Prema podacima koje prikuplja i objedinjuje platforma Integrity Watch BiH od 2019. do 2025. godine dodijeljena 32.973 tendera ponuđačima koji su finansijski pomagali rad stranaka, a vrijednost poslova išla je i preko 20 miliona maraka.

Ovu platformu pokrenuo je Transparency International u BiH a analiza prikupljenih podataka pokazuje da određeni donatori nakon finansiranja stranaka dobijaju javne ugovore višestruko veće vrijednosti, što otvara pitanje da li formalno skromne donacije predstavljaju ulaznicu u sistem javnih nabavki.

Jedan od najvećih političkih donatora u zemlji je Azmir Husić, biznismen iz Tuzle. On je preko svog preduzeća “Heez transport” krajem 2022. godine Stranci demokratske akcije (SDA) uplatio donaciju od 50.000 maraka.

Prethodno je bilo član Pokreta demokratske akcije (PDA) kojeg je do svog odlaska takođe pomogao sa istim iznosom.Paralelno sa Husićevim prelaskom u SDA-a, “Heez transport” je krenuo da dobija milionske ugovore u rudniku uglja Kreka, a koji su se uglavnom podrazumijevali najam rudarske mehanizacije.

Inače, rudnicima u sklopu Elektroprivrede BiH su u tom periodu kadrirali koalicioni partneri DF i SDA.  Od januara 2022. godine do danas sklopljeno je na desetine poslova vrijednih preko 10,6 miliona maraka, od kojih je najvredniji, za otkopavanje otkrivke, vrijedan 5,24 miliona KM sklopljen u februaru 2023. godine.

Željko Vrkačević vlasnik firme “Braco i Sinovi” iz Brčko distrikta u dva navrata sa ukuopno 13.000 maraka je pomogao Ujedinjenu Srpsku, stranku Nenada Stevandića koja zajedno sa SNSD-om dijeli vlast u Republici Srpskoj. Ova firma je za 36 miliona maraka Vladi Republike Srpske prodala kazino hotel „Theatrum“ u Brčkom, a koji je kasnije preuređen u “Srpsku kuću”.

Inače, rođeni brat Željka Vrkačevića, Dražen, poslanik je u Skupštini Brčko distrikta i predsjednik opštinskog odbora Ujedinjene Srpske u ovom mjestu. Milan Šuvak, vlasnik preduzeća “Šumil” iz Kozarske Dubice jedan je od najvećih finansijera Narodne partije Srpske (NPS), Darka Banjca, a donacije uplaćuje kao fizičko lice.

Tokom 2022. godine je uplatio 19.990 maraka, a od kako je Banjac direktor banje Mlječanica neprikosnoveni je gospodar tendera u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Od zamjene krova, krečenja, do gradnje bungalova i sportskih terena pa čak i nabavke jaja ova firma je dobila poslove vrijedne oko 18 miliona maraka.

Treba napomenuti da je finansiranje političkih partija zabranjeno firmama koje direktno posluju sa organima izvršne vlasti tako da su zbog brojnih prijava koje je CIK-u podnosio Transparency International u BiH, stranke morala vraćati pare donatorima a većina ih je prestala u svojim izvještajima uopšte navoditi pravna lica kao donatore.

Funkcioneri preuzeli finansiranje stranaka

Umjesto toga u finansijskim izvještajima partija počele su dominirati donacije fizičkih lica a zanimljivo je da je prošle godine podrška privrednika političkim strankama izostala i da su glavni donatori bili uglavnom stranački funkcioneri.

Tokom 2025. godine je donirano 2,26 miliona maraka kroz 1.366 donacija, pokazuju podaci iz njihovih finansijskih izvještaja objavljenih na stranici Centralne izborne komisije BiH.

Baza Integrity watch BiH pokazuje da prilivi novca drastično skaču u izbornim ciklusima, dok u godinama bez izbora taj intenzitet drastično opada.

Za prošlu godinu je interesantno i da je od ukupnog iznosa primljenih donacija čak 1,8 miliona maraka završilo kod stranaka iz Republike Srpske, dok su stranke iz Federacije BiH skupile tek manji dio od oko 465.000 KM.

Najviše novca prikupio je Savez nezavisnih socijal demokrata (SNSD) i i to 427.220 KM iz 197 donacija. Najveći donator je Zoran Tegeltija, aktuelni direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji je u novembru prošle godine dao 10.000 KM.

Ispod njega je Igor Milojević, funkcioner iz gradskog odbora Trebinje koji je svoju stranku pomogao sa 9.000 KM te doktor Mikajlo Lazić, direktor bolnice Sveti Vračevi iz Bijeljine sa donacijom od 8.000 KM. Istu sumu, odnosno 8.000 KM je donirao i Dalibor Tomaš.

Po 5.000 KM su dali Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS, Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, Denis Šulić, bivši ministar trgovine i turizma u Vladi RS, MIloš Lukić, direktor Službenog glasnika Republike Srpske.

Na drugom mjestu po ukupnim donacijama je Socijalistička partija koja je kroz 122 donacije u prošloj godini primila 317.765 KM.

U ovoj partiji najveće donacije su iznosile 5.000 maraka, a njih su, između ostalih dali Denis Stevanović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine, Nikola Vukčević, odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Igor Kneginić, predsjednik Skupštine grada Prijedor.

Narodni front, Jelene Trivić treća je stranka po ukupnom iznosu donacija primljenih u 2025. godini sa prikupljenih 252.725,42 KM.

Najveći donatori, od ukupno 78 su Milivoje Nović, Tanja Vukmirović i Žarko Tešić sa po 10.000 KM, inače članovi glavnog odbora stranke.

I naredne dvije pozicije zauzimaju stranke iz Republike Srpske. To su Ujedinjena Srpska sa 217. 376 KM donacija i Republička stranka Srpske koja je prijavila priloge od 182.525,40.

Kada je riječ o strankama sa sjedištem u Federaciji BIH, prva po donacijama je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koja je primila 156.433,90 KM kroz 105 donacija.

Najveći prilog od 5.000 KM je dao Mijo Stanić, ministar finansija u vladi Posavskog kantona, a prate ga Lucija Iljić Džojić, Damir Živković i Đuro Delić sa po 4.000 KM.

Stranka demokratske akcije (SDA) je druga po donacijama u FBIH sa iznosom od 90.116,8 KM.

Stanku je najviše pomogao Salko Zildžić, zastupnik u federalnom parlamentu sa 10.000 KM, a ova politička organizacija je jedna od rijetkih koju su pomagala i privatna preduzeća sa ukupnim iznosom od 10.400 KM.

Bitnije donacije u ovom entitetu imala je i stranka “Snaga Naroda” Rame Isaka a najveći prilog je dao biznismen Dario Pekić.

Generalno, kada se podaci iz prošle godine saberu sa onima na platformi Integrity Watch BiH od 2018. godine najviše donacija je imala SDA i to 2.321.016,59 KM.

Drugi je SNSD koji je prikupio 1.195.736,3 KM, dok je treća stranka sa donacijama Ujedinjena Srpska kojoj je za osam godina donirano 1.195.736,3 KM.

Zanimljivo je da se među najvećim donatorima pojavljuje i politička stranka, odnosno Narodni demokratskipokret koji je Socijalističkoj partiji u dva navrata 2022. godine donirao ukupno 45.000 KM.

Inače, pored finansiranja političkiuh partija, Integrity Watch BiH prati javne nabavke i imovinske kartone izabranih zvaničnika.

Platforma omogućava uvid u to kako se troši javni novac, ko dobija javne ugovore i koje se procedure koriste, kako se finansiraju političke stranke, uključujući izvore donacija te kako izabrani javni funkcioneri prijavljuju svoju imovinu.

(transparentno.ba)

The post Privrednici koji finansiraju stranke dobijali milionske poslove na tenderima first appeared on Gerila.info.

Zakonom o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou jasno je zabranjeno funkcionerima da vode nevladine organizacije koje se finansiraju sa bilo kojeg nivoa vlasti u iznosu većem od 20.000 KM odnosno 70.000 KM za udruženja iz oblasti kulture i sporta. Njemu je sukob interesa utvrđen krajem prošle godine kada je pozvan da podnese ostavku, a kako to nije učinio, Komisija mu je izrekla kaznu od 5.000 KM.

Ipak, ostaje pitanje da li će ova sankcija imati efekta ako Nikola Čiča nastavi kontrolisati državnu agenciju sa budžetom od oko 870 hiljada KM i udruženje koje dobija stotine hiljada KM sa različitih nivoa vlasti. Sukob interesa u finansiranju nevladinih organizacija državnim novcem prilično je rasprostranjen, a nedavno istraživanje TI BiH objavljeno na platformi Odgovorno.st, pokazalo je da politika kontroliše preko 2000 udruženja finansiranih sa entitetskog i državnog nivoa. Zbog toga je važna zakonska zabrana koja postoji u državnom zakonu, a treba podsjetiti i da je sukob interesa u ovoj oblasti nedavno ozakonjen u Republici Srpskoj i to nakon što je TI BiH prijavio bivšeg savjetnika Milorada Dodika Milana Tegeltiju. 

Osim slučaja Nikole Čiče, državna Komisija za odlučivanje o sukobu interesa na posljednjoj sjednici razmatrala je još nekoliko važnih slučajeva koji su pokretani i po prijavama TI BiH.

Nema većine za izricanje sankcije protiv generalnog sekretara Vijeća ministara BiH

Na sjednici nije prihvaćen prijedlog Odjela Komisije da se utvrdi sukob interesa u slučaju Roberta Vidovića kojeg je TI BiH takođe prijavio zbog obavljanja nespojivih funkcija. Naime, Vidović istovremeno obavlja javnu funkciju generalnog sekretara Vijeća ministara BiH, te javnu funkciju člana Upravnog odbora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

Pitanje oko kojeg nije bilo saglasnosti među članovima Komisije je da li je Robert Vidović na poziciju u UO Agencije imenovan po službenoj dužnosti, odnosno da li se članstvo u ovom UO smatra javnom funkcijom, te da li je Vijeće ministara BiH trebalo imenovati nekoga ko ne obnaša javnu funkciju.

Komisija Vidoviću nije odgovorila na upit o savjetodavnom mišljenju upućen prije više od godinu dana, a u vezi s obnašanjem ove dvije funkcije. Na sljedećoj sjednici će se odlučivati o obustavi postupka i savjetodavnom mišljenju po upitu Roberta Vidovića.

U slučaju Faruka Kapidžića kojeg je TI BiH prijavio jer obavlja funkciju člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te je istovremeno na poziciji zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo, utvrđeno je da je podnio zahtjev za razrješenje u članstvu Komisije, ali on nikad nije prihvaćen. Postupak se nastavlja jer Komisija traži dodatne provjere i informacije je li primao naknadu i nakon podnošenja zahtjeva za razrješenje. Isto je odlučeno i u slučaju još jednog člana ove komisije Zorana Mikulića kojeg je TI BiH prijavio jer osim članstva u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BIH istovremeno obnaša poziciju zastupnika u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Transparentno.ba

The post Direktor Agencije za antidoping kontrolu BiH kažnjen sa 5.000 KM zbog sukoba interesa first appeared on Gerila.info.

TI BiH je, na osnovu pisanja portala Capital o spornom imenovanju, uputio prijavu Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Upravnoj inspekciji Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, radi provjere zakonitosti imenovanja Nikoline Šljivić, poslanice u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na funkciju v.d. zamjenika direktora RUGIP-a.

Prema Zakonu o državnim službenicima RS, funkcija zamjenika direktora republičke uprave ima status državnog službenika, a istim zakonom je zabranjeno istovremeno obavljanje poslaničkog mandata i rad u statusu državnog službenika, kao i obavljanje bilo koje druge dužnosti koja dovodi do sukoba interesa.

Dodatno, zakon zabranjuje da se za državnog službenika postavljaju osobe koje se bave samostalnom djelatnošću, a posebno zabrinjava to što se Šljivić imenuje na rukovodeću poziciju, koja za sobom povlači viši stepen odgovornosti i etičkih principa.

Lice koje se bavi samostalnom djelatnošću nalazi se u sukobu interesa i ne može zasnovati radni odnos u status državnog službenika u republičkom organu uprave.

Kako je Nikolina Šljivić je vlasnik i osnivač Frizersko-kozmetičkoga salon “Glamour Beauty House” Nikolina Šljivić s.p Istočno Novo Sarajevo, njeno imenovanje je sporno po najmanje dva osnova, te se može posmatrati kao obavljanje nespojivih funkcija, odnosno sukob interesa.

TI BiH se istovremeno obratio i Centralnoj izbornoj komisiji BiH kako bi se izjasnila da li je ovim imenovanjem prekršen i Izborni zakon BiH koji u članu 1.8 navodi

(1) Sudije redovnih i ustavnih sudova, tužioci i njihovi zamjenici, pravobranioci i njihovi zamjenici, ombudsmeni i njihovi zamjenici, notari, policijski službenici, državni službenici, generalni revizori (…) mogu se kandidovati za javnu izbornu funkciju samo ako prethodno podnesu ostavku na svoj položaj ili postupe u skladu sa zakonima kojima se reguliše njihov status.

Poseban detalj u ovom slučaju predstavlja to što je Nikolina Šljivić nedavno napustila Demokratski narodni savez kako bi nastupala kao nezavisni poslanik u sklopu vladajućeg bloka u Narodnoj skupštini RS, što otvara dodatna pitanja političkih imenovanja i trgovine funkcijama, te nezavisnosti zakonodavne vlasti u ovom entitetu.

Podsjećamo da ovakva praksa još jednom ukazuje na sistemski problem u primjeni propisa o nespojivosti funkcija u Republici Srpskoj, gdje se zakoni selektivno tumače i primjenjuju u zavisnosti od političkog konteksta, što dodatno urušava povjerenje građana u institucije i obesmišljava same zakonske mehanizme za sprečavanje sukoba interesa.

(transparentno.ba)

The post Transparency International u BiH podnio prijave zbog sukoba interesa Nikoline Šljivić first appeared on Gerila.info.

piše transparency international BiH

The post Sukob interesa pri izboru direktorice Sekretarijata VSTS-a: Sekretar Ministarstva pravde ocjenjivao šeficu kabineta Ministra first appeared on Gerila.info.

HT Eronet je jedan od tri telekomunikacijska operatera u BiH čiji većinski vlasnik je Vlada Federacije BiH, te je nosilac dozvola za fiksnu i mobilnu telefoniju, internet i druge usluge koje izdaje RAK BiH, zbog čega se Čerkez imenovanjem u Vijeće našao u direktnom sukobu interesa koji je definisan Zakonom o komunikacijama BiH i Etičkim kodeksom same Agencije.

Ovo znači da, kao član Vijeća RAK-a, Čerkez učestvuje u donošenju odluka koje direktno utiču na kompaniju u kojoj je zaposlen i prima naknadu, što opravdano dovodi u pitanje njegovu nepristranost, te se odražava na stepen povjerenja javnosti u transparentnost i pravičnost regulatornih procesa.

Prema Zakonu o komunikacijama BiH, članovi Vijeća RAK-a ne smiju imati finansijske ili druge odnose s nosiocima dozvola Agencije. Etički kodeks RAK-a dodatno precizira da članovima Vijeća nije dozvoljeno imati bilo kakve finansijske ili druge odnose sa nosiocima dozvola Agencije.

Vjekoslav Čerkez je imenovan za člana Vijeća RAK-a 10.10.2024. godine, a pored njega u novi saziv imenovani su i Iza Razija Mešević, Tomislav Volarić, Tanja Andrić, Damir Šehanović, Alma Čolo i Zoran Žuža. Na zvaničnoj stranici Agencije navedene su biografije članova Vijeća gdje se eksplicitno navodi kako je Čerkez.

Od 2000. godine zaposlen je u JP Hrvatske telekomunikacije d. d., Mostar, u kojem je kroz različite pozicije stekao širok spektar stručnog znanja iz područja telekomunikacija.

TI BiH je RAK-u poslao upit za provjeru informacija o eventualnom sukobu interesa Vjekoslava Čerkeza, odakle je stigao odgovor da ova agencija nije nadležna za provjeru tih navoda i da članovi Vijeća i generalni direktor, po njihovom tumačenju, ne podliježu disciplinskoj odgovornosti, već se to odnosi samo na zaposlene u Agenciji. U odgovoru se navodi kako je komisija koja je vodila proceduru imenovanja članova Vijeća RAK-a razmatrala sva dokumenta te da je Vjekoslav Čerkez u sklopu svoje prijave dostavio Izjavu kako je upoznat sa članom 22. Etičkog kodeksa RAK-a, bez pominjanja daljeg postupanja u vezi sa sukobom interesa u kom se on našao.

TI BiH je istu informaciju uputio na adresu Parlamentarne skupštine BiH koja, po Zakonu o komunikacijama, ima nadležnost da smijeni članove vijeća za koje se utvrdi sukob interesa, ali još uvijek nije dobio nikakvu informaciju o eventualnom postupanju.

Ova i slične situacije ukazuju na to da je sukob interesa u Bosni i Hercegovini sve učestalija pojava koja se toleriše i ne sankcioniše, čemu pogoduju i neusaglašeni i nepotpuni zakoni o sukobu interesa i etičkim standardima, te prebacivanje odgovornosti i nadležnosti između institucija.

(transparentno.ba)

The post Sukob interesa u Vijeću RAK-a i dalje bez odgovora institucija: Imenovani član zaposlen u HT Eronetu first appeared on Gerila.info.

Ovi podaci nisu ni potpuni, jer 27 opština, gradova, entitetskih i kantonalnih ministarstva nije dostavilo informacije, a sve je prisutniji trend da velike iznose novca za udruženja dijele profitabilna javna preduzeća.

TI BiH je uporedio podatke o udruženjima koja su primala javna sredstva sa Registrom funkcionera i identifikovao 344 udruženja čija odgovorna lica obavljaju javnu funkciju, a na njihovo finansiranje je potrošeno 16 miliona KM u prethodnih pet godina. Od toga, 83 udruženja vode rukovodioci (direktori i članovi nadzornog odbora) javnih preduzeća, dok su na čelu 184 udruženja rukovodioci javnih ustanova. Tu je i 77 udruženja koje vode izabrana i imenovana lica, odnosno obavljaju neku od političkih funkcija.

Zloupotrebe i sukob interesa

Javni novac se u većini slučajeva dijelio bez ikakvih kriterija i javnog poziva, na šta ukazuju revizori iz godine u godinu na svim nivoima, a ovaj problem prepoznat je i u strategijama za borbu protiv korupcije.
Sa druge strane budžetska sredstva se zloupotrebljavaju za finansiranje podobnih udruženja ili čak troškova izbornih kampanja. TI BIH je u proteklom periodu podnosio prijave protiv čelnika udruženja koji su se nalazili u direktnom sukobu interesa, jer su istovremeno obnašali javnu funkciju, ali nije bilo adekvatne reakcije.

Nakon prijave protiv bivšeg savjetnika Predsjednika Republike Srpske Milana Tegletije, vlast u RS je ekspresno izmijenila zakon i ozakonila sukob interesa u finansiranju nevladinih organizacija iz budžeta. Tako je omogućeno svim funkcionerima da imaju svoje NVO i primaju neograničen iznos javnih sredstava, ako za rad u udruženju ne primaju platu. Podsjećamo da je cilj ovog zakona bio da spriječi funkcionere da novac iz budžeta dijele sopstvenim udruženjima i privatnim preduzećima, pa se pojava sukoba interesa nikako nije smjela svoditi na primanje plate, čime je načinjena nesaglediva šteta.

Dodatno, revizori u RS su utvrdili da se sredstva odobravaju udruženjima koja su ih nenamjenski trošila, ali uprkos nekoliko sudskih presuda u korist TI BIH-a i reakciji Ombudsmana, resorno ministarstvo u Vladi RS i dalje skriva ove informacije.

Takođe, u Federaciji BiH od 2013. ne postoji nadležna komisija koja odlučuje o sukobu interesa dok institucije koje dodjeljuju javna sredstva potpuno ignorišu postojanje zakona i činjenicu da je udruženjima koja vodi javni funkcioner zabranjeno primiti više od 10.000 KM godišnje, odnosno 50.000 za udruženja iz oblasti kulture i sporta.

Brčko Distrikt daje najviše novca

Najviše novca podijeli se na lokalnom i kantonalnom nivou, ali značajnu sumu dijelile su u prethodnom periodu i entitetske vlade.

U poređenju sa visinom budžeta, ubjedljivo najveći procenat dijeli Vlada Brčko Distrikta koja za finansiranje NVO izdvaja 16 ,8 miliona KM godišnje. Distrikt su u navedenom periodu potresale brojne afere oko raspodjele ovog novca ali je vlast kasnije značajnu reformu napravila usvajanjem poboljšanog zakona o sukobu interesa.

Takođe iznos sredstava za finansiranje udruženja povećava se iz godine u godinu a jedini pad zabilježen je 2020. kada je zbog COVID-a naplaćeno značajno manje javnih prihoda.

Ovi podaci dovoljno govore koliki je stepen političke kontrole nad finansiranjem civilnog sektora iz budžeta. Sredstva se dijele udruženjima koja često nemaju ni web stranicu, ne objavljuju izvještaje o radu, kao ni to u koje svrhe troše javna sredstva.

Sa druge strane novim zakonom nepodobnim udruženjima u Republici Srpskoj vlast namjerava ograničiti rad i označiti ih “stranim agentima” ukoliko se finansiraju iz evropskih ili drugih fondova. Iste te fondove koristi i sama vlast koja kroz ovaj zakon pokušava, pod krinkom transparentnosti, ograničiti rad nepodobnih udruženja, dok ne postoji ni minimum transparentnosti kod finansiranja “vladinih nevladinih organizacija”.

(transparentno.ba)

The post Vlasti u BiH podijelile 383 miliona KM za 12.200 udruženja, preko 1.800 povezano sa strankama first appeared on Gerila.info.

Naime, Dom naroda PSBiH je na sjednici 10.10.2024. godine razmatrao i usvojio Izvještaj Zajedničke komisije za administrativne poslove PSBiH za imenovanje sedam članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, a on će se 22.10. naći i pred zastupnicima Predstavničkog doma PSBiH. Na vrhu te liste, sa najvećim brojem bodova, našao se sekretar Zajedničke komisije za administrativne poslove PSBiH koja je ujedno i sprovodila samu konkursnu proceduru, te Domu naroda PSBiH dostavila navedeni Izvještaj.

Imenovanje osobe koja je u isto vrijeme kandidat na konkursu i obavlja funkciju u komisiji koja sprovodi navedenu konkursnu proceduru, čime se nalazi i sam u potencijalnoj situaciji sukoba interesa, otvara pitanje nepristrasnosti u procesu imenovanja, a posebno jer se radi o imenovanju u tijelo koje bi upravo trebalo da odlučuje o sukobu interesa nosilaca funkcija u institucijama BiH.

Štaviše, ovom odlukom se smanjuje ionako nizak stepen povjerenja javnosti i civilnog društva da su institucije u BiH spremne i voljne da se osigura nepristrasno donošenje odluka, spriječi i sankcioniše sukob interesa i situacije gdje se lični interes funkcionera potencijalno nalazi u suprotnosti sa javnim.

Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine je trebao biti jedan od ključnih reformskih iskoraka u borbi protiv korupcije, ali i na putu EU integracija, između ostalog zbog uvođenja Komisije koja je oslobođena političkog uticaja prilikom odlučivanja o sukobu interesa najviših zvaničnika.

Upravo iz tog razloga je od suštinskog značaja da se osigura nezavisnost Komisije a izbor njenih članova sprovede objektivno i nepristrasno.

(transparentno.ba)

The post Najbolje rangirani na konkursu za člana Komisije za odlučivanje o sukobu interesa sekretar komisije koja vrši izbor first appeared on Gerila.info.

Time je prihvaćena žalba Transparency Internationala BiH, a naloženo je Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa da ponovo provede kompletan postupak i utvrdi koliko novca je FK Borac dobio iz budžeta, te da li je Tegeltija obavljao dvije nespojive funkcije.

Ipak Komisija i pored jasnog stava drugostepenog organa odbija to da uradi pa će konačnu riječ o svemu vjerovatno dati Okružni sud u Banjaluci. U novoj odluci koju potpisuje predsjednica ove komisije Obrenka Slijepčević navodi se da je vođenje ponovnog postupka protiv Tegeltije “protivno Ustavu RS” i nedavnim izmjenama Zakona kojim je Narodna skupština RS praktično ozakonilo situaciju sukoba interesa u kojoj se savjetnik Milorada Dodika do tada nalazio.

Na istu argumentaciju ovaj organ se pozivao i ranije, ali je u odluci Komisije za žalbe jasno je rečeno da se izmijenjeni zakon ne može retroaktivno primijeniti jer su zakonske odredbe koje su do tada bile na snazu jasno zabranjivale savjetnicima najviših funkcionera da budu na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta u iznosu većem od 100.000 KM.

Kako je Tegeltija istovremeno obavljao funkciju savjetnika, a od aprila 2023. i predsjednika uprave kluba koji je dobio preko 2 miliona maraka iz budžeta RS, po mišljenju TI BiH potpuno je jasno je postojao sukob interesa i da izmjene zakona koje su usvojene u septembru prošle godine to ne mogu promijeniti.

Podsjećamo da je Tegeltija u objašnjenju medijima, iznio tumačenje da “nije u sukobu interesa” jer za rad u klubu ne prima platu, a ubrzo nakon toga NSRS je izmijenila samo jedan član tog zakona i od ove zabrane izuzela  funkcionere koji za rad u udruženju ne primaju naknadu.

Pored toga što je ovo bio evidentan primjer gdje se zakoni donose po mjeri pojedinaca, ostaje i upitno u kojoj proceduri je utvrđeno da prvi čovjek FK Borac za rad u klubu nije primao nikakvu naknadu s obzirom da nadležni organ potpuno odbija da provede postupak. TI BiH je ranije upozoravao da će se tim izmjenama legalizovati situacija u kojoj se osim Tegeltije nalaze i brojni drugi funkcioneri koji istovremeno vode udruženja finansirana iz budžeta.

Cilj ovog zakona bio je da spriječi funkcionere da novac iz budžeta dijele sopstvenim udruženjima i privatnim preduzećima, pa se pojava sukoba interesa nikako nije smjela svoditi na primanje plate. Ovakva odredba će ubuduće omogućiti nesmetano izvlačenje javnog novca preko nevladinih organizacija povezanih sa vlastima.

(transparentno.ba)

The post Prihvaćena žalba TI BiH u slučaju Milan Tegeltija: Komisija mora utvrditi da li savjetnik predsjednika RS bio u sukobu interesa first appeared on Gerila.info.

Samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35, na skali od 0 (najgori) do 100 (najbolji rezultat). Iako je BiH dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine, te ovaj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona i na 108 mjestu u svijetu od 180 zemalja.  

Fokus globalnog istraživanja CPI ove godine je na sektoru pravosuđa, kao ključni razlog ovakvog stanja za Bosnu i Hercegovinu u izvještaju TI navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i igraju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije. Za ovo posljednje „najzaslužnije“ su vlasti u Republici Srpskoj koje su pojačale napore da ućutkaju kritičare kroz kriminalizaciju klevete i niz zakona kojima se nastoji suzbiti sloboda medija i djelovanje organizacija civilnog društva. Pored toga se dodaje da će Zakon o imunitetu RS, ako se usvoji, biti dodatni udarac na već oslabljenu vladavinu prava, jer će onemogućiti procesuiranje visokih zvaničnika za korupciju koji se gotovo nikako ne procesuiraju zbog katastrofalnog stanja pravosuđa u cijeloj BiH.    

U regionalnom izvještaju se navodi  da su pravosudni sistemi Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom nesposobni goniti i sankcionisati javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj, a ovo potvrđuju i podaci koje TI BiH objavljuje svake godine, gdje imamo porazne rezultate kada je u pitanju broj podignutih optužnica i osuđujućih presuda za visoku korupciju. U prošloj godini imali smo i niz oslobađajućih presuda visokim zvaničnicima za krupne korupcijske afere poput Bobar banke i Energolinije, gdje za višemilionsku štetu po javni interes na kraju niko nije odgovarao. Takođe, niz afera u bosanskohercegovačkom pravosuđu i istrage protiv nosilaca najvažnijih pravosudnih funkcija dodatno su potkopali povjerenje javnosti, što su potvrdila i istraživanja koje je proveo TI BIH, gdje preko 40% građana korupciju najviše vidi u pravosuđu, a koje ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. Reforma pravosuđa na kojoj se dugo insistira potpuno je blokirana od strane ključnih političkih partija, a nedavne izmjene Zakona o VSTV-u nisu još osigurale integritet sudija i tužilaca, jer je ova institucija priznala postojanje problema prilikom primjene novih ovlašćenja koja se tiču provjere imovinskih kartona.  

Sličan pristup bosanskohercegovačkih vlasti vidjeli smo i kod provođena ostalih antikorupcijskih reformi, gdje su brojni reformski zakoni obesmišljeni i usvojeni samo radi privida reformi, a i dalje se čeka usvajanje ključnih zakona neophodnih za efikasniju borbu protiv korupcije, poput zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije u FBiH, te novih zakona o javnim nabavkama i VSTV-u. Također, izostale su i reforme javne uprave, javnih preduzeća i najvažnija izborna reforma, gdje ponovo imamo pokušaje vlasti da obesmisle tehničke izmjene Izbornog zakona i ostave prostor za krađu glasova, trgovinu biračkim odborima i zloupotrebu javnih resursa.  

Zbog toga se BiH u ovogodišnjoj ocjeni CPI za regiju Istočne Evrope i Centralne Azije pominje među zemljama koje već godinama bilježe nazadak, zajedno sa Turskom, Tadžikistanom, Srbijom i Rusijom, koji bilježe najgori rezultat do sada. Sa druge strane, neke zemlje iz ove regije u zadnjih deset godina napravilo je značajan napredak u borbi protiv korupcije, a među njima su Moldavija, Ukrajina, Sjeverna Makedonija i Kosovo.   

Prilozi:

CPI 2023_Prezentacija

CPI – Regionalni izvještaj

Press rls 30.01.2024

Više o rezultatu istraživanja Indeksa percepcije korupcije CPI za 2023. godinu

The post IZNENAĐENI? BiH je druga najlošije rangirana zemlja u Evropi po stanju korupcije (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Ono što je potpuno apsurdno jeste da Komisija ne primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je Transparency International u BiH podnio prijave protiv Tegeltije i pet drugih čelnika fudbalskih klubova iz Premier lige BiH.

Po tada važećim odredbama Zakona bilo je zabranjeno svakom funkcioneru da bude na čelu udruženja koje se finansira iz budžeta sa više od 100.000 KM, a Tegeltija istovremeno obavlja funkciju savjetnika i predsjednika kluba, koji je dobio preko 2 miliona maraka iz budžeta RS. Pravdajući se medijima, Tegeltija je iznio tumačenje da “nije u sukobu interesa” jer za rad u klubu ne prima platu, a ubrzo nakon toga NSRS je izmijenila samo jedan član tog zakona i od zabrane izuzela funkcionere koji za rad u udruženju ne primaju naknadu.

Ovaj zakon je usvojen krajem septembra ove godine, a nakon svega Komisija donosi zaključak kojim se obustavlja postupak protiv Tegeltije, te kao razlog navodi upravo izmjene zakona koje su tek u oktobru stupile na snagu.

“S obzirom na navedenu zakonsku odredbu prestali su razlozi za vođenje ovog postupka te se isti obustavlja”, stoji u odluci Komisije.

Pored toga što ova Komisija  ne primjenjuje pozitivne pravne propise koji su važili u trenutku pokretanja postupka, ostaje upitno u kojoj proceduri je utvrđeno da prvi čovjek FK Borac za rad u klubu ne prima nikakvu naknadu, pa će TI BiH zbog svega uputiti žalbu.

Posebno je sporno što se zakoni u Republici Srpskoj donose po mjeri pojedinaca, a TI BiH je već upozoravao da će se ovim zakonom legalizovati situacija u kojoj se nalazi Tegeltija, ali i brojni drugi funkcioneri koji istovremeno vode nevladine organizacije koje se finansiraju iz budžeta.

Cilj ovog zakona bio je da spriječi funkcionere da novac iz budžeta dijele sopstvenim udruženjima i privatnim preduzećima, pa se pojava sukoba interesa nikako nije smjela svoditi na primanje plate. Ovakva odredba će omogućiti nesmetano izvlačenje javnog novca preko nevladinih organizacija povezanih sa vlastima, dok se istovremeno sva udruženja građana koja nisu pod kontrolom vlasti i imaju nezavisno finansiranje pokušavaju proglasiti “stranim agentima”.

(Transparentno.ba)

The post Obustavljen postupak protiv Milana Tegeltije zbog sukoba interesa jer je NSRS ozakonila situaciju u kojoj se nalazi first appeared on Gerila.info.