Policija je ignorisla pozive građana koji su prijavljivali da se u Tuzli nalazi nekoliko grupa od po pedesetak mladića. Građani su prijavljivali sumnjivo ponašanje s obzirom da taj dan u Tuzli nije bilo nikakve fudbalske utakmice. Gerila saznaje i da su hrvatski huligani granični prelaz Kamensko prešli bez bilo kakvih dodatnih provjera što je ogroman propust BiH granične službe.

Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine i Graničnu policiju BiH smo pitali kako je uopšte ošlo do situacije u kjoj više od stotinu huligana pređe državnu granicu, grupiše se na javnom mjestu u blizini međunarodnog aerodroma i naoružano palicama i hladnim oružjem napadne građane Bosne i Hercegovine koji su mirno napuštali aerodrom nakon leta iz Švedske. Po odgovoru Granične policije zaključuje se da niko ne osjeća bilo kakvu vrstu odgovornosti. Oni napominju da ne mogu davati informacije s obzirom da istragu vrši MUP Tuzlanskog kantona u saradnji sa nadležnim tužilaštvom.

“Granična policija BiH postupa u skladu sa svojim nadležnostima i poduzima sve raspoložive mjere kako bi se zaštila državna granica i očuvala sigurnost BiH, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i vlastitim planovima. Istovremeno, Granična policija BiH nastavlja ulagati sve svoje ljudske resurse i materijalno tehničke kapacitete u zaštitu državne granice i odlučna je poduzimati sve raspoložive mjere i radnje na suzbijanju svih oblika prekograničnog kriminala i drugih nezakonitosti, kako samostalno, tako i u saradnji s drugim agencijama za sprovođenje zakona, a sve u cilju stvaranja sigurnog okruženja za sve građane u BiH. Također, u svim slučajevima prelaska državne granice postupamo u skladu sa svojim nadležnostima i u skladu sa Zakonom o graničnoj kontroli“, piše u odgovoru iz Granične policije Bosne i Hercegovine.

U napadu hrvatskih huligana na navijače Crvene zvezde koji su se vraćali iz Malmea povrijeđeno je desetak državljana BiH, dva teže. Povrijeđeno je i devet napadača.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, takođe, odgovorili su da detaljnije informacije iz istrage koja je u toku ne mogu saopštiti već da to isključivo može učiniti tužilaštvo Tuzlanskog kantona. Ranije su objavili kako je saradnjom policije i građana spriječen još veći sukob. Naveli su da su povrijeđena 23 lica a da se 14 njih dovodi u vezu sa počinjenjem krivičnog djela. Od tog broja 11 je iz Hrvatske.

Opštinski sud u Živinicama odredio je jednomjesečni pritvor za 11 hrvatskih državljana i 3 državljanina Bosne i Hercegovine, iz Brčkog, Čitluka i Međugorja.

The post Policiji u Tuzli prije napada prijavljivane sumnjive grupe u gradu!? first appeared on Gerila.info.

To što su napadači navijači splitskog Hajduka a napadnuti državljani BiH su se vraćali sa Zvezdine utakmice najmanje je bitno u cijeloj priči. Činjenica je da je stotinjak huligana, stranih državljana, naoružanih hladnim oružjem pod okriljem mraka i magle napalo tridesetak državljana Bosne i Hercegovine koji su mirno napuštali tuzlanski aerodrom nakon leta Malme-Tuzla. Hrvatski državljani su u BiH ušli preko graničnog prelaza Kamensko uz obrazloženje da idu na humanitarni turnir u Žepče. Granična policija BiH ih je bez dodatnih provjera pustila. Izvor Gerila info iz bezbjednosnih struktura BiH navodi da bi malo detaljnija provjera pasoša na granici “morala otkriti da se radi o huliganima jer je teško povjerovati da među onima koji su ušli u BiH nije bilo lica koja od ranije imaju problema sa zakonom i istoriju u navijačkim neredima u Hrvatskoj“.

“Radi se o nevjerovatnom propustu BH graničara koji pokazuje koliko je kompletan sistem truo i pun pukotina. Da je bila obrnuta situacija hrvatska granična služba bi pretresla pasoše i vozila do detalja“, kaže sagovornik Gerila info.

Drugi nevjerovatan propust leži u činjenici da su hrvatski huligani u teretnim kombijima punim naoružanja čekali određeno vrijeme u blizini aerodroma a da nisu primjećeni od strane policije Tuzlanskog kantona i granične policije BiH koja patrolira tim područjem, navodi naš sagovornik.

Treći propust, najmanje bitan na kraju, jeste objavljivanje imena svih povrijeđenih u napadu. Imena povrijeđenih i državljana BiH i napadača iz Hrvatske (povrijeđeno je devet lica iz Hrvatske) objavio je velik broj medija u Bosni i Hercegovini. Navedena su čak i mjesta u kojima imaju prebivalište.

U napadu, koji većina medija u BiH naziva i navijačkim sukobom, teže su povrijeđena dva državljana BiH, desetak lakše.

Iz Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine danas nisu odgovorili na pitanja Gerila info u vezi sa napadom u Tuzli, propustima, odgovornosti i eventualnim ostavkama. U telefonskom razgovoru nam je portparol tog ministarstva rekao da su upit proslijedili Graničnoj policiji BiH od koje čekaju odgovor.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona odgovorili su da detaljnije informacije iz istrage koja je u toku ne mogu saopštiti već da to isključivo može učiniti tužilaštvo Tuzlanskog kantona. Ranije su objavili kako je saradnjom policije i građana spriječen još veći sukob. naveli su da su povrijeđena 23 lica a da se 14 njih dovodi u vezu sa počinjenjem krivičnog djela. Od tog broja 11 je iz Hrvatske.

Policiju u Tuzli danas je kritikovao predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić. On je rekao da je ogorčen činjenicom da su strani državljani u sred Bosne i Hercegovine napali državljane BiH

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Ko će odgovarati za napad na državljane BiH oružjem kod tuzlanskog aerodroma? first appeared on Gerila.info.

Piše: Kristina Ljevak Bajramović

Zbog sumnje na trgovinu ljudima i seksualnu eksploataciju dvije djevojčice rođene 2009. godine, uhapšeno je osam osoba, među njima i četvorica službenika Uprave policije MUP-a TK. Osumnjičeni su Besim Kopić, Miralem Halilović, Jasmin Modrić, Dževad Požegić, Šemsudin Kadrić, Zijad Jagodić, Sulejman Šehić i Nedim Avdić. Nakon pretresa na više lokacija u Kalesiji, Živinicama i Banovićima predati su u nadležnost Tužilaštva Tuzlanskog kantona, koje je predložilo pritvor, a Kantonalni sud u Tuzli odredio jednomjesečni pritvor. Uprava policije je, u skladu s procedurom, suspendovala četvoricu policajaca obuhvaćenih istragom.

Prema navodima Tužilaštva, dio osumnjičenih je od aprila 2024. do kraja jula 2025. vrbovao, navodio i prevozio djevojčice na više lokacija na području Kalesije, Živinica i Srebrenika, predavao ih drugim osobama i skrivao radi prostitucije i drugih oblika seksualnog iskorištavanja. U istom periodu pojedini osumnjičeni su, znajući da je riječ o maloljetnim žrtvama, koristili njihove seksualne usluge i plaćali za to. U spisima se navodi da su djevojčice bile u sistemu socijalne zaštite i smještane i u Prihvatilište Doma za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla, te da je njihova ranjivost iskorištena kako bi bile ponovo izlagane eksploataciji.

Za krivično djelo trgovine ljudima iz člana 210a stav 2 Krivičnog zakona FBiH propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina.

Ovo su zvanične informacije o slučaju, one početne tačke na koje se svodi svaka službena verzija. Za površne, one će biti dovoljne da po inerciji posegnu za općim mjestima i zaključe da je “potresena javnost”. Kasnije ću o toj “potresenoj javnosti”. Sada, dok govorimo o jeziku, podsjetit ću na ono što su odgovorni pojedinci i pojedinke, kao i Fondacija CURE, već jasno rekli i rekle. Zloupotreba djevojčica s ciljem seksualnog zlostavljanja, tačnije silovanja, nisu i ne mogu biti “seksualne usluge”. Usluge, seksualne i svake druge, mogu pružati samo punoljetne osobe. Korištenje eufemizama u ovom i sličnim slučajevima ničemu ne doprinosi osim pokušaju da se umanji užas zbog kojeg bi u civiliziranom svijetu padale vlade, u zemljama u kojima ministri podnose ostavku zbog kupovine čokolade službenom karticom, na primjer. Zbog toga ovdje nema “potresene javnosti”. Postoji društvo letargije i korupcije. Društvo koje je svakim snalaženjem, svakim priskrbljivanjem propusnice na šalteru, krčilo put za ovakva zlodjela. U ovom slučaju nema nevinih. Postoje samo manje i više odgovorni.

Mi smo othranili sistem u kojem je moguće da više pažnje privlače vijesti o Dodikovim sankcijama ili o tome koliko je članova Naroda i pravde napustilo stranku. Mi smo omogućili da u državnim institucijama sjede ljudi koji ovakvu tragediju koriste za lična i politička prepucavanja, koji preko istraumatiziranih života dvije djevojčice pokušavaju pribaviti još jedan mandat.

Mi smo oni koji su dopustili da se broj žrtava različitih oblika zlostavljanja, koja su se posljednjih godina nerijetko završavale femicidom, uključujući i onaj najmonstruozniji, ubistvo Nizame u direktnom internet prijenosu, svede na statistiku. Umjesto da se postavi pitanje lanca odgovornosti i niza propusta koji se kontinuirano dešavaju u Tuzlanskom kantonu, biramo da prebrojavamo naslove i mandate. Ovo je bilans našeg pristanka i naše šutnje u institucijama i izvan njih.

Kada institucija koja skrbi o djeci govori o „linču“ medija i građana, a ne o vlastitoj ulozi u lancu propusta, to nije zaštita djece nego skretanje pogleda sa onoga što bi moralo biti u fokusu. Umjesto da se najprije kaže šta je urađeno odmah po saznanju, ko je obaviješten, koji su protokoli aktivirani i zašto oni nisu spriječili ponovni povratak u rizik, dobijamo opravdanja i uvrijeđen ton. To nije briga, to je pranje ruku.

Niko ne osporava da Prihvatilište postoji kao hitna mjera i da se djeca smještaju odlukom centara za socijalni rad. Ali između definicije na papiru i života jedne djevojčice postoji čitav svijet odgovornosti. Ako su djeca dolazila i odlazila, ako su bivala vraćana nakon bježanja, ako su o njihovim kretanjima postojali tragovi i službene zabilješke, onda postoji i niz trenutaka u kojima su stručne službe mogle i morale reagovati odlučnije. Ko je potpisivao procjene rizika. Ko je dobio upozorenja. Ko je pratio plan zaštite i zašto nije insistirao na promjeni pristupa kada je bilo jasno da plan ne funkcionira. Na ta pitanja se ne odgovara nabrajanjem statistike i odbrane ugleda ustanove. Odgovara se preuzimanjem dijela krivnje i jasnim planom kako da se ovo nikada više ne ponovi.

Pozivati na suzdržanost javnosti ima smisla samo ako istovremeno pozivate na maksimalnu transparentnost institucija. Djeca nisu štit iza kojeg se sklanjamo dok čekamo da bura prođe. Djeca su razlog da odmah otvorimo sve zapisnike, da provjerimo svaku proceduru, da priznamo gdje smo zakazali i da tražimo pomoć ako je sistem premoren i potkapacitiran. U suprotnom, svaka rečenica o „šteti ugledu Doma“ zvuči kao zamjena teza. Ugled se ne čuva saopćenjima, nego istinom, odgovornošću i promjenom prakse. A to počinje od rečenice koja nedostaje u saopštenju direktorice a trebala bi glasiti – pogriješili smo i spremni smo snositi posljedice.

U ovom, kao i u drugim slučajevima, postoji dovoljno razloga da se prstom pokaže na medije, ali ne da bi se ispod tog prsta sakrili vlastiti propusti. Mediji su i ovoga puta prekršili etička pravila i elementarna načela profesije, intervjuišući biološke srodnike djevojčica i posredno otkrivajući njihov identitet. Kada sistem već nije spriječio zločin, minimum pristojnosti je da ne povrijedi ponovo one koji su već povrijeđeni.
Ako zločini nisu prevenirani, preostaje da zaštitimo identitet žrtava sa ozbiljnošću koja ne traži izgovore. Najstrože kazne za počinioce, saučesnike i one koji su gledali u stranu moraju biti praćene jasnim standardima izvještavanja, u kojima nema prostora za senzacionalizam, porodične “ispovijesti” i fotografije iz privatnih arhiva.

Svjesno ovoga puta biram riječ žrtva, a ne preživjela. Umorna sam od feminizma u jeziku i njegovog odsustva u djelima. I pitam se može li se ovako nešto suštinski preživjeti, a ne samo fizički nastaviti postojati. Ovo pitanje nije retoričko. To je mjera naše odgovornosti prema djevojčicama čija je budućnost već narušena.

Ako je neko zaboravio, mi pripadamo mentalitetu koji kao dnevnu rutinu praktikuje virenje kroz špijunku. Znamo šta je komšiji za ručak. Znamo ko je iz kakve familije i gdje se kopa. Više volimo zaviriti u tuđu avliju nego pomesti svoju. Pa kako je onda moguće ne znati za organizovani zločin seksualnog zlostavljanja maloljetnica u kantonu veličine predgrađa neke metropole.

I sve da je moguće ne znati da se u komšiluku odvija trgovina ljudima, kako objasniti potpuni izostanak sistema prevencije. Možemo li, za početak, razmisliti o uvođenju redovnih sistematskih pregleda u domovima za nezbrinutu djecu. Namjerno pišem nezbrinutu, a ne djecu bez roditeljskog staranja, jer je to stanje stvari koje ovaj slučaj razotkriva. Ako bi redovni protokol uključivao ginekološki pregled te psihološku i pedagošku opservaciju, postojala bi šansa da se primijeti kako se nešto događa prije nego što sve postane toliko očigledno da više nema glave koja se može okrenuti na drugu stranu.

U nekim od medijskih izvještaja moglo se pročitati da je riječ o djevojčicama s poteškoćama. Sve i da nisu imale psihičke ili intelektualne smetnje, sada će ih imati. Prije devet godina pisala sam tekst o brizi o djeci s poteškoćama bez roditeljskog staranja. I u nemalom novinarskom stažu to je i dalje tekst do kojeg sam, s najvećom mukom došla, uz premalo sagovornika. Neki su samo spominjali deinstitucionalizaciju kao naučenu mantru, bez konkretnih prijedloga, pa nisu ni uvršteni u članak, dok su nerijetki, a odgovorni, pod različitim izlikama, odbijali govoriti.

U zemlji u kojoj se i lokalna i međunarodna politika vodi putem društvenih mreža, a ministri raspravljaju na Facebooku, ne čudi što ne postoji svijest o onima koji svoj život počnu i završe u institucijama. Mnogo nam je važnije hoće li se Dodik otcijepiti i zašto neće nego kako žive oni deprivilegirani i koliko se zloupotrebljavaju, u potonjem slučaju zlostavljaju, zbog vlastite nemoći i društvene nebrige.

Plašim se da će se sve na kraju pretvoriti u gromki aplauz onima koji su trgovinu djecom i silovanje “otkrili”, kao da im to nije dio posla, odgovornosti i obaveze. A onda će se, do novog slučaja koji će “uznemiriti javnost”, ovaj zaboraviti. U zemlji u kojoj je predizborna kampanja jedina konstanta i vodi se neprestano, s intenziviranjem u izbornoj godini, a takva je naredna.

Uvredljiv je i ignorantski stav različitih nevladinih organizacija posvećenih ljudskim pravima, kao i pojedinaca i pojedinki koji/e su u svakoj čorbi mirođija, pod uvjetom da je zamiješana međunarodnim donacijama s jasnim projektnim zadacima, koji očigledno ne obuhvataju prava maloljetnih djevojčica žrtava trgovine ljudima i silovanja.

U trenutku kada nastaje ovaj tekst, u Novom Sadu je, uz rijeke ljudi koje su se slile sa svih strana Srbije, obilježena godišnjica stradanja šesnaest osoba zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici. Studenti i drugi odgovorni građani doslovno su uzduž i poprijeko prepješačili Srbiju zbog ovog zločina za koji još niko nije odgovarao. Sve i da Vučić ostane doživotno na vlasti, oni će znati i moći o tome govoriti potomcima, kako su bez ikakve kalkulacije, uz brojne rizike i fizički napor, bili na pravoj strani istorije. Mi ćemo bindžovati nove sezone serija i skidati s torenta filmove, ne shvatajući da živimo horor, pretvarajući se da se nije dogodila Jablanica. Da Nizame nikada nije ni bilo.

I kad sam kod nje, mnogo je “lakše” ustati i praviti proteste, makar i sami protiv sebe kao na primjeru bivše gradonačelnice Sarajeva, kada jedan nečovjek ubije ženu, nego progovoriti kada su politički vrh i dio akademske zajednice odgovorni za zločin trgovine ljudima i silovanja djevojčica. Neko je pametan, nakon novosadskog zločina, napisao kako svi stojimo ispod iste nadstrešnice. Stojimo, s razlikom što mi u Bosni i Hercegovini mislimo da „neće na nas“.

(impulsportal.net)

The post KRIVI SMO MI – O slučaju trgovine ljudima i silovanja djevojčica u Tuzli kao bilansu kolektivnog pristanka na šutnju first appeared on Gerila.info.

Rezultati su ovo nastali prema sedmom izdanju izvještaja Bankwatcha “Uskladiti ili Zatvoriti”, koji je danas objavljen u saradnji sa Centrom za životnu sredinu i Aarhus Centrom u BiH.

Upravo su iz Centra za životnu sredinu upozorili da je “zagađenje prašinom i dušikovim oksidima iz termoelektrana na ugalj ponovo prekoračilo maksimalne dozvoljene granice”.

BiH postala najveći regionalni zagađivač

Prvi put otkako se vodi evidencija, termoelektrane u Bosni i Hercegovini emitovale su najviše SO₂ u regionu – 212.840 tona, što je 11,3 puta više od sopstvene NERP kvote.

Čak četiri od šest najvećih zagađivača – blokova nalaze se u BiH: Ugljevik 1, Gacko 1, Tuzla 6 i Kakanj 7. Time je BiH pretekla Srbiju, koja je godinama držala neslavno prvo mjesto, a ukupna bh. emisija veća je od zbirne SO₂ emisije svih termoelektrana u Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori zajedno.

Bankwatch procjenjuje da su prošlogodišnje emisije SO₂ iz bh. termoelektrana mogle uzrokovati više od 1.100 prijevremenih smrti u regionu i EU.

„Emisije SO₂ u Bosni i Hercegovini se iz godine u godinu povećavaju… Ukoliko institucije ne reaguju što prije, uskoro ćemo moći da kažemo da smo zakasnili sa energetskom transformacijom“, upozorava Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.

Ugljevik: 85 miliona eura za filtere koji „nisu isplativi“

Termoelektrana Ugljevik ponovo je zabilježila najveće apsolutne emisije u Jugoistočnoj Evropi – 112.943 tone SO₂ u 2024., iako je u pogon još 2021. stavljen postrojen-je za odsumporavanje vrijedno 85 miliona €. Operater RiTE Ugljevik priznaje da sistem ne radi jer predstavlja „ekonomsko opterećenje“  .

TE Ugljevik danas ispušta 50 puta više SO₂ nego poljski Belchatów – najveći zagađivač u EU – dok je 80 miliona € potrošeno na nefunkcionalne filtere.

Gacko obara rekorde u prašini

Blok Gacko 1 ostvario je neslavnu titulu najvećeg emitera lebdećih čestica u regionu: 3.339 tona PM ili 13,7 puta iznad dozvole u 2024, pokazuje najnoviji izvještaj Bankwatcha. Podaci GEM-a za prethodnu godinu (3.241 t PM u 2023.) potvrđuju da zagađenje kontinuirano raste, uprkos obećanoj modernizaciji elektrofilterskih jedinica koja od 2022. nije prošla ni početnu fazu nabavke.

Da se višak čestica preliva u svakodnevni život, demonstrira i platforma IQAir: prosječna 24-časovna koncentracija PM10 od oko 260 µg/m³ u Gacku tokom decembra 2024. bila je pet puta viša od smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (50 µg/m³).

Tuzla i Kakanj rade mimo „opt-out“ roka

Blokovi Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 morali su se ugasiti do 31. decembra 2023. jer su iskoristili 20.000 sati rada bez filtera. Ipak, svi su i dalje u pogonu, zbog čega je Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo novi postupak protiv BiH.

„Nisu ugradili postrojenja za smanjenje emisija i nelegalno su produžili rad blokova… Očigledno im se više isplati trovati svoje građane“, kaže Denis Žiško iz Aarhus centra BiH.

Prema internim podacima Elektroprivrede BiH, samo u prva četiri mjeseca 2025. sporne jedinice ispustile su dodatnih 18.000 tona SO₂ i oko 2.600 tona prašine, čime su premašile godišnje limite predviđene NERP-om. Sekretarijat Energetske zajednice najavljuje mogućnost novčanih kazni i ograničenja izvoza električne energije ako blokovi nastave rad do kraja godine. Istovremeno, kantonalne ekološke inspekcije već su izdale prekršajne naloge u ukupnom iznosu od 1,5 miliona KM, no EPBiH se žalila, pa su postupci i dalje na čekanju.

Račun stiže 2026: EU uvodi CBAM

Od 1. januara 2026. na snagu u punom obimu stupa Mehanizam EU za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), koji će oporezivati struju s visokim ugljičnim otiskom.

Profesor Šemsudin Kušljugić već je upozorio za Gerilu da će „CBAM sa svim posljedicama povući otežan izvoz“ ako BiH nastavi da se oslanja na ugalj.

Trenutna tržišna cijena emisijskih jedinica u EU ETS-u kreće se oko 85 € po toni CO₂, pa bi elektroprivrede iz BiH – prema sadašnjem intenzitetu ugljika – morale plaćati i do 100 miliona eura dodatnih nameta godišnje za izvoz kilovat-sata u Hrvatsku ili Italiju. Time bi električna energija iz starih blokova postala skuplja od prosječne cijene koju već nude solarni i vjetroparkovi u regionu.

Regionalni koordinator Bankwatcha Davor Pehchevski podsjeća: „Ove stare termoelektrane postaće još manje ekonomične – potrebni su nam jasni, izvodljivi planovi gašenja i tranzicije.“

Zašto vlade odlažu neizbježno?

Uprkos rekordnom zagađenju, vlasti i elektroprivrede odlažu ulaganja u filtere ili planove zatvaranja. Dio odgovora leži u političkoj cijeni skuplje struje: EPBiH i ERS i dalje subvencionišu ugalj, dok istovremeno uvozimo energiju a kilovat-sat poskupljuje prema građanima.

Dok se vladajuće strukture bave „kupovinom vremena“, one rizikuju nove tužbe Sekretarijata Energetske zajednice, gubitak prihoda od izvoza struje ka EU i, najvažnije, daljnje narušavanje zdravlja stanovništva.

Šta možemo naučiti od onih koji su uspjeli?

U rješavanju zagađenja iz termoelektrana ima primjera koji dokazuju da se problemi sa zagađenjem nastalim iz termoelektrana na ugalj itekako mogu uspješno riješiti.

Španija je, recimo, 2020. zatvorila 7 od 15 svojih preostalih blokova preko noći. Vlada je istovremeno odobrila “Plan za pravednu tranziciju” vrijedan 250 miliona eura, kojim je nadoknadila gubitak radnih mjesta – rudari su postali tehničari za solarne farme, a dijelovi starih postrojenja pretvoreni su u pogone za reciklažu opreme obnovljivih izvora.

Danska je otišla korak dalje u TE Kalundborg: umjesto da samo stavi filtere, spojila je elektranu s lokalnom rafinerijom, farmom algi i gradskom toplifikacijom. Otpadna para sada grije 23.000 domaćinstava, a sumporni gips se prodaje cementarama. Emisije SO₂ pale su za 95 %, a elektrana posluje s pozitivnom nulom i bez državnih subvencija.

Na Veliko polje kod slovenačkog Velenja država uvodi pilot-projekt “ugljeničnih obveznica” – rudnik dobija sredstva samo ako dokaže pad emisija iznad 10 % godišnje i paralelno zaposli bivše rudare u industriji baterija. Za tri godine, koncentracija lebdećih čestica u obližnjem Šoštanju pala je ispod EU graničnih vrijednosti, a 82 % radnika zadržalo je stalno zaposlenje.

Ako su Španija, Danska i Slovenija pokazale da je moguće spojiti niže emisije, nova radna mjesta i stabilnu mrežu, onda i BiH može prestati da bira između čistog zraka i jeftine struje.

Dejan Rakita / Gerila

The post Preko crvene linije zagađenja: Zastarjele termoelektrane guraju BiH u CBAM sankcije već od 1.januara 2026?! first appeared on Gerila.info.

piše: etrafika

Iz obrazovnih i pravosudnih institucija nisu pojašnjavali svoje odluke, dok je pravni tim „Kallosa“ svakodnevno objavljivao različite informacije na društvenim mrežama. Tako je pravni zastupnik Mirnes Ajanović, putem svog Fejsbuk profila početkom 2025. godine, objavio da je Evropskom univerzitetu „Kallos“ vraćena licenca od strane Kantonalnog suda u Tuzli. Međutim, u nastavku svoje objave pojašnjava da je Sud donio odluku o odlaganju izvršenja Rješenja Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona. To znači da će „Kallos“ moći da nastavi svoj rad do okončanja sudskog postupka, a nakon toga sudbina studenata i univerziteta zavisi od toga da li će Sud dozvoliti dalji rad ili ne.

Krajem marta 2024. godine, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović imenovao je Komisiju za provjeru ispunjavanja uslova rada ovog univerziteta na kome se obrazuju budući ljekari, stomatolozi, razni profili zdravstvenih nauka, građevinskih, geodetskih, pedagoških i pravnih nauka.

Nakon što je na Skupštini Tuzlanskog kantona nekoliko puta pominjan rad „Kallosa“ i uslovi u kojima se odvija nastava, u maju 2024. godine uputili smo se sami na adresu koju smo prethodno dobili od Kantonalne inspekcije. U ulici Hrvatske brigade broj 8, u Tuzli, smještena je zgrada trgovačkog centra. Vozilo ostavljamo u garaži i dalje nastavljamo stepenicama. Nailazimo na market prehrambene robe. Zaposlenici nas upućuju do stepeništa u ćošku, odakle ćemo se dalje popeti na sprat gdje je smješten „Kallos“.

Zatekli smo skoro prazne prostorije i naljepnicu da je riječ o zatvorenom gradilištu. Ispostavilo se da je Inspekcija za građevinske poslove zatvorila objekat jer nisu imali upotrebnu dozvolu. Već u narednom mjesecu Evropski univerzitet „Kallos“ studente seli u prostorije Bosansko-kulturnog centra Tuzlanskog kantona. Poslovi studentske službe se obavljaju u hodnicima ove kantonalne institucije, a studenti ispite polažu u njenim salama.

U tim uslovima Vlada Tuzlanskog kantona donosi odluku kojom se „Kallosu“ ne odobrava upis studenata u novu akademsku godinu. Tada smo prvi i posljednji put dobili komentar rektora i vlasnika ovog univerziteta Nedeljka Stankovića.

„Potrebno je samo izvršiti etažiranje zgrade i ja ću to sve riješiti. Mislim da oni to namjerno odugovlače da bi mi nanijeli štetu, ali mi ćemo u novoj školskoj godini raditi na istoj adresi“, kazao je Stanković u telefonskom razgovoru.

Zašto je „Kallosu“ oduzeta dozvola za rad?

Početkom novembra 2024, Komisija koju je imenovalo Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, donosi odluku o oduzimanju licence za rad, što dovodi u pitanje dalje školovanje oko 350 studenata. Kao razlog iz Ministarstva obrazovanja i nauke naveli su „kršenje temeljnih kriterija neophodnih za rad i funkcioniranje jedne visokoškolske ustanove“.

Ovu odluku nisu željeli komentarisati ministar Ahmed Omerović, ni predsjednik Komisije za obrazovanje Skupštine Tuzlanskog kantona Boris Krešić, naglašavajući da je sudski postupak u toku.

Advokat Evropskog univerziteta „Kallos“ Mirnes Ajanović je nakon donošenja odluke o zabrani rada, započeo pravni proces kako bi poništio ovaj akt.

Prema informacijama koje smo dobili iz Općinskog suda Tuzla, pokrenuto je 11 predmeta po tužbama „Kallosa“ u kojima je tražena mjera osiguranja, odnosno odgađanje zabrane rada dok proces ne bude okončan. Neki od predmeta bili su i kasnije pritužbe na rad sudija koji su prvostepeno odbili zahtjev „Kallosa“ o odlaganju zabrane rada.

„Trenutno su pred ovim Sudom aktivna dva predmeta vezana za Evropski univerzitet ‘Kallos’. Sudije ovog suda su u svim predmetima, u kojima se kao stranka pojavljuje Evropski univerzitet „Kallos“ Tuzla, koji datiraju od početka novembra poduzimali brojne procesne radnje“, kazali su nam iz ove institucije, dodaju da će Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine odlučivati o pritužbama „Kallosa“ na rad određenih sudija.

U izjavi za eTrafiku, advokat Ajanović naglašava da je Ministarstvo obrazovanja i nauke donijelo odluku o oduzimanju licence „Kallosu“, u vrijeme važenja ranijeg Rješenja koje je Ministarstvo obrazovanja i nauke donijelo nakon preseljenja „Kallosa“ na adresu Hrvatske brigade broj 8. Tim Rješenjem „Kallosu“ je data godina dana da otkloni sve nedostatke u radu.

„Ako postoji jedno rješenje sa rokom važenja, ne može se ništa uraditi dok to rješenje važi, dok se ne stavi van snage. Nije stavljeno“, pojašnjava on.

Kako nam je kazao Ajanović, nedostaci su bili formalno-pravne prirode koje imaju i druge ustanove. Tvrdi da se radilo o dokumentaciji koju je trebalo nabaviti nakon prenamjene prostora.

Naši izvori iz Ministarstva nauke i obrazovanja Tuzlanskog kantona kažu da je Komisija imenovana od strane ove institucije, u periodu od marta do 28. oktobra 2024. godine, utvrdila i da je Evropski univerzitet „Kallos“ imao 24 studijska programa, a u radnom odnosu 20 nastavnika koji mogu izvoditi nastavu. Prema normativima, na puno radno vrijeme trebalo je biti angažovano najmanje 90 nastavnika.

Komisija je utvrdila da visokoškolska ustanova ne organizuje i ne realizuje teorijsku i praktičnu nastavu u skladu sa studijskim programom. Zakonom je propisano da sedmični broj časova ne može biti manji od 20, niti veći od 25 časova.

Kada govorimo o „Kallosu“, sedmični broj časova prema rasporedu za 2024/2025 dostupnom na interet stranici znatno je manji, navedeno je u dokumentima resornog ministarstva.

U rasporedu je vidljiva i nastava za Medicinski fakultet i druge zdravstvene odsjeke u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla, a vršilac dužnosti direktora Šekib Umihanić nam je potvrdio da Evropskom univerzitetu „Kallos“ nije produžen ugovor o saradnji. To znači da studenti Medicinskog fakulteta „Kallos“ i drugih zdravstvenih studija neće moći obavljati praksu i klinički staž u jedinoj univerzitetskoj bolnici u gradu.

Odlaganje obustave rada „Kallosa“ za advokata Damira Alića nije garancija da će tokom postupka pred sudom „Kallos“ dokazati da je Ministarstvo obrazovanja i nauke pogriješilo i da će im biti vraćena licenca, odnosno biti dozvoljen rad.

„Mjera osiguranja ima za cilj da zamrzne neko stanje. Ona meritorno ne utiče na postupak i pravomoćnu odluku. Ne smijemo proicirati nikakvo stanje“, tvrdi advokat Alić.

Mjera osiguranja u praksi znači da će „Kallos“ moći nesmetano raditi do odluke nadležnog suda o dozvoli za rad koja im je u novembru oduzeta od strane Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona.

Nastava održavana i tokom zabrane

Posjetom Evropskom univerzitetu „Kallos“, 26. decembra 2024. godine, uvjerili smo se da je nastava održavana, a kako su studenti govorili i prije donošenja mjere osiguranja. U Kantonalnim inspekcijama kazali su da to nije u skladu sa zakonskim procedurama, odnosno da je nakon zabrane rada trebalo obustaviti rad, a studentima nastavak školovanja omogućiti u nekoj drugoj ustanovi.

Advokat Ajanović kaže da ne zna ništa o tome, ali ni o ranije izricanim sankcijama zbog neredovnog održavanja nastave, koju su utvrđivali inspektori Kantonalnih inspekcija. Od 6. jula 2020. godine do 7. februara 2024. godine ovoj ustanovi, kao pravnom licu, i rektoru Nedeljku Stankoviću kao odgovornom licu, izrečeno je ukupno deset prekršajnih naloga, a izricane su im i upravne mjere, odnosno upozorenja o propustima koje je trebalo ispraviti.

Također, iz Kantonalnih inspekcija su nam kazali da kada je semestar okončan, a nije realizovan fond sati predavanja i vježbi, oni nemaju zakonsku mogućnost izricanja mjera, ali su svoje izvještaje slali Ministarstvu obrazovanja i nauke. To znači da nije održan dovoljan broj sati predavanja i vježbi nakon kojih bi studenti trebalo da polagažu ispite, ali kako je kontrola vršena nakon što su okončani semestri, nije bilo zakonskih mogućnosti za djelovanje Kantonalnih inspekcija, pa su obavještenja slali Ministarstvu obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona.

Prema mišljenju advokata Damira Alića, studenti „Kallosa“ su dovedeni u zabludu. Pravni proces koji je Evropski univerzitet „Kallos“ pokrenuo u ime studenata protiv ministra Omerovića, postupajućih inspektora i sudija Općinskog suda u Tuzli, trebalo je da studenti pokrenu i protiv „Kallosa“, smatra Alić.

„Studenti su po više strana dovedeni u zaludu, oni su oštećeni za svoja prava zbog sistemskih propusta. I pored toga što plaćaju advokate i tuže ministra, oni bi trebali tužiti i ‘Kallos’ jer ova mjera osiguranja njima nije nikakav garant da će ‘Kallos’ dobiti ovaj sudski postupak koji će trajati godinu-dvije dana“, pojašnjava on.

Studenti „Kallosa“ nisu željeli da razgovaraju sa nama. Nekima je izgovor bio da su na putu povodom proslave Nove godine, neki jednostavno nisu željeli da govore javno, dok je bilo i onih koji su tvrdili da ne studiraju na ovom Univerzitetu. Dio njih je rješenje vidjelo u prelasku na Evropski univerzitet u Brčko Distriktu, koji je također vlasništvo Nedeljka Stankovića.

Za profesoricu Lucianu Boban iz Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanje i osiguranje kvalitete Bosne i Hercegovine, rad Evropskog univerziteta „Kallos“ je pitanje koje je trebalo davno pokrenuti.

„Vjerovatno će samo studenti biti oštećeni, jer nije jasno definirano kako se postupa u ovakvom slučaju, zato je i ostao tako širok prostor za žalbu Kallosa“, govori ona.

Kako je sve počelo?

Za novinara Marka Divkovića, koji je pratio proces otvaranja Evropskog univerziteta „Kallosa“, studenti bi mogli biti samo kusur u razračunavanju bivših studenata i rektora.

„Od starta su neke stvari mutne, počev od uključivanja kantonalnih dužnosnika, do ponude političkim strankama da na tome fakultetu može studirati po jedan njihov kandidat, besplatno. Može se lahko dogoditi da studenti budu kusur u velikom lopovluku, nešto kao i sa Američkim univerzitetom koji je zatvoren, a njegov vlasnik procesuiran. Advokati, pa i advokat ‘Kallosa’, pričaju ono što klijent želi čuti, jer sve se plaća. Sve se nekako uklapa u sumornu stvarnost BiH, u kojoj univerziteti niču kao gljive poslije kiše. Taj univerzitet je angažovao i određeni broj istaknutih stručnjaka, penzionisanih profesora, doktora, specijalista, ali to ne mijenja ukupan loš utisak u priči sa mnogo nepoznanica. Studenti veoma lahko mogu ostati bez novca, diploma, ili da dobiju diplome koje neće imati realnu vrijednost“, upozorava Divković.

O svemu ovome pokušali smo razgovarati i sa rektorom, vlasnikom i članom Upravnog odbora Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvalitete BiH Nedeljkom Stankovićem, ali je tvrdio da je u Crnoj Gori i da telefonski ne može biti siguran da ga poziva novinarka. Njegov zahtjev je bio da se nađemo sa advokatom Ajanovićem i da razgovaramo preko njegovog telefona. 

Međutim, advokat „Kallosa“ Mirnes Ajanović je promijenio lokaciju i vrijeme razgovora. Zbog toga smo umjesto u advokatskom uredu, razgovarali u hodniku Gradske uprave Tuzle i to pred sami početak zasijedanja Komisije za ljudska prava Gradskog vijeća Tuzla, kojom predsjedava Ajanović. Kako je sjednica kasnila sa početkom nije bilo moguće obaviti telefonski razgovor sa Nedeljkom Stankovićem.

„Kallos“ nije jedini univerzitet u vlasništvu Stankovića

Kompanija „Kallos“ prvi put se pojavljuje 1996. godine, u austrijskom gradu Beču kao kompanija za izvođenje građevinskih radova. U kompaniji „Kallos Handles und Bau gmbh“, Stanković se pojavljuje kao dioničar i generalni direktor. Početni kapital ove firme je 500 šilinga ili 36 eura. Vrijednost je rasla do 80.000 eura, da bi sa posljednjim izvještajima iz 2023. bila manja od 10.000 eura.

Ime Nedeljka Stankovića 2011. godine pojavljuje se kada su u Brčkom osnovane tri visokoškolske ustanove: Evropski univerzitet, Internacionalni univerzitet i Visoka škola računarstva i poslovnih komunikacija „Empirica“. Osnivač Evropskog univerziteta je upravo Nedeljko Stanković, za koga je Inforadar pisao 2021. godine, da se radi o diplomantu privatnog univerziteta „Apeiron“ Banja Luka, a da je magistrirao i doktorirao na svom Evropskom univerzitetu od 2011. do 2013. godine. Ovom univerzitetu Odjel za obrazovanje Vlade Brčko Distrikta je oduzeo licencu za rad 2014. godine, zbog napravljenih brojnih propusta u vođenju evidencija i matičnih knjiga u ovoj ustanovi.

Tako je u upisnim materijalima (upisni list, semestralni list) iz personalnih dosijea i u matičnim knjigama studenata koje je Evropski univerzitet Brčko Distrikt dostavio, navedeno da su studenti upisani u „V godinu, prvog ciklusa“, što je bilo suprotno dozvoli za rad, tj. Rješenju o ispunjenosti uslova za početak rada i obavljanje djelatnosti, kojim je ovom univerzitetu odobreno izvođenje prvog ciklusa studija na svim studijskim programima u maksimalnom trajanju od tri godine (180 ECTS bodova). Nakon žalbe Apelacionom sudu BiH, Odjeljenju za obrazovanje Vlade Brčko Distrikta nalaže se izdavanje privremene licence.

Ipak, Stanković pokreće postupak za osnivanje Evropskog univerziteta „Kallos“ u Tuzli, što biva odobreno od strane Vlade Tuzlanskog kantona koju predvodi Bego Gutić. „Kallos“ u Tuzli otvorili su tadašnji predsjednik Skupštine Senad Alić i premijer Bego Gutić, kasnije obojica studenti kod Stankovića.

Tadašnji premijer je postao doktor nauka, a predsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona magistar nauka.

Avantura osnivanja Stankovićevih univerziteta nije se ograničila samo na Bosnu i Hercegovinu, već su Evropski fakultet „Kallos“ Beograd, Fakultet za evropske pravno-političke studije, gdje je Nedeljko Stanković i dekan, Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije registrirani na istoj adresi, Ratarski put 8a Altina, Beograd.

Sve univerzitete koje je u posljednjih 12 godina osnovao bosanski rektor i srpski dekan, austrijski građevinac i srpski akademik, karakteriše mali broj studenata i mali broj zaposlenih nastavnika. U Tuzli ima oko 350 studenata. Prema izjavama rektora Radoslava Galića, početkom januara na obilježavanju 14 godina Evropskog univerziteta Brčko Distrikt za taj period diplomiralo je oko 3.000 studenata, što bi bilo u prosjeku 214 studenata u jednoj akademskoj godini.

Nedeljko Stanković 2021. godine, postao je član Upravnog odbora Agencije za visoko obrazovanje i kontrolu kvalitete BiH nakon čega su akreditirani Evropski univerzitet Brčko i Evropski univerzitet „Kallos“. Na tu poziciju imenovala ga je komisija u sastavu: Denis Zvizdić, tadašnji zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Nenad Stevandić tadašnji, predsjednik Ujedinjene Srpske, te zastupnici u Parlamentu BiH — Nikola Lovrinović (HDZ), Amir Fazlić (SDA), Bariša Čolak (HDZ) i Sredoje Nović (SNSD).

Na njegovim univerzitetima studirali su i u nastavi bili angažovani nekada visokopozicionirani kadrovi SDA, HDZ-a, PDA, poput Ante Domića, koji je predsjednik HDZ Brčko i dogradonačelnik Brčkog Senada Alića, danas zastupnika u Skupštini TK, a u vrijeme otvaranja „Kallosa“ predsjednika Skupštine Tuzlanskog kantona, kao i Munevera Bećarević, u vrijeme otvaranja „Kallosa“ bliska saradnica Bege Gutića, tadašnja predsjednica UO UKC Tuzla, dekanesa Zdravstvenih studija na „Kallosu“ i predsjednica Asocijacije žena SDA Tuzlanskog kantona. Alen Kamerić (PDA), bivši direktor UKC-a Tuzla, u svrhu imenovanja ekspresno je doktorirao upravo na „Kallosu“, dok je bliski saradnik Nedeljka Stankovića, pomenuti Bego Gutić (SDA), postao doktor pravnih nauka.

The post Univerzitet “Kallos”: Političari studiraju besplatno, ostali studenti u neizvjesnosti čekaju odluku suda first appeared on Gerila.info.

Kršenje zakona uz “interes službe”

Istraga je pokrenuta zbog dodjele preko 200 direktnih sporazuma za iznajmljivanje rudarske mehanizacije kompanijama Junuzović-Kopex, MHI Kompani, Cayenne company i Titanic d.o.o. Umjesto da provede javnu nabavku, uprava Rudnika Kreka dodijelila je poslove u vrijednosti od 1,1 milion KM, uprkos zakonskom ograničenju od 6.000 KM godišnje po direktnom sporazumu.

Postupajući tužilac prethodno je zaključio da su prekršeni Zakon o javnim nabavkama i Pravilnik o javnim nabavkama, ali da kršenje nije imalo obilježja krivičnog djela jer je bilo “u interesu službe”. Glavni tužilac sada nalaže nastavak istrage i provođenje konkretnih radnji kako bi se donijela nova odluka.

Milioni u iznajmljivanju tuđe mehanizacije

Rudnici Kreka godinama troše milionske iznose na iznajmljivanje mehanizacije, iako se nalaze u teškoj finansijskoj situaciji. Izvještaji Elektroprivrede BiH i Ureda za reviziju institucija FBiH ukazali su na neodrživo poslovanje: vlastite mašine stavljane su van upotrebe odmah nakon isteka garantnog roka, dok su značajna sredstva trošena na usluge privatnih kompanija.

Jedan od rukovodilaca već je osuđen na godinu i po dana zatvora zbog fiktivnog prikazivanja rada mašina Junuzović-Kopexa. Ipak, isti ponuđači i dalje redovno dobijaju unosne poslove, dok je prošle godine samo Junuzović-Kopeks od Rudnika Kreka naplatio 10,6 miliona KM za usluge.

TI BiH je Tužilaštvu TK dostavio i izvještaj Elektroprivrede BiH koja je zaključila da su pojedine mašine ovog javnog preduzeća stavljane van upotrebe odmah nakon isteka garantnog roka, što je stvaralo još veću potrebu za iznajmljivanjem tuđe mehanizacije. U izvještaju se još navodi da je zaista malo vjerovatno da su se kvarovi na ovim mašinama desili samo 10 dana nakon isteka garantnog roka, te da je i u garantnom roku bilo značajnijih kvarova i veliki broj sati zastoja rada buldožera u vlasništvu rudnika.

Finansijski kolaps rudnika

Rudnici Kreka prošlu godinu su završili s 1.780 zaposlenih, 86 miliona KM prihoda i gubitkom od preko 38 miliona KM. S druge strane, Junuzović-Kopeks, sa 240 zaposlenih, ostvario je 92 miliona KM prihoda i 27,7 miliona KM dobiti.

TI BiH ističe da postupajući tužilac nije blagovremeno dostavio odluku o obustavi istrage, čime je prijaviocu uskratio pravo na žalbu. Ovaj slučaj ukazuje na sistemske probleme u javnom sektoru, koji decenijama trpi posljedice političkih i interesnih zloupotreba.

Da li će obnova istrage donijeti pravdu ili će milioni nastaviti odlaziti u džepove povlaštenih kompanija, ostaje da se vidi.

Dejan Rakita / Transparentno.ba

The post Poništena istraga o sumnjivim poslovima u Rudnicima Kreka: Milion maraka podijeljeno bez tendera! first appeared on Gerila.info.

Višegodišnji izazovi i povlačenje partnera

Priča o Bloku 7 započela je prije deset godina, kada je Elektroprivreda BiH potpisala ugovor s kineskim konzorcijem China Gezhouba Company i China Energy Engineering Group Guangdong Electric Power Design Institute. Projekat je naišao na ozbiljne probleme 2019. godine, kada se američka kompanija General Electric, zadužena za ključnu opremu poput kotla, turbine i generatora, povukla iz projekta.

Kineski partneri su ponudili izmjenu ugovora kako bi ovu opremu zamijenili kineskim proizvodima s evropskom licencom, ali je Elektroprivreda BiH odbila prijedlog, navodeći zaštitu vlastitih interesa. Uslijedila su tri zvanična upozorenja pred raskid ugovora, a javnost je nakon toga ostala bez daljih informacija sve do sada.

Troškovi i pravni rizici

Kako saznaje Klix.ba, trošak raskida ugovora uključuje pravne obaveze prema kineskom konzorcijumu, iako detalji nisu precizirani. Istovremeno, Elektroprivreda BiH je uspjela povratiti avans od skoro 250 miliona KM uplaćenih kineskim partnerima, ali direktor ovog preduzeća, Miro Džakula, odbija javno govoriti o temi.

„U cilju zaštite interesa Elektroprivrede BiH i Federacije BiH, još uvijek nismo u poziciji iznositi informacije u javnost,“ izjavio je Džakula, dodajući da će javnost biti obaviještena kada za to dođe vrijeme.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da će uskoro biti objavljene sve informacije o projektu, uključujući detalje o ulaganjima i razvoju projekta do trenutka raskida.

Kritike od početka

Od početka projekta 2014. godine, stručnjaci i političari izražavali su skepsu prema izgradnji Bloka 7. Energetska zajednica i Evropska unija su više puta kritikovale domaće vlasti zbog odluke da se investira u termoelektranu. Posebno je sporno bilo to što je državna garancija za kineski kredit proglašena nezakonitom državnom pomoći. Osim toga, projekat je bio u suprotnosti s obavezom Bosne i Hercegovine za dekarbonizaciju.

Otvorena pitanja i odgovornost

Propast Bloka 7 ostavlja za sobom brojna pitanja: ko će odgovarati za dosadašnje gubitke, kako će država pokriti troškove raskida i kakve će dugoročne posljedice ovaj projekat imati na energetsku politiku Bosne i Hercegovine.

Najavljeno je da će Parlament Federacije BiH zatražiti detaljno pojašnjenje o svim aspektima raskinutog ugovora, dok javnost čeka odgovore na sudbinu jednog od najskupljih projekata u novijoj istoriji zemlje.

Dejan Rakita/GERILA

The post Blok 7 Termoelektrane u Tuzli: Završena priča koja će BiH koštati desetine miliona KM?! first appeared on Gerila.info.

STARI GRAD, NOVO SRAJEVO, TRNOVO, TUZLA, VLASENICA – Kada sve analizirate, preokrenete, uporedite brojeve, statistike, raznorazne prognoze, najveće iznenađenje i slobodno se, na žalost može reći pobjednik lokalnih izbora u BiH je Ibro Berilo, novi – stari načelnik Opštine Trnovo.

Analizirali smo zatim još i opštine Stari Grad, Novo Sarajevo, Tuzlu i Vlasenicu. Na čelu opštine samo jedna promjena. No, idemo redom.

Stari Grad Sarajevo: Uvjerljivi Čengić

Kandidat SDP-a Irfan Čengić proglasio je pobjedu u utrci za načelnika sarajevske opštine Stari Grad. Njegov protivkandidat je bio Dženan Selimbegović iz SDA, kao i na prethodnim vanrednim izborima u ovoj opštini.

– Hvala ljudi na povjerenju i još jednoj ubjedljivoj pobjedi. Voljom naroda nastavljam služiti Starom Gradu. Vodili smo čistu, pozitivnu kampanju, kampanju o budućnosti, o Starom Gradu, o nama, a ne drugima. U kampanji sam govorio o urađenom i planovima za naredne četiri godine koje od sutra već krećemo realizovati  – izjavio je Čengić.

Naveo je kako je dokazao “da se može pobjediti samo sa radom i kontaktom sa ljudima. Nisam imao niti jedan intervju, gostovanje, izjavu, debatu, podcast, reakciju ili pojavu u medijima”.

– Nisam govorio o protivnicima jer nisu vrijedni spomena. Još jednom su pokazali da su loši političari i još gori ljudi, što su ljudi Starog Grada i prepoznali  – dodao je on.

Inače, Čengić je, može se reći, novi – stari načelnik ove sarajevske opštine, na čije je čelo došao u novembru 2023. nakon što je opozvan dotadašnji dugogodišnji načelnik Ibrahim Hadžibajrić.

Inače, ovogodišnji lokalni izbori bili su prvi na kojima se Hadžibajrić, koji je decenijama vladao opštinom nije mogao kandidovati.

On je u pritvoru zbog optužnice za organizovani kriminal. Tokom ljeta na osnovu prvostepene presude Opštinskog suda u Sarajevu (krivično djelo povreda prava iz radnog odnosa) dobio je šest mjeseci zatvora i zabranu obavljanja načelničke pozicije četiri godine. Tako je karijera jednog od najdugovječnijih načelnika u BiH dobila i svoj (prvi) sudski epilog.

O zloupotrebama, kriminalu, koruptivnim radnjama bivšeg načelnika Starog Grada napisano je već hiljade stranica, a Interview.ba se u tekstu „SKY SE SPUSTIO NAD STARI GRAD: Hadžibajrićev put od tradicije do zatvora“ posebno bavio rezultatima akcije „Start“.

U akciji, koja je izvedena u maju prošle godine Hadžibajrić je uhapšen, a zajedno s njim se za organizovani kriminal i zloupotrebu u višemilionskim iznosima tereti više od deset fizičkih i pravnih osoba. Za dvije osobe izdata je potjernica.

Tako je pred Čengićem puno posla. Prije svega na sanaciji opasnosti koji prijete mještanima naselja na entitetskoj crti u podnožju Trebevića.

Bukvalno se birališta nisu ni zatvorila, a na žalost još su se tražile žrtve nezapamćenih poplava u Jablanici, Čengića je zatekla vijest i o mogućoj kataklizmi koja prijeti zbog nelegalne izgradnje i sječe šume na Trebeviću.

Ovih dana „lopta“ se izjavama i odlukama s Kantonalnom upravom civilne zaštite Sarajevo, koja je u petak 1. novembra u sumrak izdala naredbu o hitnom evakuisanju stanovnika Širokače. Čengić tvrdi da za ovu odluku nije znao. Noć je proveo s uznemirenim mještanima.

Novo Sarajevo: Tijesna pobjeda Benjamine Karić

Zanimljiva se bitka vodila između kandidatkinje SDP-a Benjamine Karić i kandidata Stranke za BiH Muamera Bandića.

Pobjedu je odnijela aktuelna gradonačelnica Karić i to zahvaljujući nešto manje od 2% birača koji su se odlučili za nju.

U izbornoj noći Karić i SDP odlučili su promptno proglasiti pobjedu, premda kiselih lica i neuvjerljivog izraza. Neki koji su u tom momentu bili u sjedištu SDP-a tvrde da u tom momentu nije bilo argumenata da se pobjeda proglasi.

Na kraju je, po svemu sudeći presudilo glasačko tijelo trećeg kandidata, takođe povratnika Nedžada Koldže, koji se umjesto za SDA, čiji je načelnik bio u nekoliko mandata, ovoga puta kandidovao u ime stranke Naprijed BiH.

U Novom Sarajevu posebno je iznenađenje dobar uspjeh kandidata Stranke za BiH i činjenica da Benjamina Karić nije tako glatko odnijela pobjedu.

Njena kampanja, tvrde analitičari, bila je sporna iz nekoliko razloga. Bila je u prednosti jer je u funkciji gradonačelnice obilazila škole, vrtiće, davala obećanja, donosila donacije.

– Biću potpuno iskrena kada je u pitanju kandidatura za načelnicu Novog Sarajeva. Nadležnosti opštine su mnogo šire, a budžet je duplo veći nego budžet Grada Sarajeva. Svi znamo da je načelnička pozicija mnogo “konkretnija” po pitanju terenskog posla, operativnija je, jednostavno rečeno – “odriješene” su mi ruke za projekte u opštini, za koju smatram da ima mnogo potencijala, ali i brojna, dugogodišnja neriješena pitanja – govorila je prije izbora.

Poslije izbora, obećala je uradiće sve da Vilsonovo šetalište zatvori za saobraćaj, posvetiće se tome da Novo Sarajevo postane najčišća sarajevska opština, nastaviti s obnovom fasada i proširenjem parking mjesta. Biće izgrađen novi pješački most iza DZ „Omer Masić“, te uređen i most Ars Aevi, izgrađena južna tribina stadiona Grbavica, sanirana komunalna mreža.

U njenom će mandatu, stoji u obećanjima, svako naselje imati vodu, struju i kanalizaciju.

U obećanje je navela gradnju novih vrtića, igrališta, obnovu škola, te izgradnju dugoobećavanu školu u Pofalićima.

Dr. Hasan Tanović, koji je vodio opštinu u prethodne četiri godine, tokom mandata izgubio je povjerenje Trojke, čiji je kandidat bio i odlučio da se vrati svom poslu ortopeda. Nije više u politici.

Trnovo: Načelnik ne možeš biti ti

Orilo – gorilo, opet Ibro Berilo, pisali smo prije izbora.

Kandidat Stranke demokratske akcije rezultate je dočekao u pritvoru, zbog sumnje u organizovanu korupciju i kriminal.

Pobjedio je ubjedljivo protivkandidata SDP-ovog Bajru Lindova. Berilo je osvojio 78,23 posto glasova.

Berilo je 2. novembra nakon tri mjeseca pušten iz pritvora, baš kao i njegova pomoćnica Nađa Milišić, te vlasnik firme Lok-pil d.o.o. Adis Mulaosmanović.

S njima je u akciji Incitat” uhapšena i Edina Džigal, kojoj su izrečene mjere zabrane.

Trojac koji je bio u pritvoru osumnjičen je za organizovanu korupciju u sektoru gradnje i pranja novca, te za udruživanje radi činjenja krivičnih djela i to zloupotreba položaja ili ovlaštenja i pranje novca.

Berilo se sumnjiči da je s opštinskim saradnicima mijenjao regulacijske planove u korist investitora da bi gradili objekte na Bjelašnici, na državnom zemljištu koje je pod privremenom zabranom raspolaganja, a zauzvrat primao poklone zloupotrebljavajući položaj.

No, to je tek vrh ledenog brijega u zloupotrebama koje se pripisuju Berilu.

U akciji je oduzeto pet apartmana i parking višemilionske vrijednosti na Bjelašnici, a navodimo još i parcelisanje zemljišta, bajke o izgradnji naselja Buroj, devastiranje šume, vladanje opštinom kao da ju je naslijedio od predaka.

Sve to ipak nije uticalo na birače u Trnovu koji su ga opet birali i izabrali.

No, prema svemu sudeći, Berilo se ipak neće (barem za sada) vratiti u načelničku kancelariju.

– Sve do konačne odluke Vrhovnog suda BiH, Ibro Berilo ne može obavljati funkciju načelnika Trnova – naglasio je njegov asvokat Senad Pizović.

Tuzla: Lugavić sigurno potvrdio mandat

Pobjeda novog – starog gradonačelnika, SDP-ovog kandidata Zijada Lugavića u Tuzli, složiće se analitičari, nije veliko iznenađenje.

„Crvena“ Tuzla već decenijama na čelu grada ima ljevičara, kandidata Socijaldemokratske partije, a svoj je mandat ovoga puta potvrdio i Lugavić.

Podsjećamo, u jednom mandatu Tuzlu su vodili dugogodišnji gradonačelnik Jasmin Imamović, koji se u novembru 2022, samo dvije godine nakon što je osvojio novi (šesti uzastopni) mandat, odlučio povući s pozicije u korist zastupničke pozicije u državnom Parlamentu.

Za svog nasljednika, najprije kao v.d. Imamović je ostavio dotadašnjeg pomoćnika za ekonomski razvoj, preduzetništvo i poljoprivredu Zijada Lugavića, koji je na prijevremenim izborima osvojio najviše glasova.

Analitičari ističu da se Lugavić tek treba pokazati. Ona polovina mandata koju je naslijedio nije bila prilika za to. Više se, naime, kažu kolege novinari govorilo o zaostavštini Jasmina Imamovića.

– Nije lako Lugaviću. Vrijedan je i radan čovjek, ali nikome ne bi bilo lako nakon Imamovića. Tolike godine vladavine ostavile su traga na mnogim ljudima, okolnostima, događajima. Ono što se sada priča po Tuzli je da Imamović ne pomaže previše Lugaviću. Štaviše. Navodno čini sve da mu oteža rad preko svojih ljudi koje je ostavio u Gradu. Neće Imamović dozvoliti da iko bude bolji od njega – kazao nam je jedan kolega prije izbora.

U ovogodišnju izbornu trku Lugavić je kao kandidat SDP-a dobio podršku i Tuzlanske alternative, Naroda i pravde, Socijaldemokrata BiH, BH Zelenih, Bosanskog narodnog fronta, PDA i nezavisnog kandidata Nedžada Jusića.

Između ostaloga je poručio:

“Svima nam je cilj da se Tuzla nastavi razvijati kao grad za novo doba  – otvoren, pametan, siguran, kreativan i pun života.”

Lugavićev najveći konkurent bio je Zoran Blagojević iz SDA, koji je osvojio nešto više od 20,01 posto glasova. Derviš Čičko iz Stranke za BiH imao je 4,04 posto glasova, a SNSD-ov kandidat Tihomir Mihajlović svega 0.60 posto povjerenja birača.

Lugavić je osvojio 31.372 ili 75,36 posto glasova. Dovoljno da potvrdi povjerenje Tuzlaka.

Vlasenica: Kraljević treći put načelnik

Miroslav Mićo Kraljević, kojem se u Sudu Bosne i Hercegovine sudi za najteže ratne zločine, osvojio je treći mandat na mjestu načelnika Vlasenice.

Kraljević je sa 55,03 posto glasova pobijedio svog protivkandidata, SDS-ovog Slavišu Mazića.

Ovaj rasplet nije iznenadio gotovo nikoga, jer, tvrde to znalci, Kraljević spada u red omiljenih tajkuna predsjednika RS Milorada Dodika.

Očigledno je omiljen i kod Vlaseničana, koji su mu treći put dali povjerenje uprkos činjenici da neistomišljenici napuštaju grad, a oni koji ostaju ćute da ne bi bili na meti načelnika.

Znaju to vatrogasci koji su cijenu svog bunta skupo platili. Prvo je prošle godine raspuštena jedinica, a oni koji su ipak ostali dobili su otkaze nakon što su odbili podržati političke skupove SNSD-a, kojem Kraljević vjerno služi.

Mediji su zabilježili nekoliko kardinalnih grešaka koje je Kraljević napravio narodnim parama. Pa da pomenemo samo neke – spalionica koju je pokrenuo još je na čekanju. Ski  – centar Igrišta postaje simbol propadanja, odabir omiljenih izvođača radova za izgranju u gradu.

No, Kraljević je, s druge strane, vrlo uspješan u vođenju privatnog biznisa – pilane, te i kao jedan od osnivača poljoprivredne zadruge “Zdravo” iz Vlasenice. Još se ispituje je li Zadruga besplatno dobila na korištenje poljoprivredno zemljište.

INTERVIEW.BA

The post IZBORNI POST FESTUM: Šta reći nakon što je Berilo pobijedio iz pritvora?! first appeared on Gerila.info.

CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao 14 sankcija u ukupnom iznosu od 59.500 KM koje se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju, dok i dalje izostaju sankcije za zloupotrebu javnih resursa. Za dva mjeseca predizbornog perioda kroz jednokratna davanja penzionerima i drugim kategorijama najčešće od 50, 100 ili 200 KM, svi nivoi vlasti podijelili su oko 53 miliona KM po podacima TI BiH.

Uprkos tome što je zakonom prvi put zabranjena indirektna kupovina glasova kroz pružanje ove vrste jednokratne pomoći građanima, po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan. Iz ove zabrane izuzete su samo redovne budžetske subvencije ali je CIK zauzeo stav da su sve subvencije redovne ako se “isplaćuju iz stavki planiranih budžetom” tako da je teško očekivati da će bilo ko biti sankcionisan ako se ova praksa nastavi.

Od raspisivanja izbora CIK je od TI BiH i drugih subjekata zaprimio ukupno 70 prijava za zloupotrebu javnih resursa od kojih dobar dio još nije riješen a izrečene su samo dvije sankcije i to za zloupotrebu sredstava komunikacije. Zbog svega je TI BiH još u julu zatražio autentično tumačenje od OHR-a koji  je u odgovoru istakao da je tumačenje zakona spada u nadležnost CIK.

“Iako ne smatramo da institut autentičnog tumačenja treba koristiti u demokratskim sistemima, podsjećamo i da su izmjene Izbornog zakona nametnute, te nisu usvojene kroz demokratske procese i javne diskusije, zbog čega bi OHR trebalo da pokaže minimum odgovornosti da se osigura njihovo adekvatno tumačenje i primjena. U suprotnom se otvara prostor za neprimjerene uticaje na proces primjene zakona i na proizvoljno tumačenje ovih odredbi, zbog čega su u velikoj mjeri obesmišljene i nisu postigle svrhu”, istakla je Ivana Korajlić izvršna direktorica TI BiH.

TI BIH je već ukazivao na brojne primjere jednokratnih davanja pred izbore, a najnoviji primjeri odnose se na jednokratnu pomoć penzionerima u Tuzlanskom kantonu i Bratuncu od 100 KM, učenicima u Foči, Ljubuškom, Ugljeviku kao i na podjelu “kartica prijateljstva” za penzionere i besplatnih placeva za mlade od strane gradonačelnika Banjaluke. Treba istaći i da je Vlada FBiH najavila rebalans budžeta u jeku izborne kampanje i jednokratnu pomoć svim penzionerima od 100 i 200 KM,  što je već viđeno pred Opšte izbore 2022. godine.

TI BiH je objavio i interaktivnu mapu gdje je locirao 593 primjera predizbornih radova koji su počeli ili otvoreni u protekla dva mjeseca, čija vrijednost iznosi 569 miliona KM.  CIK je do sada izricao sankcije partijama koje su se hvalile predizbornim radovima u kontekstu preuranjene kampanje a TI BiH još čeka odluke  po prijavi protiv  državnog ministra Sevlida Hurtića koji je vodio izbornu kampanju i fotografisao se pored javnih radova finansiranih sa lokalnog nivoa u Doboju.  Takođe CIK-u je prijavljen i slučaj asfaltiranja lokalnih puteva iz sredstava ŠG Romanija Sokolac, jer putem ovih javnih radova direktnu izbornu kampanju vodi direktor tog preduzeća Strahinja Bašević koji je kandidat za načelnika.

Nastavljena je i praksa funkcionerske kampanje, a posmatrači TI BIH ispratili su u protekla dva mjeseca  350 događaja u organizaciji javnih institucija. Na preko 75% takvih događaja prisutni su bili izborni kandidati, na 14% događaja iznošene su političke poruke, iako se po zakonu i ovo smatra zloupotrebom javnih resursa.  Još se čekaju odluke po prijavama protiv poslanika u NSRS i nosioca liste SNSD-a u Banjaluci Vlade Đajića koji je slao predizborne poruke na nekoliko javnih događaja, a isti kandidat je kao i u prethodnim izbornim ciklusima započeo preuranjenu kampanju preko bilborda gdje nudi besplatne preglede penzionerima.

Zabilježeni su i slučajevi predizborne promocije načelnika Vukosavlja na „Gastro festu“ u ovoj opštini, načelnika Ustikoline na koncertu povodom dana opštine kao i načelnika Gornjeg Vakufa i ministra iz Vlade SBK kroz postavljanje plakata na fudbalskom turniru.

Evidentiran je i 41 primjer zloupotrebe djece u političke svrhe, a samo prvog dana škole 21 slučaj gdje su funkcioneri zloupotrijebili učenike osnovnih škola za vlastitu promociju i vođenje izborne kampanje. Takođe, zabilježen je i 72 slučaj povećanog zapošljavanja pred izbore, 101 primjera preuranjene kampanje, 67 slučajeva omogućavanja posebnih pogodnosti u vidu besplatnih pregleda ili drugih javnih usluga u predizbornom periodu.

Tu je i 14 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate, te korišćenja sredstava komunikacije za izbornu kampanju što je zakonom zabranjeno. Izdvajamo primjere gradonačelnika Gradiške i Konjica koji video spotovima i drugim oblicima kampanje promovišu uspjehe dosadašnje gradske administracije.

TI BIH već dugo ukazuje na problem izbornih uslova u BiH, jer nekažnjena zloupotreba javnih resursa daje značajnu prednost kandidatima na vlasti. Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik ove zloupotrebe su samo djelimično sankcionisanje, ali zbog nepostojanja tumačenja i uske primjene,  ove odredbe za sada nisu dale očekivane rezultate. Ono što je pozitivno pomenuti jeste povećano interesovanja građana za izborni proces, a TI BIH je samo putem aplikacije Reflektor primio 878 prijava građana vezanih za pokušaje uspostave političke kontrole nad biračkim odborima, preuranjenu kampanje i zloupotrebu javnih sredstava.

(transparentno.ba)

The post CIK i dalje ne kažnjava zloupotrebu javnih resursa, OHR odbija dati autentično tumačenje Izbornog zakona first appeared on Gerila.info.

Istraga koja je obustavljena protiv bivše uprave Rudnika Kreka Tuzla odnosi se na poslove vrijedne skoro milion KM a koje je bez tendera  ovo rukovodstvo podijelilo firmama Junuzović-Kopex, MHI KOMPANI i Cayenne company.

Transparency International u BiH je podnio krivičnu prijavu zbog ovog slučaja još 2019. godine, jer postoji osnov sumnje da su rukovodioci rudnika izbjegli javno nadmetanje za posao iznajmljivanja rudarske mehanizacije i dodijelili ga ovim firmama sklapanjem čak 149 direktnih sporazuma.

Kako se tada, po Zakonu, za istu stvar putem direktnog sporazuma moglo potrošiti samo do 6.000 KM godišnje,  a potrošeno je oko 950.000 KM, evidentno je da se radilo o otvorenom kršenju zakona u razmjerama koje TI BIH ni prije ni nakon toga nije zabilježio.

Nakon prijave TI BiH, Tužilaštvo TK otvorilo je istragu u ovom predmetu u julu 2022. godine, ali je godinu dana kasnije donijelo naredbu o obustavi istrage zaključivši da u svemu nema obilježja krivičnog djela jer su rukovodioci rudnika “prekršili zakon,” ali je to bilo “u interesu službe”.

Disciplinska prijava protiv tužioca

Ono što je posebno sporno jeste da postupajući tužilac u ovom slučaju godinu dana nije dostavio TI BiH-u tužilačku odluku, koju je bio dužan dostaviti podnosiocu prijave u roku od tri dana. Time je prijaviocu uskratio mogućnost izricanja pritužbe, a još je spornije što je odluka dostavljena tek nakon nekoliko upita i žalbe TI BiH zbog nedostavljanja informacije.

Nakon svega TI BiH je podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. TI BiH je i na tužilačku odluku izjavio pritužbu glavnom tužiocu Kantonalnog tužilaštva TK, jer su zanemarene bitne činjenice iz krivične prijave.

Naime, sumnju u okolnosti pod kojima je uprava ovog javnog preduzeća koje se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji trošila milionska sredstva na iznajmljivanje mašina od privilegovanih privatnih kompanija iskazao je i Ured za reviziju institucija Federacije BIH.

Osim što su potvrdili navode TI BiH o nezakonitom cijepanju direktnih sporazuma, revizori su sumnjali i da uprava ne radi u interesu preduzeća jer se postavlja pitanje svrhe trošenja milionskih iznosa godišnje na iznajmljivanje tuđih mašina.

Za izvršene usluge samo od Junuzović Kopex (6.311.400 KM) Društvo je moglo nabaviti značajan broj rudarskih mašina koje su tražene tenderskom dokumentacijom, a neophodne su za obavljanje redovne djelatnosti Društva. Imajući u vidu da se Društvo nalazi u veoma teškoj finansijskoj situaciji, s jedne strane, i činjenicu da ima 2.431 zaposlenika i da treba raspolagati vlastitom rudarskom mehanizacijom radi obavljanja redovne djelatnosti, postavlja se pitanje opravdanosti i odgovornosti angažovanja tuđe mehanizacije i radnika, navodi se  u izvještaju ureda za reviziju.

Svoje mašine rashodovali, trošili milione na iznajmljivanje tuđih

Dodatnu sumnju na svrhu ulaganja tolikog novca u tuđu mehanizaciju stavlja Izvještaj Uprave JP „Elektroprivreda BiH“ Sarajevo januara 2021. godine, koji je za predmet imao analizu i utvrđivanje eventualne odgovornosti u RMU „Kreka“ za mašine predviđene za rashodovanje.

Navedeni izvještaj fokus stavlja na činjenicu da su od ukupno šest nabavljenih buldožera renomiranog proizvođača Liebherr čak tri  stavljena van upotrebe odmah po isteku garantnog roka, što je otvorilo dodatnu potrebu za iznajmljivanje tuđe mehanizacije.

U izvještaju se još navodi da je zaista malo vjerovatno da su se kvarovi na ovim mašinama desili samo 10 dana nakon isteka garantnog roka, te da je i u garantnom roku bilo značajnijih kvarova i veliki broj sati zastoja rada buldožere u vlasništvu rudnika.

Zbog svega se iskazala još veća potreba za iznajmljivanjem tuđe mehanizacije koja je nabavljana između ostalog i direktnim kršenjem Zakona o javnim nabavkama. Takođe je zanemarena i činjenica da je jedan od prijavljenih rukovodilaca već osuđen na godinu i po dana zatvora baš zbog saradnje sa Junuzović-Kopexom, jer je fiktivno prikazivao sate rada mašina ove firme.

Radi se o preduzeću koje godinama posluje sa rudnicima iz sastava Elektroprivrede BiH, a svojevremeno je direktor RMU Đurđević osuđen baš zbog spornih nabavki goriva od ovog dobavljača.  Zbog svega je po mišljenju TI BiH tužilaštvo trebalo cijeniti ove okolnosti prije izvođenja zaključka da je kršenje zakona “bilo u interesu službe” dodatno i zbog činjenice da nije predočena nezavisna analiza koja bi mogla opravdati ove navode.

The post Tužilaštvo TK obustavilo istragu zbog namještanja poslova u Rudnicima Kreka uz nevjerovatno obrazloženje first appeared on Gerila.info.