Nagrada je uručena danas u Tuzli, na svečanosti povodom Svjetskog dana slobode medija, u organizaciji Društva novinara BiH. Prepoznat kao projekat koji kroz lične ispovijesti donosi poruke pomirenja, serijal “Ožiljci” govori o ratu na način koji izbjegava senzacionalizam, a umjesto toga donosi tihe, ali moćne priče onih koji su izgubili najviše.

“Ova nagrada je veliko priznanje za rad našeg tima, ali i snažan podsticaj da istrajemo u vrijednostima odgovornog, etičkog i antinacionalističkog novinarstva”, poručili su iz redakcije Gerile.

Pored redakcija Gerile i Hercegovina.info, nagrađeni su i brojni drugi novinari i mediji koji su, prema ocjeni stručnog žirija, svojim radom dali značajan doprinos slobodnom i odgovornom informisanju.

U kategoriji online i printanih medija nagrađena je Branka Mrkić, novinarka magazina Žurnal, za seriju istraživačkih tekstova o femicidu u BiH, kao i za koautorski rad na dokumentarnom filmu “Pomozite, ubiće me!”. Žiri je posebno istakao njen analitički pristup temi, sagledavanje sistemskih uzroka, institucionalne neodgovornosti i društvenih posljedica femicida.

Za nagradu “Novinar godine” u kategoriji istraživačkog novinarstva odabrani su Jelena Jevtić i Mubarek Asani iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), za dokumentarni film “Gdje je Sara” – potresnu priču o roditeljima koji, u potrazi za nestalom kćerkom, nailaze na zid institucionalne šutnje.

Nagradu za radijsko novinarstvo dobio je Darko Đerić, novinar BH Radija 1, dok je nagrada za životno djelo pripala Bori Kontiću, jednom od najistaknutijih novinarskih imena u Bosni i Hercegovini.

Specijalna priznanja za zapažen rad dobile su novinarke Anisa Mahmutović i Barbara Pavljašević, kao i portal Hrvatski glasnik.

Iz Društva novinara BiH poručeno je da ove nagrade dolaze u trenutku kada je profesija izložena brojnim pritiscima – od prijetnji, ucjena, pokušaja ušutkivanja, do zakonskih inicijativa koje ograničavaju slobodu mišljenja i medijskog izražavanja.

Gerila

The post Portal Gerila dobitnik prestižne novinarske nagrade povodom Svjetskog dana slobode medija first appeared on Gerila.info.

PIŠE: Dragan Maksimović/ DW.com

Međunarodni dan slobode medija u Bosni i Hercegovini dočekuje se skromno i u krugu zakona, koji guše tu slobodu. Posljednja godina obilježila je udar na slobodu novinarske riječi kakva dugo nije zabilježena na ovim prostorima, kada je pored protivljenja medijske zajednice, nevladinih organizacija i međunarodne javnosti kriminalizovana kleveta u Republici Srpskoj. Uvođenje ove odredbe u Krivični zakon, meta je na čelu svakog medijskog radnika koji nije samo puki prenosilac informacija i stranačkih pamfleta, u šta se dobar broj medija pretvorio.

Hipnoza letargične javnosti

Bez obzira što se može uputiti niz kritika na rad medija ne samo u BiH nego i u regionu, mediji su i dalje jedan od rijetkih stubova društva, koji pokušavaju da građanima daju tačne i pravovremene informacije, kaže Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka.

„To što građani dobiju informacije a ne iskoriste ih na izborima kako bi kaznili sistem, to je ipak na građanima. To što tužilaštva ne rade svoj posao, sudije i ostali stubovi ovog društva, to je njihova odgovornost i to se ne može fakturisati medijima“, kaže Vukelić, ističući odsustvo reakcije javnosti u tom smislu.

„Mediji i dalje otkrivaju brojne afere, objavljuju istraživačke tekstove, pokazuju koliko je društvo korumpirano, ali posljedica zbog objavljivanja takvih tekstova nema. Jer, novinari ne mogu još i da hapse. Ta odgovornost je ipak na institucijama koje su zamrle i atrofirale do neprepoznatljivosti i izgubile su svoj suštinski značaj“, kaže Vukelić.

Suštinski značaj izgubila je i većina medija. Više od 80 odsto sadržaja koje prenose portali, nema uopšte drugu stranu, što je osnovni medijski postulat. Mediji su se, kaže novinar Oslobođenja Goran Dakić, pretvorili u glasila političkih partija, udruženja, ustanova i bilo kojeg drugog subjekta koji „ima nešto da kaže“. Takođe, tolika je „proizvodnja“ vijesti da javnost mehanički prati medije.

„Vi nemate više nikakvu selekciju vijesti, većina medija samo prenosi saopštenja u izvornom obliku. Tu treba da uskaču novinari i mediji. Oni su ti koji trebaju da izvuku lid, odnosno ono što je najbitnije, 80 odsto sadržaja koji je plasiran odbace jer nije u interesu javnosti, a ostatak da stave u kontekst koristeći drugu stranu“, kaže Dakić, napominjući da se uglavnom sve radi suprotno od ovoga.

Trka za klikom

„Imamo najezdu pojedinačnih vijesti ukoliko se recimo radi o pres konferenciji nekog visokog zvaničnika, koji dobije prostor o 27 tema, koje su ili ponovljene ili netačne ili su totalno promašene. Novinari su tu da prenesu šta je u interesu javnosti a ne šta javnost interesuje“, zaključuje Dakić, ističući da je razlika ogromna.

Trka za klikom donosi više novca i stvara plejadu medija, koji ozbiljno kreiraju javno mnenje na osnovu jednostranih i neprovjerenih informacija. Komunikolog Mladen Bubonjić, kaže da su u eri masmedijske sveprisutnosti i propterećenosti informacijama, nekadašnji postulati novinarstva pretvoreni u pravilo „za klik više“.

„O tempora, o mores! Vremena su sve čudnija, demokratija je sve ugroženija. Običaji koji prate promjenu društva i ugrožavaju ga, u značajnoj mjeri su pronošeni od strane nekadašnjih „pasa čuvara demokratije“, a danas u većini slučajeva samo katalizatora demokratske regresije“, kaže Bubonjić napominjući da je u takvim odnosima izgubljen kritički pogled.

„U takvom poretku stvari mediji često nekritički pronose poruke političara, svjesno ili nesvjesno doprinoseći urušavanju demokratskih vrijednosti, sve radi veće gledanosti/slušanosti/čitanosti. Svijet je kao nikad do sada polarizovan i to ne na osnovu sukoba interesa, nego na osnovu sistema vrijednosti“, zaključuje Bubonjić, ističući da se ni etablirane demokratije ne mogu pohvaliti svojim „psima čuvarima“.

(Ne)sebična podrška vlasti

Povodom Svjetskog dana slobode medija, zvaničnici Republike Srpske uputili su poruku da su slobodni, nezavisni i profesionalni mediji važan faktor svakog društva, a novinarska profesija jedan je od glavnih stubova razvoja demokratije. Čestitka dolazi nekoliko mjeseci nakon kriminalizacije klevete, odnosno uvrštavanjem klevete u Krivični zakon Republike Srpske. U skupštini proceduru upućen je i konačni prijedlog Zakona o stranim agentima, koji predviđa između ostalog i posebno nadgledanje nevladinih organizacija koje se finansiraju iz inostranstva, kao i zabranu političkih aktivnosti uz obavezno slanje finansijskih izvještaja. Zakon bi mogao zatvoriti i mnoge medije, koji su registrovani kao nevladine organizacije.

Krajem prošle godine konzorcij međunarodnih organizacija, koje prate stanje slobode medija u Evropskoj uniji i državama kandidatima, zaključili su da je stanje slobode medija u Bosni i Hercegovini izuzetno zabrinjavajuće. Pored kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, upozorili su da je u Federaciji takođe u pripremi zakon o nevladinim organizacijama, ali i da je Parlament Bosne i Hercegovine prošle godine usvojio Zakon o slobodi pristupa informacijama, koji vlastima ostavlja na volju da li će neka informacija biti dostupna ili ne.

U kontekstu slobode medija ali i izražavanja kritičkog mišljenja bez straha od odmazde, navedeni zakoni predstavljaju upravo suprotno.

„Jedina moguća borba u čitavoj ovoj medijskoj drami, čije režije se ni Orvel ne bi postidio, je obavljanja posla na profesionalan način. U tom slučaju nikakav zakon ne može da bude primjenjiv, jer treba li uopšte naglašavati da ničije „saopštenje u cijelosti“, ma ko da ga je sastavljao, ne može biti vijest. Samo povod za vijest“, zaključuje Dakić.

The post Dan slobode i (ne)odgovornosti medija first appeared on Gerila.info.

U svijetu gdje se informacije šire brzinom svjetlosti, očekivalo bi se da će sloboda i nezavisnost medija cvjetati kao nikada prije. Međutim, savremeni medijski pejzaž sve više postaje teren gdje se slobode suptilno guše, a ideali nezavisnosti često više služe kao dekor nego kao stvarna praksa.

Prva zabluda o slobodi medija tiče se ideje da je pluralizam kanala nužno sinonim za pluralizam ideja. U doba digitalnih medija, broj platformi na kojima se može emitovati sadržaj eksponencijalno je narastao. Međutim, uprkos ovoj površnoj raznolikosti, često smo svjedoci homogenizacije sadržaja. Velike medijske kuće drže monopol nad najpopularnijim sadržajima, dok se alternativni glasovi guše u buci mainstream narativa.

Druga zabluda odnosi se na pretpostavku da je novinarstvo nepristrasno i objektivno. Ovaj ideal, koliko god bio plemenit, rijetko se ostvaruje u praksi. Finansijski interesi, politički pritisci i tržišne dinamike oblikuju medijske sadržaje, a novinari se često nalaze u raskoraku između profesionalne etike i zahtjeva svojih izdavača. U takvom okruženju, objektivnost je često žrtvovana na oltaru klikova i gledanosti.

Treća zabluda je vjerovanje u potpunu nezavisnost medija u demokratskim društvima. Dok se u autoritarnim režimima cenzura i kontrola medija otvoreno priznaju, u demokratijama se ta kontrola često odvija suptilnije. Kroz ekonomske podsticaje, regulativne okvire i selektivno finansiranje, vlade i moćne korporacije mogu znatno uticati na medijski diskurs, oblikujući javno mnijenje na manje očigledne, ali jednako efikasne načine.

Četvrta zabluda tiče se interneta kao prostora slobodnog izražavanja. Iako internet nudi platforme koje su teoretski otvorene svima, praktična realizacija te slobode često je ugrožena. Algoritmi koji favorizuju određene vrste sadržaja, praćenje i analiza korisničkih podataka te ekonomska dominacija tehnoloških giganta rezultiraju scenarijem gdje su “slobodni” izbori često iluzorni.

U kontekstu navedenog, neophodno je insistitrati na kritičkom preispitivanju ovih zabluda. Sloboda i nezavisnost medija nisu samo prava koja treba braniti, već i ideali koji zahtijevaju stalnu borbu, osvještavanje i prilagođavanje novim realnostima. U suprotnom, rizukujemo da nam sloboda medija ostane tek lijepa fikcija u svijetu prepunom stvarnih izazova.

Naočigled oštrouman, navedeni osvrt u suštini predstavlja opšte mjesto kada je u pitanju sloboda medija. Toliko puta napisan, često i banalan, čak nije ni djelo čovjeka nego našeg “specijalnog saradnika” – vještačke inteligencije. Uz pomoć četbota ChatGPT napravili smo kratak osvrt na problem slobode medija u današnjem društvu. ChatGPT nam je čak izradio i dvije ilustracije na zadatu temu. Dovoljno je bilo ukucati željene pojmove i postaviti zadatak vještačkoj inteligenciji.

Ovaj kratak osvrt, kao i ilustracije, u suštini otvaraju čitav niz pitanja. Prije svega, ne zna se šta je pogubnije, to što je jedan ozbiljan problem, kao što je sloboda medija u današnjem društvu, toliko banalizovan da je dovoljno opšte mjesto kreirano uz pomoć vještačke inteligencije da ga obrazloži, ili što se medijska izvještavanja uopšte svode upravo na opšta mjesta.

Bez namjere da raspravu usmjerimo u pravcu neoludizma i tehnofobije, ali ne možemo a da se ne zapitamo kako prepoznati stav, komentar, ideju čovjeka, a kako iste kreirane od strane mašine i algoritama? Da li će modernom društvu uopšte više i trebati novinari? Ili će mašine sve same odrađivati? Čak i slati druge mašine na teren?

Naravno da novinarstvo nije najvažnija profesija na svijetu. Naravno da postoje mnoge značajnije profesije od kojih životi ljudi direktno zavise. Ipak, kao profesija koja u novom poretku odnosa čuva demokratiju od samovolje moćnika i upozorava ljude na sve negativne tendencije u društvu, u suštini predstavlja nezaobilazan segment modernih društava. Nažalost, svakim danom je sve više ugrožena, ne samo od strane istih tih moćnika, nego i od algoritama i mašina.

U težnji da zadovolje egzistencijalne potrebe, mediji sve više odstupaju od profesionalnih normi i deontoloških principa, srljajući ka novom, jedinom pravilu – “za klik više”. U takvom poretku više nije važno o čemu mediji izvještavaju, nego na koji način. Nije važno da li će proizvesti društvene reakcije, nego da li će privući pažnju publike, sve radi dosega, klika, monetizacije.

Uzevši u obzir da živimo u eri informacijske preopterećenosti, ljudi su sve manje u stanju da na adekvatan način percipiraju poruke koje im se upućuju. Posebno da prave selekciju na korisne i beskorisne informacije.

Nije daleko vrijeme kada će algoritmi ne samo određivati ključne riječi i vrijeme objavljivanja medijskog sadržaja, nego će ga i kreirati, kao i sistem vrijednosti koji ide uz njega. Kada dođe do toga, sloboda medija više neće biti važna. Mediji, bar ono što preostane od njih, biće vođeni ekonomskim i političkim interesima, što je i sada u značajnoj mjeri prisutno. Novinarstvo će sve više poprimati formu političkog marketinga i ekonomskog oglašavanja. Sve radi klika. Sve radi zarade.

Gerila.info, u saradnji sa vještačkom inteligencijom

The post Iluzije slobode: Zablude o nezavisnosti medija u savremenom društvu first appeared on Gerila.info.

Većina građana Bosne i Hercegovine smatra da sloboda medija u BiH uopšte nije ili je samo djelimično prisutna, a svaki četvrti ispitanik mišljenja je da napadi na novinare u nekim slučajevima mogu biti opravdani, rezultati su istraživanja Medijske slobode u BiH u 2021. godini koje su povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, predstavili Fondacija Friedrich Ebert Stiftung u BiH i Udruženje BH novinari.

Kako je naglasio Peter Hurrelbrink, direktor Fondacije Friedrich Ebert u BiH, ovo istraživanje radi se na godišnjem nivou od 2009. godine i od posebne je važnosti za slobodu medija.

“Bez slobodnih medija nema ni slobodne demokratije. Širom svijeta autoritarne vlade poduzimaju sve oštrije mjere protiv nezavisnih medija, stotine novinara su uhapšeni i osuđeni zbog izvještavanja o pandemiji. U vremenima krize nezavisno i slobodno novinarstvo je od posebnog značaja. Više od 50 novinara širom svijeta u proteklih godinu dana su izgubili živote zbog svog rada, a njihova ubistva ostala su nerazjašnjena i nekažnjena”, upozorio je Hurrelbrink.

Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, kaže da se u BiH kada je riječ o medijskim slobodama već godinama ništa ne mijenja nabolje.

“Nemoguće je očekivati da se bilo šta poboljša u uslovima rada novinara u BIH jer se ni u državi ne poboljšava ništa. Ekonomski faktori su poražavajući, oko polovine novinara radi za ispodprosječne plate, oko 40 odsto ih nema riješen radno-pravni status. Bezbjednosni uslovi su takođe sve gori – sedmično imamo najmanje jedan nasrtaj na novinare, bilo verbalni ili fizički napad. Sve dok predstavnici najviših političkih i pravosudnih institucija u zemlji generišu napade na novinare, stanje se neće promijeniti, rekao je Divković.

Predstavljajući glavne rezultate studije, generalni sekretar Udruženja BH novinari Borka Rudić rekla je kako je istraživanje pokazalo da u 2021. godini građani BiH najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama (76%), zatim nevladinom sektoru (45%), institucijama vlasti (38%) te međunarodnoj zajednici (37%), dok u političke stranke i političare imaju najmanje povjerenja. U poređenju sa prethodnom 2020. godinom, najveći pad povjerenja građana prisutan je prema nevladinom sektoru, međunarodnoj zajednici i institucijama vlasti generalno.

Dvije trećine građana BiH smatra da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH, a slijede opšta politička klima i finansijska zavisnost. Skoro dvije trećine ispitanika smatra da političke partije i političari imaju najveći uticaj na medije u BiH. Takođe, više od polovine ispitanika smatra da su političari i političke partije glavni kršioci novinarskih prava i sloboda, a to mišljenje je prisutno kod tri četvrtine ispitanika iz RS i polovine ispitanika iz Federacije BiH.

Da bi došlo do unapređenja kvaliteta novinarskog rada, ispitanici smatraju da je potrebno prije svega pooštriti kriterijume za ulazak u novinarsku profesiju, unaprijediti sistem obrazovanja novinara, potom poboljšati uslove rada, osigurati bolju primjenu zakona te poboljšati materijalni i finansijski položaj struke.

Kada je riječ o izvještavanju medija o pandemiji virusa korona, polovina ispitanika smatra da je u posljednjih godinu dana imala dovoljno informacija o tome, ali i da su te informacije mogle biti prezentovane na razumljiviji način kako bi građani bolje shvatili mjere koje su vlasti preduzimale. Podijeljeno je mišljenje ispitanika o tome da li su se novinari pridržavali etičkih načela u izvještavanju o posljedicama koronavirusa, posebno o smrtnim ishodima i povećanju broja oboljelih.

Većina ispitanika smatra i da je evidentan politički uticaj na javne servise u BiH, bez obzira da li se radi o izboru urednika i direktora, uređivanju dnevnika i političkih emisija ili zapošljavanju novinara. Skoro polovina građana se zalaže za ukidanje RTV takse, dok se trećina zalaže da direktnu naplatu takse.

Freelance novinar Eldin Hadžović, koji je nedavno doživio prijetnje fizičkim nasiljem od strane jednog pripadnika Oružanih snaga BiH, opisao je svoje iskustvo u vezi s tim slučajem.

“Reakcija policije je bila relativno brza, ispitali su mladića koji mi je prijetio i protiv njega je pokrenut disciplinski postupak u OS BiH. Ovo je bio treći put da prijavljujem Liniji za pomoć novinarima sličan slučaj i još nijedan nije doživio sudski epilog. Volio bih da vidim jednog dana da neko napokon odgovara za ovakvo djelo, a posebno kada je u pitanju ponašanje javnih službenika prema novinarima”, naglasio je Hadžović.

Novinarka Milkica Milojević iz Banje Luke ukazala je na dio istraživanja FES i BH novinara koji se odnosi na raznovrsnost tema i pluralizam mišljenja u medijima. Iako su građani većinom zadovoljni odabirom tema, smatraju da bi se novinari trebali više baviti društvenim i socijalnim temama, obrazovanjem, zdravstvom…

“Imamo jedno malo područje gdje se svi otimamo za publiku i jedno ogromno područje u koje se niko iz novinarske zajednice ne usuđuje kročiti, u smislu drugačijeg sadržaja i tema od onih na koje smo navikli u medijima. Na portalima možete vidjeti da svi manje-više objavljuju iste sadržaje, većina medija igra na sigurno, na čitanost i ne trude se istražiti teme sa nekog drugačijeg aspekta. Danas, u uslovima pandemije, pokazalo se da uprkos tome što novi mediji i društvene mreže postaju sve značajniji, još uvijek je za građane BiH televizija na prvom mjestu. Čak do 57% ispitanika se izjasnilo da se najkvalitetnije informišu putem televizije“, navela je Milojević.

Govoreći o posljedicama pandemije COVID-19 na opstanak slobodnih medija i profesionalnog novinarstva u BiH, novinar i urednik Berislav Jurič iz Mostara rekao je da su se bh. mediji suočili sa finansijskom krizom te da je sve manje oglašivača.

“To ugrožava posebno manje medijske kuće, koje opstaju od projekata za koje im niko ne garantuje da će ih dobiti. Međutim, druga i puno opasnija stvar je ta izloženost nevjerovatnom političkom pritisku pred kojim se mediji nalaze. I ovo istraživanje je pokazalo jedan apsurd – da građani u najvećoj mjeri vjeruju medijima, ali takođe vjeruju i politici za koju smatraju da najviše ugrožava medije”, kaže Jurič.

Sve dok iz godine u godinu imamo povećan broj napada na novinare i ignorantski odnos vlasti prema zahtjevima iz novinarske zajednice da se pooštre sankcije, da se izmijene zakoni o slobodi pristupa informacijama, da se uspostavi institucija ombudsmena za medije ili sudskog vještaka specijalizovanog za medije, čestitke koje nam stižu od zvaničnika povodom Svjetskog dana slobode medija ostaće samo prazne floskule. Međutim, neophodna je i veća solidarnost među samim novinarima i bojkot onih političara koji nemaju fer odnos prema medijima i novinarima ili ih napadaju i prijete im, zaključili su učesnici današnje diskusije.

The post Istraživanje o medijskim slobodama u BiH: Svaki četvrti ispitanik smatra da napad na novinare može biti opravdan first appeared on Gerila.info.

“Znači ne osećaš se dobro? E ne osećam se ni ja dobro sa ovom vašom muzikom. U početku svi misle mladi ljudi, slobodni ljudi izražavaju svoje misli, svoje ideje. Proći će ih to. Pa vi u međuvremenu trujete ljude. Pa ja evo jedan sat samo slušam ovu muziku, glava mi je ovolika. A vi godinu, dve, ma tri godine trujete ljude bre. To su opasne ideje. To je opasna muzika. To su opasne frekvencije. I šta se sad dešava? Ta psihološka bomba odjedanput pukne. Onda meni izađe milion ljudi na ulice. Šta onda ja da radim? Šta da radim bre?”

Viđenje slobode medija u izvođenju Petra Božovića u filmu Crni bombarder ukratko bi moglo da opiše pogled vlasti na pravo na slobodu izražavanja. Kako prije 30 godina, tako i danas. Doduše, danas su sloboda izražavanja i sloboda medija bar formalno u boljem položaju. Što, naravno, vlast ne sprečava da vrijeđa i ponižava novinare, da ih zaključava u konferencijske sale, da relativizuje napade na njih, da ih etiketira, da ih proglašava slugama stranih plaćenika i domaćih izdajnika, da im implicitno (nerijetko i eksplicitno) stavlja metu na čelo.

I šta se onda desi? Pojede ih “demokratski mrak”, kako kaže Petar Božović u Crnom Bombarderu. Onda se dešavaju prozivanja i vrijeđanja novinara, privođenja i maltretiranja novinara, napadi na novinare, pokušaji ubistva, za koje nema nikakve odgovornosti onih koji su sve to inicirali. Nema odgovornosti za one koji svojim izjavama stavljaju metu na čelo novinarima. Nema odgovornosti za one koji stvaraju atmosferu linča. Nema odgovornosti za one koji naručuju ubistva novinara. Ipak, to su opasne ideje koje stvaraju psihološku bombu punjenu istinom koja može da pukne.

Inače, prema posljednjem Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica, objavljenom 20. aprila, Bosna i Hercegovina se nalazi na 58. mjestu sa indeksom 28,34. Polarizovana politička klima, obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom, stvorila je neprijateljsko okruženje za slobodu medija u Bosni i Hercegovini, ističe se u Indeksu.

Uredničke politike, koje odražavaju etničke podjele i govor mržnje, sve su očiglednije. Novinari su napadnuti zbog svog etničkog porijekla, kao i zbog onoga što pišu, posebno o migracijama. Tužbe za klevetu političarima često služe da zastraše novinare i odvrate ih od bavljenja svojim poslom. Nastavlja se manipulacija medijima u političke svrhe, posebno u javnim medijima, ali i u privatnim medijima (posebno na portalima). I dalje je prisutna autocenzura. Bez obzira na to, istraživačko novinarstvo igra glavnu ulogu u društvu, a nekoliko portala otkrilo je značajne slučajeve korupcije.

Ipak, nijedan zakon nije poboljšao cjelokupno okruženje za novinare, nije objavljen zakon o internetskim medijima i nije postignut napredak u transparentnosti vlasništva nad medijima. Pandemija virusa korona potkopala je i ugrozila slobodu medija prošle godine. Vlast je održavala konferencije za novinare bez fizičkog prisustva novinara, a službenici su izbjegavali odgovoriti na kritična pitanja o važnosti vladinih mjera. Neke vlasti i državne institucije direktno su ometale rad novinara, a u nekim slučajevima su čak optuživale novinare za “netačno i zlonamjerno izvještavanje”, navodi se u Indeksu.

Gerila.info

The post Svjetski dan (ne)slobode medija first appeared on Gerila.info.

Povodom Svjetskog dana slobode medija Upravni odbor Udruženja BH novinari poziva sve novinare, urednike i druge medijske radnike na zajedničko suprotstavljanje otvorenim, ciljanim i učestalim kršenjima novinarskih prava i medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini.

Od maja prošle godine do ovogodišnjeg praznika slobodnog novinarstva, BH novinari su zabilježili 49 fizičkih napada, prijetnji smrću i političkih pritisaka. U porastu su mobing na radnom mjestu, otkazi, diskriminacija i drugi oblici ugrožavanja radnih prava u medijima.

Posebno zabrinjava sve dublje siromaštvo medijskih radnika, koji svoj težak i odgovoran posao obavljaju za ponižavajuće plate, najniže među svim profesijama koje podrazumijevaju visok stepen znanja i profesionalnog integriteta.

BH novinari skreću pažnju na nedopustivo veliki broj slučajeva (21) kršenja prava novinara i slobode medija od početka 2020, a naročito u periodu vanrednih okolnosti izazvanih Covidom-19. Zbog svoga rada, kritički i istraživački novinari su svakodnevno izloženi neprijateljskom tretmanu, pritiscima i uskraćivanju prava na pristup javnim događajima i informacijama.

Iza većine prijetnji novinarima, kršenja njihovih prava i sigurnosti stoje javni zvaničnici, političke ličnosti ili najviši državni funkcioneri. Zbog toga sa indignacijom odbacuju sve čestitke i političke poruke medijskoj zajednici povodom 3. maja. Umjesto čestitki, od javnih zvaničnika u BiH zahtijevaju poštivanje prava na slobodu izražavanja. Umjesto političkih floskula, traže efikasno kažnjavanje napadača na novinare i onih koji od medija skrivaju javne informacije.

U tradicionalnoj anketi BH novinara i Fondacije Friedrich Ebert, i ove godine su građani BiH iskazali najviši stepen povjerenja u medije i novinare. To povjerenje obavezuje odgovorne novinare i sve druge medijske profesionalce da javni interes i novinarsku etiku nikada ne podrede propagandi i dezinformacijama ili da bilo kada rade po diktatu i u interesu političkih i ekonomskih moćnika.

Na kraju poručuju da danas više nego ikada svi trebaju pokazati koliko su spremni zajedno i solidarno u cijeloj BiH jačati temelje odgovornog novinarstva, objektivnog informisanja građana i kritičkog dijaloga u bh. društvu.

The post BH novinari: Nećemo čestitike, hoćemo medijsku slobodu first appeared on Gerila.info.