Za 3. septembar u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske najavljeno je osnivanje Privredne komore države Izrael u Republici Srpskoj.

Na njenom čelu biće izraelski biznismen Amir Gross Kabiri, dok će domaćini inauguracije biti Kabiri i vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju RS Ana Trišić Babić. Najavljeno je i prisustvo izraelske ambasadorice u Bosni i Hercegovini Galit Peleg.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić u otvaranju komore vidi prije svega ekonomsku priliku. Nakon, kako kaže, godina u kojima se govorilo o zatvorenosti Republike Srpske, dolazak privredne komore Izraela za njega predstavlja mogućnost otvaranja novih poslova.

“Kada imamo otvaranje Privredne komore jedne od zemalja koja ima najsavremenije tehnologije i koja napola vlada svijetom, kako mislite šta je cilj? Cilj je da imamo tu Privrednu komoru ovdje“, rekao je Minić.

Kao prve oblasti moguće saradnje naveo je energetiku i infrastrukturu.

„U oblasti energetike imamo nekoliko projekata koji su ogromni. Drugi su vezani za infrastrukturu. Želimo da ovaj investicioni ciklus bude što prije ostvaren i u svakom slučaju da imamo strane partnere“, rekao je Minić.

Koji su to projekti i koje izraelske kompanije bi u njima mogle učestvovati, za sada nije precizirano. Međutim, prije pitanja o budućim investicijama postoji još jedno – šta se zapravo 3. septembra otvara u Banjaluci?

Komora u BiH već postoji, na čelu joj, ko drugi nego Kabiri

Amir Gross Kabiri već četiri godine predsjedava organizacijom gotovo identičnog naziva – Privrednom komorom države Izrael u BiH.

U registru Ministarstva upisana je 31. maja 2022. godine pod brojem RU-2612. I finansijske izvještaje Ministarstvu dostavlja kao udruženje u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH.

I sama komora se predstavlja kao nezavisna neprofitna organizacija čiji je cilj podrška kompanijama iz BiH i Izraela, unapređenje privredne saradnje i olakšavanje bilateralnih ulaganja.

Kada je u septembru 2022. godine otvorena glavna kancelarija Kabirijeve komore u Mostaru, Spoljnotrgovinska komora BiH objavila je da je planirano i otvaranje produžnica u Sarajevu i Banjaluci. Mostarsku kancelariju tada su otvorili predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i tadašnji izraelski ambasador u BiH Noah Gal Gendler.

To znači da je kancelarija u Banjaluci bila planirana četiri godine prije sadašnje najave.

Direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Ana Trišić Babić je nakon januarske posjete Izraelu govorila da će izraelska strana „ispitati mogućnost otvaranja kancelarije u Banjaluci“.

Zbog toga nije jasno da li se 3. septembra osniva novo pravno lice u Republici Srpskoj, formalizuje već postojeća banjalučka kancelarija ili se otvara podružnica udruženja RU-2612 iz Mostara.

No jasna je podrška izraelskih diplomata Kabirijevoj organizaciji. Tadašnji ambasador Izraela u BiH učestvovao je u otvaranju kancelarije u Mostaru, a ambasadorica Galit Peleg najavljena je za inauguraciju u Banjaluci.

Krovna komorska organizacija u Izraelu je Federation of Israeli Chambers of Commerce (FICC). Ona okuplja regionalne privredne komore u samom Izraelu, dok u drugim državama postoje brojne bilateralne izraelsko-strane privredne komore, uglavnom organizovane kao posebne neprofitne organizacije.

Država Izrael ima i zvaničnu mrežu ekonomskih predstavništava u inostranstvu, ali nju vodi Foreign Trade Administration Ministarstva ekonomije i industrije. Izraelsko ministarstvo navodi oko 50 ekonomskih i trgovinskih misija u ključnim svjetskim poslovnim centrima.

Za sada nema javno dostupnog dokumenta koji bi pokazao da je Kabirijeva organizacija dio FICC-a ili jedna od tih državnih trgovinskih misija.

Velike najave projekata, ali mala trgovinska razmjena

Najava otvaranja komore dolazi u trenutku kada postojeća trgovinska razmjena BiH i Izraela nije naročito velika.

Prema podacima UN Comtradea, BiH je tokom 2025. godine u Izrael izvezla robe vrijedne oko 11,66 miliona dolara, dok je iz Izraela uvezla približno 12,08 miliona dolara. Ukupna robna razmjena dvije zemlje bila je oko 23,7 miliona dolara.

Izvoz BiH prema Izraelu prethodno je rastao. U 2023. godini iznosio je približno 14,7 miliona dolara, a godinu kasnije dostigao je oko 17 miliona. Već 2025. pao je na 11,66 miliona dolara, odnosno za približno 31 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Struktura izvoza pokazuje i relativno uzak krug proizvoda. Od ukupnog izvoza BiH u Izrael u 2025. godini oko 5,9 miliona dolara odnosilo se na životinjske i biljne masti i ulja. Električne i elektronske opreme izvezeno je za oko 2,4 miliona, a namještaja, rasvjete i montažnih objekata za još 2,2 miliona dolara.

Izrael je u BiH najviše prodavao optičku, fotografsku, tehničku i medicinsku opremu, vrijednu gotovo pet miliona dolara. Slijede alati i proizvodi od osnovnih metala, plastika, voće, aluminijum i farmaceutski proizvodi.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je samo u segmentu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH tokom 2025. godine u Izrael izvezla oko 5,5 miliona eura robe, dok je iz Izraela uvezla oko milion eura takvih proizvoda.

Izrael ni danas ne spada među značajnije spoljnotrgovinske partnere BiH. U 2024. godini na izraelsko tržište otpadalo je približno 0,19 odsto ukupnog bh. izvoza, dok je udio Izraela u ukupnom uvozu BiH bio oko 0,06 odsto.

Najave Vlade RS o „ogromnim“ energetskim projektima i infrastrukturnim poslovima zato zasad nisu praćene imenima izraelskih investitora niti vrijednostima konkretnih investicija.

„Kada imate strani kapital, strane firme, sigurno je da će i njima biti u cilju da ovdje nema krize i da funkcionišemo na jedan normalan način, ali prvenstveno ekonomija“, rekao je Minić.

Intenziviranje političkih veza

Ekonomska saradnja nije jedini pravac u kojem se posljednjih godina razvijaju odnosi Republike Srpske i Izraela. Kontakti političkog vrha Republike Srpske sa izraelskim zvaničnicima u posljednje dvije godine bili su učestali, a od proljeća 2025. sastanci su održavani i sa samim vrhom izraelske države.

Posebno se u tim kontaktima izdvajao Milorad Dodik.

U martu 2025. godine, dok je bio predsjednik Republike Srpske, Dodik je boravio u Jerusalimu na Međunarodnoj konferenciji o borbi protiv antisemitizma, gdje se 27. marta sastao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom. Nakon sastanka govorio je o podršci Izraelu, istorijskim vezama srpskog i jevrejskog naroda i političkoj poziciji Republike Srpske.

Manje od godinu dana kasnije Dodik je ponovo bio u Izraelu, ovaj put kao dio delegacije Republike Srpske koju je u januaru 2026. predvodila vršilac dužnosti predsjednika RS Ana Trišić Babić.

Delegacija je tokom višednevnog boravka imala sastanke sa nizom visokih izraelskih zvaničnika, uključujući predsjednika Isaka Hercoga, premijera Benjamina Netanjahua i druge članove izraelske vlasti.

Netanjahu je 28. januara primio Trišić Babić i Dodika u svom kabinetu u Jerusalimu.

Tokom iste posjete razgovarano je i sa Zeevom Elkinom, izraelskim ministrom zaduženim za nacionalne projekte, a Dodik je govorio o mogućim investicijama, finansijskoj saradnji i uspostavljanju avionske linije između Banjaluke i Tel Aviva.

Posebno zanimljiva je bila izjava Ane Trišić Babić nakon izraelskih sastanaka.

„Borba za Republiku Srpsku i njeno pozicioniranje nastavlja se preko izraelskih prijatelja. Pojačavamo kontakte i saradnju sa administracijom SAD i Bijelom kućom“, rekla je Trišić Babić, a nekoliko dana nakon te izjave, delegacija RS otputovala je u Sjedinjene Američke Države.

Kontakti sa izraelskim zvaničnicima nastavljeni su i tokom proljeća. Željka Cvijanović se početkom marta u Vašingtonu sastala sa izraelskim ambasadorom u SAD Yechielom Leiterom, a u junu je otputovala u Izrael.

Jedan od najvažnijih sastanaka imala je 22. juna sa Benjaminom Netanjahuom. Prema zvaničnom saopštenju Predsjedništva BiH, razgovarano je o mogućnostima unapređenja ekonomskih veza i snažnijem povezivanju resornih ministarstava Vlade Republike Srpske sa ministarstvima Vlade Izraela. Tokom iste posjete Cvijanović je razgovarala i sa predsjednikom Izraela Isakom Hercogom, ministrom vanjskih poslova Gideonom Sarom i predsjednikom Kneseta Amirom Ohanom.

Politička analitičarka Tanja Topić upravo u tom kontekstu posmatra i otvaranje komore.

„Definitivno se ovim potezom potvrđuje ‘tradicionalno prijateljstvo’ između Izraela i aktuelne vlasti u Republici Srpskoj. Mi smo vidjeli da je svih ovih godina, i u vrijeme kada je izašao iz predsjedničke fotelje, Milorad Dodik boravio u Izraelu, sastajao se sa najvišim zvaničnicima Izraela i vidjeli smo nedavno da su vrata Izraela u svim važnijim institucijama bila širom otvorena za Željku Cvijanović na svim zvaničnim sastancima“, kaže Topić.

Izrael, Vašington i lobiranje

Topić smatra da ekonomske i političke odnose sa Izraelom treba posmatrati i u kontekstu lobističkih poslova koje vlast Republike Srpske posljednjih godina ugovara u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Ovo otvaranje je signal i potvrđivanje dobrih političkih veza, ali ne smijemo zanemariti jedan vrlo važan detalj da su različite lobističke organizacije i kuće u SAD godinama radile i sada intenzivno rade lobistički posao za aktuelnu vlast iz Republike Srpske“, kaže Topić.

Jedna od veza između izraelskih kontakata i Vašingtona pojavljuje se kroz američko-izraelskog advokata Marca Zella i njegovu firmu Zell & Associates International Advocates, koja je prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) prijavila zastupanje interesa Republike Srpske u SAD.

Zell se pojavljivao i kao jedan od ljudi povezanih sa kontaktima predstavnika Republike Srpske sa izraelskim političkim vrhom.

Na direktno pitanje ima li otvaranje komore veze sa budućim lobiranjem ovdje ili u Vašingtonu, Minić je danas kratko odgovorio: „Ne znam to u ovom momentu.“

Milioni za predstavništvo čiji je status osporio Izrael

Pitanje formalnog statusa institucije koja povezuje Republiku Srpsku i Izrael nije prvi put otvoreno.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić zato podsjeća na slučaj Predstavništva Republike Srpske u Izraelu.

„Iako ja smatram da srpski narod sa Izraelom treba da ima dobre veze, to ne znači da neko u RS treba da ima sumnjive veze. Jedne su veze naroda, a drugo je sve što je ova vlast radila sumnjivog karaktera, a ticalo se nekih odnosa sa određenim krugovima koji dolaze iz Izraela“, kaže Trivić.

Ministarstvo spoljnih poslova Izraela 2017. je diplomatskom notom obavijestilo Ambasadu BiH da je Predstavništvo Republike Srpske u Jerusalimu zatvoreno 31. decembra 2013. i da nakon toga nije ponovo otvoreno.

Izraelska strana tvrdila je da je organizacija preregistrovana u privatnu kompaniju i da Arie Livne nije predstavnik Republike Srpske u Izraelu, ali Vlada RS imala je drugačije tumačenje.

Tvrdila je da predstavništvo postoji i da je od početka 2014. preregistrovano u „Komercijalno predstavništvo Srpska“, te da predstavništva Republike Srpske nisu diplomatsko-konzularna predstavništva.

Bez obzira na spor oko njegovog statusa, finansiranje iz budžeta Republike Srpske trajalo je godinama. Prema podacima Vlade RS koji su objavljivani tokom spora, od 2007. do 2015. godine za rad predstavništva u Izraelu izdvojeno je približno 2,5 miliona KM. Samo od početka 2014. do kraja 2016. izdvojeno je 970.000 KM, dok su i nakon 2017. za njegov rad godinama planirani iznosi od oko 300.000 KM godišnje, a kasnije i 320.000 KM.

Posebno je zanimljiv odnos uloženog i tada evidentiranog ekonomskog efekta. Prema podacima Vlade RS objavljenim u vrijeme afere sa predstavništvom, ukupne izraelske investicije u Republiku Srpsku od 2007. do 2015. iznosile su oko 2,5 miliona KM – približno koliko je u istom periodu iz budžeta izdvojeno za rad predstavništva u Izraelu.

„Podsjećam i na poznatu staru aferu nepostojećeg predstavništva RS u Izraelu i niko nije izašao da prizna da mi tamo ništa nismo imali, samo smo vodili na papiru, a stotine hiljada maraka, možda i milioni su otišli za rad tog predstavništva koji ništa nije radio“, kaže Trivićeva.

Đorđe Vujatović

The post Velike najave, mala trgovina: Šta Republici Srpskoj donosi Privredna komora države Izrael? first appeared on Gerila.info.

Milorad Dodik zajedno sa Sinišom Karanom i Željkom Cvijanović sa plakata i bilborda posmatra građane Republike Srpske. Ništa neobično ali ukoliko se zaboravi da Milorad Dodik ne smije, u narednih šest godina, da se bavi politikom. Tako piše u presudi Suda Bosne i Hercegovine koju je Dodik prihvatio. Međutim, presuda očigledno Dodika ne spriječava u tome da aktivno učestvuje u kampanji za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Na plakatima, čak, pored imena Siniše Karana, koji je SNSD kaandidat za predsjednika Republike Srpske, piše ime Milorada Dodika. “Za Karana” i “Za Dodika” piše na predizbornim SNSD plakatima. Dodik, pored toga što “visi” na plakatima i sa bilborda aktivno učestvuje na javni predizbornim tribinama.

“Mi imamo jednu prećutnu saglasnost koju institucije, posebno entitetske, daju Miloradu Dodiku da može da se ponaša na način na koji se ponaša. Takođe vidimo da ovdje postoji deficit pravne države u šta smo se uvjerili i tokom cijleog procesa koji je trajao“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

U slučaju “Dodikovog učešća u kampanji” jasno možemo govoriti o pozornosti institucija smatra predsjednica Narodnog Fronta Jelena Trivić. Odgovornost sada, smatra ona, leži isključivo u rukama instucija Bosne i Hercegovine.

“Mi ne treba da se ljutimo ako Dodik negdje ide, može otići još koji put u Rusiju, dok ga gledamo po bilbordima na teritoriji BiH to je pitanje za institucije BiH. On je na bilbordima kao politička ličnost, tamo piše za Dodika u političkom smislu i to je sada stvar institucija BiH i ne bilo čija druga“, kaže Jelena Trivić.

Izbori za predsjednika Republike Srpske održaće se 23. novembra. Održavaju se nakon što je CIK BiH, nakon presude Suda BiH, Miloradu Dodiku oduzeo mandat. Dodik, u međuvremenu, i dalje koristi sve resurse predsjednika Republike, pratnju, vozila, obezbjeđenje a nedavno je na tribini u Čelincu rekao kako će on, nakon izbora, bit predsjednik svih predsjednika aludirajući na to da će on biti predsjednik bez obzira ko sjedio u Palati Republike.

Iz CIK BiH nisu odgovorili na pitanja u vezi Dodikovog aktivnog učešća u kampanji.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Dodik u kazni ali u kampanji first appeared on Gerila.info.

Prijedlog vladajuće većine je Željka Cvijanović ali ona ne može istovrmeno da bude član Predsjedništva i predsjednik Republike.

Republika Srpska nema predsjednika od oduzimanja mandata Miloradu Dodiku. Izbori su zakazani za 23. novembar a na izborima će kandidata, i pored drugačijih tvrdnji, imati i SNSD. SNSD zajedno sa koalicionim partnerima predlaže Željku Cvijanović za v.d. predsjednika do izbora novog na prijevremenim izborima. Međutim, ona kao član Predsjedništva BiH ne može biti i predsjednik Republike Srpske.

“Ista osoba prema Izbornom zakonu BiH ne može u isto vrijeme da bude i član Predsjedništva BiH i v.d. predsjednika Republike Srpske pa će, ako NSRS uprkos tome ipak imenuje Željku Cvijanović za v.d. predsjednika RS, doći do očiglednog kršenja Izbornog zakona BiH, a time i do kršenja Ustava BiH jer je Ustavom propisana obaveza entiteta da se pridržavaju zakona BiH” navodi profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

Blagojević napominje da vlast u Srpskoj to može da ignoriše pa će slučaj završiti na Ustavnom sudu BiH koji će “vjerovatno” odugovlačiti sa donošenjem odluke koja će “biti donesena kada to više ne bude bitno”.

“Problematično je to iz više uglova. Iz prostog razloga jer se mi nalazimo pred prijevremenim izborima, to je jedna stvar. Druga stvar, imamo poruke od Milorada Dodika koji kaže da je još uvijek predsjednik, da ga ljudi tako doživljavaju i da je to u skladu sa entitetskim ustavom. Dakle on se sklanja iza entitetskog ustava. Sa druge strane problematično je ako se to dogodi da NSRS imenuje vršioca dužnosti. To ne može biti osoba koja već obavlja funkciju koja ima izvršni karakter tako da se time zatvara krug institucionalnog i pravnog haosa u Republici Srpskoj. Da li se na taj način Milorad Dodik povlači i poštuje presudu suda kojeg inače ne priznaje? Meni se čini da se ovdje realizuju neke stvari o kojima se mjesecima šuška iza kulisa a to je postizanje određenih političkih dogovora sa nekim od velikih centara, nekim od velikih moćnih država“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

Republika Srpska nema zakon o predsjedniku, podsjeća poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić. On podsjeća da je vlast u Republici Srpskoj mjesecima obmanjivala javnost u Republici Srpskoj u vezi priče oko Milorada Dodika, njegovog mandata i izlaska na izbore.

“Na koji način oni to planiraju zaista mi nije poznato jer onda tek nastaje haos. Ko će biti član Predsjedništva ispred srpskog naroda. To bi se riješavalo u parlamentu BiH i SNSD bi mogao ostati bez te pozicije. Prema nekim informacijama šuška se i da bi Darko Babalj mogao na tu poziciju“, kaže Đorđe Vučinić.

Kolegijum Narodne skupštine nakon kojeg treba biti poznat termin održavanja sjednice najavljen je za petak. Kolegijum će voditi Anja Ljubojević jer je predsjednik skupštine Nenad Stevandić u Rusiji.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Željka Cvijanović bi ponovo u Palatu ali po zakonu ne može! first appeared on Gerila.info.

Ovo je u podkastu „PST!“ našega portala kazala politički analitičar Tanja Topić koja je dobila  pravosnažnu presudu protiv Milorada Dodika i Novinske agencije Republike Srpske za klevetu. Dodik je, podsjećamo, Tanju Topić nazvao agentom njemačke obavještajne službe, a SRNA je to prenijela bez provjere.

„Sama činjenica da sam stigmatizovana u ovom društvu kao strani plaćenik, domaći izdajnik i neprijatelj donijela mi puno neugodnosti u svakodnevnom životu“, kaže Topić za GERILU.

Druga strana u ovom sporu, ističe ona, nije ponudila niti jedan dokaz da je Topićeva strani agent.  Oni su išli, kaže Topić, toliko daleko da su tvrdili da ona nije samo špijun Njemačke obavještajne službe, već i kvisling.

„I to je sadržalo jednu opasnu prijetnju po moju sigurnost, jer je rečeno kako se u mom kraju  tačno zna kako se postupalo sa kvislinzima u Drugom svjetskom ratu. Skidala im se glava. Prišao mi je čovjek na ulici koji mi je rekao: Mala, tebe čeka spreman metak u čelo. Tužilaštvo Republike Srpske je utvrdilo da ne postoje elementi ugrožavanja moje sigurnosti, ali su ostavili otvoren prostor da postoje elementi za klevetu“, kaže Tanja Topić.

Među uvredama koje je bivši predsjednik Republike Srpske „plasirao“ na račun Tanje Topić nalazi se i ona da je – loša Srpkinja. To je jedna od najčešćih „poruka“ koje je Dodik slao političkim protivnicima i neistomišljenicima.

„Ja ne znam ko ima certifikat da utvrđuje ko je dobar, a ko loš Srbin. Imamo mi još jednog autora koji je napisao sabrana djela o Miloradu Dodiku. I on je redovno pisao kako sam ja loša Srpkinja, ali u smislu ispoljavanja vjerskih osjećanja. Nikada se nismo sretali na takvim skupovima, tako da ne znam na osnovu čega je mogao da zaključi da li sam ja dobra ili loša vjernica. Označavana sam kao nerotkinja i kao neko ko se nije udao“, priča Topić.

Novinska agencija Republike Srpske je obavezna, po presudi Okružnog suda, da objavi cjelokupnu presudu i to će morati uraditi u roku od 30 dana. RTRS je, sa druge strane, objavio Dodikovu spornu izjavu u maju 2021, ali ne i presudu Okružnog suda.

Dan nakon što je izgubio spor protiv Tanja Topić Dodik je izgubio i dalekio važniju parnicu, onu pred Apelacionim vijećem Suda BiH. Potvrđena mu je prvostepena presuda kojom mu je izrečena kazna zatvora u trajanju godinu dana i šest godina zabranje bavljenja politikom.

„Malo koji građanin u BiH ima povjerenje prema institucijama zato što su se na čelu tih institucija uvijek regrutovali stranački kadrovi. I bez blagoslova stranačkog šefa koji učestvuje u vlasti na državnom nivou nije bilo moguće da se ti ljudi nađu na tim položajima. Moram da podsjetim da je godinama na čelu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta bio čovjek koji je danas savjetnik Milorada Dodika. I kako onda da im vjerujemo? Gotovo da je to nemoguća misija“, kaže Topić.

Oni koji brane Dodika i koji kritikuju presudu reći će vrlo jasno da je to politički proces. Tanja Topić smatra da je Dodik političkim potezima sam sebe sapleo u kučine i doveo se u tu situaciju koja je bezizlazna.

„Naravno da ova presuda ima politički rukopis ili političku pozadinu, ali svi potezi koji su slijedili i cjelokupan postupak zapravo govori da drugo. Dodik je osporavao Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, a sam je učestvovao u cjelokupnom procesu. Iako je negirao pravosudne institucije, te je institucije prihvatio. Na kraju, kada je otišao u Sud da mu ukinu pritvor, stavio je tačku na i. I sad je besmisleno ponovno izvlačiti iz rukava istu priču kako je to proces koji je usmjeren protiv Republike Srpske“, istakla je Tanja Topić.

Goran Dakić / GERILA

The post Tanja Topić za „PST!“: Dodik je sam stavio tačku na sopstveni kraj first appeared on Gerila.info.

Dodik je u javnom nastupu koji je imao u maju 2021. izjavio da poznaje Topićevu  jer je “iz njegovog kraja”, te da joj je pomogao da se zaposli u organizaciji u kojoj radi, ali da “niko nije računao da će postati servilna samo tim pričama i strancima koji ovdje dolaze”.

Dodik je tada Tanju Topić optužio da je agent njemačkog BND-a.

Pravosnažnu presudu donio je banjalučki Okružni sud i to nakon što je Osnovni sud u Banjaluci dva puta donosio presude u Dodikovu korist.

Prvu tužbu Osnovni sud u Banjaluci je odbacio u decembru 2022. godine.

Protiv Dodika je zbog istog djela, a zbog javnog izazivanja i podsticanja nasilja i mržnje podnesena krivična prijava Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluic. Tu prijavu je Tužilaštvo odbacilo i donijelo Naredbu o nesprovođenju istrage.

Tadašnji glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, Zoran Bulatović odbio je pritužbu izjavljenu protiv naredbe o nesprovođenju istrage protiv Milorada Dodika za krivično djelo javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje.

Prijava je podnesena jer je Dodik Tanju Topić, političku analitičarku iz Banjaluke nazvao kvislingom, agentom njemačkih službi uz konstataciju da se zna šta su Nijemci radili ovdje kao i da se zna kako su ovdje prolazili kvislinzi.

Postupajući tužilac je ranije donio naredbu o nesprovođenju istrage jer je smatrao da nema elemenata krivičnog djela u tome što je Milorad Dodik izjavio.

Presudom Okružnog suda u Banjaluci, piše u presudi koja je u posjedu Gerila info, obavezuje se i tužena Novinska agencija Republike Srpske-SRNA da presudu objavi na svom portalu. SRNA je medij koji je prenio izjavu Milorada Dodika.

The post Tanja Topić dobila na sudu Milorada Dodika first appeared on Gerila.info.

Predsjednik Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković poručio je da prijevremeni izbori nisu rješenje za Republiku Srpsku i da PDP neće čekati tuđa mišljenja i sudske odluke kako bi zauzela jasan politički stav, ali ostatak opozicije u Srpskoj se ne slaže s ovom njegovom „pozicijom“.

Stanivuković je kazao kako opozicija ne bi trebalo da učestvuje na prijevremenim izborima ukoliko do njih dođe, jer je sve to dio farse i politički montiranog procesa.

„Svakoj ozbiljnoj političkoj organizaciji je dužnost da se odredi prije odluke Apelacionog vijeća Suda BiH. Ne možemo dozvoliti da u manje od godinu dana imamo dva izborna ciklusa. To ne mogu podnijeti ni najrazvijenije države. Narod je svojim glasom dao legitimitet izabranim predstavnicima na period od četiri godine. Svima je već jasno da se radi o montiranom političkom procesu protiv institucije predsjednika Republike Srpske“, rekao je Stanivuković.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže da se ne slaže s ovim Stanivukovićevom odlukom, kao što se ne slaže ni sa bojkotom sjednica Narodne skupštine Republike Srpske. Narod je, kaže on, opozicionare izabrao da se bore, a ne da se povlače.

„U krajnjem slučaju bojkot bi omogućio Bošnjacima da izaberu predsjednika Republike Srpske. To se najbolje vidi na primjeru Srba sa sjevera Kosova i Metohije koji su na nagovor Beograda prvo prihvatili i legalizovali institucije Prištine – od policije, pravosuđa do izbornog procesa, u skladu sa odredbama štetnog Briselskog sporazuma – a potom su slušali Vučića i bojkotovali lokalne izbore“, istakao je Vukanović.

Zbog toga Albanci sa nekoliko procenata stanovništva imaju apsolutnu vlast u srpskim opštinama – u Sjevernoj Mitrovici, Zubinom Potoku, Zvečanu, Leposaviću, a to, dodaje Vukanović, ima pogubne posljedice, dok se narod masovno iseljava.

„Mi nećemo slušati bilo kakve sugestije Beograda. Bojkot eventualnih predsjedničkih izbora, ako do njih uopšte dođe, od strane stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj omogućio bi Bošnjacima da izaberu predsjednika Republike Srpske, kao što Albanci sa par procenata stanovništva kontrolišu sjever Kosova i Metohije gdje su Srbi većina, što nije srpski nacionalni interes“, kazao je Vukanović.

Predsjednik SDS-a Milan Miličević iznenađen je pozivom prvog čovjeka PDP-a Draška Stanivukovića o bojkotu prijevremenih izbora ukoliko do njih dođe. PDP, dodaje on, ima pravo na svoj stav, a da li je on ispravan ili ne odlučiće birači.

„Ne likujemo niti smo ikada podržavali proces koji se vodi protiv Dodika u kojem je dobio prvostepenu presudu, niti priželjkujemo da ona bude potvrđena. Ukoliko ta presuda bude potvrđena, ona će imati i političke posljedice u smislu raspisivanja izbora. Svojim učešćem u tom procesu, kao i pojavljivanjem pred Tužilaštvom i Sudom BiH, Dodik je pristao da prihvata i njihove presude, ma kakve one bile. Ne vidim razloga da opozicija brani Dodika od samog Dodika“, kaže Miličević za GERILU.

On kaže kako ne vidi šta bi Republika Srpska ili opozicija dobila bojkotom izbora. U slučaju potvrđene presude, CIK će raspisati izbore. Teorijski, tvrdi Miličević, može se prijaviti jedan nezavisni kandidat, neki Pero Perić i on će biti izabran.

„Zato je bojkot besmislen i štetan. Jesmo li spremni da poziciju predsjednika Republike prepustimo partijama sa sjedištem u Sarajevu? Zašto bi je prepuštali bez borbe i SNSD-u? Čim je to SNSD zaslužio posebno nakon brutalnog gaženja Narodne skupštine i institucija Republike Srpske. Svaki dan ekonomski devastiraju Srpsku kroz razne afere – od Viadukta, preko Rašida Serdarova do kriminala u javnim preduzećima. Protiv nakaradne vlasti se treba boriti svakog dana, na svakom mjestu, a ne samo svako četiri godine na redovnim izborima“, ističe Miličević.

Ako je neko nefer, zaključuje on, to je svakako SNSD, koji svaki dan devastira i derogira Republiku Srpsku. Što prije zaustave to devastiranje, to će prije svanuti čitavoj Srpsko. Zato, kaže Miličević, ne razumije poziv za bojkot izbora.

“Aktuelni gradonačelnik Banjaluke koristi nekoliko načina da ostvari svoju ambiciju da postane predsjednik Republike Srpske. Tu nije bitan rast PDP-a, već Stanivukovićev lični rast. Kako je „zaratio“ sa SDS, jer im je na terenu počeo otimati njihove članove, pa čak i narodne poslanike, kako infrastruktura PDP širom Republike Srpske nije jaka da bi mu bez podrške SDS obezbijedila predsjednički tron, krenuo je u osnivanje novih odbora vlastite stranke“, kaže Topićeva.

G. Dakić, Gerila info

The post Opozicija protiv Stanivukovića zbog prijevremenih izbora u Srpskoj first appeared on Gerila.info.

Neobično, ali vladajuća većina u Republici Srpskoj prihvatila je inicijativu opozicionih poslanika i sazvalu sjednicu sa samo jednom tačkom dnevnog reda, međutim, prema informacijama Gerile, postoji velika mogućnost da se ova sjednica uopšte i ne održi.

Nezvanično saznajemo da će prilikom glasanja o dnevnom redu poslanici vladajućih stranaka biti suzdržani ili čak protiv ovog dnevnog reda, tako da bi praktično sjednica mogla završiti na samom početku.

S obzirom da je već najavljena i nova redovna sjednica, ona će početi odmah nakon posebne sjednice.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin izjavila je kratko za Gerilu da je i ona čula za kalukacije da dnevni red ne dobije podršku.

„Postoji ta mogućnost da vladajuća većina neće dozvoliti da se raspravlja o radu javnih preduzeća, s obzirom da oni upravljaju njima i znaju koliko je loše stanje i zbog same činjenice da je sav kriminal skoncentrisan u javnim preduzećima“, izjavila je Orašanin.

Inače, inicijativa za održavanjem posebne sjednice NSRS pojavila se nakon sastanka predstavnika opozicionih partija u februaru ove godine, a bilo je i određeno da će nekolicina poslanika uraditi sveobuhvatnu analizu svih javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

Ipak, prema riječima Mirjane Orašanin, to je bilo nemoguće uraditi, s obzirom da najveći broj javnih preduzeća krije podatke o svom poslovanju, te nisu dostupni izvještaji o njihovom radu.

„Sva preduzeća koja su u statusu akcionarskih društava, a tu su sva preduzeća gdje Republika Srpska ima svoje vlasništvo, imaju obavezu da javno objavljuju svoje izvještaje o radu na sajtu Banjalučke berze, kao i revizorske izvještaje. Međutim, podaci su za sada javni samo za tri preduzeća: Elektroprivredu, Željeznice i Šume Republike Srpske. Međutim, kad je riječ o revizorskim izvještajima, samo su Željeznice Republike Srpske objavile revizorski izvještaj za 2024.godinu“, kaže Orašanin.

Dodaje da se zbog toga ne mogu uraditi objektivne analize, a da su za pojedina preduzeća zadnji dostupni revizorski izvještaji za poslovanje u 2021. i 2022.godini, kao i da je stanje u tri najveća javna preduzeća veoma alarmantno, što se vidi i u materijalu koji je poslanicima dostavljen i o kojem će raspravljati.

Gubici tri preduzeća veći od pola milijarde

Naime, u dokumentu se navodi da je ukupan gubitak Šuma, Željeznica i Elektroprivrede oko 550 miliona maraka.

„Ovo preduzeće je prošlu godinu završilo sa gubitkom od oko 25 miliona KM, čime se akumulirani gubitak Željeznica RS popeo na oko 312 miliona KM. U Željeznicama RS je zaposleno više od 1800 radnika, a plate uglavnom kasne. Nedavno je zabilježeno veliko nezadovoljstvo radnika, kada plate nisu isplaćene za Vaskrs, 20.aprila, ali su u isto vrijeme nabavljene skupe i luksuzne limuzine za rukovodioce“, navodi se u dijelu dokumenta koji je posvećen Željeznicama.

Kada je riječ o Šumama RS, konstatovano je da iako preduzeće upravlja sa ukupno više od 1,3 miliona hektara šume, na kraju prošle godine su imali gubitak od oko 14 miliona KM, kratkoročne obaveze od 100 miliona i dugove prema dobavljačima od oko 27 miliona KM.

„Gubitak iz ranijih godina je oko 45 miliona, a ukupan „minus“ se kreće oko 200 miliona KM. Najveća opasnost za ovo preduzeće je izrazito visok nivo kratkoročnih obaveza, koje su više nego duplo veće od kapitala preduzeća. Kredit od 15 miliona KM, koji je odobren Šumama RS u martu, za neisplaćene dospjele obaveze samo je „kap u moru“ i neće riješiti nijedan od postojećih problema“, navodi se o stanju u ovom preduzeću.

Takođe, konstatuje se i da je Elektroprivreda RS planirala dobit u 2024.godini od 46 miliona maraka, a na kraju poslovala sa gubitkom od 30 miliona KM.

„Došlo je do ogromnog pada u proizvodnji struje, kao i u investicijama. Ovo preduzeće prate brojne afere oko sumnjivih javnih nabavki, raznih manipulacija u skoro svim preduzećima, sastavnim dijelovima Holdinga, kao i neke nezamislive aktivnosti, poput plaćanja multimilionskih marketinških ugovora, iako se radi o monopolskom preduzeću, koji na tržištu nema konkurenciju“, navodi se u informaciji dostavljenoj poslanicima.

Autori zaključuju i da je situacija u javnim preduzećima direktan odraz stanja u društvu i loše, koruptivne i neefikasne vlasti.

Topić: Teško je očekivati da će vlast pustiti da se priča o kriminalu

Politički analitičar Tanja Topić kaže da niko više i ne krije da su javna preduzeća plijen koji razdijele koalicioni partneri koji participiraju u vlasti.

Kako je rekla, teško je čekivati da će biti dovoljno ruku koje će tačku o javnim preduzećima staviti na dnevni red.

„Razlog je vrlo pragmatičan. Mi smo već sada gotovo ušli u izbornu kampanju za predstojeće izbore. Mi naravno kroz medijska izvještavanja imamo dosta slika koja su razotkrila razmjere pustošenja i pljačkannja, devijacija, korupcije koja su prisutna u javnim preduzećima. Naravno da je teško očekivati da će vladajuća koalicija i vlast dopustiti da se ta slika još pojača i ode u javnost kroz eventualnu raspravu u NSRS“, izjavila je Topić za Gerilu.

Prema njenim riječima, i ako bi došlo do takve rasprave u skupštinskoj sali, poslanici vlasti će problem postaviti iz sopstvene perspektive, koja će biti potpuno izokrenuta i prebaciti pažnju na druge teme.

„Mi smo u prethodih par mjeseci vidjeli vrlo naglašene afere koje  se vezuju za aktuelnu vlast. Vidjeli smo pitanje Viadukta, ali sad vidimo da danas o Viaduktu više niko ne govori. Vidjeli smo da je spektakl prebačen na drugu stranu, kao što je pitanje hapšenje Milana Miličevića. Zato se o teškim aferama koje se mjere stotinama miliona sada uopšte ne govori“, zaključila je Topić.

Inače, ni sami poslanici koji treba da raspravljaju o ovoj tački, nemaju informaciju ni o tačnom broju javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

Tako je, prema nekim procjenama između 200 i 300 javnih preduzeća. Oko 40 njih je u vlasništvu Republike Srpske, a najveći dio njih je u vlasništvu lokalnih zajednica.

Đorđe Vujatović

The post Hoće li biti održana posebna sjednica NSRS o stanju u javnim preduzećima? first appeared on Gerila.info.

Dakle, stranim agentima neće biti nazvani svi već samo oni čiji rad nije po volji režima u Republici Srpskoj. Tu je riječ, uglavnom, o jednom broju medija i nevladinih organizacija koji se kritički odnose prema situaciji u društvu i načinu na koji ovim društvom upravlja vlast u Republici Srpskoj. Oni mediji i NVO koji prema vlasti imaju servilan odnos neće biti strani agenti bez obzira iz koje zemlje dobijali donacije.

Zakon o neprofitnim organizacijama u Republici Srpskoj usvojen je nedavno u NSRS. On podrazumjeva jače kontrole NVO ali i pravljenje spiska NVO koji koriste strane donacije u Ministarstvu pravde Republike Srpske. U suštini ništa sporno kada bi namjere vlasti bile iskrene. Međutim u iskrene namjere vlasti na čelu sa Miloradom Dodikom teško da se, kada su istraživački mediji i NVO u pitanju, može vjerovati.

Ustavni sud BiH je Zakon o registru NVO privremeno stavio van snage. Vlast u Republici Srpskoj, makar se tako tvrdi, ne priznaje Ustavni sud BiH. Međutim javnost je zbunjena. Isti sud je van snage stavio Zakon o zabrani rada SIPA na teritoriji Republike Srpske. Dodik i kompanija tvrdili su da ih ta odluka Ustavnog suda ne dotiče i ne zanima ali je nedugo nakon te odluke Ustavnog suda SIPA u Banjaluci imala akciju hapšenja pojedinaca uz asistenciju Policije Republike Srpske. Dakle, ili Republika Srpska poštuje odluku Ustavnog suda ili se krši Zakon o zabrani djelovanja SIPA na teritoriji Republike Srpske.

Teško iko može da predvidi kakva sudbina čeka usvojeni pa van snage stavljeni Zakon o registru NVO. Totalna konfuzija.

Novinari i aktivisti su na najave usvajanja “Zakona o stranim agentima” reagovali tako što su upozoravali da je to još jedan korak ka gušenju javne riječi, slobode govora i demokratije u Republici Srpskoj. Isto su ponavljali i na dan glasanja i nakon usvajanja zakona. Uzalud, stanovnici Republike Srpske prijemčiviji su na patnje bogatih političara nego na upozorenja o stradanju demokratije.

“Te NVO i mediji stalno pričaju o korupciji i kriminalu, o tome kako se uništava životna sredina, kako su javna preduzeća u gubicima, o nepotizmu i time uznemiruju građane. Dodik je odlučio da građane ne treba uznemiravati tim informacijama kako se građani ne bi sikirali oko toga već samo pričali o patriotizmu, zastavi, naciji“, kaže urednik portala kapital Siniša Vukelić.

Mediji, manji broj njih, i nevladine organizacije, ne sve, postale su teret za vlast u Republici Srpskoj jer rade upravo ono što treba da rade. Istražuju, kritikuju, upozoravaju, propituju, traže objašnjenja i generalno ne igraju po diktatu vlasti kao većina medija i NVO u Srpskoj. Zabrana političkog djelovanja može imati i drugu pozadinu, vjeruje Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, nevladine organizacije koja se godinama zalaže za transparentnost prilikom projekata u prirodi, između ostaloga. Zbog toga su konstantno na udaru pojedinaca iz vlasti i oko vlasti uz optužbe da su izdajnici i strani plaćenici. Standardna piča bez osnova i argumenata.

“Moje neko lično mišljenje je da ovim prvostepeni predsjednik želi da uvede potpunu kontrolu u sve organizacije i potencijalno političke subjekte koji će se organizovati kao neka druga politička partija. I koju će željeti finansirati da li iz Srbije ili iz Rusije kako bi se SNSD sklonio sa vlasti. Ono što je tužno jeste da je upravo ta partija sve vrijeme finansirana stranim novcem. Ali, evo, promijenio se ćurak što bi se reklo“, smatra Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu.

Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić vjeruje da Zakon o registru NVO neće stupiti na snagu. Podsjeća da ga je Ustavni sud stavio van snage i kaže da svako ko ga bude primjenjivao čini krivično djelo. Međutim, ponovo je pitanje ko odlučuje koji zakoni se provode a koji ne i na koji način. Jer, očigledno ono što bude usvojeno u skupštini ne mora da znači mnogo ukoliko tako odluči Milorad Dodik.

“To zvuči idealno u jednom normalnom društvu koje je pravna država. Naravno, znamo kako se politički vrh Republike Srpske postavlja prema odlukama Ustavnog suda. Mislim da ipak ne može doći do primjene. U suprotnom bio bi to snažan, završni udarac aktuelne vlasti na sve slobodoumne ljude, pojedince, aktiviste i novinare i kraj ionako slabog civilnog društva“, kaže Tanja Topić.

Usvojenim zakonima, naročito Zakonom o odbrani ustavnog poretka, vlast u Republiku Srpsku uvodi brutalnu diktaturu smatraju u Transparency internationalu Bosne i Hercegovine.

“Kada govorimo o Republici Srpskoj uvodi je u potpunu diktaturu i to sada bez ikakvog skrivanja stvarnih namjera, posebno kada vidimo uspostavljanje službi, parastruktura, parapolicijskih, parapravosudnih koje će po nalogu Milorada Dodika i režima raditi šta žele. Procesuirati i targetirati neistomišljenike. Paralelno vidimo opasnu retoriku i prijetnje koje se od strane najviših zvaničnika iznose prema novinarima i opoziciji“, kaže Ivana Korajlić izvršna direktorka Transparency internationala u BiH.

Pritisak na slobodu govora u Republici Srpskoj počeo je još izmjenom Zakona o javnom okupljanju, nastavljen je u skupštini izmjenom Poslovnika o radu a kulminirao je na ulicama privođenjem ljudi zbog stajanja ili šetanja po javnoj površini. Na svakom skupštinskom zasjedanju javnost može svjedočiti gušenju slobode govora narodnih poslanika od strane rukovodstva republičkog parlamenta. Prostor za djelovanje opozicije u skupštini u potpunosti je ograničen ali to je nešto na šta je opozicija bez prevelike pobune pristala.

Na gušenje demokratije i stvaranje policijske države pristaju i stanovnici Republike Srpske. Očigledno, jer nema pobune. Akademska zajednica, ukoliko i postoji, se ne oglašava, svi se ponašaju kao da ih to što se dešava ne dotiče. Reaguju samo rijetki koji nemaju dovoljno snage da bi njihov glas imao bilo kakvu težinu. Sve ide na ruku Dodiku (ako zanemarimo trenutnu situaciju u kojoj se nalazi), od nezainteresovane javnosti do ponovnog ustoličenja Donalda Trampa u Americi. Dodik, kada su u pitanju mediji koji kritikuju način na koji vlada Republikom Srpskom, igra na kartu nacionalizma kod građana. Kritike njegove vlasti i razotkrivanje koruptivnih afera prikazuje kao napade na Republiku Srpsku. To mu, koliko god to bilo suludo, kod dobrog dijela stanovništva prolazi.

“Nijedna NVO ili medij koje on proziva sve ove godine nikada nije rekla da treba ukinuti Republiku Srpsku. Ništa od toga što on govori da ti mediji ili NVO rade protiv zakona ili Ustava Republike Srpske naprosto nije tačno. Svi ti mediji i NVO su sve vrijeme bili na raspolaganju Poreskoj upravi i drugim nadležnim institucijama“, kaže Siniša Vukelić.

Jasno je kakvu viziju Republike Srpske imaju Milorad Dodik i njegovi politički podanici. Viziju Republike Srpske u kojoj bi vlast bila lišena svake kritike, u kojoj bi izdajnicima bili proglašeni svi oni koji ne dišu u ritmu Vođe. Izdajnicima bi bili proglašeni i oni koji dišu u ritmu vođe ali koji ne bi prijavili one koji ne dišu. Viziju Srpske u kojoj je Partija jednako Država. Te vizije nisu ništa novo u ljudskoj civilizaciji. Uostalom manje je bitno šta žele oni. Bitnije je šta želite vi. Ukoliko ćutite onda ste saglasni sa njihovom vizijom. A to je onda tek pravi problem.

Vladimir Kovačević, GERILA info

The post U iščekivanju stranih agenata first appeared on Gerila.info.

Iako je Dodik najavljivao da će i OSU „poništiti“ na teritoriji Republike Srpske, to se, ipak, nije desilo. U paketu su „stradali“ samo Sud i Tužilaštvo BiH, kao i SIPA i VSTS. Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak za GERILU kaže da niko sa sigurnošću ne može da tvrdi šta je u Dodikovoj glavi.

„Iako je najviše napadao opoziciju zbog formiranja UIO BiH, čudno je da tu instituciju nije prvu ugasio i potom formirao UIO Republike Srpske. On zna da je taj sistem koristan za Republiku Srpsku. Nekako će uspjeti da prebaci 100 miliona maraka kumu Miletu Radišiću, a nakon toga je sve moguće“, kazao je Crnadak.

Ni član Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević ne umije da objasni zašto Dodik nije suspendovao sve po redu, ali tvrdi da veoma dobro zna zašto predsjednik Srpske nikada neće insistirati na vraćanju nadležnosti u oblasti indirektnih poreza.

„Ne znam zašto nije suspendovao OSU, Graničnu policiju i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, ali znam da UIO BiH neće suspendovati dok ne kupe zgradu Mileta Radišića od 100 miliona maraka. SIPA valjda treba suspendovati da ne procesuiraju tu kupovinu“, kazala je Pandurević.

Lider Pokreta za pravdu i red Nebojša Vukanović smatra da se Dodik ponaša kao apsolutista i u skladu s tim donosi zakone koji trebaju njemu, a ne zakone koji trebaju Republici Srpskoj.

„To je sve lakrdija. Dodik misli da neće imati ko da ga uhapsi ako uništi SIPU nakon što bude donesena i prvostepena presuda. On je legitimisao taj proces. Okružio se neznalicama i to je sve jedan veliki užas“, tvrdi Vukanović.

Lider „ReStarta“ Stefan Blagić za GERILU kaže da je više nego jasno zašto Dodik suspenduje Sud, Tužilaštvo i SIPU. Prve dvije institucije su one koje su vodile proces protiv njega, dok bi SIPA bila nadležna za njegovo evenatualno hapšenje.

„Dodik se obrušio na one institucije koje imaju direktan uticaj na proces. Tužilaštvo je podiglo optužnicu, Sud je donio presudu, SIPA je ta koja bi ga hapsila. OSA, Granična policija i Direkcija mu trenutno ne smetaju, jer mu od njih ne prijeti nikakva opasnost. UIO BiH vjerovatno nikada neće suspendovati zato što odatle kaplje para. A sve dok para kaplje, dobro je. Sve što je izvor prihoda za Dodika, to neće biti napadnuto“, smatra Blagić.

Politički analitičar Tanja Topić kaže kako je zanimljivo da se suspenzija odnosi na pravosudne institucije, kao i na onu koja pomaže istima u provođenju istraga i hapšenjima. Ona dodaje kako je u najavama donošenja ovih zakona bilo istaknuto kako će ista zabrana obuhvatiti i OSU, ali to se na kraju nije desilo.

„Ovim je, zapravo, pokazano kako se entitetske pravosudne institucije samouvjereno smatraju institucijama koje su pod političkom kontrolom i kojima će politika diktirati profesionalni dignitet. Takođe, govori o selektivnom odnosu prema državi – iz nje će se crpiti ono što je potrebno, a ono što može ugroziti moćnike u vlasti dobiće crveni karton. Nije to jedini paradoks u ovom slučaju. Ako se budžet BiH usvoji, prema dogovoru nekih od političkih lidera, pitanje je kako se usvaja prema projekciji koja je uključivala finansiranje institucija i zaposlenih prije novonastale situacije“, rekla je Topić.

G. Dakić, GERILA info

The post Pola poništeno, pola ostavljeno na životu: UIO BiH dobra dok para kaplje first appeared on Gerila.info.

Prvi čovjek grada na Vrbasu prvi je političar u Srpskoj, nakon dugog niza godina, koji je iskoračio iz beskompromisne blokovske podjele. Iako mu je takav pristup, u kojem se nije mnogo osvrtao ni na kritike iz opozicionih niti vladajućih redova, već isključivo vodio pozitivnu kampanju u kojoj je promovisao sebe, donio ubjedljivu pobjedu na nedavnim izborima, posljednji događaji pokazuju da bi prvi čovjek grada na Vrbasu mogao da se vrati na stari način djelovanja.

Bivši saborci iz opozicije optuživali su ga da je u „simbiozi“ sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, koga je dugo vremena štedio ozbiljnijih kritika, dok ga poklonici vlasti nisu prihvatili kao svog i sa istim žarom su ga „častili“ kao i ostale opozicione političare. Ipak, Stanivuković je posljednje dvije godine izbjegavao svrstavanje na bilo koju stranu, te je isključivo radio na promociji sebe i svog tima. Na izborima zvanično ga nije podržao niko osim dijela njegovog matičnog PDP-a, ali je izborni rezultat pokazao da je mimo očiju javnosti sklopio ozbiljne dogovore o saradnji, koji su mu omogućili da za 14.000 glasova razlike pobijedi SNSD-ovog kandidata Nikolu Šobota, i to u situaciji u kojoj su sve druge opozicione stranke svoju podršku dale trećem kandidatu, Jeleni Trivić.

I pored opravdanog nezadovoljstva i borbe protiv nedavno usvojenih izmjena zakona koje će Banjaluci i Bijeljini od PDV-a „otkinuti“ 10 miliona maraka i preusmjeriti ih nerazvijenim opštinama u Srpskoj, način na koji je Stanivuković ušao u okršaj sa vlastima ali i direktno Dodikom, pokazao je ozbiljne promjene u njegovoj strategiji. Odnosno, podsjetile na „rane radove“, kada je bio jedan od vodećih opozicionih jurišnika na vlast predvođenu SNSD-om.

Mnogi su ostali iznenađeni nakon što je pokrenuo proteste ali i kontramjere, kojima je „gađao“ republičku vlast a nakon dugo vremena mogli smo čuti i žestoke verbalne okršaje sa liderom SNSD-a. U prvim danima Stanivuković je bio usamljen, ali je vremenom uz njega stao veći broj opozicionih političara, prije svih Ljubiša Petrović, prvi čovjek Bijeljine. Na posljednjim protestima ispred Narodne skupštine RS bili su brojni SDS-ovi načelnici, poput Đorđa Miličevića (Šamac), Vukote Govedarice (Gacko), Marinko Božović (Istočna Ilidža), PDP-ov načelnik Kotor Varoša Zdenko Sakan, ali i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, koja je zbog sukoba sa Stanivukovićem napustila PDP.

Međutim, niko od njih još uvijek nije pokazao da je spreman gradonačelnika Banjaluke ponovo prigrliti i staviti u prve opozicione redove. Naprotiv, većina, poput Trivićeve, danima je kritikovala pomenute izmjene zakona, ali nijednog trenutka nije podržala Stanivukovićeve aktivnosti.

Među onima koji nisu spremni ponovo „prigrliti“ prvog čovjeka Banjaluke je i lider Liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović koji smatra da iza Stanivukovićevog zaokreta stoji namjera da se prvi čovjek Banjaluke nametne kao opozicioni kandidat za predsjednika Srpske.

„Treba mnogo vode da proteče Vrbasom pa da bi vratio djelić povjerenja, a ničim nas ne može primorati i dovesti pred svršen čin da bude nekakav kandidat i lider iza koga će stati cijela opozicija, kao što će gaženjem riječi i zaključaka Predsjedništva PDP-a uskoro postati predsjednik i naslijediti Branislava Borenovića. Lično nemam ambicije niti me interesuju neke funkcije, da sam ih želio mogao sam biti na njima, kao i Stanivuković praveći trule kompromise, ali politika svršenog čina i tajnih nagodbi nama iza leđa ne dolazi u obzir“, kaže Vukanović.

Pored pomenute kandidature za prvog čovjeka Srpske, Stanivukovićevi posljednji postupci, prema Vukanovićevom mišljenju, bili su usmjereni i prema kandidaturi za lidera PDP-a.

„Sve je dio osmišljenog igrokaza a cilj je pokušaj vraćanja opozicionog imidža mlađanom gradonačelniku, te poboljšanje rejtinga kako bi lakše preuzeo Partiju demokratskog progresa, što je glavni cilj Dodikovih jer su na taj način potpuno pod svoju kontrolu stavili jednu opozicionu stranku. Takođe predstava dobro dođe da se skrene pažnja javnosti sa brojnih skandala i afera, a u dogovorenoj igri i jedna i druga strana samo dobijaju a ne gube ništa. I vuci siti i ovce na broju“, zaključio je Vukanović.

Da je bitku za lidera PDP-a dobio bez borbe, Stanivuković je saznao danas. Nenad Vuković, njegov jedini protivkandidat, odlučio je da se povuče.

“Obavještavam članove Glavnog odbora PDP-a i javnost da povlačim kandidaturu za predsjednika partije. Veći broj članova rukovodstva i članova Glavnog odbora već duže vrijeme smatra da je bolje da imamo jednog kandidata na dan izbora zbog potpunog jedinstva u stranci, a evidentno je da više nominacija ima kolega Stanivuković. Rekao bih da odluku donosim i objavljujem u ovom trenutku sa dodatnim razlogom brojnih poziva novinara i članova Glavnog odbora koji traže moj komentar na izjavu Branislava Borenovića „da je poznato ko je novi predsjednik PDP-a“. Mogu reći da je i meni poznato, a da li je to korektno reći s njegove strane neka prosude svi”, naveo je, između ostalog, Vuković.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže za Gerilu da nesumljivo u dijelu opozicije i dalje postoji ljutnja i zazor od saradnje sa Stanivukovićem.

“Ta struktura mu, kako navode, ne prašta izdaju. Tako da dio opozicije ni sada ne vjeruje  u iskrene namjere gradonačelnika Banjaluke. Što se Stanivuković vratio starom načinu političkog djelovanja? Vrlo jednostavno, to mu je jedina opcija na raspolaganju. Vlast ga je izignorisala, izvrijeđala i ponizila iako je pružio ruku i bio spreman za dogovor. Dobar izborni rezultat  mu je ozbiljno ugrožen, bez sredstava koja Banjaluci ostaju uskraćena. Našao se u situaciji kada ne može ispuniti predizborna obećanja, što mu dalju političku karijeru može ugroziti”, kaže Topićeva.

Gerila.info

The post Hoće li protesti vratiti Stanivukovića u zagrljaj bivših saboraca? first appeared on Gerila.info.