termoelektrane u Bosni i Hercegovini emitovale su najviše SO₂ u regionu – 212.840 tona, što je 11,3 puta više od sopstvene NERP kvote.

Čak četiri od šest najvećih zagađivača – blokova nalaze se u BiH: Ugljevik 1, Gacko 1, Tuzla 6 i Kakanj 7. Time je BiH pretekla Srbiju, koja je godinama držala neslavno prvo mjesto, a ukupna bh. emisija veća je od zbirne SO₂ emisije svih termoelektrana u Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori zajedno.

Bankwatch procjenjuje da su prošlogodišnje emisije SO₂ iz bh. termoelektrana mogle uzrokovati više od 1.100 prijevremenih smrti u regionu i EU.

„Emisije SO₂ u Bosni i Hercegovini se iz godine u godinu povećavaju… Ukoliko institucije ne reaguju što prije, uskoro ćemo moći da kažemo da smo zakasnili sa energetskom transformacijom“, upozorava Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.

Ugljevik: 85 miliona eura za filtere koji „nisu isplativi“

Termoelektrana Ugljevik ponovo je zabilježila najveće apsolutne emisije u Jugoistočnoj Evropi – 112.943 tone SO₂ u 2024., iako je u pogon još 2021. stavljen postrojen-je za odsumporavanje vrijedno 85 miliona €. Operater RiTE Ugljevik priznaje da sistem ne radi jer predstavlja „ekonomsko opterećenje“  .

TE Ugljevik danas ispušta 50 puta više SO₂ nego poljski Belchatów – najveći zagađivač u EU – dok je 80 miliona € potrošeno na nefunkcionalne filtere.

Gacko obara rekorde u prašini

Blok Gacko 1 ostvario je neslavnu titulu najvećeg emitera lebdećih čestica u regionu: 3.339 tona PM ili 13,7 puta iznad dozvole u 2024, pokazuje najnoviji izvještaj Bankwatcha. Podaci GEM-a za prethodnu godinu (3.241 t PM u 2023.) potvrđuju da zagađenje kontinuirano raste, uprkos obećanoj modernizaciji elektrofilterskih jedinica koja od 2022. nije prošla ni početnu fazu nabavke.

Da se višak čestica preliva u svakodnevni život, demonstrira i platforma IQAir: prosječna 24-časovna koncentracija PM10 od oko 260 µg/m³ u Gacku tokom decembra 2024. bila je pet puta viša od smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (50 µg/m³).

Tuzla i Kakanj rade mimo „opt-out“ roka

Blokovi Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 morali su se ugasiti do 31. decembra 2023. jer su iskoristili 20.000 sati rada bez filtera. Ipak, svi su i dalje u pogonu, zbog čega je Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo novi postupak protiv BiH.

„Nisu ugradili postrojenja za smanjenje emisija i nelegalno su produžili rad blokova… Očigledno im se više isplati trovati svoje građane“, kaže Denis Žiško iz Aarhus centra BiH.

Prema internim podacima Elektroprivrede BiH, samo u prva četiri mjeseca 2025. sporne jedinice ispustile su dodatnih 18.000 tona SO₂ i oko 2.600 tona prašine, čime su premašile godišnje limite predviđene NERP-om. Sekretarijat Energetske zajednice najavljuje mogućnost novčanih kazni i ograničenja izvoza električne energije ako blokovi nastave rad do kraja godine. Istovremeno, kantonalne ekološke inspekcije već su izdale prekršajne naloge u ukupnom iznosu od 1,5 miliona KM, no EPBiH se žalila, pa su postupci i dalje na čekanju.

Račun stiže 2026: EU uvodi CBAM

Od 1. januara 2026. na snagu u punom obimu stupa Mehanizam EU za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), koji će oporezivati struju s visokim ugljičnim otiskom.

Profesor Šemsudin Kušljugić već je upozorio za Gerilu da će „CBAM sa svim posljedicama povući otežan izvoz“ ako BiH nastavi da se oslanja na ugalj.

Trenutna tržišna cijena emisijskih jedinica u EU ETS-u kreće se oko 85 € po toni CO₂, pa bi elektroprivrede iz BiH – prema sadašnjem intenzitetu ugljika – morale plaćati i do 100 miliona eura dodatnih nameta godišnje za izvoz kilovat-sata u Hrvatsku ili Italiju. Time bi električna energija iz starih blokova postala skuplja od prosječne cijene koju već nude solarni i vjetroparkovi u regionu.

Regionalni koordinator Bankwatcha Davor Pehchevski podsjeća: „Ove stare termoelektrane postaće još manje ekonomične – potrebni su nam jasni, izvodljivi planovi gašenja i tranzicije.“

Zašto vlade odlažu neizbježno?

Uprkos rekordnom zagađenju, vlasti i elektroprivrede odlažu ulaganja u filtere ili planove zatvaranja. Dio odgovora leži u političkoj cijeni skuplje struje: EPBiH i ERS i dalje subvencionišu ugalj, dok istovremeno uvozimo energiju a kilovat-sat poskupljuje prema građanima.

Dok se vladajuće strukture bave „kupovinom vremena“, one rizikuju nove tužbe Sekretarijata Energetske zajednice, gubitak prihoda od izvoza struje ka EU i, najvažnije, daljnje narušavanje zdravlja stanovništva.

Šta možemo naučiti od onih koji su uspjeli?

U rješavanju zagađenja iz termoelektrana ima primjera koji dokazuju da se problemi sa zagađenjem nastalim iz termoelektrana na ugalj itekako mogu uspješno riješiti.

Španija je, recimo, 2020. zatvorila 7 od 15 svojih preostalih blokova preko noći. Vlada je istovremeno odobrila “Plan za pravednu tranziciju” vrijedan 250 miliona eura, kojim je nadoknadila gubitak radnih mjesta – rudari su postali tehničari za solarne farme, a dijelovi starih postrojenja pretvoreni su u pogone za reciklažu opreme obnovljivih izvora.

Danska je otišla korak dalje u TE Kalundborg: umjesto da samo stavi filtere, spojila je elektranu s lokalnom rafinerijom, farmom algi i gradskom toplifikacijom. Otpadna para sada grije 23.000 domaćinstava, a sumporni gips se prodaje cementarama. Emisije SO₂ pale su za 95 %, a elektrana posluje s pozitivnom nulom i bez državnih subvencija.

Na Veliko polje kod slovenačkog Velenja država uvodi pilot-projekt “ugljeničnih obveznica” – rudnik dobija sredstva samo ako dokaže pad emisija iznad 10 % godišnje i paralelno zaposli bivše rudare u industriji baterija. Za tri godine, koncentracija lebdećih čestica u obližnjem Šoštanju pala je ispod EU graničnih vrijednosti, a 82 % radnika zadržalo je stalno zaposlenje.

Ako su Španija, Danska i Slovenija pokazale da je moguće spojiti niže emisije, nova radna mjesta i stabilnu mrežu, onda i BiH može prestati da bira između čistog zraka i jeftine struje.

Dejan Rakita / Gerila

The post Preko crvene linije zagađenja: Zastarjele termoelektrane guraju BiH u CBAM sankcije već od 1.januara 2026?! first appeared on Gerila.info.

Iz Dodikovog kabineta saopštili su da je načelnik Ugljevika upoznao Dodika sa katastrofalnim stanjem koje je zatekao u opštini kao i da je to posljedica rada prethodne opštinske uprave. Dogovoreno je niz projekata ali se nigdje ne pominje otkud na sastanku Predsjednika Republike sa načelnikom Ugljevika, na kojem je bila prisutna i ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović, i sin predsjednika Republike Igor Dodik.

Igor Dodik je punoljetni sin Milorada Dodika i koliko je javnosti poznato nema nikakvu funkciju na republičkom niti državnom nivou a nema nikakve veze ni sa lokalnom upravom u Ugljeviku. Dodik mlađi obavlja određene pozicije u stranci svog oca ali budući da je sastanak organizovan u Palati Republike i da nije na stranačkom nivou nejasno je prisustvo sastanku Dodikovog punoljetnog sina.

Na sastanku Milorada Dodika, ministra finansija i načelnika Ugljevika Dragana Gajića dogovoreno je da iz kabineta Predsjednika bude obezbijeđeno 2,5 miliona maraka u ovoj i narednoj godini za izgradnju novog vrtića u ovoj opštini. Nešto što svakako nije u nadležnosti Predsjednika Republike ali isto tako nešto što je postalo uobičajeno.

GERILA info

The post Milorad Dodik na sastanke vodi punoljetnog sina! first appeared on Gerila.info.

Dva najveća proizvođača električne energije u Republici Srpskoj, RiTE Gacko i RiTE Ugljevik, prvi put će u isto vrijeme biti izvan pogona zbog remonta. Dvije termoelektrane proizvode preko 60 odsto električne energije, tako da će tokom ljeta Elektroprivreda RS uvoziti ogromne količine električne energije. Iako se čini kao veliki problem, to je samo kap u moru problema s kojima se susreću u ovim termoelektranama, posebno u Ugljeviku, gdje je skoro pa bačeno 80 miliona evra za sistem za odsumporavanje.

Piše: Dragan Maksimović

„Jači“ od poljskog Belchatow-a

To što su dvije termoelektrane koje proizvode više od polovine električne energije u RS van pogona u isto vrijeme, igla je u plastu sijena za sve probleme u energetskom sektoru. Od arbitražne presude s kojom se tek treba suočiti sa Slovencima kojima duguju preko sto miliona evra, na ime prijeratne izgradnje uz nastavak isporuke električne energije, pa do primjene Nacionalnog plana redukcije emisije štetnih gasova, koji je uslov za primjenu zelene agende, pred termoelektranom je ključan period.

Proces nabavke i ugradnje filtera za odsumporavanje (ODG) u TE Ugljevik počeo je 2017. godine i koštao je nevjerovatnih 80 miliona evra. Tri godine kasnije, kada je stavljen u probni rad, dio sistema koji pokreće filtere pokvario se, za šta je bilo potrebno dodatnih 100 hiljada evra.

Iako bi bilo za očekivati da sistem podliježe garanciji, za to ipak nije bilo uslova jer je nestručnim rukovanjem ta garancija propala. U mreži Bankwatch, koja okuplja organizacije centralne i istočne Evrope koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, kažu da TE Ugljevik emituje 50 puta više sumpor-dioksida u odnosu na najvećeg zagađivača u Evropi, termoelektranu PGE Belchatow u Poljskoj. Nataša Kovačević iz ove organizacije, kaže da oprema ne radi kako treba od njene instalacije.

„Oprema za odsumporavanje je instalirana u procesu rektrifikacije objekta, ali ona od tog perioda ne funkcioniše kako treba“, kaže Kovačević, ističući kako je to dovelo do dodatnih troškova.

„Probni rad je bio 2020. godine. Međutim, elektro – filteri, koji su jedan od preduslova da bi sistem za odsumporavanje mogao da funkcioniše, bili su predimenzionisani i nisu bili dovoljno funkcionalni, zbog čega je TE, kao operator postrojenja, morala da potroši dodatnih 100 hiljada evra“, kaže Kovačević.

Brojke pokazuju da je koncentracija praškastih materija u odnosu na dozvoljene vrijednosti Direktive o velikim ložištima u Ugljeviku čak 10,7 puta veća od dozvoljene, a nakon ugradnje ODG sistema zagađenje je bilo još veće.

Finansijski i ekološki izazovi

U Ugljeviku su nam rekli da je ODG trenutno u zastoju zbog remonta TE i da se trenutno na istom, kao i na sastavnom dijelu TE, takođe obavljaju aktivnosti na pregledu i ispunjavanju preporučenih radova iz uputstava ovlaštenih proizvođača.

„Emisija sumpor-dioksida smanjena je kao posljedica trošenja uglja sa smanjenim SO2, kao i zbog rada sistema za odsumporavanje. Kvarovi su na nivou očekivanih, a remont će biti iskorišten za otklanjanje kvarova i s velikim procentom vjerovatnoće ODG će zajedno s TE biti u kontinualnom radu već tokom mjeseca juna 2025. godine“, rekli su nam u TE Ugljevik.

Međutim, iako se odsumporavanjem emisija sumpor-dioksida umanjuje za više od stotinu puta, taj proces je preskup u uslovima u kojima se nalazi TE Ugljevik i sa svim gubicima sa kojima posluje u posljednjih nekoliko godina. Posebno i zbog arbitražnog spora sa slovenačkom Elektroprivredom, koja očekuje naplatu 100 miliona evra od arbitraže i trećinu proizvedene električne energije dok god je termoelektrana u pogonu.  Što se tiče samog procesa odsumporavanja, u dimne gasove ubacuje se samljeveni krečnjak zajedno sa vodom, koji se u kontaktu sa sumpor – dioksidom izdvajaju i aktiviraju proces njegovog izdvajanja iz dimnih gasova. Međutim, problem je što sistem troši ogromne količine električne energije i povećava vlastitu potrošnju, što automatski smanjuje efikasnost. A u sistemu kakav je trenutno TE Ugljevik, svaka marka koja se ne potroši znači opstanak ove termoelektrane.

„Oni su ugradili to postrojenje, a u prvoj fazi su imali problem s garancijom jer parametri koji se trebaju postići za te čestice nisu bili ispunjeni i onda Japanci nisu htjeli prihvatiti garanciju“, kaže Denis Žiško iz Arhus centra Tuzla, upozoravajući da je to samo dio problema.

Propala investicija i budućnost

„Svako korišćenje odsumporavanja podrazumijeva povećanje troškova proizvodnje, odnosno povećanje cijene električne energije. I tu je ključ problema“, kaže Žiško, navodeći da bi rad u punom kapacitetu značio povećanje cijene električne energije, što se „zbog populizma niskih cijena neće desiti“, te da zdravlje ljudi nikoga ne zanima.

„Iako je taj dio o cijeni mnogo manje bitan od zdravlja ljudi, to nikoga ne interesuje. Zadrži mir populističkim mjerama“.

Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) osigurala je kreditna sredstva za projekat odsumporavanja u TE Ugljevik, a najavljeno je da će u toku narednih šest mjeseci biti sprovedene analize dosadašnjih aktivnosti.  RiTE Ugljevik je najveći proizvođač električne energije u Republici Srpskoj, ali i najveći emiter sumpornih oksida u Evropi. Emisija čvrstih čestica doseže i do 1000 mg po kubnom metru, a projektom odsumporavanja trebalo je da bude smanjena ispod 50 mg. Ekonomista Damir Miljević iz udruženja Reset kaže da je sistem odsumporavanja u TE Ugljevik propala investicija.

„Korišćenje sistema košta, poskupljuje cijenu električne energije iz TE Ugljevik. I zato sistem ne pale. Drugim riječima, bacili smo pare. S obzirom na to da 2028. godine dolazi nova direktiva, ni ovaj sistem neće biti od pomoći“, tvrdi Miljević.

Gašenje termoelektrana?

U Centru za životnu sredinu BiH upozoravaju na ovaj problem godinama, međutim, sluha nema. Urbanističko-građevinska i ekološka inspekcija je u odgovoru navela da je izlazila na teren, ali da nisu preduzimane upravne ni prekršajne mjere prema subjektima kontrole, a da je resorno ministarstvo tek krajem 2021. godine izdalo dozvolu za ODG sistem.

U Elektroprivredi podsjećaju da je ugovor s Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju potpisan 2009. godine. Izgradnja je počela 2017, tri godine kasnije ODG je pušten u probni rad, a rezultati su pokazali da su vrijednosti sumpor-dioksida ispod ugovorom traženih, navode u Elektroprivredi RS.

Iako tvrde da je prije remonta ODG sistem bio u funkciji i da je doveo do smanjenja štetnih čestica, ranije su potvrdili da se radi o velikim troškovima koji na dnevnom nivou iznose oko 40 hiljada maraka, dok je mjesečno samo za troškove zbrinjavanja gipsa nakon procesa odsumporavanja potrebno oko 100 hiljada maraka. Ako se ovome doda kredit od devet miliona maraka Japanskoj agenciji na godišnjem nivou, jasno je zašto se u praksi ne vide rezultati kada je riječ o smanjenju zagađenja.

Nacionalnim planom redukcije emisija (NERP), čija je realizacija preduslov za implementaciju Zelene agende, predviđeno je i smanjenje emisija sumpor-dioksida iz termoelektrana u BiH na najmanju moguću mjeru. Ukoliko se u tom procesu ne uspostavi sistem odsumporavanja, alternativa je gašenje termoelektrana do 2027. godine, prenosi BHRT.

The post Odsumporavanje gubitaka TE Ugljevik first appeared on Gerila.info.

Serdarov, koji je preko preduzeća iz Kipra većinski vlasnik ovog preduzeća sa 98,40%, svoje pismo adresirao je na preduzeće GAS RES, a ne na Vladu Republike Srpske ili Elektroprivredu Republike Srpske, iako mu je drugi, manjinski partner, RiTE Ugljevik sa 1,60 posto udjela u vlasništvu COMSAR ENERGY REPUBLIKA SRPSKA.

Ipak, njegovo PISMO NAMJERE, koje se nalazi u posjedu portala GERILA, dostavljeno je i nekolicini institucija koje su uključene u ovaj posao, a predstavnici Republike Srpske već mjesecima su krili ovo pismo od javnosti u RS.

Pismo je poslato 5. novembra 2024. godine, više od mjesec i po dana prije nego što je postojeća Termoeletrana u Ugljeviku ispala iz sistema zbog nedostatka uglja. Već 30. novembra postojeća Termoelektrana je prestala sa radom zbog nedovoljnih količina uglja i nije bila u pogonu desetak dana.

Od tada do danas elektrana u Ugljeviku je još dva puta višednevno ispadala iz sistema, te je ova energetska kriza trajala do 23. januara.

“Imajući u vidu potencijal i značaj projekta TE Ugljevik 3 za dugoročnu energetsku nezavisnost Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i cijele regije, a naročito u svjetlu energetske krize nastale usljed aktuelnih svjetskih dešavanja, ovim putem iskazujem namjeru za prodaju svog članskog udjela vašem preduzeću, te vas pozivam, ukoliko ste zainteresovani za kupovinu istog, da me obavijestite o svom interesu za preuzimanje udjela, radi preuzimanja daljih koraka za potpuno preuzimanje članskog udjela“, naveo je Serdarov.

Kako je naveo u pismu, društvo je nosilac koncesije za izgradnju i korištenje Termoelektrane Ugljevik 3, opština Ugljevik sa koncesionim periodom od 44 godine, za dva bloka instalisane snage od 2X350 MW i godišnje proizvodnje procijenjene na 4900GWh, sa superktičnim parametrima kao odgovor na nove BAT propise Evropske unije o emisijama.

“Društvo je nosilac tri prateće koncesije, dvije za eksploataciju uglja na ležištima Ugljevik Istok 2 i Delići i Peljave – Tobut opština Ugljevik. Društvo je od Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske dobilo odobrenje za izvođenje rudarskih radova i eksploataciju uglja na ležištu Ugljevik – Istok 2 na lokalitetu „Gajići“”, dodaje Serdarov u pismu namjere.

Iz preduzeća GAS RES nisu htjeli da potvrde autentičnost pisma, niti detalje o pregovorima sa Serdarovim.

“Vezano za Vaš upit, saopštavamo Vam sledeće:

Vlada Republike Srpske u funkciji Skupštine Društva “Gas-Res” preduzeća za gasne projekte Banja Luka, donijela je Odluku o davanju saglasnosti za vođenje pregovora sa “Comsar Energy Group Limited” Nikozija u vezi sa otkupom udjela u “Comsar Energy Republika Srpska”.

U fazi koja se odnosi na sami početak pregovora, nismo u mogućnosti da Vam pružimo više informacija i odgovore na Vaša pitanja”, navodi se u odgovoru iz ove kompanije.

Da je Serdarov poslao ovo pismo, danas je potvrdio i ministar energetike Petar Đokić.

“Vlada Republike Srpske dala je saglasnost preduzeću COMSAR RS da bude nosilac i te vrste djelatnosti, pored djelatnosti prometa gasa. Mi smo i prije nego što smo imali ovo probleme sa Ugljevikom imali Pismo namjere koje je dostavljeno od kompanije Comsar Energy s ciljem da se uđe u pregovore oko tog projekta i mi smo tu aktivnost počeli. Ta aktivnost je počela i prije nego što je počela ova posljednja situacija kada je Termoelektrana Ugljevik ostala bez uglja. Te aktivnosti su u toku”, izjavio je danas Đokić.

Direktor RiTE Ugljevik Diko Cvjetinović danas je u izjavi za Gerilu rekao da ne zna ništa o ponudi Serdarova, kao i da on nije uključen u pregovore, iako je predstavnik preduzeća koje je manjinski partner Serdarovu u firmi Comsar energy RS.

“Te pregovore vodi Vlada. Vi znate da je Vlada donijela odluku i mislim da se ti pregovori odvijaju, tako da bi za više informacija trebalo da kontaktirate Vladu”, dodao je Cvjetinović.

Kako je rekao, s obzirom da tu nije dugo (na poziciji direktora RiTE ugljevik), nije upoznat da li je Serdarov slao pismo o prodaji svog udjela, što je malo vjerovatno.

Cvjetinović je na poziciju direktora u RiTE Ugljevik imenovan 29. decemra 2022. godine, dok je Serdarov svoje pismo namjere poslao 5. novembra 2024. godine.

Ni predstavnici sindikata u RiTE Ugljevik kažu da nisu upoznati sa dopisom koji je Serdarov poslao institucijama RS, to jeste da nisu znali da Serdarov ionako planira da proda svoj udio, još prije nego što je Termoelektrana stala s radom zbog nedostatka uglja.

“Mi samo želimo da se ovo što prije završi i da se što prije vrate koncesiona prava Republici Srpskoj da bi RiTE mogle nesmetano da rade”, izjavio je predstavnik sindikata Boban Benović.

Vrijednost preuzimanja oko 120 miliona evra

Poslovni portal Capital objavio je prije nekoliko dana da će Vlada Republike Srpske platiti Serdarovu preuzimanje preduzeća 120 miliona evra, odnosno oko 234 miliona KM.

Kako je navedeno, toliko iznosi procjena vrijednosti tog preduzeća prema posljednjoj od nekoliko analiza koje su do sada rađene po narudžbi Comsara, a da je u toku nova analiza prema kojoj bi vrijednost kompanije „Comsar energy RS“ mogla značajno biti veća i to upravo zahvaljući posljednjim potezima Vlade RS. Ona je ovoj kompaniji dala dozvolu da eksploatiše ugalj i prodaje ga na slobodnom tržištu, dok je osnovnim koncesionim ugovorom taj ugalj mogao da se koristi samo za potrebe termoelektrane koju je „Comsar“ trebao da izgradi.

Prije pet-šest godina „Comsar“ je tražio 98 miliona evra, ali je svakom novom analizom i protekom vremena taj iznos rastao. Posljednjim aneksima ugovora koji su potpisani sa Vladom „Comsar“ se zaštitio od mogućnosti da Srpska jednostrano raskine ugovor ukoliko on ne ispunjava svoje obaveze tako da se jedino može pokrenuti međunarodna arbitraža, a ona bi trajala godinama i Republika Srpska bi rizikovala da izgubi stotine miliona evra, navedeno je u tekstu portala Capital.

Gerila.info

The post Rašid Serdarov prije nekoliko mjeseci poslao pismo namjere o vraćanju koncesije Republici Srpskoj (FOTO) first appeared on Gerila.info.

Prema riječima načelnika opštine Ugljevik, Dragana Gajića, Vlada Republike Srpske odlučila je otkupiti firmu “Comsar Energy” od ruskog oligarha Rašida Serdarova, zajedno s koncesionim poljem “Ugljevik – Istok 2”.

Otkupom ove firme rješavamo gorući problem koji nas prati već mjesecima. Ležište ‘Istok 2’ će pripasti Vladi, što će omogućiti nesmetan rad termoelektrane i stabilnu proizvodnju električne energije“, izjavio je Gajić.

On je rekao da se procjenjuje da na ležištu “Istok dva” ima 48 miliona tona uglja, a za nesmetanu proizvodnju godišnje je potrebno dva miliona tona.

Pozadina problema

Saga oko koncesionog polja “Istok 2” traje još od 2013. godine, kada je Vlada Republike Srpske dodijelila pravo na eksploataciju ruskog investitoru Rašidu Serdarovu i njegovoj kompaniji „Comsar Energy“. Vrijednost investicije tada je procijenjena na više od 400 miliona konvertibilnih maraka, ali obećanja o razvoju i zapošljavanju ubrzo su zamijenili problemi s ispunjavanjem ugovornih obaveza i nedostatak konkretnih ulaganja.

Koncesija na “Istok 2” dodijeljena je 2013. godine “Comsaru” Rašida Serdarova, u vrijeme kada je ministar energetike bio SNSD-ov Željko Kovačević, dok je aktuelni ministar Petar Đokić potpisao anekse ugovora.

Radnici RiTE Ugljevik su u protestima isticali kako su zbog ove koncesije termoelektrana i rudnik dovedeni u nezavidnu situaciju. U nedostatku domaćeg uglja, RiTE Ugljevik je bio primoran zaustavljati rad u nekoliko navrata, što je ugrozilo stabilnost snabdijevanja električnom energijom.

Protesti radnika započeli su sredinom januara 2025. godine, a kulminirali blokadom magistralnog puta Bijeljina – Tuzla. Sindikat RiTE Ugljevik, predvođen Bobanom Benovićem, jasno je poručio da neće odustati dok se koncesiono polje “Istok 2” u potpunosti ne vrati preduzeću.

„Naši zahtjevi su jasni: vraćanje koncesije i obezbjeđivanje uslova za stabilan rad. Ne dozvoljavamo trećim licima da eksploatišu ugalj i bogate se na račun radnika. Ukoliko ministar ne može da riješi problem, neka podnese ostavku“, izjavio je Benović tokom jednog od protesta.

Nova odluka Vlade

Posljednje informacije sugerišu da je Vlada RS odlučila prekinuti ovu dugotrajnu krizu. Prema dogovoru postignutom između Vlade i predstavnika „Comsar Energy“, ležište “Istok 2” biće vraćeno u vlasništvo Republike Srpske u narednih 15 dana. Ova odluka dolazi nakon što su radnici javno izrazili nepovjerenje prema obećanjima uprave i Ministarstva energetike.

Direktor RiTE Ugljevik, Diko Cvijetinović, izjavio je da je odobren ulazak u koncesiono polje za potrebe rudnika.

“Želim da vas upoznam – sve one priče kako će doći do privatizacije RiTE Ugljevik su neistinite. Juče je okončana prva dokapitalizacija RiTE Ugljevik i uplaćeno je 20 miliona kako bi se izmirile obaveze prema Slovencima”, rekao je Cvijetinović, ali je naišao na skeptične reakcije radnika, koji su zahtijevali konkretne dokaze i hitne akcije.

RiTE Ugljevik je od vitalnog značaja za energetsku stabilnost Republike Srpske. Ova termoelektrana, zajedno s termoelektranom u Gacku, proizvodi oko 70% električne energije u ovom entitetu. Problemi s nestašicom uglja već su rezultirali višednevnim prekidima rada i gubitkom prihoda, što je dodatno opteretilo “Elektroprivredu RS”.

Novi početak ili još jedno obećanje?

Ako se ispoštuju najavljene mjere, ova odluka Vlade mogla bi označiti kraj jedne od najvećih industrijskih kriza u Republici Srpskoj posljednjih godina. Međutim, radnici i dalje ostaju oprezni, insistirajući na transparentnosti i stalnom nadzoru nad implementacijom dogovorenog.

Kako je poručio Benović: „Idemo do kraja, dok se obećanja ne pretvore u stvarnost.“

GERILA

The post Da li su radnici RiTE Ugljevik izvojevali ključnu pobjedu i šta donosi otkup „Comsara“? first appeared on Gerila.info.

Podrška lokalnih zajednica i udruženja

Građansku inicijativu pokrenula su udruženja „Eko put“ iz Bijeljine, „Čuvari Majevice“ i „PEU Korak“ iz Zvornika, uz podršku stanovnika majevičkog kraja i načelnika osam lokalnih samouprava, koji su već potpisali zajedničku deklaraciju protiv otvaranja rudnika. Cilj inicijative je očuvanje jedinstvenih prirodnih resursa i sprječavanje potencijalnih ekoloških katastrofa.

“Peticija se obraća Narodnoj skupštini RS da stavi moratorijum na dodjelu koncesija na planini Majevici, dok se ne riješi njen status parka prirode. Ovim putem mi želimo da damo svoj glas javnosti, da nadležni shvate da je volja naroda Majevice zdrav život, zdrava priroda, čista voda i čist vazduh, a ne otvaranje rudnika koji se daju stranim kompanijama za mizerne rudne rente od kojih stanovništvo neće imati nikakve koristi, a ostajaće im samo zagađenje i devastacija prirode, kao i narušavanje zdravlja ljudi”, rekla je za Gerilu Andrijana Pekić Tešanović iz “Čuvara Majevice”.

“Gradjanska inicijativa Majevica park prirode a ne rudnik litijuma izmedju ostalog važna je zato sto je povezala ljude, gradjane, stanovnike ne samo područja Majevice, već mnogo šire, čitave BiiH, da dignu svoj glas za vlastitu budućnost gde želimo da živimo u zemlji gde ćemo piti cistu vodu, udisati zdrav vazduh i jesti hranu uzgojenu na zdravom zemljištu. Ova peticija je važna zato sto je svaki glas bitan i zato sto se svaki čovjek pita”, izjavila je za naš portal Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Ekološkog udruženja „Eko put“.

Peticija i naredni koraci

Prikupljanje potpisa trajaće 30 dana, do 19. januara 2025. godine, na posebnim lokacijama u svakoj od navedenih opština. Da bi inicijativa bila razmatrana u Narodnoj skupštini Republike Srpske, potrebno je prikupiti najmanje 3000 potpisa punoljetnih građana s prebivalištem u Republici Srpskoj.

Tekst inicijative već je podnesen Narodnoj skupštini, a konačna odluka o sudbini Majevice zavisi od glasanja u parlamentu.

Neprocjenjiva prirodna baština

Planina Majevica nije samo dom brojnim endemskim vrstama, već i mjesto od velikog paleontološkog značaja. Prema istraživanjima, na ovom području su pronađeni fosilni ostaci marinskih organizama iz Panonskog mora, koji datiraju između deset i petnaest miliona godina. Upravo ove karakteristike čine Majevicu prioritetnim kandidatom za zaštitu u okviru evropske mreže Natura 2000.

Apel građanima

Organizatori pozivaju sve građane Republike Srpske da se uključe u ovu akciju i daju svoj glas za očuvanje planine Majevice.

„Vaš potpis može odlučiti sudbinu jednog od najvrijednijih prirodnih resursa naše zemlje,“ poručili su iz udruženja.

Ova inicijativa predstavlja ključni korak u zaštiti planine Majevica, ali i širi podsjetnik na važnost očuvanja prirodnih bogatstava od ekološki štetnih projekata.

Podsjećamo, vijest da je litijum pronađen u na obroncima planine Majevice odjeknula je medijski u oktobru prošle godine. Geološka istraživanja je radila kompanija „Ar Core” AG iz Švajcarske, a rezultati su navodno pokazali da u toj oblasti rezervi litijuma ima oko 1,5 milion tona.

“Po potvrđenim rezervama i onom što smo radili u istraživanjima konstatovali depozit od 1,5 miliona litijum karbonata. To nije konačna količina projekta, a to će kasnije, kako je to zakon propisao, da se mijenja, a mi očekujemo na više. Što se tiče učešća litijuma u kvantitativnoj strukturi cjelokupne mineralne strukture ležišta on je najmanje prisutan, odnosno najviše je prisutan magnezijum“, rekao je ranije za Gerilu Vladimir Rudić, direktor Ar Core u BiH.

Iako je zakonom propisan rok za podnošenje zahtjeva za eksploataciju litijuma dvije godine od dana završetka istraživanja, a koji  je u slučaju nalazišta litijuma i drugih ruda na teritoriji Lopara imala firma Ar Core koja je vršila i istraživanja i čiji rok je istekao 31.jula ove godine, Vlada RS je odlučila da taj rok pomjeri na početak 2025. godine.

Dejan Rakita / GERILA

The post ČISTA PRIRODA ILI LITIJUM: Počinje potpisivanje peticije u Zvorniku, Bijeljini, Loparama i Ugljeviku first appeared on Gerila.info.