Samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35, na skali od 0 (najgori) do 100 (najbolji rezultat). Iako je BiH dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine, te ovaj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona i na 108 mjestu u svijetu od 180 zemalja.  

Fokus globalnog istraživanja CPI ove godine je na sektoru pravosuđa, kao ključni razlog ovakvog stanja za Bosnu i Hercegovinu u izvještaju TI navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i igraju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije. Za ovo posljednje „najzaslužnije“ su vlasti u Republici Srpskoj koje su pojačale napore da ućutkaju kritičare kroz kriminalizaciju klevete i niz zakona kojima se nastoji suzbiti sloboda medija i djelovanje organizacija civilnog društva. Pored toga se dodaje da će Zakon o imunitetu RS, ako se usvoji, biti dodatni udarac na već oslabljenu vladavinu prava, jer će onemogućiti procesuiranje visokih zvaničnika za korupciju koji se gotovo nikako ne procesuiraju zbog katastrofalnog stanja pravosuđa u cijeloj BiH.    

U regionalnom izvještaju se navodi  da su pravosudni sistemi Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom nesposobni goniti i sankcionisati javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj, a ovo potvrđuju i podaci koje TI BiH objavljuje svake godine, gdje imamo porazne rezultate kada je u pitanju broj podignutih optužnica i osuđujućih presuda za visoku korupciju. U prošloj godini imali smo i niz oslobađajućih presuda visokim zvaničnicima za krupne korupcijske afere poput Bobar banke i Energolinije, gdje za višemilionsku štetu po javni interes na kraju niko nije odgovarao. Takođe, niz afera u bosanskohercegovačkom pravosuđu i istrage protiv nosilaca najvažnijih pravosudnih funkcija dodatno su potkopali povjerenje javnosti, što su potvrdila i istraživanja koje je proveo TI BIH, gdje preko 40% građana korupciju najviše vidi u pravosuđu, a koje ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. Reforma pravosuđa na kojoj se dugo insistira potpuno je blokirana od strane ključnih političkih partija, a nedavne izmjene Zakona o VSTV-u nisu još osigurale integritet sudija i tužilaca, jer je ova institucija priznala postojanje problema prilikom primjene novih ovlašćenja koja se tiču provjere imovinskih kartona.  

Sličan pristup bosanskohercegovačkih vlasti vidjeli smo i kod provođena ostalih antikorupcijskih reformi, gdje su brojni reformski zakoni obesmišljeni i usvojeni samo radi privida reformi, a i dalje se čeka usvajanje ključnih zakona neophodnih za efikasniju borbu protiv korupcije, poput zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije u FBiH, te novih zakona o javnim nabavkama i VSTV-u. Također, izostale su i reforme javne uprave, javnih preduzeća i najvažnija izborna reforma, gdje ponovo imamo pokušaje vlasti da obesmisle tehničke izmjene Izbornog zakona i ostave prostor za krađu glasova, trgovinu biračkim odborima i zloupotrebu javnih resursa.  

Zbog toga se BiH u ovogodišnjoj ocjeni CPI za regiju Istočne Evrope i Centralne Azije pominje među zemljama koje već godinama bilježe nazadak, zajedno sa Turskom, Tadžikistanom, Srbijom i Rusijom, koji bilježe najgori rezultat do sada. Sa druge strane, neke zemlje iz ove regije u zadnjih deset godina napravilo je značajan napredak u borbi protiv korupcije, a među njima su Moldavija, Ukrajina, Sjeverna Makedonija i Kosovo.   

Prilozi:

CPI 2023_Prezentacija

CPI – Regionalni izvještaj

Press rls 30.01.2024

Više o rezultatu istraživanja Indeksa percepcije korupcije CPI za 2023. godinu

The post IZNENAĐENI? BiH je druga najlošije rangirana zemlja u Evropi po stanju korupcije (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Usvajanjem Akcionog plana za implementaciju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV kojim se traži prolongiranje primjene Zakona nakon 23. decembra, članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) su pokazali da su ranija upozorenja, koja je Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) upućivao na račun sadržine ali i problematične procedure izmjene ovako važnih zakona, bila utemeljena.

VSTV je na sjednici održanoj 18.10. priznao postojanje problema prilikom primjene novih ovlašćenja koja se tiču provjere imovinskih kartona sudija i tužilaca kao i da se ona neće moći sprovesti do datuma kada je zakon trebalo da stupi na snagu jer, između ostalog, nije uspostavljen poseban Odjel za izvještavanje koji bi trebalo da sprovede te aktivnosti. To praktično znači da nije moguće imenovati nove sudije i tužioce odnosno svojevrsnu blokadu cjelokupnog pravosuđa u Bosni i Hercegovini.

Ovim su se obistinila ranija upozorenja koja je TI BiH upućivao na izmjene zakona dok su one bile u proceduri, ukazujući na mogućnost blokiranja procedure dostavljanja i razmjene imovinskih kartona i potencijalnog obesmišljavanja samog procesa provjere, te da predložene izmjene Zakona o VSTV-u ne omogućavaju potpunu transparentnost i odgovornost institucija i nosilaca pravosudnih funkcija.

Posebno zabrinjava pitanje sukoba interesa nosioca pravosudnih funkcija i članova Vijeća koje ostaje nerazriješeno, uz neopravdano smanjenje obuhvata srodnika i povezanih lica na koje se odnosi dok su neadekvatne sankcije, mogućnost odbijanja prijavljivanja imovine ili izostanak obaveze prijavljivanja imovine bliskih srodnika te opasnost od selektivnog pristupa provjerama samo neke od problematičnih stvari ne koje je svojevremeno Transparency International ukazivao u svojim komentarima.

Takođe je upozoravano kako su prilikom izrade ovog zakona zanemarene brojne preporuke Venecijanske komisije te da su ad hoc korekcije koje je Savjet ministara BiH unio u Prijedlog zakona kritikovale brojne međunarodne organizacije, uključujući i Delegaciju Evropske unije u BiH dok je transparentnost samog procesa, iz kog su bile isključene kako stručna javnost tako i organizacije civilnog društva, krajnje narušena.

Posljednja sjednica VSTV-a odnosno prijedlog da se primjena Zakona prolongira zbog problema na koje je predlagač bio upozoren, a koji su ignorisani, dokaz su kako se BH pravosuđe nalazi u potpunoj institucionalnoj zarobljenosti dok se, zahvaljujući djelovanju Ministarstva pravde i Vijeća ministara, Bosna i Hercegovina našla na domak potpune pravne nesigurnosti i haotičnog stanja.

Zakon o VSTV-u je jedan od ključnih reformskih zakon od čijeg usvajanja zavisi i ispunjenje 14 prioriteta koje stoje na putu dalje integracije BIH i EU, zbog čega TI BiH još jednom upozorava da neadekvatna ili krnja zakonska rješenja ne samo da dovode u pitanje svrhu postojanja zakona, već potvrđuju sumnje da je namjera vlasti prikazati privid napretka na evropskom putu, dok se izbjegava provođenje suštinskih reformi neophodnih za uspostavljanje minimuma odgovornosti i vladavine prava u BiH.

Transparency International poziva VSTV, Ministarstvo pravde BiH, Savjet ministara BiH, kao i sve relevantne aktere da bez odlaganja preduzmu sve mjere i radnje za uspostavljanje neophodnih institucionalnih i pravnih mehanizama, te osiguraju odgovarajuće resurse, kako bi se omogućio proces imenovanja sudija i tužilaca, odnosno spriječila blokada funkcionisanja BH pravosuđa.

ti-bih.org

The post Onemogućena primjena izmjena Zakona o VSTS, pravosuđe BiH u blokadi? first appeared on Gerila.info.

Tegeltija bi, po Dodikovim riječima, trebao da se bavi pravnim pitanjima, odnosno savjetima predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Podsjećamo, Tegeltija je još ranije najavio da napUšta pravosuđe BiH zbog, kako je rekao, navodnih pritisaka na njega i njegovu porodicu. Pritisak je, kako je rekao Tegeltija, bio potpomognut od strane SDA i medije bliske toj stranci i obavještajnim strukturama koje, kako tvrdi, žele preuzeti kontrolu nad pravosuđem u BiH.

Tegeltija je bio jedan aktera afere “Potkivanje” kada je snimljen kako koleginici iz VSTS Milijani Buhi obećava posao sudije u Okružnom sudu u Banjaluci za njenu sestru Sanju Čegar.

“To nije snimak. To je montaža. Autentičnost snimka ne postoji. Nikad je niko nije priznao, niti se ona može utvrditi”, branio se Tegeltija u izjavi za Face TV, optuživši za “sofisticiranu montažu” Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA) BiH.

Ranije je Tegeltija bio akter afere slične tematike. Još u maju 2019. godine Žurnal je objavio video video razgovora između Milana Tegeltije i Nermina Aleševića i predaju novca inspektoru SIPA-e Marku Pandži. U ovom slučaju riječ je o snimku na kojem se vidi da kako Alešević sa Pandžom dolazi u kafić gdje ih čeka predsjednik VSTS Milan Tegeltija. Zatim Aleševšić traži pomoć od Tegeltije u svom slučaju. Kada je Tegeltija otišao, Pandža od Aleševića traži novac za “potkivanje” ovog slučaja.

Tegeltija je svo vrijeme striktno odbijao da prizna bilo kakvu vlastitu umješanost u koruptivne radnje.

GERILA.info

The post Razvojni put Milana Tegeltije: Od prvog čovjeka BH pravosudja do Dodikovog savjetnika first appeared on Gerila.info.