Dva najveća proizvođača električne energije u Republici Srpskoj, RiTE Gacko i RiTE Ugljevik, prvi put će u isto vrijeme biti izvan pogona zbog remonta. Dvije termoelektrane proizvode preko 60 odsto električne energije, tako da će tokom ljeta Elektroprivreda RS uvoziti ogromne količine električne energije. Iako se čini kao veliki problem, to je samo kap u moru problema s kojima se susreću u ovim termoelektranama, posebno u Ugljeviku, gdje je skoro pa bačeno 80 miliona evra za sistem za odsumporavanje.

Piše: Dragan Maksimović

„Jači“ od poljskog Belchatow-a

To što su dvije termoelektrane koje proizvode više od polovine električne energije u RS van pogona u isto vrijeme, igla je u plastu sijena za sve probleme u energetskom sektoru. Od arbitražne presude s kojom se tek treba suočiti sa Slovencima kojima duguju preko sto miliona evra, na ime prijeratne izgradnje uz nastavak isporuke električne energije, pa do primjene Nacionalnog plana redukcije emisije štetnih gasova, koji je uslov za primjenu zelene agende, pred termoelektranom je ključan period.

Proces nabavke i ugradnje filtera za odsumporavanje (ODG) u TE Ugljevik počeo je 2017. godine i koštao je nevjerovatnih 80 miliona evra. Tri godine kasnije, kada je stavljen u probni rad, dio sistema koji pokreće filtere pokvario se, za šta je bilo potrebno dodatnih 100 hiljada evra.

Iako bi bilo za očekivati da sistem podliježe garanciji, za to ipak nije bilo uslova jer je nestručnim rukovanjem ta garancija propala. U mreži Bankwatch, koja okuplja organizacije centralne i istočne Evrope koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, kažu da TE Ugljevik emituje 50 puta više sumpor-dioksida u odnosu na najvećeg zagađivača u Evropi, termoelektranu PGE Belchatow u Poljskoj. Nataša Kovačević iz ove organizacije, kaže da oprema ne radi kako treba od njene instalacije.

„Oprema za odsumporavanje je instalirana u procesu rektrifikacije objekta, ali ona od tog perioda ne funkcioniše kako treba“, kaže Kovačević, ističući kako je to dovelo do dodatnih troškova.

„Probni rad je bio 2020. godine. Međutim, elektro – filteri, koji su jedan od preduslova da bi sistem za odsumporavanje mogao da funkcioniše, bili su predimenzionisani i nisu bili dovoljno funkcionalni, zbog čega je TE, kao operator postrojenja, morala da potroši dodatnih 100 hiljada evra“, kaže Kovačević.

Brojke pokazuju da je koncentracija praškastih materija u odnosu na dozvoljene vrijednosti Direktive o velikim ložištima u Ugljeviku čak 10,7 puta veća od dozvoljene, a nakon ugradnje ODG sistema zagađenje je bilo još veće.

Finansijski i ekološki izazovi

U Ugljeviku su nam rekli da je ODG trenutno u zastoju zbog remonta TE i da se trenutno na istom, kao i na sastavnom dijelu TE, takođe obavljaju aktivnosti na pregledu i ispunjavanju preporučenih radova iz uputstava ovlaštenih proizvođača.

„Emisija sumpor-dioksida smanjena je kao posljedica trošenja uglja sa smanjenim SO2, kao i zbog rada sistema za odsumporavanje. Kvarovi su na nivou očekivanih, a remont će biti iskorišten za otklanjanje kvarova i s velikim procentom vjerovatnoće ODG će zajedno s TE biti u kontinualnom radu već tokom mjeseca juna 2025. godine“, rekli su nam u TE Ugljevik.

Međutim, iako se odsumporavanjem emisija sumpor-dioksida umanjuje za više od stotinu puta, taj proces je preskup u uslovima u kojima se nalazi TE Ugljevik i sa svim gubicima sa kojima posluje u posljednjih nekoliko godina. Posebno i zbog arbitražnog spora sa slovenačkom Elektroprivredom, koja očekuje naplatu 100 miliona evra od arbitraže i trećinu proizvedene električne energije dok god je termoelektrana u pogonu.  Što se tiče samog procesa odsumporavanja, u dimne gasove ubacuje se samljeveni krečnjak zajedno sa vodom, koji se u kontaktu sa sumpor – dioksidom izdvajaju i aktiviraju proces njegovog izdvajanja iz dimnih gasova. Međutim, problem je što sistem troši ogromne količine električne energije i povećava vlastitu potrošnju, što automatski smanjuje efikasnost. A u sistemu kakav je trenutno TE Ugljevik, svaka marka koja se ne potroši znači opstanak ove termoelektrane.

„Oni su ugradili to postrojenje, a u prvoj fazi su imali problem s garancijom jer parametri koji se trebaju postići za te čestice nisu bili ispunjeni i onda Japanci nisu htjeli prihvatiti garanciju“, kaže Denis Žiško iz Arhus centra Tuzla, upozoravajući da je to samo dio problema.

Propala investicija i budućnost

„Svako korišćenje odsumporavanja podrazumijeva povećanje troškova proizvodnje, odnosno povećanje cijene električne energije. I tu je ključ problema“, kaže Žiško, navodeći da bi rad u punom kapacitetu značio povećanje cijene električne energije, što se „zbog populizma niskih cijena neće desiti“, te da zdravlje ljudi nikoga ne zanima.

„Iako je taj dio o cijeni mnogo manje bitan od zdravlja ljudi, to nikoga ne interesuje. Zadrži mir populističkim mjerama“.

Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) osigurala je kreditna sredstva za projekat odsumporavanja u TE Ugljevik, a najavljeno je da će u toku narednih šest mjeseci biti sprovedene analize dosadašnjih aktivnosti.  RiTE Ugljevik je najveći proizvođač električne energije u Republici Srpskoj, ali i najveći emiter sumpornih oksida u Evropi. Emisija čvrstih čestica doseže i do 1000 mg po kubnom metru, a projektom odsumporavanja trebalo je da bude smanjena ispod 50 mg. Ekonomista Damir Miljević iz udruženja Reset kaže da je sistem odsumporavanja u TE Ugljevik propala investicija.

„Korišćenje sistema košta, poskupljuje cijenu električne energije iz TE Ugljevik. I zato sistem ne pale. Drugim riječima, bacili smo pare. S obzirom na to da 2028. godine dolazi nova direktiva, ni ovaj sistem neće biti od pomoći“, tvrdi Miljević.

Gašenje termoelektrana?

U Centru za životnu sredinu BiH upozoravaju na ovaj problem godinama, međutim, sluha nema. Urbanističko-građevinska i ekološka inspekcija je u odgovoru navela da je izlazila na teren, ali da nisu preduzimane upravne ni prekršajne mjere prema subjektima kontrole, a da je resorno ministarstvo tek krajem 2021. godine izdalo dozvolu za ODG sistem.

U Elektroprivredi podsjećaju da je ugovor s Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju potpisan 2009. godine. Izgradnja je počela 2017, tri godine kasnije ODG je pušten u probni rad, a rezultati su pokazali da su vrijednosti sumpor-dioksida ispod ugovorom traženih, navode u Elektroprivredi RS.

Iako tvrde da je prije remonta ODG sistem bio u funkciji i da je doveo do smanjenja štetnih čestica, ranije su potvrdili da se radi o velikim troškovima koji na dnevnom nivou iznose oko 40 hiljada maraka, dok je mjesečno samo za troškove zbrinjavanja gipsa nakon procesa odsumporavanja potrebno oko 100 hiljada maraka. Ako se ovome doda kredit od devet miliona maraka Japanskoj agenciji na godišnjem nivou, jasno je zašto se u praksi ne vide rezultati kada je riječ o smanjenju zagađenja.

Nacionalnim planom redukcije emisija (NERP), čija je realizacija preduslov za implementaciju Zelene agende, predviđeno je i smanjenje emisija sumpor-dioksida iz termoelektrana u BiH na najmanju moguću mjeru. Ukoliko se u tom procesu ne uspostavi sistem odsumporavanja, alternativa je gašenje termoelektrana do 2027. godine, prenosi BHRT.

The post Odsumporavanje gubitaka TE Ugljevik first appeared on Gerila.info.

Višegodišnji izazovi i povlačenje partnera

Priča o Bloku 7 započela je prije deset godina, kada je Elektroprivreda BiH potpisala ugovor s kineskim konzorcijem China Gezhouba Company i China Energy Engineering Group Guangdong Electric Power Design Institute. Projekat je naišao na ozbiljne probleme 2019. godine, kada se američka kompanija General Electric, zadužena za ključnu opremu poput kotla, turbine i generatora, povukla iz projekta.

Kineski partneri su ponudili izmjenu ugovora kako bi ovu opremu zamijenili kineskim proizvodima s evropskom licencom, ali je Elektroprivreda BiH odbila prijedlog, navodeći zaštitu vlastitih interesa. Uslijedila su tri zvanična upozorenja pred raskid ugovora, a javnost je nakon toga ostala bez daljih informacija sve do sada.

Troškovi i pravni rizici

Kako saznaje Klix.ba, trošak raskida ugovora uključuje pravne obaveze prema kineskom konzorcijumu, iako detalji nisu precizirani. Istovremeno, Elektroprivreda BiH je uspjela povratiti avans od skoro 250 miliona KM uplaćenih kineskim partnerima, ali direktor ovog preduzeća, Miro Džakula, odbija javno govoriti o temi.

„U cilju zaštite interesa Elektroprivrede BiH i Federacije BiH, još uvijek nismo u poziciji iznositi informacije u javnost,“ izjavio je Džakula, dodajući da će javnost biti obaviještena kada za to dođe vrijeme.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da će uskoro biti objavljene sve informacije o projektu, uključujući detalje o ulaganjima i razvoju projekta do trenutka raskida.

Kritike od početka

Od početka projekta 2014. godine, stručnjaci i političari izražavali su skepsu prema izgradnji Bloka 7. Energetska zajednica i Evropska unija su više puta kritikovale domaće vlasti zbog odluke da se investira u termoelektranu. Posebno je sporno bilo to što je državna garancija za kineski kredit proglašena nezakonitom državnom pomoći. Osim toga, projekat je bio u suprotnosti s obavezom Bosne i Hercegovine za dekarbonizaciju.

Otvorena pitanja i odgovornost

Propast Bloka 7 ostavlja za sobom brojna pitanja: ko će odgovarati za dosadašnje gubitke, kako će država pokriti troškove raskida i kakve će dugoročne posljedice ovaj projekat imati na energetsku politiku Bosne i Hercegovine.

Najavljeno je da će Parlament Federacije BiH zatražiti detaljno pojašnjenje o svim aspektima raskinutog ugovora, dok javnost čeka odgovore na sudbinu jednog od najskupljih projekata u novijoj istoriji zemlje.

Dejan Rakita/GERILA

The post Blok 7 Termoelektrane u Tuzli: Završena priča koja će BiH koštati desetine miliona KM?! first appeared on Gerila.info.

To je daleko lošiji rezultat u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je ovo preduzeće poslovalo sa dobiti od 9,7 miliona maraka.

Ukupni prihodi preduzeća su smanjeni sa 93,9 miliona KM na 71,7 miliona, dok su im rashodi sa prošlogodišnjih 84,2 miliona maraka u prvih šest mjeseci ove godine povećani na 92 miliona maraka.

U obrazloženju uz finansijski izvještaj, uprava RiTE „Ugljevik“ je navela da je gubitak planiran zbog toga što je u ovom periodu urađen redovni godišnji remont termoelektrane koji je trajao 45 dana.

„U ovih 45 dana preduzeće nije proizvodilo električnu energiju te nije moglo ostvariti prihod od skoro 25 miliona maraka. Preduzeće je na kraju godine planiralo pozitivan rezultat, što je uz ove pokazatelje realno i očekivati“, navedeno je u obrazloženju.

Dodali su i da je remont prošle godine obavljen u drugoj polovini godine te da nije opterećivao šestomjesečni rezultat.

Inače, termoelektrana je u ovom periodu povećala  broj zaposlenih za 146 i trenutno zapošljava 1.991 radnika.

Podsjećamo, portal Gerila nedavno je pisao o javnom pozivu RiTe Ugljevik za uslugu “medijskog predstavljanja” a koju je dobila jedina prijavljena agencija “Port marketing” iz Banjaluke. Iako je “Port marketing” na javnom pozivu, a kojem je osnovni kriterijum za dobijanje posla bila najniža ponuda, dao ponudu od 127.00 KM bez PDV ugovor je ipak potpisan na maksimalnih 500.000 KM bez PDV 19.maja ove godine.

capital.ba/Gerila.info

The post RiTe Ugljevik: Preko 20 miliona KM gubitka u prvoj polovini 2023.godine! first appeared on Gerila.info.

Da Kina više neće podržavati izgradnju novih termoelektrana na ugalj u zemljama u inostranstvu potvrđeno je od strane zvaničnika ove države na Generalnoj skupštini UN-a u septembru 2021.godine a ova odluka se odražava i na projekte vezane za ugalj u zemljama Zapadnog Balkana. Saopštenje kompanije Sunningwell izdato je kao odgovor na članak koji je organizacija Just Finance International objavila u časopisu The Diplomat, a u kojem se postavlja pitanje kako će se kineska posvećenost datom obećanju u stvarnosti provesti u praksi u zemljama Zapadnog Balkana.

“Uprkos prestanku finansiranja, te brojnim negativnim komentarima koji su pristigli u vezi procjene uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, pribavljanje dozvola za termoelektranu Ugljevik III još je u toku. Uzimajući u obzir sve okolnosti u vezi sa ovom investicijom koja je od početka nejasna, neizvjesna i u konačnici veoma štetna za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, apelujemo na Vladu Republike Srpske da realno razmotri sve negativne posljedice projekta i odbije izdavanje bilo kakvih dozvola“, rekla je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.

Koncesiju za izgradnju i rad elektrane vlasti Republike Srpske dale su 2013. godine kompaniji Comsar Energy. Međutim, projekat je sporo napredovao, a ekološke dozvole su dva puta poništene, 2017. i 2019. godine, nakon što su usvojene pravne žalbe Centra za životnu sredinu. Uprkos neuspjehu kompanije Comsar da izgradi elektranu, vlasti Republike Srpske su 2020. godine dozvolile da se projekat nastavi sa povećanjem kapaciteta od 100 MW, a u januaru 2021. godine produžili su period koncesije na 44 godine. U junu prošle godine uslijedila je vijest da je kompanija Comsar Energy potpisala ugovor o nabavci opreme i izgradnji termoelektrane Ugljevik III sa kompanijama Sunningwell International Limited i Kineskom nacionalnom elektrotehničkom kompanijom (CNEEC).

Kako navodi Pippa Gallop iz međunarodne organizacije CEE Bankwatch Network koja prati investicije javnih institucija i banaka širom svijeta, ovaj projekat je od samog početka zahvaćen kršenjem zakona.

“Komisija za koncesije RS je potvrdila da koncesionar nije ispunio svoje obaveze. Vrijeme je da se jednom zauvijek okonča ova šarada, da priznamo da elektrana neće biti izgrađena i da se okrenemo održivim oblicima obnovljive energije”.

Wawa Wang iz organizacije Just Finance International koja se zalaže za transparentnost i pravednu raspodjelu investicija na međunarodnom nivou, navodi da odluka kineskih banaka da više ne obezbjeđuju finansiranje projekta Ugljevik III pokazuje kinesko preispitivanje alternativa uglju za region.

“Kina je od 2014. godine nastavila da samostalno obezbjeđuje kreditno finansiranje za nove projekte uglja na Balkanu, od kojih su druge finansijske institucije za zemlje u razvoju odustajali. Ostaje da se vidi da li je obećanje Kine dato 2021. godine da će okončati svoje prekomorske projekte na ugalj ozbiljno, posebno zato što kinesko državno preduzeće – CNEEC, izvođač projekta, i druga državna preduzeća nastavljaju da se bave problematičnim projektima uglja u jugoistočnoj Evropi i globalno. Kineska državna preduzeća moraju napustiti ove planirane projekte uglja kako bi se obećala da će imati istinski uticaj na uštedu klime”.

Organizacije ovim putem još jednom apeluju na CNEEC i Vladu Republike Srpske da u skladu sa novonastalim okolnostima kao i ciljevima dekarbonizacije, u konačnici napuste štetne investicije za projekte na ugalj u Bosni i Hercegovini.

The post Izgradnja termoelektrane Ugljevik III upitna: kineske banke odustale od finansiranja! first appeared on Gerila.info.

Košarac nijje, navode NVO među kojima je i Centar za životnu sredinu, rekao da Plan, ironično, podrazumijeva izgradnju novih termoelektrana na ugalj. “Nije nikakva novost da BiH političari svoje bajke, koje oni nazivaju strateškim dokumentima, našoj i međunarodnoj javnosti, pokušavaju predstaviti kao ogroman uspjeh i napredak Bosne i Hercegovine u ispunjavanju međunarodnih obaveza” – poruka je iz nevladinih organizacija.

Bosna i Hercegovina je prva, ali potencijalno i jedina zemlja u regiji koja je u dokumentu „Utvrđeni doprinos BiH (NDC) za period 2020-2030“, planirala izgradnju novih termoelektrana na ugalj.

“Vijeće ministara i njihovi međunarodni saradnici zamajavaju javnost senzacionalističkim naslovima i brojkama, ali suština ovog dokumenta jasno pokazuje da BiH planira izdvojiti 4,5 milijardi KM u izgradnju novih termoelektrana, suprotno ciljevima Pariškog sporazuma. Drugim riječima, prezentuju nam se korice bajki sa nesretnim završetkom.”, kazala je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.
Svrha ovog veoma važnog dokumenta je da predstavi doprinos naše zemlje u smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte u skladu sa Pariškim sporazumom. Pored toga, NDC dokument bi trebao biti usklađen i sa ciljevima Zelene Agende za Zapadni Balkan, na koje se BIH obavezala potpisivanjem Sofijske deklaracije i kojom se jasno opredijelila za klimatsku neutralnost i dekarbonizaciju do 2050. godine.
„Nije nikakva novost da BiH političari svoje bajke, koje oni nazivaju strateškim dokumentima, našoj i međunarodnoj javnosti, pokušavaju predstaviti kao ogroman uspjeh i napredak Bosne i Hercegovine u ispunjavanju međunarodnih obaveza. Problem je što su se u ovo manipuliranje javnošću uključili i predstavnici međunarodnih institucija, u ovom slučaju UNDP-a i Britanske ambasade. Postavlja se pitanje zašto ambasador države koja se obavezala da svoju zadnju termoelektranu na ugalj zatvori 2024. godine, promoviše izgradnju novih termoelektrana u BiH?“ izjavio je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.
Podsjećamo da su nevladine organizacije kroz dva kruga konsultacija održanih povodom usvajanja NDC-a za period 2020-2030 ukazale na ovu problematiku, ali nažalost nisu dobile odgovore niti obrazloženja od Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose koje je nadležno za izradu ovog dokumenta.

GERILA.info

The post NVO organizacije: Košarac nije rekao da BiH, vjerovatno jedina u Evropi, planira izgradnju termoelektrana na ugalj! first appeared on Gerila.info.

Ukupne emisije sumpor dioksida iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, Kosovu*, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji su u 2018. godini bile čak šest puta više nego dozvoljene, pokazuje novo istraživanje koje je juče objavila evropska mreža CEE Bankwatch. U Bosni i Hercegovini, emisije SO₂ su bile čak devet puta više od granične vrijednosti emisija dozvoljenih u Nacionalnom planu za smanjenje emisija koji je odobrio Sekretarijat Energetske zajednice.

Sve zemlje Zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice, i stoga su imale obavezu da do 2018. smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu sa Direktivom o velikim postrojenjima za sagorjevanje. Međutim, nijedna od zemalja koje su sačinile Nacionalni plan za smanjenje emisija nije ispoštovala svoje ukupne granične vrijednosti emisija na nivou države za 2018. godinu, navodi se u izvještaju koji je juče predstavljen u Briselu na sastanku sa članovima Evropskog parlamenta, Evropske komisije, te medijima.

“Zemlje Energetske zajednice su imale čak 12 godina da se usklade sa graničnim vrijednostima, pa je neshvatljiva činjenica da su vlasti iz regiona ovaj problem zapostavile i za svaku je osudu. Obzirom na zdravstvene štete koji uzrokuje zagađenje vazduha, investicije u smanjenje emisije ili zatvaranje termoelektrana nisu samo pitanje pravne obaveze, nego moralne obaveze”, zaključila je Ioana Ciuta, koordinatorica za energetiku mreže CEE Bankwatch i jedna od autorica izvještaja.

Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke je istakla da je ovaj izvještaj još jedan pokazatelj visokog stepena ignorisanja problematike zagađenja, u ovom slučaju vazduha, a koji nam već dolazi na naplatu.

“Važno je da su članovi Evropskog parlamenta sada dodatno upoznati sa činjeničnim stanjem termoelektrana u Bosni i Hercegovini. Treba istaknuti da su bili posebno ganuti ličnim svjedočanstvima ljudi koji su ugroženi radom rudnika i termoelektrana kod nas, a koji su prisustvovali ovom sastanku”, kazala je Majda Ibraković.

Predstavnici lokalnih zajednica ugroženih radom rudnika i termoelektrana, Goran Stojak, predsjednik Mjesne zajednice Bukinje iz Tuzle i Milanka Kovačević, novinarka iz Gacka predstavili su trenutno stanje životne sredine i zdravlja građana u svojim zajednicama, koje su potpuno degradirane višedecenijskim zagađenjem iz termoelektrana Tuzla i Gacko. Pored enormnih nivoa zagađenja koje podnose, zajedno sa svojim sugrađanima, Goran i Milanka se takođe sreću sa različitim pritiscima i napadima zbog svojih aktivnosti na borbi protiv zagađenja i korupcije.

[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/12/comply-or-close-BA.pdf”]

The post Termoelektrane na ugalj na BiH zagađuju vazduh devet puta više nego što je dozvoljeno first appeared on Gerila.info.

,,Naša termoelektrana za proizvodnju električne energije koristi mrki ugalj koji je domaće prozvodnje i svi znamo, i laici i školovani ljudi, koji su to produkti sagorijevanja uglja. Čestice koje se oslobađaju su golim okom nevidljive, a svi ih udišemo, taložimo u naša pluća, od malene djece do starijih osoba. One izazivaju  teške bolesti sa kojima se mi danas uveliko borimo. Kakanj je jedan od najzagađenijih gradova u BiH vjerovatno čak šire, i u regiji”, kaže Mirha Husika, inženjerka elektrotehnike i saradnica Udruženja građana ,,Alternative”.

Ove  čestice pod uticajem vjetra prenose se šire, van granica države.  Međutim o stvarnoj razmjeri i posljedicama njihovog udisanja vrlo malo se zna.

,,To ide tako daleko da je običnom čovjeku to nezamislivo. Mi i dalje mislimo da se sve koncentriše oko termoelektrane Kakanj. Međutim rasipanje tih čestica je u toliko širokoj razmjeri da mi, obični laici koji ne razumiju rad termoelektrane, osim onoga da proizvodi električnu energiju ne mogu uopšte da zamisle kakve posljedice izaziva širenje tih čestica”, kaže Mirha.

O prilog neinformisanosti o ovoj problematici govori i anketa koju je Udruženje ,,Alternative” sprovelo u Kaknju.

,,Rađena je anketa na većem broju stanovnika kako bi se vidjelo koliko su ljudi upoznati sa zagađenjem iz termoelektrane, te da li poznaju mjere i načine sa kojima bi se mogao poboljšati kvalitet vazduha. Međutim, rezultati su poražavajući. Ljudi nisu ni svjesni koliko termoelektrana zagađuje. Nemaju ni ideju kako da se taj kvalitet vazduha u Kaknju popravi”, ističe Mirha Husika.

Posao važniji od života

Mještani jednog od najugroženijih naselja u Kaknju, Čatića, nakon decenija borbe sa deponijom uglja koja se nalazi u njihovoj neposrednoj blizini, ipak su odlučili da se bore sa ovom problematikom.

,,Čatići su jedno malo mjesto gdje se nalazi sva industrija vezana za termoelektranu Kakanj kao i deponija uglja koja nam već decenijama stvara velike probleme. Zato smo se organizovali u jednu neformalnu grupu – ‘Eko Čatići’ i nastojimo promovisati zdrav život i prikazati ljudima važnost ekologije i objasniti koliki utjecaj ima aerozagađenje na zdravlje čovjeka, posebno na duže vrijeme”, objašnjava Dražen  Filipović, predstavnik grupe ,,Eko Čatići”.

Ističe da im deponija šljake, pored koje i sam živi, stvara ogromne probleme.

,,Ništa ovdje nije propisno zbrinuto, sve je pod vedrim nebom, a to znači da se uticaj vjetra, kiše i svih tih vanjskih elemenata jako dobro osjeti. Najgore je to aerozgađenje i sitne čestice ugljena koje padaju. Osobito ako nemate nikakvog vjetra i ako je magla, onda ih možete osjetiti na svojim plućima i na svojim zubima”, dodaje Dražen. Posljedice ovog zagađenja su dugotrajne i dalekosežne.

,,Većina ljudi razmišlja kratkotrajno, tipa ‘ne osjetim to sada’. Međutim, dosta ljudi ima problema sa disanjem i sa dosta drugih bolesti koje su direktno vezane uz aerozagađenje. Osnovne stvari se nisu na vrijeme rješavale i sve se gura pod tepih već godinama,  a pravda se time da je bitno da ljudi imaju posao, a nije bitno kako živimo”, zaključuje Dražen.

Broj oboljelih raste

Zagađenje u Kaknju, kako pokazuju i postojeće mjerne jedinice, posljednjih dana je alarmantno i uveliko prelazi sve vrijednosti koje su zakonski dozvoljene.

,,2018. godine u februaru je registrovano 511 oboljelih od karcinoma u Kaknju. Ono što je bitno je da problem nije samo Kakanj, problem su i Zenica i Sarajevo i Visoko i okolni gradovi širom Bosne i Hercegovine. Recimo u Zenici je taj broj trostruko veći, u Visokom je oko 720 oboljenih. Taj broj je nažalost svake godine i svakog mjeseca u porastu”, kaže Mirha Husika.

“Obično kada se sve završi, svi se uhvate za glavu i kažu ‘kako mi nismo znali!’. Nije samo javnost kriva, jer najčešće oni koji donose odluke informišu javnost formalno, reda radi. Zakon striktno propisuje da su oni odgovorni da informišu građane, ali i da rade na povećanju svijesti građana o posljedicama rada termoelektrane i svih drugih zagađivača po okoliš i njihovo zdravlje”, kaže Maksuma Topalović, izvršna direktorica Udruženja ”Alternative”.

Ovo Udruženje, u julu 2017. godine podnijelo je tužbu Kantonalnom sudu u Sarajevu.  Tužili su Federalno ministarstvo okoliša vezano za izdavanje okolinske dozvole za Blok 8 termoelektrane Kakanj.

,,Razlog je vrlo jednostavan. Tražili su novu okolinsku dozvolu i dobili su je bez uključivanja javnosti! Zapravo je federalno ministarstvo prekršilo svoj zakon koji su donijeli, a to je Zakon o okolišu. Koliko god da smo se ranije borili i govorili da je bitno da je za donošenje tako važnih odluka uključena javnost, struka i sve zainteresirane strane, oni su jednostavno to pogazili i isključili javnost. To je bio dovoljan razlog da podnesemo tužbu, a da se u međuvremenu potrudimo da informišemo što veći broj zainteresiranih strana da se uključe i daju svoje mišljenje. Na kraju krajeva, radi se o interesu svih nas”, ističe Maksuma.

Klizišta odnijela i jedan život

Pored svih industrijskih pritisaka i aerozagađenja, Kakanj ima problem sa pretjeranom eksploatacijom uglja i iskorištavanjem zemljišta u svrhe koje se koriste za teremoelektranu i rudnik. Deponija jalovine, šljake i pepela ugrožavaju naselja koja se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini, a nerijetko uzrokuju i klizišta.

Jasmina Neimarlija, diplomirana inženjerka ekologije i članica opštinskog odbora Naše stranke u Kaknju navodi da ove deponije i klizišta uveliko ugrožavaju kvalitet života.

,,Prije dvije godine su bili ugroženi mjesna zajednica Ribnica i Mramor. Iz Mramora se ljudi godinama iseljavaju zato što se taj prostor koristi kao deponija jalovine. Najgori slučaj se desio u naselju Bare gdje se prije nekoliko godina pokrenulo klizište koje je deponija jalovine. Došlo je i do jednog smrtnog slučaja, a mnoge porodice morale su biti iseljene”, kaže Jasmina.

Deponije jalovine i šljake ne saniraju se na pravi način. Umjesto sanacije, one u Kaknju postaju sve veće i veće, pogotovo na područjima koja su podložna klizištima.

,,To se znalo i prije 20, 30 godina. Međutim, niko ništa nije htio da radi po tom pitanju. Na tim područjima trebao bi se obustaviti rad i sve sanirati da ne bi došlo do još većih klizišta, smrtnih slučajeva i uništavanja kuća. Tu život više nije moguć“, naglašava Jasmina Neimarlija.

Zdravlje je preskupo

Dražen Filipović objašnjava da mještani okupljeni u grupu Eko Čatići, s vremena na vrijeme pokušavaju informisati javnost da postanu svjesni aerozagađenja:

“Mi znamo da nam šteti aerozagađenje, da od toga možemo umrijeti i da to utječe na kvalitet našeg života, ali nismo svjesni koliko. Trebao bi se strateški raditi cijeli jedan program edukacije počevši od osnovne škole, ali na kraju će sve ostati na nevladinim organizacijama i grupama građana koje će nositi sav taj teret. Država i sve vladine organizacije su trome i vrlo reaktivne. Ako građani nešto poduzmu, oni će reagirati, a ako ne poduzmu, oni će ostaviti kako jeste”.

Jasno je da situacija, ovakva kakva jeste, nema budućnosti. Ali po svemu sudeći to nije jasno onima koji kreiraju energetske politike.

“Termoelektrana Kakanj da se razumijemo, šta god da uradi ne može da smanji zagađenje, jer termoelektrane bi se trebale gasiti, ne u skorijoj budućnosti, nego već sad. Našoj termoelektrani su potrebna postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju, međutim jednom gigantu kao što je Elektroprivreda, ta su postrojenja jako skupa. To što je njima skupo, mi plaćamo zdravljem”, zaključuje Mirha Husika.

Izvor: czzs.org

The post Kakanj: Život pod nebom punim otrova first appeared on Gerila.info.

The post Odlagalište šljake termoelektrana Tuzla: “Staviš ruku, za minut izgori prst” first appeared on Gerila.info.