Govoreći 6. septembra na predizbornoj tribini SNSD-a, Minić je rekao da vlast neće dozvoliti da građani „sa kočevima ganjaju neke geometre“, ali i obećao da problema neće biti ni u Loparama ni u Jezeru.

„Tamo gdje možemo, tamo gdje imamo saglasnost vas da nešto uradimo, tamo ćemo raditi. Nismo mi protiv svog naroda. Neće niko ništa na silu raditi, to mogu reći“, poručio je Minić, aktuelni predsjednik Vlade RS i kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske.

Problem za Minića nije toliko ono što je rekao, koliko ono što iza njegove Vlade već stoji zapisano u zakonima, rješenjima ministarstava i sudskim presudama.

U julu 2024. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, na prijedlog Vlade, izmjene Zakona o geološkim istraživanjima kojima je ukinuta obaveza pribavljanja saglasnosti lokalne samouprave prije odobravanja detaljnih geoloških istraživanja. Umjesto saglasnosti, Ministarstvo od opštine sada traži tek informaciju o tome šta je za određeni prostor predviđeno planskim dokumentima.

Drugim riječima, upravo je vlast koju predvodi SNSD iz zakona izbacila ono na šta se Minić sada poziva – saglasnost lokalne zajednice.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu zato Minićevu izjavu smatra suprotnom svemu što njegova Vlada radi.

„Izjava gospodina Minića je kontradiktorna sa svime onim što njegova Vlada radi, kao i stranka čiji je dio, a na vlasti je zadnjih 20 godina u kontinuitetu“, kaže Topić.

Podsjeća da je saglasnost lokalnih zajednica iz zakona izbačena upravo u vrijeme sve snažnijeg protivljenja rudarskim projektima širom Republike Srpske.

„Tada su rekli da opštine i narod tih opština nema dovoljno znanja i stručnosti da odluči o projektima koji se rade na njihovom terenu. Tada su sve radili da olakšaju privatnim kompanijama, kao što su bušenje i istraživanje teritorija bez znanja stanovništva“, navodi Topić.

Kao još jedan primjer odnosa vlasti prema volji građana navodi Majevicu. Građansku inicijativu kojom je tražen moratorijum na dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju litijuma i drugih sirovina potpisalo je 6.057 stanovnika Lopara, Bijeljine, Ugljevika i Zvornika. Narodna skupština Republike Srpske inicijativu je odbila.

„Da stvarno ova izjava u praksi ima neku važnost, mi danas ne bismo imali rudnike i probleme sa zagađenjem tamo gdje su se ljudi protivili, kao što je slučaj Bistrice i Bukove Kose kod Prijedora. U mnogo navrata je pogažena volja mještana, a Vlada i institucije Srpske stale su na stranu krupnog kapitala i stranih kompanija“, kaže Topić.

Zbog svega toga, dodaje, nema razloga vjerovati obećanju datom u predizbornoj kampanji.

„Jednostavno, činjenice na papiru i terenu ne dokazuju tako.“

Ozren je već rekao „ne“. Odavno

Najdirektniji odgovor na Minićevu izjavu stigao je upravo sa Ozrena.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS donijelo je 11. marta 2026. godine rješenje kojim je kompaniji „Lykos Balkan Metals“ odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, srebra, zlata i pratećih metala na istražnom prostoru „Petrovo“.

Stanovnici su za rješenje saznali nakon što je vijest objavljena na Australijskoj berzi, gdje je projekat predstavila kompanija Yugo Metals, vlasnički povezana sa firmama koje istraživanja sprovode u Republici Srpskoj.

Skupština opštine Petrovo jednoglasno se usprotivila istraživanjima, a Opština je pred Okružnim sudom u Banjaluci pokrenula upravni spor protiv Ministarstva i zatražila odgađanje izvršenja rješenja.

Na referendumu održanom 17. maja protiv istraživanja glasala su 382 od 390 izašlih mještana Sočkovca, odnosno 97,9 odsto. Kompanija je, uprkos tome, najavila početak radova za 22. maj, što je izazvalo nova okupljanja i proteste.

Kasnija inspekcijska kontrola utvrdila je da Lykos nema vlastitu licencu za izvođenje geoloških istraživanja, nego je radove povjerio firmi „Georesursi“ iz Zvornika. Licenca te firme istekla je 9. juna, dok su aktivisti i nakon toga prijavljivali obilaske potencijalnih lokacija i aktivnosti povezane sa projektom.

Zoran Poljašević iz udruženja „Ozrenski studenac“ kaže da su aktivisti ostali bez riječi nakon Minićeve izjave.

„Prije samo šest mjeseci, u martu ove godine, upravo je aktuelna Vlada sa Minićem na čelu izdala novo rješenje za detaljna geološka istraživanja na području opštine Petrovo. Uzalud su bili svi naši apeli, protesti, peticije i dopisi resornom ministarstvu“, kaže Poljašević.

Minić sada, dodaje, na Ozren dolazi u ulozi kandidata vladajuće stranke i priča potpuno drugačiju priču.

„Jadno da jadnije ne može da bude“, zaključuje Poljašević.

U Jezeru ni dvije sudske presude nisu bile dovoljne

Sličnu poruku Miniću šalje i Suzana Rajković, aktivistkinja iz Mrkonjić Grada koja se godinama protivi geološkim istraživanjima na Sinjakovu i u Jezeru.

„Izjava premijera Save Minića na predizbornom skupu je čisto političko licemjerje. Vlada na čijem je on čelu i Ministarstvo energetike i rudarstva izdaju rješenja za geološka istraživanja na području opština Jezero, Mrkonjić Grad i Šipovo. Građani se godinama bune protiv ovog štetnog projekta“, kaže Rajković.

Na ovom području postoje dva susjedna istražna prostora iste kompanije – „Sinjakovo“ i „Jezero“. Kompanija ih pred investitorima predstavlja kao jedinstven projekat površine oko 80,8 kvadratnih kilometara, iako se u Republici Srpskoj vode kao dva odvojena prostora sa različitim rješenjima.

Istražni prostor „Jezero“ površine je 30,82 kvadratna kilometra i nalazi se u neposrednom slivu Plive, dok „Sinjakovo“ obuhvata dijelove opština Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero. U blizini istražnih lokacija nalaze se rijeka Pliva, Jošavka te jezera Mali i Veliki Đol.

Građani se istraživanjima protive godinama. Skupština opštine Jezero jednoglasno je odbila njihov nastavak, održani su protesti, a Okružni sud u Banjaluci dva puta je poništavao rješenja Ministarstva.

To, međutim, nije značilo i kraj istraživanja.

Početkom 2026. godine aktivisti su na terenu ponovo zatekli radnike, bušilicu i pumpu kojom je voda izvlačena iz Jošavke. Nezadovoljstvo je kulminiralo 16. aprila, kada je u Jezeru održan protest „Pliva za život – ne za profit“, sa kojeg su građani još jednom zatražili obustavljanje geoloških istraživanja i zaštitu doline Plive.

Ministarstvo energetike i rudarstva je, međutim, 10. juna donijelo novo rješenje kojim je kompaniji „SNK Metali“ produžilo istražni rok do 4. marta 2028. godine. U obrazloženju je navedeno da je kompanija završila 84,60 odsto radova predviđenih prvobitnim projektom, dok su kao preostali poslovi navedeni jedna bušotina dubine 150 metara, kartiranje 300 metara jezgra i 150 hemijskih analiza. Rješenjem je ograničena količina materijala za ispitivanje na 200 kubnih metara, zabranjeni su radovi bliže od 100 metara od stambenih objekata i propisana obaveza sanacije zemljišta.

Manje od mjesec dana kasnije, 6. jula, isto ministarstvo donijelo je drugo rješenje. Njime rok nije ponovo produžen, već su odobrene prve izmjene i dopune projekta istraživanja na površini od 30,82 kvadratna kilometra. Izmijenjeni projekat predviđa tri bušotine ukupne dubine 600 metara, 430 metara istražnih raskopa, kartiranje 600 metara jezgra te ukupno 620 hemijskih analiza. Vrijednost novih radova procijenjena je na 411.000 maraka.

Tako je obim istraživanja od jedne preostale bušotine dubine 150 metara, navedene u junskom rješenju, već u julu proširen na tri bušotine ukupne dubine 600 metara i dodatne istražne radove. Ministarstvo je to odobrilo iako u istom rješenju navodi da ga je Opština Jezero još 30. januara 2025. obavijestila da predloženi istražni prostor nije obuhvaćen njenom prostorno-planskom dokumentacijom. Kompanija je u avgustu obavijestila Opštinu o početku, odnosno nastavku radova.

Suzana Rajković u razgovoru za Gerilu podsjeća na jednoglasnu odluku lokalne skupštine, proteste i sudske postupke kojima su građani osporavali odluke Ministarstva.

„Samo prije nekih mjesec dana izdato je novo rješenje, a Savo Minić javno govori kako neće ništa na silu. Evo, ovim putem ga pitam: Pa šta je onda ovo, ako nije ‘na silu’ i protiv čega se mi borimo zadnje četiri godine?“

Rajković kaže da vlast ne može istovremeno izdavati dozvole za projekte kojima se lokalno stanovništvo protivi i predstavljati se kao zaštitnik prirode.

„Oni bi u isto vrijeme rasprodavali naša prirodna bogatstva i bili zaštitnici prirode. To ne može, jer narod nije ni slijep ni lud”, dodala je Rajković u razgovoru za Gerilu.

Bukova Kosa pokazuje šta se događa kada istraživanje postane rudnik

Dok se na Ozrenu i u Jezeru još govori o istraživanjima i mogućoj eksploataciji, stanovnici Bukove Kose kod Prijedora već žive pored aktivnog rudnika uglja.

Vrhovni sud Republike Srpske poništio je odluku Vlade kojom je kompaniji „Drvo-export“ dodijeljena koncesija za istraživanje uglja. Sud je utvrdio da rješenje nije sadržavalo obrazloženje na osnovu kojeg bi javnost mogla zaključiti zašto je koncesija dodijeljena upravo toj kompaniji.

Vlada je 30. jula donijela novo rješenje i koncesiju ponovo dodijelila „Drvo-exportu“, navodeći da je otklonila „formalni nedostatak“ tako što je odluci dodala obrazloženje. Nova odluka donesena je iako se odnosila na istražni period od oktobra 2023. do oktobra 2025. godine, koji je već bio završen.

U međuvremenu je istoj kompaniji dodijeljena posebna koncesija za eksploataciju uglja koja važi do 2034. godine.

Okružni sud u Banjaluci dva puta je poništio i ekološku dozvolu za rudnik, a republički ekološki inspektor je 25. avgusta zabranio eksploataciju jer kompanija nije imala važeću ekološku dozvolu. Međutim stanovnici Bukoce Kose i okolnih sela svjedoče da su radovi nastavljeni i nakon zabrane.

Mještanin Bukove Kose Miroslav Stakić zato Minićevu izjavu naziva još jednom predstavom za javnost.

„Puna su mu usta priča kako se navodno ‘neće ništa na silu’ i kako on, zaboga, ne radi ništa protiv naroda. Vidimo svi kako ‘neće’“, kaže Stakić.

On pita da li Minić istu poruku upućuje ljudima koji tvrde da su zbog rudnika ostali bez zdrave vode, čija je imovina oštećena i koji zaštitu svojih prava godinama traže pred policijom, tužilaštvima, inspekcijama i sudovima.

„Dosta je više licemjerja. Narod je odavno prozreo vaše fraze. Nije vas briga ni za vodu, ni za imovinu, ni za opstanak ljudi na ovim prostorima“, poručuje Stakić.

Slučaj Bukove Kose pokazuje i da otpor građana ponekad nije dovoljan čak ni kada dobije potvrdu sudova.

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak rekao je juče, 9. septembra, odgovarajući na pitanja novinara GERILE da insistira na vladavini prava i poštovanju pravosnažnih sudskih odluka.

„Kao ministar pravde uvijek insistiram na vladavini prava i uvijek pozivam sve svoje kolege koje u svojim resorima imaju samostalne organe, kao i institucije u nadležnosti Ministarstva pravde, da poštuju svaku pravosnažnu sudsku odluku“, rekao je Selak.

Ipak, nije odgovorio ko treba da obezbijedi da sudske presude proizvedu stvarne posljedice na terenu. Nije želio ni da ocijeni može li se presuda smatrati izvršenom ako Vlada poništenu odluku zamijeni novom sa gotovo istim ishodom.

Građanima je ponovo preporučio da koriste pravne mehanizme i obraćaju se nadležnim institucijama.

U upravo u tome i leži apsurd ove priče. Građani Bukove Kose već su se obraćali institucijama. Pokretali su postupke, podnosili prijave i dobijali presude. Problem nije u tome što nisu koristili pravne mehanizme, nego u tome što ni pravosnažne odluke nisu zaustavile rudarske mašine.

Gerila info je 8. septembra Kabinetu predsjednika Vlade i Ministarstvu energetike i rudarstva RS uputila pitanja o Minićevoj izjavi. Pitali smo da li Vlada planira ponovo promijeniti zakon i lokalnim zajednicama vratiti pravo odlučivanja, hoće li preispitati ili obustaviti dozvolu za Ozren, ponovo razmotriti rješenja za Jezero i Sinjakovo te odbiti zahtjev za eksploataciju litijuma na Majevici.

Do zaključenja ovog teksta nisu odgovorili ni Kabinet premijera ni Ministarstvo.

Minićevo obećanje zato će se mnogo manje mjeriti onim što je izgovorio u predizbornoj kampanji, a mnogo više onim što će njegova Vlada konkretno uraditi.

Može predložiti vraćanje saglasnosti lokalnih zajednica u zakon. Može obustaviti istraživanja na Ozrenu nakon gotovo jednoglasnog referenduma. Može poštovati odluke građana Jezera i sudske presude. Može odbiti koncesiju za rudnik litijuma u Loparama. Može obezbijediti da se zabrana na Bukovoj Kosi zaista provede.

Dok se to ne dogodi, rečenica da „niko ništa neće raditi na silu“ ostaje samo predizborno obećanje izgovoreno pred ljudima koji već godinama gledaju kako se odluke o njihovoj zemlji, vodi i budućnosti donose bez njih.

Dejan Rakita / GERILA

The post Minić obećava da neće „na silu“, aktivisti odgovaraju: Šta su onda Ozren, Jezero i Bukova Kosa? first appeared on Gerila.info.

Pod sloganom “Pliva za život – ne za profit!”, nekoliko stotina građana okupilo se kako bi još jednom jasno poručili da ne pristaju na geološka istraživanja i mogući rudnik u neposrednoj blizini Jezera. Među okupljenima su bili mještani Jezera, Šipova, Mrkonjić Grada i Jajca, ali i aktivisti iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, od Ozrena, preko Fojnice do Bistrice kod Prijedora. Zajednička poruka bila je jednostavna i glasna: otpor nije završen, tek počinje.

Protest je organizovala Koalicija za Plivu, formirana sredinom marta ove godine, kada su se udruženja i neformalne grupe građana iz sliva Plive, zajedno sa Centrom za životnu sredinu, udružili sa ciljem zaštite rijeke od štetnih projekata – prije svega rudarskih i hidroenergetskih. Današnji skup bio je njihova prva velika zajednička akcija, ali po svemu sudeći ne i posljednja.

Jedan od prvih koji se obratio okupljenima bio je Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu, koji je upozorio da se ljudi širom BiH već godinama suočavaju sa sličnim scenarijima – od Ozrena i Majevice do Jezera – te da je najveća opasnost upravo navikavanje na prijetnju.

“Ljudi se vremenom umaraju, navikavaju se na određene prijetnje i planove nekih ljudi, ali isto tako vidimo da se oslobađaju straha”, rekao je Dakić. Poručio je da se više ne smije ćutati dok se ključne informacije kriju od javnosti, podsjećajući da ni nakon višegodišnje pravne borbe građani i aktivisti nisu dobili potpune podatke o tome šta se tačno istražuje na ovom području.

On je ukazao i na ono što sve češće postaje politička i ekonomska matrica u BiH – predstavljanje eksploatacije kao investicije.

“Bosnu i Hercegovinu vide kao rudarsku zemlju. Kažu da je to investicija, a u suštini radi se o eksploataciji. Žele da izvuku dobit za sebe”, rekao je Dakić, dodajući da će mnogi takođe braniti ovu zemlju – bilo da je riječ o Jezeru, Ozrenu ili Majevici.

Njegova poruka bila je i poziv na izlazak iz pasivnosti – da se otpor ne vodi po kafanama, slavama i društvenim mrežama, nego na terenu, zajednički i javno, prije nego što, kako je rekao, “sutra bude kasno”.

Suzana Rajković iz udruženja Dolina Plive, je okupljenim građanima rekla je da je odrasla ispod Sinjakova i da se ovdje ne radi samo o problemu Jezera, nego o pitanju opstanka čitavog sliva Plive i Vrbasa.

“Naša Pliva je žila kucavica ovog kraja. Ona nas povezuje i okuplja. Naš glavni zadatak je da našoj djeci, našim unucima i potomcima ostavimo ovu prirodu onakvu kakvu su nama ostavili naši preci”, poručila je Rajković.

Upozorila je da eventualni rudnik ne bi ugrozio samo uski prostor Jezera, nego mnogo šire područje – od Mrkonjić Grada i Šipova do Jajca, Banjaluke i Laktaša. Posebno je naglasila da se ne govori o nekoliko stotina ljudi, nego o desetinama i stotinama hiljada onih koji zavise od vode iz ovog sliva.

“Ne dajmo Plivu, ne dajmo Otomalj, ne dajmo Đol, Plivska jezera, Plivski vodopad, Sinjakovo, Vrbas”, rekla je, pozivajući okupljene da šire priču i razbijaju strah.

Jedna od najsnažnijih poruka protesta stigla je od Radice Milanović, aktivistkinje i odbornice iz Jezera, koja je podsjetila da otpor ne traje od juče, nego godinama. Prema njenim riječima, problem nisu samo geološka istraživanja, nego način na koji se ona provode – “pod velikim velom tajne”, bez jasnih i potpunih informacija za stanovništvo.

“Nažalost, oni su već u završnoj fazi, a sutra nas može očekivati otvaranje rudnika teških metala. Svi dobro znamo šta to znači za stanovništvo Jezera i rijeku Plivu”, rekla je Milanović. Upozorila je i na licemjerje priče o turizmu, dok se istovremeno otvara prostor za projekte koji prijete da trajno unište prirodni ambijent.

“Oči nam mažu turizmom. Ko će doći da gleda jalovinu ili zagađenu Plivu? Ovo nije problem samo Jezera. Ovo je problem i Mrkonjić Grada, i Šipova, i Jajca, i Banjaluke”, rekla je ona.

Njena završna poruka bila je najglasnije dočekana među okupljenima: “Bez obzira na pritiske i razne ucjene, mi nećemo stati. Borba je tek počela. Neće kopati.”

Da posljedice mogućeg rudnika ne bi stale na administrativnim granicama opštine Jezero, podsjetio je i Velid Hrnjić, ekološki aktivista i planinar iz Jajca. On je naglasio da Pliva ne poznaje etničke i političke podjele, te da voda iz Jezera za kratko vrijeme stiže nizvodno do Jajca.

“Možete praviti granice i dijeliti ljude, ali kako ćete zaustaviti rijeku? Dokle je ona srpska, hrvatska ili bošnjačka?”, upitao je Hrnjić, podsjećajući da su rijeke trajale i prije država i granica i da su ih ljudi nekada koristili onoliko koliko im je za život trebalo.

U svom govoru otvorio je pitanje o političkoj odgovornosti, tvrdeći da su prirodna bogatstva doline Plive postala predmet trgovine. Podsjetio je i na sporazum koji su prije desetak godina potpisali načelnici iz sliva Plive, o očuvanju rijeke i njenog turističkog potencijala, pitajući šta je od toga ostalo kada se danas, umjesto zaštite, ponovo govori o centralama, istraživanjima i rudnicima.

Zoran Poljašević iz Ozrenskog studenca, koji je došao da podrži Jezero čak sa Ozrena, kaže da je došao da upozori da ista kompanija koja istražuje ovdje radi i naOzrenu.

“Ovo je biser Bosne i Hercegovine. Ovo je bajka. Mi kad se rodimo negdje, mislimo da je normalno da vam kraj kuće teče rijeka koju možete piti. Nema to svako”, rekao je Poljašević. Posebno je naglasio da je Pliva “nadnacionalna”, da su je ljudi zatekli i da su dužni da je takvu ostave.

“Nismo se bojali metka, nemojmo se bojati ni kamere, ni načelnice, ni političke bagre”, poručio je Poljašević.

Okupljenima je prenio i primjer opštine Petrovo, gdje su, kako je rekao, kompletno rukovodstvo opštine i svi odbornici glasali protiv geoloških istraživanja, iako je načelnik iz SNSD-a. Time je, bez uvijanja, poslao poruku i lokalnoj vlasti u Jezeru.

Važnu opomenu okupljenima uputio je i Zoran Ninić iz Bistrice kod Prijedora, čovjek iz sredine koja je već prošla kroz rudarski scenario i ostala sa devastiranim prostorom, zamućenom vodom i gorčinom da su institucije zakazale na svakom koraku. Njegovo obraćanje bilo je možda i najpotresnije, upravo zato što nije govorilo o onome što bi moglo biti, nego o onome što se već dogodilo.

“Mi iz Bistrice nismo uspjeli, zato smo danas ovdje da vama pomognemo da uspijete”, rekao je Ninić.

Govorio je o “udruženom zločinačkom poduhvatu” kompanije, lokalne i republičke vlasti, o obećanjima koja su ostala mrtvo slovo na papiru, o inspekcijama koje “nisu nadležne”, i o kraju u kojem je, nakon povlačenja mašina, ostao haos.

Njegova poruka građanima Jezera bila je jasna: ne smiju biti naivni, ne smiju čekati da problem dođe pred njihovu kuću, niti vjerovati da će ih sistem zaštititi sam od sebe.

“Najviše što možete da izgubite je život. A ako nemamo časti i dostojanstva, kakav je to život?”, rekao je Ninić.

Na kraju se okupljenima obratio i Jovan Todorović iz Šipova, iz neformalne grupe Čuvari Plive, koji je ukazao na možda i najveći problem – ćutnju onih kojih se sve ovo takođe tiče, ali ne dolaze na skupove i ne uključuju se dok prijetnja ne zakuca na njihova vrata.

“Veći problem od investitora, kojima se ne zna ni ime ni prezime, jesu ljudi koji ćute i neće da dođu”, rekao je Todorović. Poručio je da se borba neće završiti na Instagramu i komentarima, nego na terenu i kroz masovniji otpor. Posebno je upozorio na kontradikciju da se istovremeno govori o turizmu i ekologiji, a izostaje podrška skupovima koji upravo to brane.

“Ne možemo voditi ljude po rudnicima, jalovini i prljavim izvorima, a hvaliti se da smo Eldorado”, rekao je Todorović, dodajući da ovaj kraj može opstati samo kroz turizam, čiste rijeke i zdrav život.

Iza današnjeg protesta, međutim, ne stoji samo trenutni strah, nego višegodišnja priča o netransparentnosti, sudskim sporovima, pritiscima na aktiviste i sve jasnijem osjećaju građana da se odluke donose mimo njih. U Jezeru je otpor rudarskim planovima već mjesecima, pa i godinama, u direktnom sukobu sa politikom lokalne vlasti predvođene načelnicom Snežanom Ružičić. Aktivisti tvrde da su suočeni s pritiscima, pozivima, komunalnim taksama za transparente poput poruke “Yugo Metals go home”, te pokušajima da se svaki javni otpor predstavi kao incident ili politička kampanja.

U središtu cijele priče su dva istražna polja – Sinjakovo i Jezero. Situaciju dodatno komplikuje to što se dio terena preklapa, pa javnost teško može da razazna gdje se radi na osnovu važećih dozvola, a gdje ne. Istražno polje Jezero trenutno nema pravosnažno važeću dozvolu, jer su ranija rješenja Ministarstva poništena na sudu, dok za polje Sinjakovo postoji važeće rješenje iz decembra 2024. godine.

Na terenu to, međutim, izgleda mnogo jednostavnije i mnogo opasnije jer se bušotine se nalaze u neposrednoj blizini Plive, svega stotinjak metara od same rijeke i samog Jezera. Bušotina na Otomalju koja je trenutno aktuelna je dio istražnog polja Sinjakovo.

Dio šire zabrinutosti izaziva i način na koji se vodi cijeli projekat. Kompanija SNK Metali, koja je nosilac istražnih prava, povezuje se sa nekadašnjom grupacijom Lykos Metals, danas preimenovanom u Yugo Metals, rudarskom grupom oslonjenom na australijsko tržište kapitala i model tzv. junior mining sektora, u kojem vrijednost kompanija u velikoj mjeri zavisi od očekivanja investitora i rezultata istraživanja. Građani i aktivisti upozoravaju da se na terenu već dugo vodi jedna priča, a u papirima i saopštenjima druga.

Posebno uznemirujuća ostala su svjedočenja o korištenju vode iz rijeke Jošavke za potrebe bušenja na lokalitetu Kovačevac, kao i sumnje da otpadne vode nisu adekvatno tretirane. Mještani tvrde da su tokom radova primijetili zamućenje rijeke, dok su odgovori nadležnih ostali šturi i neuvjerljivi. U tome vide još jedan dokaz da se građanima ne govori puna istina.

Zbog svega toga današnji protest u Jezeru nije bio samo reakcija na jednu bušotinu, jedno rješenje ili jednu firmu već pokušaj da se zaustavi čitav obrazac po kojem se mala mjesta tretiraju kao prazni prostori za eksploataciju, a ljudi koji tu žive kao smetnja ili statistika na “putu prosperiteta”.

Na kraju skupa još jednom je pročitana i zajednička poruka protesta: zahtjev za hitnu i potpunu transparentnost svih rješenja, dozvola i rudarskih projekata vezanih za geološka istraživanja na području Plive, zahtjev za zaustavljanje svih hidroenergetskih projekata na ovoj rijeci, te poziv lokalnim vlastima da se jasno opredijele – za očuvanje prirodnih resursa i održivi razvoj ili za eksploataciju kroz rudarske i hidroenergetske projekte.

Ako je suditi po atmosferi iz Jezera, ljudi koji su danas došli svoj izbor su već napravili.

Otomalj nije samo lokacija za rudnik, a Pliva za njih nije resurs na papiru. Ona je voda, opstanak, pamćenje i budućnost. Zato je poruka sa protesta bila kratka, ali dovoljno jaka da odjekne i van ove male opštine – nećete kopati!

Dejan Rakita / GERILA

The post Građani sa protesta u Jezeru protiv rudnika i institucija koje ćute: Pliva nije na prodaju! first appeared on Gerila.info.

Geološka istraživanja tla na području Jezera izvodila je kompanija Yugo Metals, ranije Lyukos Balkans na osnovu Rješenja koje je izdalo Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske. To rješenje poništio je banjaučki Okružni sud nakon tužbe Centra za životnu sredinu iz Banjaluke. Istraživanja su, međutim, tvrde u Centru nastavljena iako nema informacija da je data nova dozvola.

“Utvrdili smo da kompanija svih ovih dana vrđi radove u dolini Plive, a da im je rješenje poništeno odlukom suda dva puta, zadnji put sredinom decembra. Tada su radovi stali a sada se nastavili i jasno postavljamo pitanje da li su ilegalni i zašto još nema reakcije.
Alarmantna je situacija jer se uzima voda i vjerovatno tokom radova vraca iskoristena, a prosli put je Josavka bila zagađena i nije bilo reakcije, a uz to se vrši bušenje. Jos prosle sedmice smo zvali hitnan izlazak inspekcija i to republičke vodne i tehničke ali i inspekcije opština Mrkonjić grad i Jezero. Da obični građanin radi ovako odmah bi ga zaustavili. Ali mi svjedočimo radovima na terenu. Mi smo dali na uvid javnosti odluku suda o ukidanju rješenja za istraživanje, a kompanija ne daje javnosti rješenje za istraživanje ruda iako se predstavlja odgovornom“, rekao je, za Gerila info, Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

U Centru za životnu sredinu su na mjestu gdje se vrše geološka istraživanja bili prije tri dana i tada su zatekli radnike i mašine u radu. Oni su pozvali nadležne inspekcije da reaguju. Pitanja u vezi sa tvrdnjama da rade iako nemaju poretbne važeće dozvole poslali smo kompaniji Yugo Metals. Odgovore ćemo objaviti kada i ukoliko ih dobijemo.

Pitanja u vezi tvrdnji da se na području njihove opštine odvijaju nelegalni istražni radovi uputili smo i na adresu opštine Jezero. I njihov odgovor ćemo objaviti kada i ukoliko ga dobijemo. Inače, načelnica Jezera Snežana Ružičić (SNSD) ranije je odbila da odgovori na naša pitanja u vezi tvrdnji pojedinih aktivista da se opština obračunava sa mještanima Jezera koji se protive istraživanjima i namjeri da se u Jezeru otvori rudnik. Ružićić je neko ko je jedan od najvećih zagovornika geoloških istraživanja na području te opštine a aktivnosti oko toga, ranije je, promovisala na režimskim beogradskim medijima.

“Kompanija Yugo Metals Limited je nastavila geološka istraživanja na području opštine Jezero, uprkos presudi Okružnog suda u Banjoj Luci kojom je poništeno Rješenje za geološka istraživanja na području opština Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero sredinom decembra prethodne godine. Prema navodima Ministarstva energetike i rudarstva nije izdato novo Rješenje i čeka se odluka suda. Rješenje nije objavljeno u Službenom glasniku, niti na zvaničnom sajtu Ministarstva energetike i rudarstva niti opštine Jezero. Osim toga stanovništvo nije obavješteno o nastavku radova. U petak smo zajedno sa Centrom za životnu sredinu obišli bušotinu i ustanovili da se radovi odvijaju, jer smo zatekli radnike, mašinu koja buši i pumpu za vodu koja iz rijeke Jošavke izvlači vodu. Pozvali smo sve nadležne inspekcije da hitno izađu na teren. Pomno pratimo situaciju na terenu i čekamo reakciju inspekcije“, kaže, za naš portal, Suzana Rajković iz udruženja “Dolina Plive”.

Banjalučki Okružni sud je prvu dozvolu za geološka istraživanja u Jezeru poništio u maju prošle godine. Sud je tada jasno ukazao da Ministarstvo nije poštovalo zakon – u poništenom rješenju nedostajali su ključni elementi, među kojima i naziv projekta, koordinate, ograničenja eksploatacije, te obaveze koje investitor mora ispuniti nakon istraživanja. Takođe, ni tvrdnje o stepenu realizacije prethodnih radova nisu bile dokazane. Nakon toga resorno ministarstvo na čelu sa Petrom Đokićem izdalo je novu koju je isti sud ponovo poništio.

Firma SNK Metali je, uprkos protivljenju lokalne zajednice i odbornika SO Jezero, u januaru 2025. dobila produženje istražnog roka do 2028. godine. Odluka je donesena 15 dana nakon što je firma uputila zahtjev, bez ikakvog javnog uvida ili konsultacije s lokalnom zajednicom.

Zanimljivo je da su odbornici SO Jezero još u junu 2023. jednoglasno glasali protiv nastavka istraživanja, a mjesecima ranije, u januaru iste godine, održani su i masovni protesti građana, eko-aktivista i organizacija iz cijele BiH.

Portal Gerila.info u više navrata je izvještavao o ovom slučaju, među prvima otkrivajući vezu između firme SNK Metali i australsko-mađarske kompanije Lykos Balkan Metals, kao i o pokušajima lobiranja načelnice opštine Jezero Snježane Ružičić, članice SNSD-a, da zaobiđe volju odbornika i građana. I pored otpora, istraživanja su nastavljena, a lokalni eko-aktivisti i opozicioni odbornici redovno su izloženi pritiscima.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Ko kopa po Jezeru? first appeared on Gerila.info.