Prema podacima koje prikuplja i objedinjuje platforma Integrity Watch BiH od 2019. do 2025. godine dodijeljena 32.973 tendera ponuđačima koji su finansijski pomagali rad stranaka, a vrijednost poslova išla je i preko 20 miliona maraka.

Ovu platformu pokrenuo je Transparency International u BiH a analiza prikupljenih podataka pokazuje da određeni donatori nakon finansiranja stranaka dobijaju javne ugovore višestruko veće vrijednosti, što otvara pitanje da li formalno skromne donacije predstavljaju ulaznicu u sistem javnih nabavki.

Jedan od najvećih političkih donatora u zemlji je Azmir Husić, biznismen iz Tuzle. On je preko svog preduzeća “Heez transport” krajem 2022. godine Stranci demokratske akcije (SDA) uplatio donaciju od 50.000 maraka.

Prethodno je bilo član Pokreta demokratske akcije (PDA) kojeg je do svog odlaska takođe pomogao sa istim iznosom.Paralelno sa Husićevim prelaskom u SDA-a, “Heez transport” je krenuo da dobija milionske ugovore u rudniku uglja Kreka, a koji su se uglavnom podrazumijevali najam rudarske mehanizacije.

Inače, rudnicima u sklopu Elektroprivrede BiH su u tom periodu kadrirali koalicioni partneri DF i SDA.  Od januara 2022. godine do danas sklopljeno je na desetine poslova vrijednih preko 10,6 miliona maraka, od kojih je najvredniji, za otkopavanje otkrivke, vrijedan 5,24 miliona KM sklopljen u februaru 2023. godine.

Željko Vrkačević vlasnik firme “Braco i Sinovi” iz Brčko distrikta u dva navrata sa ukuopno 13.000 maraka je pomogao Ujedinjenu Srpsku, stranku Nenada Stevandića koja zajedno sa SNSD-om dijeli vlast u Republici Srpskoj. Ova firma je za 36 miliona maraka Vladi Republike Srpske prodala kazino hotel „Theatrum“ u Brčkom, a koji je kasnije preuređen u “Srpsku kuću”.

Inače, rođeni brat Željka Vrkačevića, Dražen, poslanik je u Skupštini Brčko distrikta i predsjednik opštinskog odbora Ujedinjene Srpske u ovom mjestu. Milan Šuvak, vlasnik preduzeća “Šumil” iz Kozarske Dubice jedan je od najvećih finansijera Narodne partije Srpske (NPS), Darka Banjca, a donacije uplaćuje kao fizičko lice.

Tokom 2022. godine je uplatio 19.990 maraka, a od kako je Banjac direktor banje Mlječanica neprikosnoveni je gospodar tendera u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Od zamjene krova, krečenja, do gradnje bungalova i sportskih terena pa čak i nabavke jaja ova firma je dobila poslove vrijedne oko 18 miliona maraka.

Treba napomenuti da je finansiranje političkih partija zabranjeno firmama koje direktno posluju sa organima izvršne vlasti tako da su zbog brojnih prijava koje je CIK-u podnosio Transparency International u BiH, stranke morala vraćati pare donatorima a većina ih je prestala u svojim izvještajima uopšte navoditi pravna lica kao donatore.

Funkcioneri preuzeli finansiranje stranaka

Umjesto toga u finansijskim izvještajima partija počele su dominirati donacije fizičkih lica a zanimljivo je da je prošle godine podrška privrednika političkim strankama izostala i da su glavni donatori bili uglavnom stranački funkcioneri.

Tokom 2025. godine je donirano 2,26 miliona maraka kroz 1.366 donacija, pokazuju podaci iz njihovih finansijskih izvještaja objavljenih na stranici Centralne izborne komisije BiH.

Baza Integrity watch BiH pokazuje da prilivi novca drastično skaču u izbornim ciklusima, dok u godinama bez izbora taj intenzitet drastično opada.

Za prošlu godinu je interesantno i da je od ukupnog iznosa primljenih donacija čak 1,8 miliona maraka završilo kod stranaka iz Republike Srpske, dok su stranke iz Federacije BiH skupile tek manji dio od oko 465.000 KM.

Najviše novca prikupio je Savez nezavisnih socijal demokrata (SNSD) i i to 427.220 KM iz 197 donacija. Najveći donator je Zoran Tegeltija, aktuelni direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji je u novembru prošle godine dao 10.000 KM.

Ispod njega je Igor Milojević, funkcioner iz gradskog odbora Trebinje koji je svoju stranku pomogao sa 9.000 KM te doktor Mikajlo Lazić, direktor bolnice Sveti Vračevi iz Bijeljine sa donacijom od 8.000 KM. Istu sumu, odnosno 8.000 KM je donirao i Dalibor Tomaš.

Po 5.000 KM su dali Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS, Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, Denis Šulić, bivši ministar trgovine i turizma u Vladi RS, MIloš Lukić, direktor Službenog glasnika Republike Srpske.

Na drugom mjestu po ukupnim donacijama je Socijalistička partija koja je kroz 122 donacije u prošloj godini primila 317.765 KM.

U ovoj partiji najveće donacije su iznosile 5.000 maraka, a njih su, između ostalih dali Denis Stevanović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine, Nikola Vukčević, odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Igor Kneginić, predsjednik Skupštine grada Prijedor.

Narodni front, Jelene Trivić treća je stranka po ukupnom iznosu donacija primljenih u 2025. godini sa prikupljenih 252.725,42 KM.

Najveći donatori, od ukupno 78 su Milivoje Nović, Tanja Vukmirović i Žarko Tešić sa po 10.000 KM, inače članovi glavnog odbora stranke.

I naredne dvije pozicije zauzimaju stranke iz Republike Srpske. To su Ujedinjena Srpska sa 217. 376 KM donacija i Republička stranka Srpske koja je prijavila priloge od 182.525,40.

Kada je riječ o strankama sa sjedištem u Federaciji BIH, prva po donacijama je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koja je primila 156.433,90 KM kroz 105 donacija.

Najveći prilog od 5.000 KM je dao Mijo Stanić, ministar finansija u vladi Posavskog kantona, a prate ga Lucija Iljić Džojić, Damir Živković i Đuro Delić sa po 4.000 KM.

Stranka demokratske akcije (SDA) je druga po donacijama u FBIH sa iznosom od 90.116,8 KM.

Stanku je najviše pomogao Salko Zildžić, zastupnik u federalnom parlamentu sa 10.000 KM, a ova politička organizacija je jedna od rijetkih koju su pomagala i privatna preduzeća sa ukupnim iznosom od 10.400 KM.

Bitnije donacije u ovom entitetu imala je i stranka “Snaga Naroda” Rame Isaka a najveći prilog je dao biznismen Dario Pekić.

Generalno, kada se podaci iz prošle godine saberu sa onima na platformi Integrity Watch BiH od 2018. godine najviše donacija je imala SDA i to 2.321.016,59 KM.

Drugi je SNSD koji je prikupio 1.195.736,3 KM, dok je treća stranka sa donacijama Ujedinjena Srpska kojoj je za osam godina donirano 1.195.736,3 KM.

Zanimljivo je da se među najvećim donatorima pojavljuje i politička stranka, odnosno Narodni demokratskipokret koji je Socijalističkoj partiji u dva navrata 2022. godine donirao ukupno 45.000 KM.

Inače, pored finansiranja političkiuh partija, Integrity Watch BiH prati javne nabavke i imovinske kartone izabranih zvaničnika.

Platforma omogućava uvid u to kako se troši javni novac, ko dobija javne ugovore i koje se procedure koriste, kako se finansiraju političke stranke, uključujući izvore donacija te kako izabrani javni funkcioneri prijavljuju svoju imovinu.

(transparentno.ba)

The post Privrednici koji finansiraju stranke dobijali milionske poslove na tenderima first appeared on Gerila.info.

BIHAĆ – Period između dva lokalna izborna ciklusa u Bihaću obilježio je izbor dva gradonačelnika. Nakon lokalnih izbora 2020. Šuhret Fazlić je kao kandidat Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK) počeo svoj drugi gradonačelnički mandat. Međutim, dvije godine kasnije na Opštim izborima prihvata mandat u Skupštini USK, tako da su u februaru 2023. održani prijevremeni izbori za gradonačelnika na kojima je izabran Elvedin Sedić, također kandidat POMAK-a.

Krajem 2023. Fazlić, koji je bio i osnivač POMAK-a, prelazi u političku partiju Narod i Pravda (NiP).

KANDIDAT PO MJERI SDA

Podsjetimo, da je jedan od kandidata za gradonačelnika Bihaća na prijevremenim izborima bio i Hamdija Abdić Tigar. Njega je u to vrijeme predložila Stranka demokratske akcije (SDA), što je u to vrijeme na svom zvaničnom Facebook profilu potvrdio tadašnji premijer FBiH Fadil Novalić, koji je u međuvremenu zbog afere Respiratori upućen na izdržavanje zatvorske kazne.

“Sa, ako Bog da, budućim gradonačelnikom Bihaća – legendarnim komandantom i mojim velikim prijateljem Hamdijom Abdićem Tigrom“, prenio je Novalićev status Žurnal u svom tekstu objavljenom u decembru 2022. godine.

Kandidatura Abdića, koji je u nekoliko navrata osuđivan, pokazala je još jednom kako SDA nastavlja ustaljenom matricom uspostavljenom tokom “najtežih godina s njima”, kada je sa koalicionim partnerima HDZ BiH i SNSD, uspostavila sistem kriminalizacije institucija, stranačkog zapošljavanja, nepotizma, provođenja sumnjivih tendera, propalih projekata, uništavanja obrazovanja i zdravstva, sve zarad kratkoročnih političkih ciljeva i dugoročnog bogaćenja pojedinaca, onako kako Žurnal godinama o tome piše.

UGOVORI ZA FIRMU KOJA JE NAJVEĆI DONATOR POMAK-a

Podsjetimo i na Žurnalovo pisanje o ugovorima vrijednim 1,4 miliona KM koje je Zavod za prostorno planiranje Bihać dodijelio firmi Behić-Sanny Boy koja je, prema finansijskom izvještaju koji je POMAK dostavio CIK-u, ujedno i najveći privatni donator POMAK-a u 2022. godini.

Direktor Zavoda je kadar POMAK-a Ademir Toromanović, a njegova stranačka kolegica i odbornica u Gradskom vijeću Bihać Silvana Behić zaposlena je u firmi Behić-Sanny Boy, čiji je vlasnik njen brat Sani Behić.

O dobrim odnosima vlasnika firme Behić-Sanny Boy svjedoči i njegova javna podrška kadrovima POMAK-a uključujući i gradonačelnika Bihaća.

Zbog donacija ove firme ranije je Transparency International prijavio Centralnoj izbornoj komisiji SDP i POMAK jer su primili zabranjene priloge od kompanija koje su dobijale tendere od organa izvršne vlasti.

Naime, firma Behić Sanny Boy finansirala je SDP i POMAK, a dobijala je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća. Zakonom o finansiranju političkih partija zabranjeno je primanje priloga od privatnih kompanija koje su dobijale tendere od izvršne vlasti.

Ova prijava nije spriječila poslovanje Grada Bihaća i gradskih preduzeća sa firmom Behić-Sanny Boy.

SNIMAK O KUPOVINI MANDATA

Žurnal je u prošloj godini u Opštinskom sudu u Bihaću pratio suđenje Razimu Halkiću, SDP-ovom zastupniku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. U februaru 2022. objavljen je snimak telefonskog razgovora u kojem Halkić govori o trgovini pozicijama u zamjenu za podršku vlasti, a što je on još tada za medije negirao navodeći da se radi o montaži.

„Najgore je što trenutno od tri čovjeka s kojima razgovaramo neće nijedan. Vildana, Zikrija, Maršal, ni Kantarević… Tri dana sam sjedio po četiri sata sa Vildanom. Samo treba jedno od njih četvero da kaže hoću mito i mi damo, hoću ceste i mi damo, hoću bilo šta… ali neće ništa…“, može se čuti u audiosnimku objavljenom u februaru prošle godine.

Halkić je u prvostepenom postupku proglašen krivim za trgovinu uticajem i osuđen je na uslovnu kaznu, ali je Kantonalni sud u Bihaću ukinuo ovu presudu i postupak vratio na ponovno suđenje.

MIGRANTSKA KRIZA, NEZAPOSLENOST, NESREĐENA INFRASTRUKTURA…

Impuls portal je u augustu 2020. godine sažeo osnovne probleme s kojima se susreće grad Bihać.

Kao jedan od osnovnih problema, sagovornici Impuls portala, tada su naveli migrantsku krizu. Podsjetimo, Bihać je zbog svoje blizine sa granicom EU bio pogođen velikim brojem dolazaka i boravaka migranata. U tom periodu nisu imali nikavu podršku institucija BiH.

Osim migrantske krize, dugogodišnji direktor Nacionalnog parka Una Amarildo Mulić tada je za Impuls portal ukazao i na nezaposlenost, ističući da je ekonomija osnovna priča na kojoj se treba raditi.

“Osnova je razvoj ekonomije i ona treba da bude u prvom planu. Realni sektor nije toliko zastupljen i imamo velike potrošače javnih sredstava. Ako nemamo proizvodnju, a povećavamo uslužni sektor, onda dolazi do disbalansa i nemogućnosti da punjenje budžeta ostvari sve one potrebe korisnika budžeta”, izjavio je ranije Mulić.

Još neki od problema koji su spomenuti jesu nesređena infrastruktura i nedostatak novca za održavanje, ali i školstvo.

Politički sastav Gradskog vijeća je šarolik. Osam odbornika je iz SDA, pet ima POMAK, po tri SDP i NES, NIP dva, SBB, SbiH, Naša stranka i Zeleni pokret BiH po jednog, a tu su i tri nezavisna odbornika. Budžet za 2024. godinu iznosi oko 46 miliona, dok je četiri godine ranije bio 33,8 miliona KM.

(misbih.ba)

The post Bihać: Tenderi za stranačke donatore i kupovina mandata, migrantska kriza, nezaposlenost… first appeared on Gerila.info.

U tužilačkoj odluci navodi se da Zakonom nije jasno i nedvosmisleno definisana obaveza da ga primjenjuju i javna preduzeća koja posluju na komercijalnoj osnovi, a da Agencija za javne nabavke (AJN) odbija dati jasno tumačenje.

“Imajući u vidu takvo činjenično stanje te ponovo ističući suzdržanost Agencije za javne nabavke da se jasno i eksplicitno izjasni da li je privredno društvo Sarajevoputevi d.d. bilo obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama jedini zaključak koji se u ovom trenutku može donijeti jeste da se prijavljena kretala u okviru svojih ovlašćenja, uključujući i ovlašćenje da utvrdi da li je ovo privredno društvo bilo u obavezi da provodi postupke javnih nabavki. Tužilaštvo na ovom mjestu ističe manjkavost takvog sistema i potrebu donošenja propisa kojim bi se ova materija definisala jasno i nedvosmisleno”, navodi se u tužilačkoj odluci.

TI BIH je izjavio pritužbu na ovu odluku jer nekažnjavanje ovakvih pojava može imati dugoročne posljedice s obzirom da su i Ceste d.d. Mostar nedavno donijele sličnu odluku i prestale provoditi tendere a ovakve poteze mogu povući i druga javna preduzeća.

U BiH postoji preko 3000 ugovornih organa, od čega preko 450 javnih preduzeća koja provode ovaj zakon, među kojima se nalaze i rudnici, građevinska, komunalna i putarska preduzeća. Zato Sarajevoputevi definitivno ne mogu biti izuzetak posebno jer je Vlada FBiH u ranijem periodu donosila odluke kojima je zaduživala upravitelje cesta da ovom društvu osiguraju ustupanje poslova održavanja cestovne mreže, neposredno bez nadmetanja. Po mišljenju TI BIH, zakon je jasno propisao da javno preduzeće koje nema sticanje profita kao osnovni cilj, nema konkurenciju na tržištu, a država može intervenisati radi sprečavanja komercijalnog pritiska, nema komercijalni ili industrijski karakter i ima obavezu daprimjenjuje Zakon o javnim nabavkama.

To je i mišljenje Ureda za reviziju institucija FBiH koji je u ranijem izvještaju naveo da učešće državnog kapitala u Sarajevoputevima iznosi 77,32%, a da vlast vrši  nadzor nad upravljanjem i imenuje više od polovine članova uprave.

“Iz navedenog proizilazi da se Zakon o javnim nabavkama odnosi na DD „Sarajevoputevi“ Sarajevo, i da je ono dužno primjenjivati ovaj Zakon”, navedeno je u revizorskom izvještaju 2018. Godine. Od 2019. Sarajevoputevi primjenjuju Zakon o javnim nabavkama i provode tendere što je i konstatovano u prošlogodišnjem revizorskom izvještaju kao ispunjena preporuka.  

Ceste d.d, Mostar već godinu dana ne primjenjuju zakon

TI BiH je i ranije upozoravao da ovakav slučaj može dovesti do lančane reakcije, a svakako zabrinjava činjenica da je i skupština javnog preduzeća Ceste d.d. Mostar donijela sličnu odluku da prestane primjenjivati Zakon o javnim nabavkama.

O svemu je obaviještena i AJN, a prema podacima sa portala javnih nabavki, tenderi se ne provode duže od godinu dana. Gotovo ista argumentacija navodi se i u odgovoru uprave Cesta d.d. Mostar dostavljenom na adresu TI BiH gdje se tvrdi da preduzeće ne obavlja djelatnost od javnog interesa, da ima komercijalni karakter i da nema monopol na tržištu, jer do poslova održavanja cestovne infrastrukture dolazi na javnim nadmetanjima pa stoga nije dužno provoditi tendere.

TI BIH smatra da ovakav stav pravosudnih institucija i nedorečenost mišljenja AJN potencijalno može dovesti do niza sličnih odluka javnih preduzeća koja mogu nesmetano prestati sa provođenjem tendera, čime bi se otvorio ogroman prostor za korupciju i izvlačenje novca iz javnog sektora.

transparentno.ba

The post Sve više javnih preduzeća prestaje provoditi javne nabavke. Tužilaštvo smatra da to nije krivično djelo?! first appeared on Gerila.info.

Većinski vlasnik OC Jahorina je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, koja je godinama odbijala da konvertuje obaveze Olimpijskog centra „Jahorina“ u kapital, konačno je odustala od sudskog spora i u martu 2018.godine pretvaranjem 15 miliona obveznica postala vlasnik 90,6 odsto akcija Olimpijskog centra.

Kao dokaz da OC Jahorina ne posluje u skladu sa ogromnim investicijama, dokaz je i sami postupak Vlade RS da polovinom decembra 2022.godine prvo odbije da izda garanciju Olimpijskom centru „Jahorina“ za kratkoročnu pozajmicu od 15 miliona maraka. Ipak, Vlada je kasnije dala garanciju ovom preduzeću za dugoročno kreditno zaduženje od skoro 37 miliona maraka. OC „Jahorina“ je mjesec prije toga podnio zahtjev za pozajmicu Investiciono-razvojnoj banci RS, ali je Sektor za plasmane IRB-a ustanovio da je ovaj centar prezadužen i da nije u stanju da vrati ni trenutne kratkoročne dugove.

Direktor OC Jahorina je Dejan Ljevnaić, a predsjednik Nadzornog odbora Nedeljko Elek, poznati kao ljudi lojalni Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske i šefu SNSD-a, vladajuće stranke u Srpskoj već dugi niz godina.

Posjeta Jahorini raste iz godine u godinu, o čemu svjedoči i 411.000 turista u sezoni 2021-2022. što je za za oko 350.000 više u odnosu na baznu sezonu 2016/17, a oko 260.000 skijaša više u odnosu na zimsku sezonu 2020/21, rekao je direktor Olimpijskog centra Jahorina Dejan Ljevnaić. Vlada godinama ulaže u Jahorinu, podižu se i veliki kreditna zaduženja, a posljednje je bilo u iznosu od čak 133,8 miliona maraka u maju 2022.godine iako su predstavnici malih akcionara, odnosno investicionih fondova,  bili protiv toga, upozoravajući da uprava previše rizikuje za malu dobit.

Iako su smještajni kapaciteti premali da prime sve posjetioce na Jahorini uprkos i visokom cijenama koje se mogu mjeriti sa elitnim skijalištima u Zapadnoj Evropi, za OC Jahorina nije sporno da u medijsku promociju, oglašavanje i praćenje aktivnosti, odnosno za „medijsko eksponiranje“ potroši stotine hiljada KM samo u protekle dvije godine.

Prema podacima dostupnim na sajtu Javnih nabavki BiH (ejn.gov.ba) Akcionarsko društvo Olimpijski centar Jahorina sa medijskim kampanjama počinje polovinom 2020.godine, tačnije 22.6.2020.godine raspisivanjem javne nabavke za usluge „medijske eksponiranosti“, a procijenjena ukupna vrijednost okvirnog sporazuma bez PDV-a iznosi 250000,00 KM bez PDV-a. Ovaj iznos je podijeljen na 7 lotova, a na njega se moglo prijaviti do 17.7.2020. za kada je zakazano i otvaranje ponuda. Zanimljivo je da je za poprilično veliki iznos određen rok koji ne iznosi ni punih mjesec dana od raspisivanja javnog poziva i to
je praksa koja je nastavljena i na kasnijim javnim pozivima ovog ugovornog organa.

Od 7 lotova izdvajamo Nabavke usluga štampanih medija“ na teritoriji Srbije. Procijenjena ukupna vrijednost okvirnog sporazuma bez PDV-a iznosi 85000,00 KM, „Nabavka usluga oglašavanja ponude putem duplerice u štampanom mediju“ vrijednosti čak 60000,00 KM bez PDV, kao i „Nabavku usluga agencija i portala sa ciljem povećane medijske eksponiranosti“ procjenjene vrijednosti okvirnog sporazuma bez PDV-a 25000,00 KM.

Na sajtu Javnih nabavki nema informacija o dodjeli ugovora, ali ima informacija o poništavanje dva lota. Već 20.jula iste godine je objavljeno Obavještenje o poništavanju postupka nabavke za lotove 3 i 5, i to iz istog razloga: “Nije dostavljen broj ponuda određen u članu 32. stav (4) Zakona o javnim nabavkama BiH, ako je bilo predviđeno zaključenje okvirnog sporazuma”.

Već 15. septembra 2020. godine raspisuje se nabavka „Medijska eksponiranost putem televizijskih medija u zemlji“ procijenjene vrijednosti okvirnog sporazuma bez PDV-a 26000,00 KM. Na poziv se javljaju dvije televizije i obe prolaze sa ponudom, u pitanju su BN televizija iz Bijeljine i Herceg televizija iz Trebinja. Zanimljivo, BN televizija nakon ovoga nije više imala ugovora sa OC Jahorina.

Sljedeći veliki javni poziv se dogodio naredne, 2021.godine, tačnije 6.maja, i opet nabavka za usluge „medijske eksponiranosti“, a procijenjena ukupna vrijednost okvirnog sporazuma bez PDV-a ovaj put iznosi čak 399800,00 KM bez PDV-a, što je veće u odnosu za prošlu godinu za skoro 150000 KM!

Ovaj iznos je takođe bio podijeljen na 7 lotova, a na njega se moglo prijaviti do 1.6.2021. za kada je zakazano i otvaranje ponuda. I opet je, kao i prethodne godine, određen rok za predaju ponuda i prateće dokumentacije koji ne iznosi ni punih mjesec dana od dana raspisivanja javnog poziva.

Međutim, već narednog dana, 7.maja, se poništava javni poziv, i to za svih 7 lotova, ali već istog dana je objavljen identičan javni poziv sa istim iznosima i lotovima.

Kao razlog poništenja se navode “dokazivi razlozi koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke: Uočena neslaganja izmedju Obavještenja o javnoj nabavci i Tenderske dokumentacije”.
Krajem avgusta 2021. dodjeljuju se okvirni sporazumi.
Javna nabavka usluga štampanih medija na teritoriji BiH vrijednosti 48000,00 KM bez PDV dijele AVAZ ROTO PRESS D.O.O. (18000,00 KM), GLAS SRPSKE A.D. (9000,00 KM), NID KOMPANIJA NOVOSTI AD Beograd (9000,00 KM) i MY MEDIA DOO SARAJEVO (6000,00 KM). Zanimljivo je da su se javila četiri ponuđača i svi su dobili ugovore.

Javna nabavka usluga eksponiranost putem ostalih medija sa ciljem promocije u iznosu od 96380,00 KM bez PDV-a su podijelili ADRIA MEDIA GROUP DOO Beograd (20182,00 KM), COLOR MEDIA INTERNATIONAL Novi Sad (29337,00) i MAJO PUBLIC DOO Beograd (2 ugovora 15680,00 KM i 9000,00 KM). I opet se broj primljenih i prihvaćenih ponuda podudara.

Zanimljiva je i „Javna nabavka usluga eksponiranost putem televizijskih medija“ procjenjene vrijednosti 29000,00 KM bez PDV, koju su podijelile “VDH NATURAL FOOD” D.O.O. BANJA LUKA (5000,00 KM), CAS MEDIA DOO Novo Sarajevo i HERCEG RADIO TELEVIZIJA (6000,00 KM), koje su, opet, jedine i aplicirale za javni poziv.

Herceg televizija je inače jedan od „poželjnijih“ medija usluge (čak 6 ugovora u posljednje dvije godine) na javnim pozivima za „medijskog eksponiranja“ OC Jahorina i važi kao medij blizak vladajućem SNSD-u koji redovno dobija poslove sa organima javne uprave.

Na javnoj nabavci usluga štampanih medija u inostranstvu u iznosu od 29600,00 KM posao su dobile tri jedine prijavljene firme DAILY PRESS Podgorica i HANZA MEDIA D.O.O. Zagreb, ali i jedna bh. firma UD AGENCIJA”PRINCIP MEDIA”SP (7600,00 KM), što je neobično, budući da se poziv odnosi na medije u inostranstvu. Kako saznajemo, odgovorno lice u „Princip media“ je Zoran Crkvenjaš, rođak Aleksandra Crkvenjaša, koji važi kao blizak saradnik Staše Košarca, još jednog visokog zvaničnika SNSD-a i dugogodišnjeg bh.ministra.

Javna nabavka usluga štampanih medija na teritoriji Srbije u vrijednosti 135300,00 KM bez PDV su podijelile četiri firme iz Beograda INSAJDER TIM D.O.O. (60000,00 KM), SKY CORPORATION DOO (16000,00 KM), ELEKTRONSKI PORTAL OBJEKTIV DOO (10000,00 KM) i NID KOMPANIJA NOVOSTI AD (15904,00 KM). Broj primljenih ponuda i privaćenih ponuda se, opet, podudara.

Na Javnoj nabavci usluga eksponiranost putem internet portala u Srbiji vrijednosti 29620,00 prošle su sve prijavljene firme, i to: VINSKI TURIZAM Topola Srbija (1600,00 KM), TAČNO D.O.O. Beograd (14315,40 KM), MONDO INC D.O.O. Beograd (5675,00 KM) i DANIJELA NIŠAVIĆ PREDUZETNIK PLODNA ZEMLJA Beograd (2000,00 KM).

Javna nabavka usluga medijska eksponiranost putem internet portala u BiH je ponovo objavljena 24.juna 2021.godine a procijenjena ukupna vrijednost okvirnog sporazuma bez PDV-a u KM iznosi 31900,00. Krajem godine, tačnije 30.12.2022.je objavljeno da je je grupa ponuđača prošla na konkursu i to: FEBA D.O.O. Нoвo Сaрajeвo 1500,00 KM, MOBI-LINK D.O.O. Пaлe (РС) 2520,00 KM, UDRUŽENJE ZA RAZVOJ I PROMOCIJU DIGITALNIH MEDIJA RAPORT MEDIA GROUP Сaрajeвo Цeнтaр 3000,00 KM, VIJESTI PLUS Banjaluka, ID EUROBLIC PRESS DOO Banjaluka 6000,00 KM i INTERSOFT D.O.O.
SARAJEVO.

Novo obavještenje o nabavci objavljeno je 19.11.2021. i to za Javnu nabavku usluga medijska eksponiranost – emitovanje promotivne kampanje na televiziji, radiju i internet portalu vrijednosti 10000,00 KM bez PDV-a, a na kojem je prošla televizija K3 iz Prnjavora.

Naredni veliki javni poziv izlazi 26.7.2022. odnosno obavještenje o Javnoj nabavci usluga medijske eksponiranosti, podijeljen u 3 lota, a procjenjene vrijednosti 345500,00 bez PDV-a, ovaj put podijeljen u 3 lota.

Na Lotu 1 vrijednosti 30000,00 KM bez PDV-a – Javna nabavka usluga štampanih medija na teritoriji BiH prošli su svi prijavljeni: AVAZ ROTO PRESS D.O.O. , GLAS SRPSKE A.D , N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE i ID EUROBLIC PRESS DOO.

Na Lotu 2 vrijednosti 139500,00 – Javna nabavka usluga eksponiranost putem televizijskih medija odabrani su: CAS MEDIA DOO Beograd , ADRIA MARKETING & MEDIA Podgorica , NOVA M D.O.O. Podgorica , UNA WORLD D.O.O. Banja Luka, WWW.SPORTDC.NET Istočna Ilidža , TV K3 D.O.O., JP GRADSKA RADIO-TELEVEZIJA, interesantno i KINOLOŠKO DRUŠTVO NOVI BEOGRAD (?!), kao i, opet, HERCEG RADIO TELEVIZIJA. Zanimljivo da se prvi put kao odabrani ponuđač prvi put pojavljuje i UNA WORLD D.O.O. Banja Luka, odnosno Una televizija koja se posljednjih mjeseci dovodi u vezu sa
Miloradom Dodikom, odnosno da su on ili njegova porodica vlasnici ili suvlasnici te televizije.

Na Lotu 3 – Javna nabavka usluga eksponiranost putem štampanih medija u inostranstvu vrijednosti 176000,00 posao su dobili COLOR MEDIA COMMUNICATIONS Petrovaradin Srbija, DAILY PRESS D.O.O. Podgorica i THE COLLECTION D.O.O Podgorica.

Ovaj put je posebno objavljen javni poziv za „Javnu nabavka usluga medijska eksponiranost putem internet portala i drugih medija“ na sajtu Javnih nabavki 19.decembra 2022.godine, a procijenjena ukupna vrijednost okvirnog sporazuma bez PDV-a u KM iznosi čak 70000,00 KM bez PDV-a!

Rok za prijem ponuda/zahtjeva za učešće na ovom pozivu je 12.01.2023.godine, opet ni punih mjesec dana od objave javnog poziva. Polovinom januara, tačnije 17.januara, odabrane su sljedeće firme: AVAZ ROTO PRESS D.O.O, EURO MANAGER – EVROPSKA NEZAVISNA AGENCIJA DOO SARAJEVO i TAČNO D.O.O. Beograd.

Posljednja objavljena nabavka na sajtu Javnih nabavki se odnosi na „usluge medijske eksponiranosti putem ostalih medija sa ciljem promocije“ objavljena 21.12.2022. godine procjenjenog iznosa posla od čak 108000,00 KM bez PDV-a!

U trenutku pisanja ovog teksta na sajtu Javnih nabavki nije objavljena informacija ko je dobio navedeni posao.Ono što je sigurno da će OC Jahorina, zaključno sa posljednjim pozivom „usluge medijske eksponiranosti“ a počev od septembra 2020.godine na ove usluge potrošiti skoro milion KM bez PDV- a, tačnije 959.000 KM!

Novinar portala Kapital Dejan Tovilović, koji je i sam istraživao poslovanje OC Jahorina, kaže da je agresivna medijska kampanja ovog akcionarskog društva započela sa dolaskom Dejana Ljevnaića na mjesto direktora Olimpijskog centra.

„Do tada su sredstva za marketing bila jako skromna. Ne sporim da se Olimpijski centar koji živi od turizma mora oglašavati i predstavljati svoju ponudu kako preko domaćih medija, tako i preko onih u regionu, ali mislim da se to zloupotrebljava“, kaže Tovilović“.

On ističe da OC Jahorina davanjem ugovora za oglašavanje i reklamiranje, pored reklame koju dobija za novac koji je dao, rješava i još jedan „problem“.

„Naime, ne sjećam se kada sam u nekom od tih medija pročitao bilo kakvu kritičku misao ili kritički tekst. Uglavnom se bilo kakvi problemi, a ima ih vjerujte mi, ignorišu. Tako na primjer često možete čitati o svojevrsnom turističkom čudu na Jahori za koje uprava centra preuzima sve zasluge, dok se sa druge strane, malo gdje može saznati da je sve napravljeno iz kredita teških na stotine miliona maraka za koje je garantovala Vlada Republike Srpske, a o kojima su prethodne uprave mogle samo da sanjaju“, zaključuje Tovilović.

Damjan Ožegović, viši istraživač Transparency International BiH, kaže da prema saznanjima TI BiH, mnogi ugovorni organi daju na stotine hiljada KM preferiranim medijima ili čak udruženjima građana koji formalno nisu mediji a za usluge medijskog oglašavanja.

„Što se tiče samih medija, ugovorni organi objavljuju takve pozive odnosno takve postupke javnih nabavki da im nije teško unaprijed odrediti preferiranog ponuđača koji će dobiti svaki taj postupak javnih nabavki na način da se ogradu, zavisno od toga kakav medij želi, odnosni da li je to, na primjer, portal, radio, štampani medij ili televizija. Najčešće se raspišu takve specifikacije poput teritorije na kojoj moraju da budu nevidljivi, gledanost ili čitanost koju određeni mediji imaju, i samim time na slične načine ograničio konkurenciju. Na taj način se bez prave konkurencije, odnosno samo pod prividom konkurencije dijeli novac za finansiranje podobnih medija a često je bio slučaj da se rukovodioci određenih preduzeća, a koji su politički aktivni, medijski prate i to upravo te političke aktivnosti a ne onaj dio aktivnosti koje provode u svojstvu rukovodioca određenog ugovornog organa“, ističe Ožegović.

On ističe da je, ono što je posebno sporno, da najviše novca na oglašavanje troše upravo ugovorni organi koji možda za tim i nemaju potrebe odnosno koji nemaju u svojoj djelatnosti neku stvarnu konkurenciju.

„U tom smislu to su, između ostalog, i nacionalni parkovi odnosno, u ovom slučaju, Olimpijski centar i moramo reći da imamo sličnih centara u državi ali i regionu ali na tom nivou vjerovatno ne postoji neka stvarna konkurencija što znači da tolika količina novca data za oglašavanje je pitanje da li se vraća odnosno da li je to kao investicija u toj mjeri opravdana“, dodaje Ožegović.

The post „Medijski“ tenderi OC Jahorina: Potrošeno milion maraka za dvije i po godine first appeared on Gerila.info.

Piše: pratimo tendere

Hidroelektrane na Trebišnjici zadnji dan maja rapisale su tender za nabavku usluga promocije na sportskim događajima, kulturnim manifestacijama, simpozijima, kongresima, sajmovima, savjetovanjima, izdavanju publikacija i ostalim događajima od značaja u periodu do 31.12.2023. godine. Vrijednost tendera simbolična- 750.000 KM bez PDV-a!

Osim što je nevjerovatna činjenica da javno preduzeće koje apsolutno nema konkurencije na tržištu jer ima apsolutni monopol troši ovoliko novca na promociju. Prema analizi portala Pratimo tendere ova nabavka je i rizična jer uslovi kvalifikacije u tenderskoj dokumentaciji ukazuju na to da postoji mogućnost diskriminacije ponuđača.

U tenderskoj dokumentaciji traženo je da ponuđač mora da posjeduje Google Premier Partner značku za BiH najmanje 2 godine uzastopno.

Samo dvije firme iz BiH trenutno imaju status google partnera za 2023. godinu to su firma AD Kraft i Grape iz Banja Luke.

Firma AD Kraft imala je status Google partnera i 2022. godine. Vlasnici ove firme su Edina Velić i Edina Ćulum. Firma Grape iz Banja Luke u vlasništvu je Nemanje Krecelja i agencije Info 5 iz Banja Luke. Agencija Info 5 u vlasništvu je bračnog para Brankice i Dragana Jerinića. Dragan Jerinić bio je  glavni i odgovorni urednik i zamjenik direktora Nezavisnih novina, njegova supruga Brankica, bivša je novinarka Glasa Srpske. Prema pisanju medija, bračni par svoj poslovni uspjeh duguju upravo bivšem poslodavcu jer  “u svim svojim poslovima obilato koriste realno veliku političku i svaku drugu snagu i uticaj Željka Kopanje, vlasnika “Nezavisnih novina” i “Glasa Srpske”. Željko Kopanja bio je dugogodišnji prijatelj Milorada Dodika. Osim toga, Dragan Jerinić osnivač je firme Mega Elektrik zajedno sa Danilom Petrovićem bivšim savjetnikom i zetom potpredsjednika SNSD-a i bivšeg člana Predsjedništva BiH, Nebojše Radmanovića.

ŠTA SE PLAĆA 750.000 KM?

U tenderskoj dokumentaciji za promociju preduzeća na pet nivoa navedeni su različiti uslovi i cijene koji će ukupno koštati 750.000 KM.

Za promociju preduzeća na nivou 1 traženo je pisanje jedne novosti za objavu na portalima, jedna objava na društvenim mrežama, jedna naslovna fotografija, sponzorisanje objave na društvenim mrežama, jedan sponzorisani oglas te jedan google displej oglasa. Za ovo oglašavanje planirano je do 3.000 KM.

Za promociju preduzeća na nivou 2 traženo je isto kao i za nivo 1 s dodatkom dva gugl displej oglasa te primjena logotipa i dizajn banera. Za promociju preduzeća na nivou 2 planirano je između 3.000 i 6.000 KM.

Za promociju preduzeća na nivou 3 osim ovih zahtjevane su još neke usluge a HE Trebišnjica izdvojiće do 20.000 KM za ove namjene.

Za promociju preduzeća nivo 4 Hidroelektrana na Trebišnjici izdvojiće između 20.000 i 100.000 KM. Na fotografiji ispod pogledajte za šta će izdvojiti taj novac.

Za promociju preduzeća nivo 5 HE Trebišnjica izdvaja do 200.000 KM!

The post Hidroelektrane na Trebišnjici: Za šest mjeseci promocije troše 750.000 KM first appeared on Gerila.info.

Društvo sa ograničenom odgovornošću za marketing i promociju SIGNATURE Banja Luka osnovano je 1.4.2020. a, prema podacima specijalizovanog portala akta.ba, do sada nema nijednog stalno zaposlenog radnika. Vlasnik i direktor bez ograničenja ovlaštenja u ovoj agenciji je Nataša Petrović, nekadašnja dugogodišnja voditeljka televizije Pink BH.

Prema podacima iz APIF-a, ova agencija je u prvoj godini svog postojanja ostvarila prihod nešto više od 48.000 KM, dok je ukupna dobit bila nešto preko 43.000 KM, dok je već u narednoj, 2021. godini, prihod bio skoro 96.000 KM, a sveukupna dobit 43,5 hiljada KM.

Iako podaci iz APIF-a nisu dostupni za 2022. godinu, jasno je da su te cifre umnogome veće budući da je „Signature“ samo u tekućoj, 2023. godini već od OC Jahorine dogovorio jedan posao, ali vrijedan 320.000 KM bez PDV.

Ugovor je zaključen 17. januara ove godine a odnosi se na potrebe Javne nabavke usluga organizacija gostovanja u Olimpijskom baru. Procijenjena ukupna vrijednost ugovora se poklapa sa onom koju je „Signature“ i ponudio, a na ovaj javni poziv se, zanimljivo, javio samo jedan ponuđač – „Signature“.

U prošloj, 2022. godini, ovaj posao je dobila (opet) jedna prijavljena agencija – „New Age“, takođe iz Banjaluke, u vlasništvu Milana Grubora, nekadašnjeg šefa kabineta gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića. „New Age“ je za taj posao inkasirala 232.000,00, odnosno skoro 100.000 KM manje u odnosu na ovu godinu, a ugovor je zaključen 14. aprila 2022.

„New Age“ očito više ne spada u „miljenike“ OC Jahorine, od pojave „Signature“, jer su do juna 2022. godine na samo tri ugovora od OC zaradili preko pola miliona KM, tačnije 512.000,00 KM, ali od maja 2022.godine ova agencija, prema dostupnim podacima, iznenada ne radi poslove za OC Jahorina, a na njeno mjesto “upada” Signature.

U septembru prošle godine, tačnije 26.9.2023, „Signature“ je, opet kao jedini ponuđač, prošao na Javnoj nabavci usluga organizacije događaja „Digitalna Jahorina“ ukupne vrijednosti  84.480,00 bez PDV-a.

Krajem juna 2022. godine „Signature“ je, isto kao jedini a zatim i izabrani ponuđač, prošao na Javnoj nabavci usluga organizacija događaja “Fashion weekend” Jahorina u vrijednosti  96.480,00 bez PDV-a.

Problem kod većine ovih nabavki je unaprijed precizno definisanje, pa se tako za „„Fashion weekend“ traži organizacija „dvodnevnog modnog događaja visoke mode i luksuza“, a detaljno je definisano i koji će to dizajneri uzeti učešće u događaju, koji muzičari će nastupiti, kao i voditelji, programa i slično. Pored toga jasno je definisana i oprema koja će biti korištena u samim događajima, od veličine LED ekrana pa do sistema zvučenja.

U trenutku pisanja ovog teksta u toku je poziv za javnu nabavku usluga organizacije događaja “Fashion weekend Jahorina” u vrijednosti od čak 300.000 KM bez PDV-a, preko 200.000 KM više u odnosu na 2022. godinu.

Budući da je do sada poslove za ovakve i slične događaje dobijala agencija „Signature“ biće zanimljivo vidjeti 4. jula, kada se budu otvarale ponude, ko će dobiti priliku da organizuje ovaj događaj sa poprilično izdašnom cifrom. Zanimljivo je i da ovako finansijski težak posao nije u tenderskoj dokumentaciji uslovljen nikakvim posebnim uslovima za ugovore o javnim nabavkama, odnosno uopšte se ne traži da je izvršenje usluge ograničeno za određenu profesiju, niti onaj ko aplicira na javni poziv mora naznačiti imena i stručnu kvalifikaciju osoba odgovornih za izvršenje usluga.

Zanimljivo je da se događaj poput ovog vrednuje sa 300.000 KM, dok, na primjer, Javna nabavka usluga organizacija koncertnih dešavanja (što implicira da je u pitanju više koncerata koji vjerovatno uključuju i honorare muzičkih zvijezda) a na kojoj je 7. aprila ove godine kao, opet jedini, ponuđač prošla firma BERAL MUSIC DOO iz Tuzle sa ponudom od 171.099,60 KM bez PDV, bezmalo upola manje od “Fashion weekend Jahorina”.

Isto u junu, tačnije 28. juna 2022. godine, „Signature“ je dobio i posao od OC Jahorina vrijedan 68.280,00 bez PDV-a za uslugu organizacija događaja “Detox Jahorina”. Opet, pogađate, kao jedini ponuđač.

Prvi posao agencije „Signature“ sa OC Jahorina bio je, u odnosu na kasnije ugovore, simboličan, samo 20.000 KM bez PDV-a za organizaciju izložbe OC Jahorina, potpisan krajem maja 2021. godine.

Damjan Ožegović, viši istraživač/saradnik za pravne poslove u Transparency International BiH – TI BiH, kaže da „ugovorni organi imaju mogućnost, prilikom postavljanja kvalifikacionih uslova na tenderima pogotovo veće vrijednosti, a kako bi se ogradili od neprofesionalnih ponuđača, da traže da zainteresovani ponuđači imaju to prethodno iskustvo o izvršavanju istih ili sličnih ugovora“.

„Ukoliko je taj uslov postavljen, zanimljivo je provjeriti da li je ovaj ponuđač imao ovakvo iskustvo ranije. Sa druge strane tu se postavlja pitanje da ako taj uslov nije postavljen kako to da nijedan drugi ponuđač nije imao finansijski interes da učestvuje na pozivu. Postavlja se pitanje kako uvijek prolazi ovaj ponuđač i kako uvijek na procijenjenu vrijednost, a ne da je obara, budući da je smisao javne konkurencije, odnosno Zakona o javnim nabavkama, da se nabave najkvalitetnije robe odnosno usluge po najnižoj cijeni. To je smisao javne konkurencije, da se cijena obara a ne da se ugovori zaključuju po procijenjenoj vrijednosti“, kaže Ožegović.

Dino Cviko, istraživački novinar portala Pratimotendere i Žurnal, kaže da je činjenica da u BiH javne nabavke često služe za “legalno” izvlačenje javnog novca pomoću namještenih tendera.

„U tom smislu, najveći rizik od korupcije u javnim nabavkama postoji kod onih ugovornih organa koji troše najviše novca na tendere. S tim u vezi, OC Jahorina godišnje troši desetine miliona maraka putem sistema javnih nabavki, što je poprilično velik iznos“, ističe Cviko.

On dodaje da je, prema jednoj analizi nabavki OC Jahorina, na uzorku od 43 objavljena obavještenja o dodjeli ugovora, u čak 24 postupka primljena samo jedna ponuda, a u 11 postupaka su primljene dvije ponude, od kojih je u većini slučajeva samo jedna bila prihvatljiva.

„Samo ovi podaci, prema riječima stručnjaka, mogu ukazivati na to da su tenderi nerijetko namješteni. Brojni su primjeri u kojima je dokazano da je OC Jahorina kršio Zakon o javnim nabavkama, ali to godinama prolazi nekažnjeno. Podatak da se navodno i SIPA uključila u provjeravanje navoda o sumnjivim tenderima dovoljno govori“, ističe Cviko.

On ističe da je poslovanje OC Jahorina i agencije „Signature“ svakako sumnjivo.

„Prvo, sporno je to što OC Jahorina angažuje drugu firmu za organizaciju događaja, te za to izdvaja velike sume, pored svojih oko 180 zaposlenih. Drugo, ako pogledamo tenderske dokumentacije, i više je nego jasno da je riječ o tzv. crtanju tendera, što je svakako nezakonito. Sama činjenica da je na ovim tenderima Signature jedini ponuđač dodatno ide u prilog tom navodu. Konačno, ako uporedimo procjenu vrijednosti tendera, te vrijednost zaključenih ugovora, stiče se dojam da su iz navedene agencije bili uvjereni da neće imati konkurenciju. Dodaću i to da je, prema dostupnim podacima, ova agencija osnovana 2020. godine, a već naredne godine je počela dobijati tendere od OC Jahorina“, ističe za naš portal Cviko i kaže da je teško tvrditi da li je navedena agencija samo paravan, odnosno da je neko drugi vlasnik agencije, ali da bi sve navedeno trebalo bi biti signal istražnim organima da se pozabave poslovanjem i OC Jahorina i agencije „Signature“.

Sa njegovim mišljenjem slaže se i Darko Momić, dugogodišnji novinar istraživač portala Kapital.

„Kamo puste sreće da su to jedinih četiri ili pet ugovora koje je sklopio OC Jahorina. To je praksa u Olimpijskom centru, oni ne poštuju ni zakon, ni institucije Republike Srpske, arče javni novac, pokušavaju da se domognu zemljišta koje pripada Srpskoj. Da ovdje ima ikakvog zakona, oni iz OC Jahorina bi bili na njegovom udaru. Podsjećam da je Zakon o porijeklu imovine stupio na snagu 23. februara ove godine i smatram da bi čelnici OC Jahorina prvi trebali biti na njegovom udaru, a prije svega predsjednik Upravnog odbora i počasni konzul Bjelorusije Nedeljko Elek“, ističe Momić.

Upravo Nedeljko Elek, predsjednik UO OC Jahorina, za naš portal ističe da nije upoznat sa poslovanjem OC Jahorina i agencije „Signature“.

Na naše pitanje kako je moguće da je agencija „Signature“ dobila svih pet poslova u vrijednosti skoro 600.000 KM bez PDV-a bez konkurencije i za iznos naveden u javnom pozivu, Elek kaže da ga nikada nijedan novinar nije nazvao po ovom pitanju i da nema neki poseban komentar.

„Kada mi kao Nadzorni odbor odobrimo nabavku poslije to uređuje uprava preduzeća. Zaista prvi put čujem za tu agenciju, ali ako vi tako tvrdite uvažavam i provjeriću to. Ipak naglašavam da je za gostovanje u Olimpijskom baru bilo zaista dosta pjevača, po trideset do trideset pet pjevača i ako pogledate sa tim, onda ta cifra i nije toliko ni velika, a zašto je ove godine skuplje a prošle godine je organizacija događaja jeftinija možda je u pitanju manji broj izvođača“, kaže za naš portal Elek.

On dodaje da su svi pozivi javni i izlaze na portalu Javnih nabavki BiH.

„Svako ima pravo da se javi. Zašto se ta jedna firma javi, ja zaista nemam odgovor na to pitanje. Možda su teški uslovi, možda je teško dovući opremu i sve to organizovati na 2000 metara nadmorske visine a u Olimp bar se može doći samo gondolom. Pretpostavljam da je to u pitanju, ali ne znam zaista. Svako može da se javi na taj javni poziv”, dodaje Elek.

Elek na naše pitanje zašto se za poslove koji koštaju više stotina hiljada KM ne traže nikakvi posebni uslovi za ugovore o javnim nabavkama, odnosno da je izvršenje usluge ograničeno za određenu profesiju niti se traži stručna kvalifikacija osoba odgovornih za izvršenje usluga, kaže da su razlozi praktične prirode.

„Mi imamo mnogo ako kažemo da želimo specifično nešto onda po Zakonu o javnim nabavkama svako ima pravo da vam stavi prigovor na tendersku dokumentaciju. Ovako se traži neka opšta slika i onda tražimo što bolju ponudu i što povoljniju cijenu. Teže je „namjestiti“ tender ako stavite neke određene tendere nego ako tražite nešto specifično“, rekao je Elek, ali smo ga opet podsjetili na činjenicu da se konkretno na ove pozive javljala samo jedna firma i da je prolazila sa samo jednom i to navišom mogućom cijenom.

Eleku smo spomenuli i aktuelni poziv za javnu nabavku usluga organizacije događaja “Fashion weekend Jahorina” u vrijednosti od 300.000 KM bez PDV-a, koji ove godine košta tri puta više nego prethodne godine, a on je rekao da će ispratiti navedeni poziv kao i da poziva medije da prate otvaranje ponuda zakazano za 4. jul kao i da želi da sve bude transparentno.

Dejana Ljevnaića, direktora OC Jahorina, nismo uspjeli dobiti, odnosno javila nam se njegova seretarica kojoj smo prenijeli o čemu želimo pričati sa direktorom OC Jahorina. Iako smo imali obećanje da će nam se direktor javiti, to se do trenutka objavljivanja ovog teksta još nije dogodilo.

Kontaktirali smo i Natašu Petrović koja nam je potvrdila da je i direktor i jedini vlasnik agencija „Signature“ iz Banjaluke, kao i da sada ima stalno zaposlenih radnika, za razliku od informacija koje su dostupne na specijalizovanom portalu Akta.ba.

“Naš tim, u zavisnosti od prirode zahtjevnosti i složenosti projekta, čini i do 100 ljudi, najrazličitijih zanimanja. Stalni tim se sastoji od izvršnog direktora, marketing menadžera, pravnog savjetnika, računovođe i tehničkog sekretara”, rekla je Nataša Petrović.

Nastavk komunikacije je ipak nastaljen putem maila na insistiranje gospođe Petrović.

U mailu je navela da se “svaki put radilo o otvorenim postupcima, kao i da joj nije poznato zašto nije bilo drugih učesnika”, odgovarajući na naše pitanje kako je moguće da se na javne pozive sa vrijednostima od nekoliko stotina hiljada maraka javi samo njena firma.

Petrovićeva ističe da je sve informacije o projektima koji su rađeni za OC Jahorina moguće vidjeti na sajtu njene agencije.

Dirketorica agencija Signature ističe da je “zadovoljna dosadašnjom saradnjom i da se nada se da će i ubuduće uspješno sarađivati, a potvrdila je da poznaje direktora OC-a, gospodina Ljevnaića, kao i predsjednika nadzornog odbora, gospodina Eleka, mada je upravo Elek ranije za naš portal rekao da mu nije poznata saradnja sa agencijom “Signature”.

GERILA

The post Od OC Jahorina agenciji „Signature“ skoro 600.000 KM bez PDV-a za pet poslova za period manji od dvije godine! first appeared on Gerila.info.

Ideju za povezivanje Bosne i Hercegovine i Srbije podržavao je prije nekoliko godina turski predsjednik Tayyip Erdogan, nakon čega su slijedili sastanci s domaćim vlastima.

Ali iza glamuroznih sastanaka na najvišem nivou na kojima se proslavljao budući put koji će osnažiti ekonomsku saradnju i povezati dvije zemlje, manjak transparentnosti i nedostatak konkurencije potiču sumnje da li je posao sklopljen u najboljem interesu građana.

Na prašnjavoj metalnoj polici u arhivu centra u Laktašima, neuredno poredane ponude osam firmi koje su se prijavile da grade dio autoputa ne odaju utisak važnosti dokumenata za sklapanje posla vrijednog više od 700 miliona maraka.

U poderanim i izlijepljenim kutijama su ponude samo kineskih i turskih firmi. Na ovaj tender nije se prijavila nijedna evropska kompanija.

To je postalo pravilo prije nego izuzetak, pokazuju podaci o više od 20 velikih građevinskih projekata u posljednjih šest godina u BiH koje je prikupio Detektor. Ove poslove vrijedne više od sedam milijardi maraka osim domaćih, među stranim su dobijale isključivo kineske, turske i u rijetkim slučajevima druge kompanije sa istoka, dok niti jedan nije dobila firma iz Zapadne Evrope.

Ugovor o finansiranju, projektovanju i izgradnji autoputa između Vukosavlja kod Doboja i Brčkog u augustu prošle godine potpisala je kineska firma “China State Construction Engineering Corporation Limited” (CSCEC) za cijenu oko 60 miliona maraka veću nego što je bilo procijenjeno objavljenim tenderom.

Ove firme biraju se jer je preko njih vlastima lakše doći do novca, smatra Srđan Traljić iz organizacije Transparency International BiH, koja istražuje korupciju u trošenju javnog novca.

“Građani to podržavaju jer žele da se ti projekti realizuju, ali kad podvučemo crtu, plašim se da ćemo doći u situaciju da će nas ti projekti izaći preskupo jer se nije vodilo računa o javnom interesu”, kaže on.

Osim CSCEC-a okvirno rješenje ponudio je konzorcij tri kineske firme čija je procjena troškova radova bila za 30 miliona eura niža nego kod izabranog ponuđača. Na natjecanje su se prijavile samo turske i kineske kompanije.

Prema zvaničnom registru firmi u Republici Srpskoj, kompanija ima kancelariju u Banjoj Luci. Ali na adresi koju su novinari Detektora posjetili nalazi se privatna kuća u kojoj nije bilo nikoga.

Prvi komšija je objasnio kako tu nema firme. Na broj telefona prijavljen u registru niko nije odgovarao.

Ova firma dobila je vrijedan ugovor i kod “Autocesta Federacije” 2019. godine, nakon sastanka s tadašnjim ministrom komunikacija i prometa Ismirom Juskom. On je organiziran 2018. godine na inicijativu Ambasade Narodne Republike Kine u BiH putem Vanjskotrgovinske komore BiH.

U saopćenju koje je Ministarstvo izdalo nakon sastanka navodi se kako je Jusko upoznat da ova firma predstavlja “najveće konstrukcijsko i investicijsko poduzeće u svijetu s godišnjim prometom koji dostiže 158 milijardi američkih dolara”.

Jusko nije pristao na razgovor za ovu priču.

CSCEC je 2019. godine izabran za izgradnju dionice autoputa Počitelj – Zvirovići, vrijednu skoro 130 miliona maraka. “Autoceste Federacije” nikada nisu odgovorile na zahtjev za dostavljanje ugovora i ponuda, a u telefonskom razgovoru su naveli kako su zahtjev proslijedili kineskoj kompaniji na odobrenje.

Domaće javne kompanije i institucije rijetko otkrivaju detalje ugovora potpisanih s kineskim kompanijama.

Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, navodi kako je model ulaska na tržište turskih i kineskih kompanija korištenje vanjske politike ovih zemalja. On smatra kako su ove firme primijetile da zapadne kompanije ne rade dovoljno u infrastrukturnoj industriji na Balkanu, te su tu uskočile. Dodaje kako je glavni problem netransparentnost ugovora koji se potpišu.

“Najčešće se ti ugovori proglašavaju da su ili poslovna, ponekad i državna tajna zato što se saradnja u oblasti infrastrukture odigrava na osnovu međunarodnog sporazuma”, kaže Vuksanović, dodajući kako političke elite na vlasti u dvije zemlje u dogovoru prikrivaju informacije od javnosti.

To, kaže, omogućava Kini da dobije projekte za državne firme, da se oslobodi građevinskog materijala, te da širi svoj politički utjecaj.

Dodijeljeni ugovori bez konkurencije

Kineske i turske firme dobile su više od polovine svih građevinskih projekata vrijednih više od 50 miliona maraka u posljednjih šest godina, prema tenderima koje je analizirao Detektor. Od 23 projekta, kompanije ovih zemalja dobile su njih 14, vrijednih više od šest milijardi maraka, što je više od 80 posto vrijednosti svih velikih infrastrukturnih projekata.

Na tržištu bez konkurencije evropskih ponuđača, detalji ugovora koje ove firme potpišu i konačna vrijednost radova koji će se izvoditi, ostaju nepoznati.

Krajem februara je u Banjoj Luci s kineskim konzorcijem potpisan ugovor za izgradnju autoputa Bijeljina – Brčko vrijedan više od 400 miliona maraka. Ovaj, kao i svi drugi ugovori potpisani s firmama koje izvode infrastrukturne projekte, ostat će nedostupni javnosti, saopćeno je tada.

“To prevashodno zavisi od kineske strane. Morate se njima obratiti, oni imaju ekskluzivitet na ugovoru”, kazao je Radovan Višković odgovarajući na pitanje o objavljivanju ugovora, navodeći kako bi Republika Srpska bila spremna da to odmah objavi.

Ali, kako je dalje pojasnio, “oni daju novac i kreditni ugovor tek po isteku uslova o kreditu oni mogu da objave”.

Oni predstavljaju konzorcij tri firme – “China Overseas Engineering Group” (COVEC), “China Tiesiu Civil Engineering Group” i “China Construction Bank” – te će graditi 17 kilometara dugu dionicu autoputa. Ovaj projekat Republika Srpska otplaćivat će narednih 15 godina.

“S obzirom da se radi o izuzetno vrijednim ugovorima po nekoliko stotina miliona maraka, jedan od uslova investitora je očigledno da se od javnosti sakriju uslovi i okolnosti pod kojima se ide u ovaj posao, jer vlasti se uvijek pozivaju na to da treća strana nije saglasna s objavljivanjem ove informacije”, navodi Traljić.

Ovo je za kineske firme četvrti ugovor za rad na autoputevima u BiH. Vrijednost dosad potpisanih ugovora veća je od 1,3 milijarde maraka, a trećinu ovog novca omogućile su kineske banke.

“Radi se o jednom trendu koji imamo posljednjih godina gdje su naše vlasti odbijale uslove međunarodnih kreditora u pogledu fiskalne odgovornosti i provođenja reformskih pa i antikorupcijskih politika i okretale se kreditorima koji ne postavljaju takve uslove”, kaže Traljić.

On navodi da kineski i turski kreditori postavljaju često samo jedan uslov – da su izvođači radova iz tih zemalja.

U posljednjih šest godina za izgradnju autoputeva u BiH potpisano je 15 ugovora. Polovina je potpisana s kineskim i turskim, a druga polovina s domaćim građevinskim firmama. Evropske firme ili su se prijavile u konzorciju s domaćom kompanijom, ili nisu uopće.

Od 12 dionica autoputa u Federaciji, pet grade domaće firme – “Euro-Asfalt” i ”Hering”, pet turske i kineske, a dvije domaće firme u konzorciju s kompanijama iz Azerbejdžana i Sjeverne Makedonije. Za izgradnju tunela “Prenj” se čeka na izbor između tri turske kompanije, dvije kineske, jedne indijske i dva konzorcija iz Turske i Koreje.

Na tender vrijedan oko 800 miliona maraka za izgradnju građevine koja će biti deveti najduži putni tunel u Evropi, nije se prijavila niti jedna od kompanija iz Zapadne Evrope.

Ali danas u BiH teško da se mogu naći sagovornici koji bi objasnili ovaj fenomen. Detektor je kontaktirao sadašnje i bivše funkcionere, direktore velikih građevinskih firmi, te osobe koje su bile ili su još uvijek uključene u procese odlučivanja, ali niko od njih nije pristao na razgovor.

Državni ministar prometa i komunikacija i bivši premijer Kantona Sarajevo Edin Forto tražio je pitanja u pisanoj formi, ali nikada nije odgovorio na njih. Gostujući na televiziji N1, on je rekao da je propitivano zašto se na pretkvalifikacije tendera javlja jako malo evropskih firmi.

“Njima je reputacijski rizik raditi u Bosni i Hercegovini. Tako, kad se dobra firma iz Turske ili Kine javi, to nije toliko ni loše jer iz Evrope neće niko da dođe”, kazao je Forto.

U Republici Srpskoj na dvije od tri dionice autoput grade kineske firme.

Zadnji potpisani ugovor bio je s kineskim konzorcijem COVEC, “China Tiesiu Civil Engineering Group” i “China Construction Bank”.

Ovaj konzorcij će dionicu autoputa Brčko – Bijeljina finansirati, projektovati i izgraditi, a pobjedu na tenderu je izvojevao dva mjeseca nakon što je poziv objavljen.

Li Hong, predsjednik COVEC-a, jedne od firmi u konzorciju, zainteresiranost za rad na infrastrukturnim projektima pokazao je u novembru 2022. godine, kada se sastao s Miloradom Dodikom i Radovanom Viškovićem.

Hong je tada, kako se navodi u saopćenju ove kompanije, postigao dogovor o saradnji na infrastrukturnim projektima.

Tri mjeseca od tog sastanka, predstavnik ove firme prilikom potpisivanja ugovora navodi kako Republika Srpska ima potencijale koje je potrebno iskoristiti, te potvrđuje navode Dodika o otvaranju podružnice firme u Banjoj Luci.

Kinezi nemaju politička uslovljavanja u saradnji i od velikog značaja je prelazak kineske kompanije u Republiku Srpsku, kazao je Dodik prilikom obrazlaganja prelaska ove firme iz Varšave u Banju Luku.

Na zvaničnoj stranici registra kompanija još uvijek nije moguće pronaći upisan COVEC. Novinarima Detektora je u Okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci početkom marta usmeno rečeno kako ova firma još uvijek nije registrovana.

COVEC je kćerka kompanije “China Railway Engineering Corporation” (CREC). Njena druga kćerka kompanija, “China Railway No.10 Engineering Group Co.” (CREC 10), jedna je od kompanija izabranih za rekonstrukciju tramvajske pruge u Sarajevu.

U ranijem istraživanju dodjele ugovora ovoj kompaniji, Detektor je otkrio kako su COVEC i CREC 10 radili na projektu izgradnje mosta u kenijskom mjestu Sigiri, čiji se jedan segment u junu 2017. godine srušio. Gradnja mosta koštala je 11 miliona dolara, a prilikom rušenja povrijeđeno je 27 radnika.

U Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo insistirali su da im ove informacije ranije nisu bile poznate, ali je u aprilu prošle godine, nakon istraživanja Detektora, ministar Adnan Šteta kazao kako će konzorcij pitati o prošlim poslovima.

Na pitanje da li je ispitana prošlost kompanije, Ministarstvo je odgovorilo pisanim putem, navodeći da je konzorcij odgovorio da nije direktno povezan sa ovom nesrećom.

“Ta kompanija koja je radila na projektu [je] odvojena i nezavisna, bez direktne veze s jednim od partnera u konzorciju koji radi na projektu, te su istakli da njihov konzorcij zadovoljava zahtjeve u pogledu stabilnosti finansijske pozicije i historije realiziranih ugovora”, navode iz Ministarstva saobraćaja parafrazirajući odgovor konzorcija.

Ali Detektor na osnovu objavljenih fotografija prilikom gradnje mosta može potvrditi da se radi o istoj firmi koja gradi prugu u Sarajevu.

U jednoj od sudskih presuda koje se dotiču nesreće, navodi se da je nositelj projekta COVEC prihvatio odgovornost kineskog konzorcija za rušenje mosta.

Iz “Autoputeva Republike Srpske” nisu odgovorili na upit o izboru ove firme, niti su odgovorili na zahtjev za intervju o drugim dionicama autoputa koje u ovom entitetu grade kineske firme.

Načelo transparentnosti bezvrijedno za kineske i turske ugovore

Domaće institucije nastavljaju tražiti dozvolu stranih kompanija da objave ugovor i nakon što je Okružni sud u Banjoj Luci prvostepeno odlučio da je takva praksa nepravilna. Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske još uvijek nije postupilo po sudskoj naredbi za dostavljanje ugovora za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor.

U sudskoj odluci se navodi kako je Ministarstvo saobraćaja i veza brinulo o zaštiti interesa strane kompanije umjesto da je interes građana stavilo na prvo mjesto.

Početak izgradnje ove dionice ozvaničen je u novembru 2021. godine, a ugovor o koncesiji s kineskom kompanijom “China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group” potpisan je još 2018. godine.

Kompanija koja gradi autoput od Banje Luke do Prijedora učestvuje i u rekonstrukciji pruge u Sarajevu.

Rokovi i detalji ugovora su javnosti saopćeni nekoliko puta, ali su često bili različiti. Ugovor nikada nije objavljen, a iz Ministarstva saobraćaja pojašnjavaju kako je državni organ dužan objaviti osnovne podatke o dodijeljenom ugovoru, a ugovorne podatke ne može objaviti bez saglasnosti ugovorne strane i finansijera.

Na upit Detektora o kašnjenju pri rekonstrukciji prvog dijela pruge, iz Ministarstva navode kako je za rekonstrukciju pruge od Ilidže do Marijin-Dvora rok 730 dana, te dodaju kako nema mogućnosti davanja alternativnih rokova.

U odgovoru zastupniku Skupštine Kantona Sarajevo Mahiru Deviću od 18. januara 2022. godine, Ministarstvo navodi kako je ugovorom na projektu modernizacije javnog saobraćaja u Sarajevu predviđena dinamika prema kojoj će radovi na dionici Nedžarići – Čengić Vila biti završeni 26. marta 2022., a na dionici Ilidža – Nedžarići 25. aprila 2022. godine.

Tramvaji su počeli voziti novom prugom krajem septembra 2022. godine.

Potpuno novu prugu u Sarajevu između Ilidže i Hrasnice gradit će turske firme “Yapi Merkezi Insaat ve Sanayi A.S” i “Yapiray Demiryolu Insaat Sistemleri Sanayi ve Ticaret A.S”.

Ovaj ugovor, vrijedan skoro 50 miliona maraka, finansirat će EBRD.

Turske firme uključene su u četiri velika projekta vrijedna 1,4 milijarde maraka. “Cengiz Insaat Sanayi” i “HGG Insaat Anonim Sirketi” uključene su u izgradnju autoputeva u BiH.

Ranije istraživanje Detektora pokazalo je kako se kompanija “Cengiz” od 2012. godine suočava s tužbama zbog propusta u zaštiti radnika, a uz naklonost vlasti koju ima, sudski procesi protiv ove firme su jako spori.

Bez postavljanja uslova omogućeno poslovanje

Postoji razlika u poslovanju sa zapadnoevropskim i kineskim kompanijama, objašnjava Mirko Šarović, bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali i nacionalni koordinator za saradnju s Kinom. Evropska unija glavni je trgovinski partner BiH i ima veliki udio u investicijama, objašnjava on.

“Kad oni nama daju novac, BiH je pozvana da uskladi svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije”, kaže Šarović i dodaje kako Kinezi investiraju bez da postavljaju uslove.

“Mi smo, s druge strane, morali postavljati uslove, a to je da zadovolje standarde”, kaže Šarović, navodeći da su kineski investitori morali zadovoljavati standarde BiH i Evropske unije.

Bivši ministar navodi kako je njegova uloga da otvori prostor za saradnju, ali da je neposredna, te da je sklapanje ugovora uvijek ostajalo drugim subjektima u BiH.

Šarović se u svojim posjetama Kini sastajao s predstavnicima kompanija iz oblasti energetike i građevinarstva. Tokom 2017. godine on se sastao sa zvaničnicima kompanija “China Power” i “Sinohydro”, te s predstavnicima “Exim banke”.

Kompanija “Sinohydro” učestvuje u projektu izgradnje mosta “Počitelj” u vrijednosti većoj od 60 miliona maraka, zajedno sa drugom kineskom firmom “Powerchina Roadbridge Group” i azerbejdžanskom kompanijom “Azvirt”.

Ove kompanije probile su rok izgradnje od 30 mjeseci pa je trajanje ugovora produženo, ali most i dalje nije izgrađen. Zbog toga su “Autoceste Federacije” po prvi put pokrenule proceduru naplate penala zbog kašnjenja s radovima, a oni mogu iznositi maksimalno deset posto ugovorenog iznosa.

Dvije godine prije nego što su “Autoceste Federacije” potpisale ugovor sa “Sinohydrom”, ova korporacija je kažnjena u Africi zbog lažnog predstavljanja ranijih poslova. Istraga antikorupcijskog ureda “Afričke razvojne banke” utvrdila je da je “Sinohydro” davao lažne podatke o uspješno završenim projektima da bi dobio posao iako raniji poslovi u stvarnosti nisu bili završeni. Zbog toga je banka zabranila poslovanje sa ovom firmom na period od tri godine.

Iz “Autocesta Federacije” nisu odgovorili na zahtjev za intervju sa direktorom, niti su odgovorili na naknadno poslana pitanja.

“Primanje kineskog kapitala kratkoročno i srednjoročno donosi neke benefite za lokalnu zemlju, ali dugoročno donosi neizvjesnost i rizike. (…) Neke od zemalja mogu da akumuliraju dug koji na kraju ne mogu da iznesu, pa se kreira vid političke zavisnosti”, kaže Vuksanović.

(detektor.ba)

The post Kineski i turski monopol u gradnji BiH vrijedan šest milijardi maraka first appeared on Gerila.info.

Proteklog vikenda hiljade skijaša je krenulo na Jahorinu nakon najave početka sezone na ovoj planini, Među njima stotine djece, uglavnom iz Republike Srpske. Uglavnom privučeni cijenama koje su niže na samom početku sezone.

“Mi smo krenuli na Jahorinu da iskoristimo popust koji je najavljen i objavljen na zvaničnoj stranici Olimpijskog centra jer, realno, kasnije kada sezona bude u jeku nemamo šta da tražimo na Jahorini“, kaže sagovornik Gerila info koji je proteklog vikenda sa djecom otišao na Jahorinu.

Međutim tamo nisu mogli da skijaju jer, iako je najavljeno, sezona nije otvorena. Snijega je bilo dovoljno, temparatura je bila idealna ali staze nisu bile pripremljene. Osim jedne koja služi za učenje skijanja.

“Snijega je bilo sasvim dovoljno i mogli su samo da urede staze kako bi se moglo skijati. Međutim nisu. Ja ne znam zašto. Pretpostavljam da čuvaju taj snijeg za bogatije goste koje očekuju u narednom periodu. Možda imaju problem sa jezerom koje je napravljeno za osnježavanje jer vode u tom jezeru gotovo da nema pa možda čuvaju tu vodu za kasnije“, priča sagovornik Gerila info.

Inače, u vještačko jezero za osnježavanje uloženo je, prema ranijim objavljenim informacijama, oko 18 miliona maraka sa PDV-om. Čitav projekat je zamišljen kao mješoviti sistem sa akumulacijom pumpnom stanicom, topovima za pravljenje snijega. U suštini, fabrika za proizvodnju snijega.

U tenderskoj dokumentaciji je navedeno da će projekat biti finansiran zajedničkim sredstvima Vlade Republike Srpske i Olimpijskog cetra Jahorania, pola pola.

Problem može biti, vjeruju naši sagovornici, u tome što vode u jezeru nema dovoljno i što zbog toga uprava Olimpijskog centra ne želi da troši snijeg koji trenutno ima na raspolaganju jer može sebe dovesti u situaciju da nema dovoljno vode za proizvodnju novog snijega ukoliko to bude bilo potrebno kada dođu elitni posjetioci planine.

Iz Olimpijskog centra Jahorina nisu odgovorili na pitanja Gerila info. U ponedeljak, 5. decembra, pitali smo zašto proteklog vikenda nisu bile spremne staze na Jahorini i zašto je najavljeno otvaranje sezone ukoliko staze nisu spremne.

Juče, 6. decembra, smo pitali da li je u funkciji sistem vještačkog osnježavanja kao i da li u jezeru ima dovoljno vode.

Dejan Ljevnajić, generalni direktor Olimpijskog centra Jahorina prošle godine je prilikom otvaranja sezone rekao da se na Jahorinu ulaže, između ostalog, kako bi djeca iz Republike Srpske imala mogućnost skijanja na svojoj planini. Tada nije bio oduševljen pitanjem o cijenama usluga na Jahorini kao i da li su te cijene prilagođene stanovništvu Republike Srpske.

Portal capitaj je juče objavio da je Vlada Republike Srpske odbila da da garancije za novo zaduženje Olimpijskog centra Jahorina. O.C. Jahorina je od IRB-a tražila kratkoročnu pozajmicu od 15 miliona maraka, saznaje taj portal. U IRB-u su procijenili, objavljuje capital, da je O.C. Jahorina prezadužen i da nije u stanju da vrati ni trenutne kratkoročne dugove. Takođe capital je, u novembru, objavio kako je Vlada prihvatila inicijativu Olimpijskog centra da se na ovoj planini plaća posebna taksa iz koje će se finansirati sistem za osnježavanje i vertikalni transport. Ta taksa bi od naredne sezone mogla da iznosi između šest i deset maraka po krevetu na ovoj planini.

Gerila info je ranije pisala o spornim javnim nabavkama Olimpijskog centra.

GERILA info

The post O.C. Jahorina bez odgovora! Ima li dovoljno vode u jezeru za osnježavanje koje je koštalo 17 miliona maraka? first appeared on Gerila.info.

The post Povećan broj tendera i troškova za nabavku službenih vozila u 2021. first appeared on Gerila.info.

Ono na šta dijabetičari u Srpskoj danima upozoravaju jeste da im nedostaje trakica za mjerenje nivoa šećera u krvi. I ta njihova upozorenje su, uglavnom, za sada, bez adekvatnog odgovora. Pacijenti su, uzalud, pisali Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Ministarstvu zdravlja Republike Srpske. I jedne i druge su upozorili da je situacija neodrživa, da je ugroženo zdravlje ali potencijalno i životi pacijenata, da će sve na kraju da mnogostruko više od trakica, mjerača i senzora da košta zdravstvo Republike Srpske jer nedržanje dijabetesa pod kontrolom uzrokuje mnoge druge bolesti, slijepilo, invalidnost…Udruženja oboljelih od dijabetesa za početak traže ono za šta misle da je jednostavno ostvarivo. Proširenje pozitivne liste za trakice i mjerače nivoa šećera kako pacijenti u Srpskoj ne bi zavisili od jednog ponuđača sa kojim FZO godinama sarađuje, tendera i žalbi na dodjeljene tendere Fonda.

Vedran Puzović iz Udruženja dijabetičara DijabetNo1 iz Banjaluke tvrdi da problem sa nemogućnošću dobijanja trakica na recept u apotekama traje već četiri mjeseca.

“Jednostavno, trakice koje FZO nabavlja možete kupiti za novac u apotekama ali ih ne možete dobiti na recept”, kaže Puzović.

U Fondu zdravstvenog osiguranja nisu odgovorili na pitanje da li oni favorizuju određenog dobavljača trakica i mjerača za mjerenje nivoa šećera u krvi. Direktor Fonda Dejan Kusturić, nedavno je, prilikom posjete UKC RS rekao samo da očekuje da sada bude pokrenuta priča oko trakica i napadnut Fond. Kusturić je rekao i da je blokada nastupila jer se jedan ponuđač žalio na tender a odluka po žalbi traje predugo.

Dijabetičari, međutim, na problem sa trakicama ukazuju duže od godinu dana. Oni tvrde da, inače, imaju na raspolaganju nedovoljan broj trakica koje mogu dobiti na recept i da to ne može da bude dovoljno za normalnu i redovnu kontrolu nivoa šećera krvi. Oni godinama mole nadležne institucije da bar djeci dijabetičarima bude omogućeno da na teret FZO RS koriste beskontaktne senzore koji bi značili da se djeca ne moraju nekoliko puta dnevno bosti kako bi izmjerili nivo šećera u krvi. Od toga za sada nema ništa.

GERILA info

The post Dijabetičari upozoravaju niko ne reaguje first appeared on Gerila.info.