Prema zvaničnim podacima, preduzeće je osnovano 23. decembra 2025. godine, a „Jahorina“ je obavještenje o nabavci objavila 31. decembra prošle godine.

Kako je navedeno ugovor je ovoj firmi dodijeljen 3. a potpisan 17. februara ove godine.

Na tender je pristigla samo jedna ponuda i ona je za Olimpijski centar bila prihvatljiva.

Ono što je još interesantno je da je ova firma, koja je inače u vlasništvu Zorana Crkvenjaša, odmah nakon osnivanja počela ekspresno dobijati ugovore.

Tri ugovora od Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva dobili su na dan osnivanja preduzeća, odnosno 23. decembra prošle godine.

Ni mjesec dana od osnivanja stigao im je i ugovor od Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Bitno je napomenuti da se radi o ugovorima manje vrijednosti i da im je ugovor  sa Olimpijskim centrom prvi veći posao.

Koliko „Jahorina“ drži do reklamiranja govori i podatak da su nedavno za reklamiranje na sportskim događajima dali 140.000 maraka i to Košarkaškom klubu „Jahorina“ na čijem je čelu Nedeljko Elek, koji je ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra.

I dok „Jahorina“ troši novac na reklamiranje Vlada vraća njihove dugove. Tako je Vlada nedavno dala saglasnost da se „Jahorini“ isplati finansijska pomoć od deset miliona maraka kao vid subvencije za realizaciju kapitalnih projekata.

Prije toga Vlada je u oktobru donijela odluku da plati sve kredite Olimpijskog centra koji iznose 145 miliona maraka.

(Capital)

The post OC „Jahorina“ posao od 180.000 KM dao firmi osnovanoj osam dana prije tendera first appeared on Gerila.info.

“Da bi odgovorili na veliki broj tehničkih pitanja koja nam postavljaju potencionalni dobavljači odlučili smo da poništimo tender i tako se danas nalazimo u situaciji da se to iskorišćava kao da je MUP, konkretno ja kao ministar, podlegao nekom pritisku. Neću da ulazim na taj način u politku, ovo je preozbiljna stvar. Ljudskim životima nemamo pravo da se igramo” izjavio je Budimir. Međutim, kontekst u kojem je tender povučen ne može se zanemariti – svega nekoliko dana nakon što su mediji pisali o ovome i nakon što je Draško Stanivuković javno problematizovao ovaj milionski posao.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković izašao je u javnost sa tvrdnjom da je tender bio krojen za samo jednu firmu – MMS CODE. Na simboličnom performansu ispred Policijske uprave Banjaluka, Stanivuković je donio radare, ugalj i cigle, rekvizite koji, po njemu, ukazuju na seriju sumnjivih i preskupih poslova vlasti. „Našom javnom riječju smo uštedjeli 35 miliona. To je 200 stanova za porodice u Srpskoj“, izjavio je Stanivuković, ističući da je tender poništen svega sedam dana prije nego što je trebao biti zaključen.

Подигли смо пехар ПОБЈЕДЕ!
Повукли су спорну јавну набавку за радаре, али КРИМИНАЛ који остаје иза овога не могу повући.

Желим да поздравим одлуку министра Будимира да повуче криминалну набавку свог претходника Карана.
Ово је још један доказ да притисак јавности може уродити… pic.twitter.com/hsat7q6MHQ

— Драшко Станивуковић (@Stanivukovic_D) November 17, 2025

Portal Capital je ranije pisao da, iako je Ministarstvo tvrdilo da se u tenderu ne favorizuje nijedna firma, detalji u tenderskoj dokumentaciji bacaju sumnju na te tvrdnje. Jedan od ključnih uslova bio je da se koristi isključivo LIDAR tehnologija, čime su, prema žalbi novosadske firme Telix, isključeni svi ponuđači koji koriste radarsku tehnologiju. Dodatno, verifikaciju uređaja je mogla da obavi samo jedna institucija, ona sa tipskim odobrenjem koje u BiH posjeduje isključivo MMS CODE. Upravo je ova firma u sličnom poslu s MUP-om RS već dobila preko 10 miliona KM 2019. godine, za isti broj radara, ali uz trostruko manju cijenu.

Iako Budimir insistira na tehničkoj prirodi odluke, ostaje nejasno da li će se tender preformulisati i raspisati ponovo, eventualno nakon izbora. Postoji bojazan da bi novi poziv mogao biti samo dorađena verzija starog, s istim krajnjim korisnikom.

The post Poništen tender od 35 miliona za radare – zbog tehničkih pitanja ili političkog pritiska? first appeared on Gerila.info.

Podsjećamo da će kompanija „Končar“ iz Zagreba, na osnovu najbolje ocijenjene ponude, rekonstruisati i u narednih 15 godina održavati javnu rasvjetu u Banjoj Luci. Za taj posao dobiće 35 miliona maraka. „Končar“ se na tender prijavio sa ubjedljivo najvećom ponudom od 35 miliona maraka koja je za nijansu niža od tenderom predviđenih 35,4 miliona KM. Za ovaj posao konkurisale su i dvije firme iz Banje Luke sa znatno nižim ponudama, od 14 i 28 miliona maraka, ali su one odbačene, jer je samo zagrebačka firma ispunjavala stroge uslove propisane tenderom.

U Transparency Internationalu smatraju da slučaj „Končar“ nije nikakav izuzetak od pravila u sistemu javnih nabavki u cijeloj BiH, da su s jedne strane nerealne cijene, a s druge da se tenderi „štimaju“ uglavnom tako da se postavljaju uslovi koje mogu ispuniti samo određeni ponuđači, sa kojima je vjerovatno već i dogovoren posao. Pri tom ne postoji institucija koja može zaštititi interes građana. Posao oko javne rasvjete osim predstavnika stranaka koje čine većinu u Banjaluci kritikovali su i pojedini opozicionari. Tako je kontrolu posla zatražio i stranački kolega gradonačelnika Banjaluke Igor Crnadak.

“Veliki posao zamjene javne rasvjete u Banjoj Luci očigledno ima mnogo čudnih karakteristika i potrebno ga je detaljno izložiti na uvid javnosti, te preispitati način njegovog provođenja. Obaveza da zainteresovane firme moraju imati promet od 60 miliona, koja može izgledati kao primjer pokušaja diskvalifikacije konkurencije, podatak iz idejnog projekta da je predviđeno poskupljenje električne energije pet odsto godišnje u narednih 15 godina i mnoge druge neuobičajene informacije oko ovog posla zahtijevaju da se stvari do kraja raščiste prije konačne odluke“, poručio je, nedavno, Crnadak.

Poništavanje tendera zatražili su i u banjalučkom SDS-u.

„Razlika između najpovoljnije ponude koja je eliminisana diskriminatornim uslovom i one koja je prihvaćena je nevjerovatnih 20 miliona KM. Stanivuković tvrdi da će se ovim uštedjeti deset miliona maraka. Kada na tih deset miliona dodamo još ovih 20 miliona razlike u cijeni ili, bolje rečeno, nečijeg ekstraprofita, onda dođemo do cifre od 30 miliona. Za tih 30 miliona možemo trajno riješiti problem smještaja djece u vrtiće“, istakao je Željko Raljić, predsjednik gradskog odbora SDS-a.

Vanredna sjednica trebalo je da počne u 9 časova ali kasni zbog protesta koji se dešavaju ispred gradske uprave. Okupili su se građani, predstavnici plivačkih klubova koji traže da konačno profunkcioniše Gradski olimpijski bazen ali i mještani nekih potkozarskih sela koji traže rješavanje problema sa vodosnadbijevanjem.

GERILA info

The post Vanredna sjednica skupštine grada: Tender za javnu rasvjetu pred odbornicima! first appeared on Gerila.info.

Ovaj vlasnički udio  preuzela je druga mađarska firma MAYER NRG Kft koja prema podacima do kojih su došli Transparencay International u BiH i portal CAPITAL, nema zaposlenih radnika i ozbiljnih prihoda. To dovodi u pitanje kredibilitet investitora koji ulazi u milionski posao sa Elektroprivredom Republike Srpske koja ima 30% vlasništva u preduzeću “Solarna elektrana Trebinje 1”.

Vlada Republike Srpske u januaru ove godine odobrila je prenos 70 odsto akcija ovog preduzeća na novog mađarskog investitora MAYER NRG Kft iz Budimpešte. Sve je naknadno objavljeno i u Službenom glasniku RS, a nedavno je novi vlasnik upisan u Okružnom privrednom sudu u Trebinju.

Zvanični podaci iz mađarskog privrednog registra „Opten“ pokazuju da se radi o firmi koja nema zaposlenih radnika i ozbiljnih prihoda a njena ukupna imovina vrijedi oko 2.500 eura.

Podaci iz finansijskih izvještaja novog vlasnika pokazuju da pet godina, odnosno do 2023. ova firma nije imala nikakve ozbiljne prihode, ali ulazi u posao vrijedan 100 miliona KM.

Po dostupnim podacima ova firma je u 2023. godini zabilježila gubitak od 11 hiljada forinti ili 27 evra i ima više obaveza nego imovine, odnosno vrlo nisku sposobnost za kratkoročno izmirenje dugova. Za sve prikazane godine nije imala prodaju, ni poslovnu aktivnost.

Web stranica kompanije mayer-nrg.com otvorena je prema podacima sa platforme Who.is, mjesec dana prije preuzimanja koncesije tačnije u decembru 2024. godine.

Ipak na toj stranici navodi se da kompanija ima stručnjake “koji imaju više od 10 godina iskustva u sektoru obnovljivih izvora energije i razvili su kompleksnu i jedinstvenu bazu znanja”.

U istraživanju su nam pomogli novinari mađarskog nedeljnika Magyar Hang (“Mađarski Glas”) koji su pronašli ovu firmu u ulici Szilágyi Erzsébet fasor 79. u Budimpešti, u zgradi gdje se nalaze privatni stanovi.

Prema podacima, sadašnji vlasnici Mayer NRG Kft.-a su tinejdžerke Luca Mádi-Szabó (18), Vica Mádi-Szabó(20), a suvlasnik je i firma SUN DIRECTION Kft koja ima kapital od oko 86.000 eura a do prošle godine je poslovala u minusu. Četvrti suvlasnik je firma PVC MIDDLE EAST POWER GENERATION FACILITIES OPERATION AE Dubai o kojoj nema dostupnih informacija.

Jedan od bivših vlasnika je Ferenc Mayer, ali se on u februaru prošle godine povukao iz vlasništva nad ovom kompanijom.

U izjavi novinarima „Magyar Hang“, iz firme Mayer NRG Kft kažu da će izgraditi solarnu elektranu u Trebinju sljedeće godine, nakon što dobije sve potrebne dozvole.

Na pitanje kako su uopšte ušli u posao vrijedan 100 miliona KM navode da su za cijelu priču čuli od poznanika.

„Jedan od finansijera kompanije je moj dobar poznanik, i oni su mi signalizirali da, ako bi moglo biti interesantno, sjednemo i razgovaramo. Zatim smo, za oko godinu dana, uspjeli da pređemo u vlasništvo nakon svih potrebnih procedura. Sada je u toku ponovno planiranje vremenskog okvira, a sljedeće godine kreće izgradnja, koja će trajati oko 2 godine. Elektrana će već 2029. godine početi sa proizvodnjom. Što se tiče finansijskih instrumenata, ozbiljan stručni tim radi na sastavljanju projektnog finansiranja, tako da s pravom vjerujemo da ćemo uspjeti, uprkos teškoj političkoj situaciji i rizicima u balkanskim zemljama. Nadamo se da ćemo moći dobiti odobrenje projekta i licencu od strane vlasti u roku od 6-8 mjeseci“, poručio je predstavnik firme Mayer NRG Kf koji je sa službenog mejla kompanije odgovorio na upit novinara „Magyar Hang-a“.

Poslovne veze ove firme ponovo vode do biznismena Rolanda Lugosa

Poslovne veze ove firme u prilično zamršenoj vlasničkoj šemi ponovo vode do kontroverznog biznismena Rolanda Lugosa, jer firma MAYER NGT Kft ima jedno zajednično preduzeće (Sol Trust kft) sa kompanijom Lugos Renewables koja se povlači iz projekta.

Naime, u Mađarskoj je prošle godine naložena likvidacija Lugosove glavne firme Optimum solar ZRT koja je dugo bila jedan od većih igrača na tržištu solarne energije u ovoj zemlji. Pobjeđivala je na velikim mađarskim tenderima za obnovljive izvore energije (METÁR tenderi), preuzimala međunarodne projekte, ali su brojni problemi zaustavili ambiciozne projekte ovog biznismena.

Firma LUGOS Renewables koja je ušla u posao izgradnje solarne elektrane u Trebinju, znatno je manja od Optimum solar ZRT, zabilježila je u 2022. godini gubitak od oko 2,3 miliona evra, dok je broj zaposlenih sa 22 smanjen na svega 3 radnika.

O usponu i padu Lugosa detaljno je pisao Gergely Brückner, novinar jednog od vodećih nezavisnih medija u Mađarskoj, Telex.hu, u tekstu pod nazivom “Avanturistička priča i pad milijarderske solarne kompanije – s aerodromom u Taszáru, ratom u Ukrajini i fudbalom u Újpestu ”.

U izjavi za Transparentno.ba Gergely Brückner navodi da ne zna kakva će biti sudbina projekta u Trebinju nakon povlačenja Lugosa kao i da nikada prije nije čuo za Mayer NRG, iako godinama prati teme vezane za subvencije proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije.

“Ni ja, kao ni vodeći ljudi domaćeg tržišta solarne energije u Mađarskoj sa kojima sam razgovarao, nisu upoznati s takvom kompanijom (Mayer NRG Kf) ili njezinim čelnicima, što je čudno jer nije uobičajeno da igrač koji je dosad nepoznat u tom sektoru odmah dođe na tržište da realizuje međunarodni projekat vredan 50 miliona evra“, kazao je Brückner.

Upravo je kredibilitet investitora sporan, jer ni sama kompanija “SE Trebinje 1” koju je preuzela nova mađarska firma, nema ni obezbijeđena finansijska sredstva niti tehničke uslove da realizuje ovaj projekat i po Zakonu nije ni mogla steći koncesiju koju joj je prenijela Elektroprivreda RS.

U dokumentacji koju je TI BiH dobio od Komisije za koncesije navodi se da je pisana izjava direktora “SE Trebinje 1” Milutina Mastinovića bila dovoljan dokaz da se utvrdi kako ovo, tek osnovano preduzeće sa tri radnika i 800 KM prihoda, ima uslove da realizuje  projekat vrijedan 100 miliona KM.

Milutin Mastilović je odbornik SNSD-a u Trebinju i po zakonu, u trenutku dok je ovo bilo javno preduzeće, nije ni mogao biti imenovan na funkciju direktora.

Iz ovog preduzeća nisu odgovorali na pitanja o novom vlasniku, pa su novinari portala Capital.ba pokušali dobiti komentar od Mastilovića. Ipak, on je u kratkom telefonskom razgovoru kazao da ga nazovu kasnije i više se nije javljao na telefon.

Kako su Mađari ušli u posao

Projekat izgradnje solarne elektrane u Trebinju od samog početka prate brojne kontroverze, a TI BiH je već ukazivao na to da je mađarski investitor uveden u posao zaobilaženjem zakona i javnog nadmetanja. Pored pomenutog spora sa Komisijom za koncesije RS, treba reći da TI BiH nije mogao dobiti ni informacije od Elektroprivreda RS, koja krije uslove pod kojima je ustupljeno većinsko vlasništvo nad SE Trebinje 1 mađarskom investitoru.

Elektrana još uvijek nije izgrađena, iako je prvobitni rok iz koncesionog ugovora istekao u oktobru 2022. godine.

TI BiH je objavio studiju ovog slučaja koja ukazuje na postojanje šireg problema u oblasti koncesija, gdje uvođenje stranog investitora pod netransparentnim uslovima često ima fatalne posljedice po javni interes.

Na to dodatno upozoravaju i aktuelne afere oko spornih koncesija koje posljednjih mjeseci potresaju javnost jer Republika Srpska i Bosna i Hercegovina moraju platiti stotine miliona KM firmama upitnog kredibiliteta za koncesije koji nikad nisu realizovane.

Transparentno.ba/ Capital.ba

The post Mađarski biznismen napustio projekat SE Trebinje 1 – Koncesiju preuzela firma bez prihoda i radnika first appeared on Gerila.info.

Na sastanku Savjeta roditelja, koji je održan sinoć, rečeno je da su na javni poziv škole stigle zapečaćene tri ponude od kojih je izabrana jedina validna. Ujedno je to bila i najpovoljnija ponuda i to „Kompas toursa“.

“Nakon toga je neko od roditelja kontaktirao „Unis tours“ i dobio odgovor da oni nisu ni poslali ponudu, što je tačno, s tim da ta informacija nije proslijeđena upravi škole koja bi u tom trenutku mogla reagovati i na taj način izbjeći sve što se poslije dešavalo”, rečeno je na sastanku Savjeta roditelja.

Direktorica škole Đorđa Grajić je, kako nam je kazalo nekoliko novinara, poručila da će podnijeti tužbe za klevetu protiv osoba po čijem je nalogu objavljena cijela priča i protiv portala i novinara u ime škole i svoje lično ime.

“Zbog protivzakonitih i neetičih postupaka uprave i jedino zbog toga ime naše škole posljednjih dana puni medijske stranice. Takođe, zbog nedopustivih odluka koje je rukovodstvo škole donijelo, pravo naše djece na ekskurziju i školu u prirodi je dovedeno u pitanje. Rukovodstvo škole, odabirom agencije za organizaciju ekskurzije i škole u prirodi, postupkom koji nije bio regularan, direktno je odgovorno za otkazivanje putovanja”, kazao je jedan od roditelja.

Ovakve pojave u školi, dodaje ovaj roditelj, naročito su štetne po ugled svih uključenih u školski sistem. Škola i njeni zaposleni obavljaju najodgovorniji posao – posao oblikovanja budućih generacija, trebalo bi da budu uzori i primjeri ponašanja našoj djeci, a odluke koje donose moraju biti isključivo u interesu naše djece, nikako u ličnom interesu pojedinaca.

“S obzirom na to da je cilj i svrha ekskurzije i škole u prirodi da na njih ode što veći broj djece, mi kao roditelji smo morali aktivnije biti uključeni u odabir i planiranje tih aktivnosti zajedno sa školom. To se nije dogodilo. Roditelji su bili dovedeni pred svršen čin. Ono što je posebno bilo šokantno su cijene putovanja koje su nerealno visoke, mnogo više nego prethodnih godina”, istakao je ovaj roditelj.

Školska putovanja, nastavlja zabrinuti roditelj, treba da su dostupna svakom djetetu i ne bi smjela biti opterećenje porodičnom budžetu.

“Pozdravljam odluku za ponovni postupak. Smatram da u ponovljenom postupku roditelji moraju biti uključeni i da škola u uslovima za ponovni konkurs obavezno mora da limitira cijenu aranžmana na maksimalno 50 odsto najniže plate u Republici Srpskoj”, rekao je ovaj roditelj.

Međutim, priča tu ne završava. Tender koji se odnosi na školu u prirodi je poništen, ali onaj koji se odnosi na ekskurziju za učenike osmih razreda nije. Nadalje, direktor „Unis Toursa“ je, kako saznajemo, još u aprilu prošle godine obavijestio Republički pedagoški zavod o tome da neko neprestano zloupotrebljava njihove memorandume.

“Više puta ove godine (2024. godine) stizalo nam je obavještenje iz nekoliko osnovnih škola da nismo prošli na tenderu za organizaciju ekskurzije ili škole u prirodi, a na kojem mi nismo ni učestvovali. Očito neko zloupotrebljava ime naše agencije, pa Vas molimo da, ukoliko ste u mogućnosti, obvijestite osnovne i srednje škole u Republici Srpskoj da mi ove godine nismo izlazili na tendere za škole u prirodi i ekskurzije, kao i da je naša ponuda validna samo ako sadrži originalne pečate naše agencije, ako je potpisana od strane našeg lica ovleštenog za zastupanje, i ako sadrži broj našeg internog protokola“, stoji u ovom dopisu.

Naš sagovornik kaže da je na ponudi koja je dostavljena osnovnoj školi „Petar Petrović Njegoš“ krivotvoren i logo „Unisa“. U pitanju je, dodaje naš izvor iz RPZ-a, logo koji ova agencija koristi na kovertama, ali ne i na zvaničnim dokumentima.

Portal Gerila će u narednom periodu objaviti seriju tekstova o kriminalnom organizovanju školâ u prirodi i ekskurzijâ u Republici Srpskoj. Prema našim saznanjima, nerealno visoke cijene su posljedica velikih dnevnica koja se isplaćuju direktorima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola.

“Ekskurzije bi bile daleko povoljnije da agencije ne moraju da plaćaju direktora i nastavnike. Nastavnici svakako imaju dnevnice koje im isplaćuje škola, ali i agencije moraju da „dodaju“ svoj dio na to. Cijena se kreće od 40 do 50 maraka po djetetu. Zbog toga su ekskurzije toliko skupe i zbog toga se roditelji s pravom žale. Neka saberu cijenu smještaja i prevoz, pa će vidjeti koliko se daje direktorima i nastavnicima”, rekao je naš sagovornik koji je odlično upućen u ovaj problem.

Goran Dakić

The post „Njegoš“ raskinuo ugovor sa „Kompasom“ first appeared on Gerila.info.

Istraga koja je obustavljena protiv bivše uprave Rudnika Kreka Tuzla odnosi se na poslove vrijedne skoro milion KM a koje je bez tendera  ovo rukovodstvo podijelilo firmama Junuzović-Kopex, MHI KOMPANI i Cayenne company.

Transparency International u BiH je podnio krivičnu prijavu zbog ovog slučaja još 2019. godine, jer postoji osnov sumnje da su rukovodioci rudnika izbjegli javno nadmetanje za posao iznajmljivanja rudarske mehanizacije i dodijelili ga ovim firmama sklapanjem čak 149 direktnih sporazuma.

Kako se tada, po Zakonu, za istu stvar putem direktnog sporazuma moglo potrošiti samo do 6.000 KM godišnje,  a potrošeno je oko 950.000 KM, evidentno je da se radilo o otvorenom kršenju zakona u razmjerama koje TI BIH ni prije ni nakon toga nije zabilježio.

Nakon prijave TI BiH, Tužilaštvo TK otvorilo je istragu u ovom predmetu u julu 2022. godine, ali je godinu dana kasnije donijelo naredbu o obustavi istrage zaključivši da u svemu nema obilježja krivičnog djela jer su rukovodioci rudnika “prekršili zakon,” ali je to bilo “u interesu službe”.

Disciplinska prijava protiv tužioca

Ono što je posebno sporno jeste da postupajući tužilac u ovom slučaju godinu dana nije dostavio TI BiH-u tužilačku odluku, koju je bio dužan dostaviti podnosiocu prijave u roku od tri dana. Time je prijaviocu uskratio mogućnost izricanja pritužbe, a još je spornije što je odluka dostavljena tek nakon nekoliko upita i žalbe TI BiH zbog nedostavljanja informacije.

Nakon svega TI BiH je podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. TI BiH je i na tužilačku odluku izjavio pritužbu glavnom tužiocu Kantonalnog tužilaštva TK, jer su zanemarene bitne činjenice iz krivične prijave.

Naime, sumnju u okolnosti pod kojima je uprava ovog javnog preduzeća koje se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji trošila milionska sredstva na iznajmljivanje mašina od privilegovanih privatnih kompanija iskazao je i Ured za reviziju institucija Federacije BIH.

Osim što su potvrdili navode TI BiH o nezakonitom cijepanju direktnih sporazuma, revizori su sumnjali i da uprava ne radi u interesu preduzeća jer se postavlja pitanje svrhe trošenja milionskih iznosa godišnje na iznajmljivanje tuđih mašina.

Za izvršene usluge samo od Junuzović Kopex (6.311.400 KM) Društvo je moglo nabaviti značajan broj rudarskih mašina koje su tražene tenderskom dokumentacijom, a neophodne su za obavljanje redovne djelatnosti Društva. Imajući u vidu da se Društvo nalazi u veoma teškoj finansijskoj situaciji, s jedne strane, i činjenicu da ima 2.431 zaposlenika i da treba raspolagati vlastitom rudarskom mehanizacijom radi obavljanja redovne djelatnosti, postavlja se pitanje opravdanosti i odgovornosti angažovanja tuđe mehanizacije i radnika, navodi se  u izvještaju ureda za reviziju.

Svoje mašine rashodovali, trošili milione na iznajmljivanje tuđih

Dodatnu sumnju na svrhu ulaganja tolikog novca u tuđu mehanizaciju stavlja Izvještaj Uprave JP „Elektroprivreda BiH“ Sarajevo januara 2021. godine, koji je za predmet imao analizu i utvrđivanje eventualne odgovornosti u RMU „Kreka“ za mašine predviđene za rashodovanje.

Navedeni izvještaj fokus stavlja na činjenicu da su od ukupno šest nabavljenih buldožera renomiranog proizvođača Liebherr čak tri  stavljena van upotrebe odmah po isteku garantnog roka, što je otvorilo dodatnu potrebu za iznajmljivanje tuđe mehanizacije.

U izvještaju se još navodi da je zaista malo vjerovatno da su se kvarovi na ovim mašinama desili samo 10 dana nakon isteka garantnog roka, te da je i u garantnom roku bilo značajnijih kvarova i veliki broj sati zastoja rada buldožere u vlasništvu rudnika.

Zbog svega se iskazala još veća potreba za iznajmljivanjem tuđe mehanizacije koja je nabavljana između ostalog i direktnim kršenjem Zakona o javnim nabavkama. Takođe je zanemarena i činjenica da je jedan od prijavljenih rukovodilaca već osuđen na godinu i po dana zatvora baš zbog saradnje sa Junuzović-Kopexom, jer je fiktivno prikazivao sate rada mašina ove firme.

Radi se o preduzeću koje godinama posluje sa rudnicima iz sastava Elektroprivrede BiH, a svojevremeno je direktor RMU Đurđević osuđen baš zbog spornih nabavki goriva od ovog dobavljača.  Zbog svega je po mišljenju TI BiH tužilaštvo trebalo cijeniti ove okolnosti prije izvođenja zaključka da je kršenje zakona “bilo u interesu službe” dodatno i zbog činjenice da nije predočena nezavisna analiza koja bi mogla opravdati ove navode.

The post Tužilaštvo TK obustavilo istragu zbog namještanja poslova u Rudnicima Kreka uz nevjerovatno obrazloženje first appeared on Gerila.info.

Ništa novo nije ni u najnovijoj odluci Grada Trebinje koji je dodijelilo jedan lot “ugovora o uslugama, reklamnim uslugama i uslugama marketinga” firmi A media iz Banjaluke, koja je kćerka firma Alternativne televizije i registrovana je na istoj adresi, dok je drugi lot identičnog imena, i malo izmijenjenog opisa, dobila Herceg televizija. Oba medija se povezuju da su u bliskim odnosima sa vlastima na republičkom i lokalnom nivou.

Ugovor je podijeljen na dva lota, ali se postavlja pitanje zašto su iz Grada Tebinje cijepali ugovor u dva lota ako su predmet oba, između ostalog, usluge reklamiranja i usluge produkcije televizijskih programa.

Ukupna vrijednost ugovora je procijenjena na 52.820,50 KM bez PDV-a, a prvi lot je procjenjen na iznos od 12.820,50 KM bez PDV-a, dok je drugi lot znatno veći i iznosi okruglo 40.000 KM bez PDV-a.

Zanimljivo, na oba lota prijavili su se samo A media i Herceg televizija, ali na način da je A media konkurisala samo na jedan lot i to onaj sa manjom vrijednošću, dok je Herceg televizija bila jedini ponuđač u većem ugovoru, odnosno Lotu 2.

I A media i Herceg televizija su dali skoro pa maksimalne iznose, i to Herceg televizija 39.648,00 KM bez PDV, odnosno svega 52 KM manje od maksimalne ponude, a ponuda A medije je iznosila 12.820,50 KM, odnosno 20 KM i 50 feninga manje od ukupne procijenjene vrijednosti!

Kolike su šanse da se na dva lota prijave samo dva medija i to svako na po jedan lot i da zajedno daju ponude koje su svega 72,5 KM niže od maksimalnog iznosa, ostavićemo na procjenu čitaocima.

“Ugovorni organ može podijeliti predmet nabavke na lotove samo na osnovu objektivnih kriterijuma, prema vrsti, karakteristikama i sl. i tada se određuje predmet primjenjujući pravila grupisanja iz jedinstvenog rječnika javnih nabavki. Nije jasno zašto je ovdje predmet nabavke podijeljen u dva lota ako su predmet oba, između ostalog, usluge reklamiranja i usluge produkcije televizijskih programa. Samo je u drugom lotu pored ove dvije usluge predmet nabavke još dvije usluge, ali se u suštinskom smislu ovi lotovi preklapaju”, kaže Damjan Ožegović, istraživač iz Transparency International, za portal Gerila.

Pomenuta A MEDIA je kćerka firma Alternativne televizije iz Banjaluke, te je i registrovana na istoj adresi – Gundulićeva 33/4.

Registrovana je sa osnovnom djelatnošću 58.13 – Izdavanje novina, te su zvanični izdavač lista Faktor. Međutim, u registru se navodi da mogu da daju sljedeće poslovne usluge:

– Pravo, marketing, konsalting, regrutovanje, štampanje i bezbjednost

– Reklamne i marketinške usluge

– Reklamne usluge

– Reklamne kampanje

– Javno oglašavanje, terenski marketing

– Direktni marketing

– Promocije – reklamne akcije

– Radio i televizijske usluge

– Radio usluge

– Televizijske usluge

– Usluge televizijskog emitovanja (za koje još uvijk nemaju dozvolu RAK)

– Novinske agencije

Prema izvodima iz sudskih registara, A MEDIA je zvanično registrovana 5.10.2020. godine.

Prema podacima APIF-a, tu godinu nije imala nikakve prihode, te je poslovala sa gubitkom od 7.939 KM. Međutim, ista ta firma je već 2021. godine prikazala prihode u vrijednosti 184.635 KM, te iskazanu dobit od 38.000 KM.

Zanimljivo je da su, prema specijalizovanom sajtu Akta.ba, oba navedena računa ove firme, u MF banci i Novoj banci, ugašeni u martu, odnosno aprilu ove godine. Sve se ovo može dovesti u vezu i sa mjerama koje je 2022. godine Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva za finansije SAD (OFAC) izrekla Miloradu Dodiku, ali i, kako se navodi, “jednom mediju pod njegovom kontrolom, Alternativnoj televiziji Banja Luka, kao odgovor na Dodikove koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH, navodi se u službenom saopštenju američkog ministarstva”.

Iako su mjere izrečene prije dvije godine, banke su tek u posljednjih nekoliko mjeseci počele donositi određene mjere po pitanju ovih sankcija.

GERILA

The post Grad Trebinje rascjepkao ugovor na dva lota za skoro identične medijske usluge. Pogodite koji mediji su dobili posao? first appeared on Gerila.info.

U tužilačkoj odluci navodi se da Zakonom nije jasno i nedvosmisleno definisana obaveza da ga primjenjuju i javna preduzeća koja posluju na komercijalnoj osnovi, a da Agencija za javne nabavke (AJN) odbija dati jasno tumačenje.

“Imajući u vidu takvo činjenično stanje te ponovo ističući suzdržanost Agencije za javne nabavke da se jasno i eksplicitno izjasni da li je privredno društvo Sarajevoputevi d.d. bilo obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama jedini zaključak koji se u ovom trenutku može donijeti jeste da se prijavljena kretala u okviru svojih ovlašćenja, uključujući i ovlašćenje da utvrdi da li je ovo privredno društvo bilo u obavezi da provodi postupke javnih nabavki. Tužilaštvo na ovom mjestu ističe manjkavost takvog sistema i potrebu donošenja propisa kojim bi se ova materija definisala jasno i nedvosmisleno”, navodi se u tužilačkoj odluci.

TI BIH je izjavio pritužbu na ovu odluku jer nekažnjavanje ovakvih pojava može imati dugoročne posljedice s obzirom da su i Ceste d.d. Mostar nedavno donijele sličnu odluku i prestale provoditi tendere a ovakve poteze mogu povući i druga javna preduzeća.

U BiH postoji preko 3000 ugovornih organa, od čega preko 450 javnih preduzeća koja provode ovaj zakon, među kojima se nalaze i rudnici, građevinska, komunalna i putarska preduzeća. Zato Sarajevoputevi definitivno ne mogu biti izuzetak posebno jer je Vlada FBiH u ranijem periodu donosila odluke kojima je zaduživala upravitelje cesta da ovom društvu osiguraju ustupanje poslova održavanja cestovne mreže, neposredno bez nadmetanja. Po mišljenju TI BIH, zakon je jasno propisao da javno preduzeće koje nema sticanje profita kao osnovni cilj, nema konkurenciju na tržištu, a država može intervenisati radi sprečavanja komercijalnog pritiska, nema komercijalni ili industrijski karakter i ima obavezu daprimjenjuje Zakon o javnim nabavkama.

To je i mišljenje Ureda za reviziju institucija FBiH koji je u ranijem izvještaju naveo da učešće državnog kapitala u Sarajevoputevima iznosi 77,32%, a da vlast vrši  nadzor nad upravljanjem i imenuje više od polovine članova uprave.

“Iz navedenog proizilazi da se Zakon o javnim nabavkama odnosi na DD „Sarajevoputevi“ Sarajevo, i da je ono dužno primjenjivati ovaj Zakon”, navedeno je u revizorskom izvještaju 2018. Godine. Od 2019. Sarajevoputevi primjenjuju Zakon o javnim nabavkama i provode tendere što je i konstatovano u prošlogodišnjem revizorskom izvještaju kao ispunjena preporuka.  

Ceste d.d, Mostar već godinu dana ne primjenjuju zakon

TI BiH je i ranije upozoravao da ovakav slučaj može dovesti do lančane reakcije, a svakako zabrinjava činjenica da je i skupština javnog preduzeća Ceste d.d. Mostar donijela sličnu odluku da prestane primjenjivati Zakon o javnim nabavkama.

O svemu je obaviještena i AJN, a prema podacima sa portala javnih nabavki, tenderi se ne provode duže od godinu dana. Gotovo ista argumentacija navodi se i u odgovoru uprave Cesta d.d. Mostar dostavljenom na adresu TI BiH gdje se tvrdi da preduzeće ne obavlja djelatnost od javnog interesa, da ima komercijalni karakter i da nema monopol na tržištu, jer do poslova održavanja cestovne infrastrukture dolazi na javnim nadmetanjima pa stoga nije dužno provoditi tendere.

TI BIH smatra da ovakav stav pravosudnih institucija i nedorečenost mišljenja AJN potencijalno može dovesti do niza sličnih odluka javnih preduzeća koja mogu nesmetano prestati sa provođenjem tendera, čime bi se otvorio ogroman prostor za korupciju i izvlačenje novca iz javnog sektora.

transparentno.ba

The post Sve više javnih preduzeća prestaje provoditi javne nabavke. Tužilaštvo smatra da to nije krivično djelo?! first appeared on Gerila.info.

Naime, Grad Banjaluka je raspisao je nabavku za realizaciju ovog posla 24. novembra vrijednu 49.500 KM bez PDV ili 57.915 KM.

Rok za dostavu ponuda je bio 4. decembar, ali on je produžen na 11. decembar što znači da tenderska procedura nije okačena, ali situacija na trenu pokazuje da je posao u procesu realizacije.

Novogodišnji nakit je, između ostalog, postavljen u Gospodskoj ulici, dok je u parku “Petar Kočić“ postavljeno svijetleće drvo.

Osim toga mogu se vidjeti kamioni na kojma su radnici koji vrijedno postavljaju nakite na stubovima javne rasvjete uz glavnu saobraćajnicu u centru grada.

Na kamionima je vidljiv natpis firme „Tekton“, pa se postavlja pitanje pod kojim uslovima je to organizovano.

Stanivuković: To su ljudi koji su spremni da rade, a da ne naplate ništa

Ukrašavanje grada je bila tema koja je pokrenuta na aktuelnom času zadnjeg zasjedanja Skupštine grada Banjaluka.

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za komunalne poslove Boriša Mandić je rekao da se kićenje grada finansira iz sopstvenih sredstava Grada Banjaluka i da u tome učestvuju zaposleni Gradske uprave.

U priču se umiješao i gradonačelnik Draško Stanivuković koji je imao svoje viđenje situacije.

„Šta mi sada trebamo da čekamo i da ne okitimo grad? Problem je što neka druga firma kiti grad. To su ljudi koji su korektni i koji su radili za grad i zaradili za grad i na naš poziv su spremni da rade, a da ne naplate ništa. To treba biti pohvalno, a ne predmet spekulacije“, kazao je Stanivuković.

Golubović: Na sceni zloupotreba javnih sredstava

Urednik portala „Pratimo tendere“ Slobodan Golubović je kazao da je ovo pravi primjer kako ugovornim organima, koji troše novac građana Zakon o javnim nabavkama i njime propisane procedure služe samo da bi se zadovoljila forma, dok se poslovi dogovaraju koruptivno “u četiri oka”.

„Sigurno je da ovo nije jedini primjer, ali je toliko vidljiv da ne treba biti nikakav stručnjak da se konstatuje zloupotreba javnih sredstava“, naveo je Golubović.

Kazao je da cijela situacija predstavlja klasično obesmišljavanje cijelog sistema javnih nabavki do te mjere da se postavlja pitanje da li nam je on kao takav uopšte potreban.

„Kakav god sistem javnih nabavki da imamo on ne vrijedi bez sankcija za one koji ga zloupotrebljavaju“, zaključio je Golubović.

Slična situacija bila i lani

Da je ovo nastavak ranije prakse potvrđuju i tekstovi koje je portal CAPITAL ranije objavio.

Naime, kako je CAPITAL ranije pisao ukrasi koji su krasili uži centar Banjaluke za vrijeme prošle Nove godine su postavljeni u decembru, a odluka o izboru dobavljača nakita je donesena tek u januaru 2023. godine. Osim toga ukrasi su plaćeni skuplje nego što je to bilo predviđeno tenderom.

Gradonačelnik Stanivuković je tom prilikom za CAPITAL rekao da gradska administracija „nije imala drugog izbora“, već da pronađe rješenje, jer „nisu željeli da Banjaluka za praznike ostane bez novogodišnjeg nakita“.

(capital.ba)

The post Stanivuković mimo tendera postavlja novogodišnji nakit first appeared on Gerila.info.

U pitanju su ZP Rudnik i termoelektrane (RiTe) Ugljevik i ZP Hidroelektrane na Trebišnjici (HET), a zanimljivo da je “Port marketing” oba posla dobila u rasponu od manje od mjesec i po dana, tačnije 19. maja ove godine u iznosu od 500.000 KM bez PDV-a od RiTe Ugljevik, dok su ugovor sa HET-om u iznosu od 450.000 KM bez PDV-a potpisali 27. juna!

Ono što je još zajedničko za oba tendera jeste da je agencija “Port marketing” jedina dala ponudu za oba javna poziva i iako je ukupna procjenjena vrijednost bila 500.000 KM (za RiTe Ugljevik), odnosno 450.000 KM (za HET), agencija je dala ponudu na 12.720 KM (za RiTe) Ugljevik, odnosno 12.800 KM (za HET), a što je skoro četrdeset puta manje!

Iako je u pitanju jedina, ujedno i najniža ponuda, i RiTe Ugljevik i HET su potpisali ugovore sa “Port marketingom” na maksimalne iznose. A sve to uprkos kriterijumu koji je jasno naveden u obe javne nabavke a glasi da je kriterijum za dodjelu ugovora – upravo najniža cijena!

Damjan Ožegović, viši istraživač Transparency international BiH, za Gerilu kaže da se ovakvim postupcima obesmišljava javna konkurencija.

“Zakon o javnim nabavkama je jasan da se prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi, kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu mijenjati. Dakle, ugovor se mora zaključiti na ponuđenu cijenu osim u izuzetnim slučajevima kada ugovorni organ nije u mogućnosti definisati ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke. Mada je ovo izuzetak, a u slučaju nabavki medijskog predstavljanja je prilično lako utvrditi šta se traži i bar okvirno u kojoj količini. U predmetnim nabavkama je obesmišljena javna konkurencija, jer koja bi svrha bila nuđenja najniže cijene u slučaju da je bilo podneseno više ponuda, koja bi svrha bila nadmetanja i formiranja cijene ako će se ugovor svejedno zaključiti na procijenjenu vrijednost? To dakle nije jasan niti mjerljiv kriterijum za nadmetanje, a u krajnjoj liniji nije ni smislen jer je postavljen kao odlučujući, a na osnovu njega se ne formira konačna ugovorena cijena”, ističe Ožegović u razgovoru za naš portal.

“Port marketing” je osnovan 8. marta 2022. godine a prvi vlasnik i direktor agencije je bio Dejan Stupar, sadašnji direktor marketinga i komunikacija na Alternativnoj televiziji iz Banjaluke.

Trenutni direktor i vlasnik je, prema portalu Akta, a što nam je potvrdio i nekadašnji vlasnik Dejan Stupar, izvjesni Đorđe Bojić.

“Svi (relevantni) podaci su javno dostupni i lako se mogu provjeriti – nemam nikakve veze sa vlasništvom agencije Port”, kratko nam je odgovorio Stupar.

Bojić je, prema informacijama do kojih smo došli, takođe radio (ili još uvijek radi) za Alternativnu televiziju.

Pokušali smo dobiti odgovore od Bojića, ali na telefon koji je naveden na specijalizovanim web platformama companywall.ba i akta.ba javila se druga osoba koja je rekla da smo pogriješili broj.

Provjerom smo došli do informacije da navedeni kontakt telefon, a koji je naveden na nekoliko specijalizovanih portala koji se bave bazom privrednih subjekata, pripada Drahmi Miskinu, još jednom dugogodišnjem radniku i članu uprave Alternativne televizije, a sadašnjem direktoru “A medie”, ćerke firme ATV-a i poznate kao firme koja je izdavač tabloida “Faktor magazin“.

“A media” je osnovana je 13.10.2020. godine a jedan od njenih osnivača je Alternativna televizija. Inače, i Faktor i ATV se nalaze u istoj zgradi u Banjaluci na adresi Gundulićeva 33.

Drahmi Miskin pominjan je ranije i kao direktor firme CMT (Commercial media travel) koja je osnovana 2011. godine u jeku sukoba u “Mreži plus”. Na čelu ATV-a tada je bila Nataša Tešanović. CMT je tada osnovan sa ulogom od 2000 maraka da bi godinu dana nakon osnivanja imao promet od 252.000 maraka, pisao je, prije deset godina, novinar Slobodan Vasković.

Banjalučka Alternativna televizija se inače dovodi u bliske veze sa porodicom Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, a zbog toga je i na američkoj “crnoj listi” od decembra 2021. godine. Podsjećamo, Kancelarija za kontrolu imovine u inostranstvu (OFAC) Ministarstva finansija SAD je na svoju listu uvrstilo Dodika ali i ATV, a što je “odgovor na Dodikove koruptivne aktivnosti i stalne prijetnje stabilnosti i teritorijalnog integritetu BiH”.

Zanimljivo je da navedena agencija koja je dobila dva velika posla u vrijednosti od skoro milion KM nema izrađenu sopstvenu veb stranicu koja bi, posebno uzevši u obzir čime se agencija bavi, trebala predstavljati ono čime se agencija bavi ali i biti reprezent usluga koje nudi. Sajt agencije “Port marketing” je i dalje “u pripremi” https://weareport.marketing/.

Slično je i sa reklamom/oznakom na poštanskoj adresi na kojoj bi se trebala nalaziti agencija, u ulici Živojina Mišića u Banjaluci na adresi na kojoj je registrovana agencija, nismo zatekli nikakvu reklamu niti oznaku da se unutar ove kuće nalazi bilo kakva firma.

Prema specijalizovanom portalu Akta, prosječan broj zaposlenih ove agencije iznosi nula (0) za 2022. godinu iako je u toj godini agencija postojala već devet mjeseci, a što znači da firma nije imala, a možda ni sada, u 2023. godini, nema stalno zaposlene radnike.

Ipak, sve ovo nije spriječilo ni HET a ni RiTe Ugljevik da sa “Port marketingom” potpišu ugovore na maksimalnu vrijednost.

“Naravno da sam upoznat sa tom javnom nabavkom”, rekao nam je Diko Cvijetinović, direktor RiTe Ugljevik koji je na ovoj poziciji od kraja prošle godine.

Pitali smo Cvijetinovića kako je moguće da se sa izabranim ponuđačem potpiše ugovor na maksimalan iznos kada je agencija dala višestruko (skoro 40 puta) manju ponudu u odnosu na procjenjenu vrijednost.

“To je samo okvirni sporazum, zavisi uopšte koliko će se realizovati i da li će se realizovati ta cifra. To je okvirni sporazum i ne znam koliko će se realizovati, odnosno biće realizovano koliko bude bilo potrebe. Možemo potrošiti 1000 KM a možemo svih 500.000 KM”, rekao je u razgovoru za Gerilu Cvijetinović, inače nesuđeni ministar privrede i preduzetništva u Vladi RS i generalni sekretar NPS, stranke Darka Banjca.

Zanimalo nas je šta će to tačno “Port marketing” raditi za RiTe Ugljevik, a Cvijetinović je rekao da će se i to “tek vidjeti”.

“Radiće i za nas a biće i za druge medije nekog podzakupa, vidjećemo to još i definisati”, rekao je Cvijetinović.

Podsjećamo, upravo su RiTe Ugljevik izgubile spor sa “Elektrogospodarstvom Slovenije” težak 67 miliona eura, odnosno oko 131 milion KM a koji, prema pravosnažnoj presudi Arbitražnog vijeća u Beogradu, treba da isplati u roku od 30 dana počevši od 17. jula ove godine.

Konsolidovani neto dobitak RiTe Ugljevik za 2022. godinu iznosi svega 461.000 KM, što znači da ni on sam ne pokriva u potpunosti usluge angažovanja agencije “Port marketing” za usluge “medijskog predstavljanja”.

Zoran Mićanović, doskorašnji predsjednik Sindikalne organizacije RiTe Ugljevik, za Gerilu kaže da je više nego očito jasno šta se dešava u procesu javnih nabavki kada je u pitanju RiTe ali i ostala zavisna preduzeća u ERS.

“Savršeno je jasno da je sve dogovoreno i vrlo je moguće da će nakon RiTe Ugljevik i HET-a sada i ostala preduzeća provoditi isti model. To je model Milorada Dodika i Luke Petrovića, to smo mi svi dozvolili i tako nam je sada”, rekao je Mićanović koji je od skora u penziji iako je, kako je rekao, mogao raditi još nekoliko godina ali ne vidi dalji smisao sindikalne borbe.

Odgovore na naša pitanja nismo dobili od Gordana Mišeljića, generalnog direktora HET-a, koji je, prema riječima njegove sekretarice, na godišnjem odmoru.

Ilija Tamindžija, Izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u HET-u i narodni poslanik, za Gerilu kaže da je u ovom i ovakvim poslovima “sve čisto”.

“U ovakvim tenderima su stvari čiste. Što se nas tiče, preko tih tendera koji idu preko agencija niko ne može zloupotrijebiti jednu konvertibilnu marku zato što mi platimo nešto malo usluge agencije, odnosno njihovu proviziju, a onda oni prebacuju dalje npr. medijskim kućama u Srpskoj”, kaže Tamindžija.

Na naše pitanje čemu reklamiranje javnih preduzeća koji su pri tome i monopolisti, Tamindžija odgovara:

“Vi znate da mi nemamo riješeno finansiranje npr. sportskih kolektiva i javna preduzeća, koja su u mogućnosti, poput Elektroprivrede, žele da kroz reklamu pomognu sportskim kolektivima. Mislim da je ovo apsolutno čisto i da tu nema niko ništa da kaže”, ističe Tamindžija.

Nebojša Vukanović, narodni poslanik i lider opozicione “Liste za pravdu i red” za naš portal kaže da je u pitanju “neviđen kriminal”.

“Iako nemaju potrebe za reklamiranjem i oglašavanjem, jer imaju monopol, HET je bacio za manje od mjesec dana preko 1,2 miliona maraka za promociju u medijima i društvenim mrežama. Od toga čak 450 000 KM bez PDV-a je dato firmi PORT MARKETING koja je nedavno osnovana koja nema zaposlenih radnika, prema podacima na portalu Akta.ba, i jasno je da se radi o izvlačenju novaca i neviđenom kriminalu“, rekao je za Gerilu Vukanović.

Pitanja smo poslali i mailom u RiTe Ugljevik kao i HET, ali odgovore, za sada, nismo dobili.

Gerila

The post Od HET-a i RiTe Ugljevik skoro milion KM za uslugu “medijskog predstavljanja” agenciji Port marketing! first appeared on Gerila.info.