Na snimku koji traje oko tri minute, čuje se kako Nemanja objašnjava da Srđan ima ozbiljan astmatični napad, te da je u veoma teškom stanju. Umjesto slanja medicinskog tima, radnik Hitne pomoći i zatim sama dispečerka savjetuju da ga neko dovede taksijem, navodeći da je “vjerovatno riječ o alergijskom bronhitisu”.

Na ročištu je svjedočio i Goran Njegovan, vlasnik kuće u kojoj su Cvijići stanovali. Njegovan je potvrdio da je Nemanja te noći došao na njegova vrata, rekavši da je njegovom bratu loše i da je već kontaktirao Hitnu pomoć, ali su mu savjetovali da zove taksi. Prema njegovom iskazu, Srđan je već bio bez svijesti kada su ga unosili u vozilo.

“Pratio sam ih svojim autom. Kada sam stigao do Hitne pomoći, sačekao sam zajedno s Nemanjom. Vidjeli smo kako Srđana prebacuju u vozilo Hitne pomoći, koje ga je odvezlo u Urgentni centar”, rekao je Njegovan. Tamo su ih, kako je naveo, informisali da je Srđan u veoma teškom stanju i da nije sigurno da je riječ samo o astmi. Ubrzo nakon toga, obaviješteni su da Srđan nije preživio.

Prema optužnici, Dragica A. je odbila da pošalje medicinski tim uprkos tome što je Nemanja precizno opisao simptome, dodajući da je riječ o drugoj uzastopnoj noći napada i da pacijentu lijek Ventolin ne pomaže. Dispečerka je, kako stoji u optužnici, uputila Nemanju da sam organizuje prevoz.

Srđan Cvijić je u Službu hitne pomoći stigao 50 minuta nakon ponoći, već bez znakova života. Smrt je potvrđena u 1:25 u Univerzitetskom kliničkom centru RS.

Branilac optužene, advokat Aleksandar Jokić, izjavio je da snimak potvrđuje da dispečerka nije izričito tražila da pacijent “pješači” do Hitne pomoći, niti je traženje taksija naišlo na protivljenje. Dodao je da se u pozivu ne pominje da je pacijent bio bez svijesti i da Nemanja nije izričito tražio slanje vozila.

“Dokazi govore jedno, a lične impresije drugo”, rekao je Jokić.

Iako odbrana insistira na proceduralnoj ispravnosti ponašanja dispečerke, Nemanja Cvijić je za Gerilu kratko prokomentarisao: “Meni je nevjerovatno da meni nije rečeno da prošetamo, da li od strane dispečerke, ili onog koji se prvi javio. Ali, u suštini, manje bitno. Odbrana kaže da su dokazi jedno, a lične impresije drugo. Mada nisam siguran koliko im dokazi idu u korist. Kažu da ne spominjem da je bio u nesvjesnom stanju – jer nije bio u nesvjesnom stanju tad. I da nisam izričito tražio vozilo, što ne znam ni kako bih prokomentarisao iskreno. Ne zovem ih da saznam tačno vrijeme.”

Naredno ročište zakazano je za 23. juni, kada se očekuje nastavak izvođenja dokaza i svjedočenja, koji bi mogli dati konačni odgovor na pitanje da li je smrt Srđana Cvijića bila tragičan splet okolnosti ili rezultat ozbiljnog propusta zdravstvenog sistema.

Gerila.info

The post Suđenje dispečerki zbog smrti Srđana Cvijića: Snimak otkriva detalje poziva Hitnoj pomoći first appeared on Gerila.info.

Taksista Predrag Bujić, svjedok koji je kobne večeri preko centrale „Eurotaksija“ primio poziv i prevezao onesviješćenog Srđana u Hitnu, opisao je dramatične trenutke kada su ga dočekali stanodavac i Nemanja Cvijić.

„Vidio sam zatim da on i još jedan mladić nose krupnijeg mlađeg čovjeka. Odmah sam izašao iz auta i pomogao da ga smjestimo na zadnje sjedište. Kako je to naselje u nizbrdici, bio mi je blokiran pogled i nisam mogao najbolje da vidim dok nisu prišli“, rekao je Bujić, dodavši da je do Hitne pomoći stigao za tri minuta, prošavši i kroz crveno svjetlo.

Bujić se prisjetio i trenutka kada je svirao ispred ulaza, pokušavajući privući pažnju medicinskog osoblja. Nakon što su Srđana iznijeli iz vozila, čuo je Nemanju kako viče zašto niko nije poslao Hitnu pomoć na njihovu adresu.

Na pitanje odbrane da li je uobičajeno da taksisti prevoze pacijente, odgovorio je da je taksista već 25 godina i da nije prvi put da noću prevozi takve pacijente.

Ljekar Aleksandar Stupar, koji je te noći radio u Službi hitne pomoći, opisao je da je Srđan Cvijić doveden bez znakova života – bez pulsa, disanja i modar. Reanimacija je odmah započeta.

Nakon što je Srđan Cvijić dobio blagi puls, stvorili su se uslovi za transport na Urgentni centar Univerzitetsko-kliničkog centra RS, ističe Stupar. Tamo ga je kolima Hitne pomoći prevezao medicinski tim, u kojem je i on bio.

„Nakon što smo se približili Urgentnom centru, pacijent je izgubio puls. Predali smo ga medicinskom timu i vratili se na dalju dužnost u Hitnu pomoć, gdje smo kasnije, u toku noći, čuli da je preminuo“, rekao je doktor Stupar.

Na pitanja tužilaštva o njegovom prethodnom iskazu datom policiji, odgovorio je da se ne sjeća svakog detalja i da „potpis liči na njegov“, što je izazvalo dodatna pitanja suda.

Podsjećamo, prema optužnici, Dragica A. je 29. septembra u 00:29 primila poziv Nemanje Cvijića, koji je prijavio da njegov brat ne može disati, da se guši, da mu Ventolin ne pomaže i da nije u stanju da hoda. Umjesto da postupi po uputstvima JZU „Dom zdravlja Banjaluka“ o trijaži pacijenata, dispečerka je predložila da „prošeta do Hitne“, a zatim i da „pozove taksi“.

Srđan je stigao u Hitnu pomoć u 00:50 bez svijesti i znakova života. Umro je u 1:25 na UKC-u.

Nemanja Cvijić, koji je prvog dana suđenja emotivno svjedočio o tome kako je sam pokušao pomoći bratu, izjavio je za Gerilu da je zadovoljan tokom ročišta.

“Današnje ročište prošlo je više manje uredno. Taksisti je trebalo malo da se prisjeti stvari, pošto ni sam nije znao zbog čega je dobio poziv na sud kao svjedok dok nije krenulo samo ročište, ali se sjetio većine stvari. Doktor je imao malo čudnije izjave, gdje se nije mogao sjetiti da li je u MUP-u davao izjavu kao svjedok, i nakon predočene potpisane izjave i uz pitanje da li je njegov potpis, govorio da “liči na njegov potpis”. Međutim i to sve je prošlo OK gledajući iz nekog mog ugla”, rekao je Nemanja Cvijić.

Od smrti Srđana Cvijića prošlo je više od četiri godine. Javnost se zgrozila kada je otkriveno da je dispečerka, umjesto slanja medicinskog tima, pacijentu predložila taksi. Reakcije su bile burne, a kazna koju je Dragica A. dobila – umanjenje plate za 20% tokom tri mjeseca – dočekana je s ogorčenjem.

Iako je porodica u početku naišla na zid šutnje, istraga je, uz podršku medija i javnosti, pokrenuta. Suđenje, koje je počelo krajem marta, donosi dugoočekivanu nadu u pravdu.

Nastavak suđenja zakazan je za 16. april. U međuvremenu, porodica Cvijić, zajedno s javnošću, čeka rasplet ovog procesa koji, kako ističu, ne smije završiti kao još jedna tragična fusnota, već kao početak ozbiljne reforme u zdravstvenom sistemu.

Gerila.info

The post Taksista i ljekar svjedočili o kobnoj noći: Suđenje dispečerki zbog smrti Srđana Cvijića first appeared on Gerila.info.

U svijetu prepunom političkih napetosti, Bosna i Hercegovina je još jednom u središtu međunarodnog pravnog razmatranja. Ovaj put, predmet pažnje je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji se suočava s tužbom zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, kojeg insititucije Republike Srpske ne priznaju, Kristijana Šmita. Uvijek podložna političkim igrama, BiH ponovno svjedoči kako pravni okvir zemlje postaje sve više usmjeren prema političkim interesima. Zbog toga smo se odlučili obratiti vještačkoj inteligenciji, odnosno modelu ChatGPT, kako bi se pokušala procijeniti mogućnost ishod presude koja čeka Dodika.

Na temelju analiziranih naslova u medijima i komentara pravnih stručnjaka, ChatGPT je napravio procjenu koja ukazuje na izuzetnu nesigurnost, no s određenim prednostima za jednu stranu.

Šanse za oslobađajuću presudu: 40-50%

Iako je pitanje poštovanja odluka visokog predstavnika postalo izvor dubokih političkih podjela, Dodik i njegov politički blok imaju značajnu podršku unutar Republike Srpske. Mnoge izjave političara i analitičara ukazuju na to da bi presuda mogla biti povoljna za Dodika, s obzirom na njegovu politiku prema centralnim institucijama BiH. Iako postoje pravni argumenti u korist poštovanja Šmitovih odluka, čini se da postoji snažan politički pritisak koji bi mogao omogućiti oslobađanje, posebno u kontekstu tvrdnji o nelegitimnosti visokog predstavnika.

Šanse za presudu kojom bi bio proglašen krivim: 50-60%

Iako politička dinamika može biti faktor u svakom postupku, pravni stručnjaci ipak ne ostavljaju puno prostora za izbjegavanje odgovornosti. Naime, u mnogim izjavama pravnika i analitičara, kao i u medijskim izvještajima, ističe se da postoje čvrsti pravni temelji koji podržavaju obvezu poštovanja odluka institucija BiH, uključujući one koje dolaze od visokog predstavnika. Uzimajući u obzir pravne norme koje nalažu poštivanje državnih institucija, presuda kojom bi Dodik bio proglašen krivim za nepoštovanje odluka visoko je vjerovatna. U konačnici, međunarodni pritisci i stavovi drugih država takođe bi mogli oblikovati ishod.

Međunarodni pritisci i sudbine političara

Politička odgovornost u BiH nije samo pitanje pravde, već i borbe za moć. Za Dodika, presuda ne znači samo pravni ishod, već može oblikovati njegovu budućnost na političkoj sceni. Dugogodišnji “šef” u Republici Srpskoj dugo se suočava s optužbama za jačanje separatističkih tendencija u Bosni i Hercegovini, a sve to u sklopu šireg međunarodnog konteksta koji uključuje odnose s EU i susjednim državama.

Što god bio ishod, presuda Miloradu Dodiku biće zasigurno još jedan od ključnih trenutaka u političkoj istoriji BiH. Sudbine političara, institucija i građana u ovoj zemlji uvijek su bile podložne ne samo zakonima, već i političkim kalkulacijama koje oblikuju budućnost države.

Gerila

The post Evo kako vještačka inteligencija procjenjuje ishod presude Miloradu Dodiku pred Sudom BiH first appeared on Gerila.info.

Tužilaštvo BiH zatražilo je kaznu blisku maksimalnoj, uz zabranu političkog djelovanja u trajanju od 10 godina, dok su i Dodikova i Lukičeva odbrana insistirale na oslobađajućoj presudi.

Tužilac Nedim Ćosić je predložio da izrečena sankcija bude bliže maksimalnoj nego minimalnoj zaprijećenoj kazni, a za krivično djelo koje im se stavlja na teret može se izreći kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Takođe je predložena i mjera prestanka obavljanja trenutnih funkcija.

Nakon završnog ročišta, predsjednik RS-a Milorad Dodik obratio se medijima, nazvavši cijeli proces “politički motivisanom farsom”.

Dodik: Presuda bi mogla biti “smrtni udarac za BiH”

“Dokazano je da mi nismo srušili Ustav jer Ustav Republike Srpske nije u suprotnosti sa Ustavom BiH. Ovo je politička odluka, motivisana poltronstvom tužioca. Umjesto da gone lažnog Šmita, gone nas. Velika odgovornost sada je na Sudu BiH”, izjavio je Dodik.

On je dodao da bi eventualna osuđujuća presuda bila “smrtni udarac za BiH” i pozvao Sud BiH da donese odluku “u skladu s Ustavom”.

Advokat Milorada Dodika, Goran Bubić, u završnoj riječi tvrdio je da je postupak protiv njegovog klijenta pravno neutemeljen. Pozvao se na izvještaj Savjeta sigurnosti UN-a, prema kojem, kako tvrdi, visoki predstavnik Kristijan Šmit nije legalno imenovan. Bubić je takođe ocijenio da je proces politički motivisan s ciljem “eliminacije Dodika sa političke scene”.

Dodikov branilac je iznoseći završnu riječ zatražio oslobađajuću presudu, navodeći da radnje njegovog branjenika nisu izazvale posljedicu.

Zanimljivo je da je Bubić rekao da su “na svijest Dodika uticali njegovi savjetnici” i da je on “bio u neotklonjivoj zabludi” i dodao da je Dodik “samo poštovao Ustav RS”.

Bubić je naglasio i da je u vrijeme Dodikovog potpisivanja ukaza, zakon koji je Kristijan Šmit nametnuo, zapravio nije bio stupio na snagu.

Sutkinja Sena Uzunović nekoliko puta je opomenula Bubića zbog, kako je navela, političkih konotacija u njegovom izlaganju.

Sastanci u Banjaluci: Politička podjela u RS-u

Uoči presude, večeras se u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Banjaluci održava sastanak predstavnika Vlade sa svim gradonačelnicima i načelnicima lokalnih zajednica, na kojem se raspravljalo o političkim i bezbjednosnim implikacijama slučaja Dodik-Lukić.

Međutim, predstavnici Srpske demokratske stranke (SDS) bojkotovali su ovaj sastanak, iznijevši prijedlog da Dodik podnese ostavku prije izricanja presude.

“Ako se Dodik ne povuče, onda je napravio dogovor sa strancima da uruši Republiku Srpsku”, izjavio je Marinko Božović, načelnik opštine Istočna Ilidža i predstavnik SDS-a.

Ipak, Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, došao je na večerašnji sastanak u Vladu RS.

Presuda s dalekosežnim posljedicama

Presuda Miloradu Dodiku mogla bi imati značajne političke posljedice, ne samo za Republiku Srpsku, već i za širu političku stabilnost u Bosni i Hercegovini. Odluka Suda BiH mogla bi uticati na odnose između vlasti u RS-u i međunarodne zajednice, kao i na političku dinamiku u zemlji.

Svi pogledi sada su uprti u 26. februar, kada će Sud BiH donijeti odluku u ovom visoko politizovanom slučaju.

Predsjedniku RS Miloradu Dodiku i direktoru Službenog glasnika RS Mladenu Lukiću proces je počeo prije godinu dana, u ferbuaru prošle godine, nakon potvrđene optužnice da su od 1. do 9. jula 2023.godine, svjesni i znajući da je visoki predstavnik donio odluku kojom se spriječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine.

Šmit je tada donio i odluku kojom se spriječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, a Dodik i Lukić su optuženi da su preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Gerila

The post Presuda Dodiku i Lukiću zakazana za 26. februar: Političke tenzije uoči odluke Suda BiH first appeared on Gerila.info.

Međutim, ovdje je suština da je Nešić u državnom zatvoru u Vojkovićima, a ne u Ministarstvu sigurnosti BiH ili recimo kući.

To znači da Nešić i dalje prima platu, istina ne punu, ali, kako saznaje ovaj portal, umanjenu za decembar.

Prema istim informacijama, Nešić je za decembar “dostavio” doznake i pisano bolovanje. Zašto i kako je sada, ako je utvrđeno da je ministar Nešić uhapšen i pritvoren zbog sumnje na korupciju ali i pokrenuta inicijativa i za njegovu smjenu, bilo ko dozvolio članovima njegovog kabineta da očito krše zakonske procedure.

Jer, stvar je jasna, naredba Suda i Tužilaštva, koju Ministarstvo sigurnosti mora imati jasan je pokazatelj da se Nešiću u šiht liste ne smije pisati da se nalazi na bolovanju, bez obzira što je nakon hapšenje bio hospitalizovan na KCUS-u zbog problema s visokim pristiskom. Po zakonu, sve dok ne bude smijenjen ili ne podnese ostavku, Nešić može primati samo “suhu” plaću. Upitno je, može li i to i do kada. Sagovornici Raporta tvrde da hapšenjem trajno spriječen da obavlja dužnost i da ne smije ni marku dobiti iz budžeta.

Nešiću je podsjetimo, dan pred ročište pozlilo, a zatim je poslije postupka u Sudu, gdje razmatran prijedlog za pritvor prebačen u KCUS na kojem se zadržao do 31.decembra. Novu godinu je dočekao u Vojkovićima, gdje se i nalazi.

Nešića Tužilaštvo, zajedno s uhapšenim Mladenom Lučićem, vlasnikom firme “Legend” i Milanom Dakićem, direktorom “Puteva RS”. Sumnjiče se za korupciju i primanje mita. Tužilaštvo tvrdi da je Nešić primio preko milion KM mita od direktora firme “Romanijaputevi” Mirka Pandurevića.

The post Samo u BiH: Uhapšeni ministar Nešić se vodi na bolovanju, “dostavio” doznake da je bolestan first appeared on Gerila.info.

Mjesecima se u Sarajevu, pred Sudom BiH, okupljaju poslanici, direktori i njihovi zamjenici, predsjednici gradskih i opštinskih odbora, ministri u Vladi Srpske i Savjetu ministara BiH i na taj način pokazuju podršku stranačkom šefu. Ali, odlazak „vrha“ UKC-a je ipak, kako kažu naši sagovornici, „nešto drugo“.

“Za mene je ovo neshvatljiv stepen poltronstva funkcionera koji su spremni da potpuno zapostave institucije koje predstavljaju da bi podržavali stranačkog šefa. Ovo je zloupotreba ljekara. I ne samo ljekara. Vidjeli smo da na te skupove podrške idu i kompletna rukovodstva i zaposleni pojedinih lokalnih zajednica, ustanova, ministarstava i slično. Sve to pod izgovorom da se brani Republika Srpska”, kaže za Gerilu poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović.

Republika Srpska se, dodaje ona, brani u institucijama koje treba da budu jake, samostalne i to je posao zaposlenih u njima, a ne performansi pred sudom. Oni koji su danas otišli pred Sud BiH potpuno su, tvrdi ona, promašili smisao, jer „brane“ jednu instituciju, a ruše deset drugih.

“Direktor UKC, koji je i poslanik, danas bi trebao biti na sjednici Narodne skupštine Repubike Srpkse ili na UKC gdje je i te kako potreban, a on je otišao tamo gdje apsolutno ne treba i što može da prođe bez njega. Sud može bez ljekara, UKC ne može. Vjerujem da UKC radi, da su otišli ljudi koji nisu u smjenama. Bar se nadam da je tako, ali ne postoji nijedan razlog za njihov odlazak pred Sud BiH. Oni tamo nisu potrebni, ovdje jesu”, kazala je Vukomanović.

Dodik je stigao u Sud BiH u Sarajevu gdje je zakazan novi pretres zbog „nepoštovanja odluka Kristijana Šmita“. On je dočekan pjesmom „Ne može nam niko ništa“ koja je postala njegova svojevrsna politička himna. Aplauzom je dočekan i vršilac dužnosti direktora „Službenog glasnika Republike Srpske“ Miloš Lukić kojem se zajedno sa Dodikom sudi u istom predmetu, kao i advokati i pravni savjetnici u ovom procesu.

Branilac predsjednika Srpske advokat Goran Bubić rekao je da je za današnje ročište Tužilaštvo predložilo dva svjedoka umjesto jednog ranijeg koji navodno ne može pristupiti iz zdravstvenih razloga.

Poslanik Pokreta za pravdu i red Đorđe Vučinić za Gerilu kaže kako bi se iznenadio viješću da je neki ljekar priveden zbog korupcije i da je red čekanja za CT skraćen kako djeca ne bi čekala.

“Nisam siguran koliko se oni razumiju u pravo i interesuju za proces, ali sam siguran da bi oni išli i na sajam meda i vina, utakmicu, štraparijadu ili bilo kakvu manifestaciju ili događaj da im je tako rečeno, kao i u ovom slučaju. Ovo je samo jedan u nizu dokaza da su naše javne ustanove gotovo privatizovane i da su u neformalnom vlasništvu stranaka na vlasti”, kazao je Vučinić.

Gerila.info

The post Doktorima bitniji Dodik nego pacijenti first appeared on Gerila.info.

Dodikov advokat, Goran Bubić, zatražio je odgodu zbog službenih obaveza koje Dodik ima kao predsjednik Republike Srpske, navodeći pozive iz Izraela i Rusije kao ključne razloge. Odbrana je priložila poziv izraelskog ministra za dijasporu i borbu protiv antisemitizma, Amichaia Chiklija, te poziv savjetnika predsjednika Ruske Federacije, Antona Kobjakova, za učešće u Međunarodnom forumu “Ruska energetska sedmica” u Moskvi od 26. do 28. septembra.

U odgovoru na molbu, Sud BiH je podsjetio da je već uvažio Dodikovu molbu za odgodu ročišta zakazanog za 11. septembar ove godine, uz jasno isticanje da ubuduće neće usvajati molbe za odgodu ranije zakazanih ročišta u ovom predmetu.

Sud je u svojoj odluci naveo da dokumentacija koju je odbrana dostavila ne predstavlja objektivne razloge spriječenosti prvooptuženog Milorada Dodika, jer, kako proizilazi, pozivi nisu tekuće obaveze u okviru funkcije predsjednika Republike Srpske.

“Susret sa ministrom za dijasporu i borbu protiv antisemitizma u Vladi Izraela, kao i učešće u Međunarodnom forumu ‘Ruska energetska sedmica’, nisu obligatorne obaveze koje prvooptuženi ima u svojstvu predsjednika RS-a”, zaključuje Sud BiH.

Sud je takođe podsjetio na sve prethodne odgode u ovom predmetu, uključujući ročišta od 22. novembra 2023, 6. decembra 2023, 3. aprila 2024, 5. aprila 2024. i 11. septembra 2024. godine. U svim tim situacijama, Sud je uvažavao Dodikove obaveze u svojstvu predsjednika Republike Srpske, procjenjujući dostavljenu dokumentaciju u skladu sa obavezama propisanim Ustavom Republike Srpske.

Međutim, Sud je sada zauzeo stav da najnoviji razlozi za odgodu nisu u okviru tih ustavnih obaveza i da će se zakazana ročišta za 18. i 25. septembar, oba s početkom u 13 sati, održati.

Podsjećamo, u istom predmetu sudski proces se vodi i protiv Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske, zbog objavljivanja spornih zakona u Službenom glasniku Republike Srpske.

The post Sud BiH odbio Dodikovu molbu za odgodu ročišta: Suđenje se nastavlja first appeared on Gerila.info.

Krivične prijave je podnio Centar za humanu politiku koji ima sjedište baš u Doboju, gradu koji je u maju 2014. ostao bez 11 sugrađana, koji su stradali u poplavama koje su u jednom momentu imale katastrofalne razmjere te pričinile veliku materijalnu štetu.

“Treba da se utvrdi odgovornost na lokalu u Doboju ko je odgovoran za smrt 11 ljudi i za štetu od 172 miliona maraka. Tužilac zaboravio. Pa šta radi tužilac”, pita se prije 10 godina lider SNSD-a Milorad Dodik koji je i podnio prijavu protiv Petrovića.

Kada se tužilac napokon sjetio da ispita odgovornost i podigao nakon osam godina optužnicu protiv Petrovića i nekadašnjeg šefa Odsjeka civilne zaštite Milka Vidakovića, predsjednik Srpske mijenja priču.

„Poplave koje su zadesile Doboj 2014. godine bile su epskih razmjera, radilo se o hiljadugodišnjoj vodi, te se po tom pitanju nije moglo mnogo učiniti. Štab za vanredne situacije u Doboju preduzimao sve što je bilo u njihovoj nadležnosti i moći“, rekao je prije nekoliko dana Dodik na suđenju Petroviću, a slične izjave plasirala je i Cvijanovićeva.

Promjena stranačkog dresa

Novinar Goran Dakić nema dilemu. Do preokreta je, kaže, došlo isključivo zbog toga što je Petrović te 2014. godine bio SDS-ov gradonačelnik, a danas je poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kao i šef pomenute partije u Doboju.

„Tražiti u politici dosljednost isto je što i tražiti kašiku šećera u kili soli. Obren Petrović je bio legitimna politička meta dok je bio opozicija (ako je ikada to i bio), sada je legitimni politički saradnik koji za Cvijanovićevu i Dodika ima čistiju biografiju nego Majka Tereza. Kada političke neprijatelje ujedini kapital i kada oni zbog tog kapitala postanu prijatelji, možemo da pretpostavimo samo dvije stvari: o kolikom se kapitalu radi i o kakvim je karakterima riječ“, rekao je Dakić za Gerilu.

Inače, Petrović je pomenuti „prelet“ realizovao neposredno nakon opštih izbora 2018. godina, i SNSD-u „u miraz“ donio svoj poslanički mandat na nivou BiH, dva mandata u Narodnoj skupštini Srpske preko dvojice lojalnih saradnika Nebojše Marića i Danijela Jošića, kao i gotovo cjelokupan Gradski odbor SDS-a u Doboju.

Spajajući u jednu stranku Petrovićev ogranak SDS-a te SNSD koji su predvodili pokojni Uroš Gostić i današnja potpredsjednica stranke Sanja Vulić, Doboj i definitivno postaje „grad slučaj“ u kojem su, pored Zvornika, izborne prevare dostigle tragikomične razmjere.

Upravo je Vulićeva na izborima u oktobru 2020. godine “osvojila” nevjerovatnih 22.114 glasova a samo četiri mjeseca kasnije, na ponovljenom izjašnjavanju građana čak 17.000 manje. Do danas niko nije odgovarao za očigledne izborne mahinacije.

Predsjednik”ReStart Srpska” Stefan Blagić kaže za Gerilu da je svakome ko prati politiku unazad deset godina više nego jasno šta se desilo kada je riječ o odnosu Dodika i Cvijanovićeve prema Petroviću.

„Desilo se to da je Obren Petrović zamijenio politički dres. Ranije dok je bio u SDS-u, naravno, nije valjao, a sada kada je u SNSD-u, on valja. Ni Dodiku ni Željki nije problem da slasno pojedu sve ono što su pričali 2014. godine i da povrate ovu sadašnju priču koju govore na sudu. To je i očekivano, prevario se svako ko je mislio da će biti drugačije. Ali biće zanimljiv epilog čitave ove priče, odnosno da li će Obren na kraju ipak biti osuđen ili ne“, rekao je Blagić za naš portal.

Besramne laži

Inače, krivična prijava, pored Dodika i Cvijanovićeve, je podnesena i protiv postupajućeg okružnog javnog tužioca i sudskog vijeća zbog povrede zakona od strane sudije i tužioca u predmetu protiv bivšeg dobojskog gradonačelnika.

„U namjeri da zaštite optužene, solidarišu se sa odgovornima, promovišu neodgovornost i nekažnjivost, izbjegnu vlastitu odgovornost, ponize žrtve, oštećene i institucije kojima rukovode i utiču na odluku suda prijavljeni su dali lažni iskaz na neke od  okolnosti koji se razlikuje od činjeničnog stanja i njihovih izjava i postupanja od prije deset godina“, saopšteno je iz Centra za humanu politiku.

Kako se dalje navodi, prijavljeni predsjednik RS Milorad Dodik podnio je krivičnu prijavu 2014. godine na osnovu koje se vodi krivični postupak protiv bivšeg dobojskog gradonačelnika, a prilikom svjedočenja, tvrde, kompromitovao je svoju prijavu dajući lažni iskaz da je u vrijeme poplave 2014. godine štab za vanredne situacije u Doboju preduzimao sve u njihovoj nadležnosti i moći, da su preduzimane sve mjere zaštite ljudi i materijalnih sredstava, da je optuženi bio na terenu i da je bio stalno na vezi sa bivšim dobojskim gradonačelnikom.

„Prijavljena Željka Cvijanović prije deset godina kao predsjednik Vlade RS u vezi sa poplavom u Doboju izjavljivala je da sa gradskim vlastima nije bilo koordinacije i saradnje, da sistem zaštite i spasavanja nije funkcionisao, da je lokalni štab bio potopljen, da su tri ministra koordinisala rad sa policijom i da su djeca bila u školi kada je voda ulazila u grad, da bi na suđenju besramno lagala da je Doboj uradio sve što je bilo moguće, da su angažovana sva materijalno tehnička sredstva i ljudski resursi, da je pravovremeno donesena odluka o vanrednoj situaciji i da se angažovanje republičkog štaba ne može dovesti u vezu sa nepostupanjem gradskog štaba za vanredne situacije“, naglašeno je iz pomenutog Centra.

Postupajući javni tužilac i sudsko vijeće prijavljeni su zbog, kako se navodi, toga što nisu osporili status svjedoka i nekredibilna svjedočenja predsjednika RS i bivših predsjednika Vlade, ministra unutrašnjih poslova i načelnika opštine Šamac protiv kojih je Centar za humanu politiku kao odgovornih podnio krivičnu prijavu u junu 2014. godine po kojoj nadležna tužilaštva nisu postupala, što su propustili da postave potrebna pitanja ovim svjedocima kako bi se eliminisao učinak njihovog lažnog svjedočenja, što nisu preduzeli zakonom propisane mjere zbog davanja lažnog iskaza i što je suđenje pretvoreno u farsu sa predvidivim ishodom.

Operacija Petrovićevog spašavanja

Momir Dejanović, predsjednik pomenutog Centra za humanu politiku, u razgovoru za Gerilu ranije je detaljno govorio o dobojskim poplavama i Petrovićevoj odgovornosti.

„Postoji podijeljena odgovornost za poplavu 2014. godine lokalnih i entitetskih vlasti, zbog čega je Centar za humanu politiku u junu 2014. godine podnio krivičnu prijavu protiv direktora Voda Srpske, dobojskog gradonačelnika i drugih odgovornih u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Po ovoj krivičnoj prijavi tužilaštvo nije postupalo, kao što nije provjeravalo navode i provodilo istrage po desetini drugih osnovanih prijava koje smo podnosili. Optužnica protiv dobojskog gradonačelnika i šefa civilne zaštite zbog izazivanja opšte opasnosti i masovnog ubistva 11 Dobojlija podignuta je na osnovu krivične prijave tadašnjeg predsjednika RS, po kojoj je u 2014. godini postupala dobojska policija i podnijela izvještaj specijalnom tužilaštvu, koje je nečineći ništa nakon pet godina predmet proslijedilo dobojskom tužilaštvu, a koje je nakon tri godine bilo prinuđeno da podigne optužnicu“, rekao je za naš portal Dejanović.

Nakon podizanja optužnice, rekao je dalje Dejanović, počinje operacija spašavanja bivšeg dobojskog gradonačelnika, u kojoj pod uticajem optuženog i njegove odbrane dobojski okružni sud kukavički traži izuzeće nakon potvrđivanja optužnice, vrhovni sud dozvoljava izuzeće i predmet ustupa banjalučkom okružnom sudu, čije je sudsko vijeće imenovao predsjednik odjeljenja koji je oženjen sestrom bliskog saradnika bivšeg dobojskog gradonačelnika.

„Zbog navedenog, Centar za humanu politiku podnio je krivičnu prijavu i pritužbu disciplinskom tužiocu protiv više sudija Vrhovnog suda RS i okružnih sudova u Doboju i Banjaluci, od kojih najvjerovatnije neće biti ništa. Treba biti pošten i priznati da optužnice i sudskog postupka protiv bivšeg dobojskog gradonačelnika ne bi bilo da nije bilo krivične prijave tadašnjeg predsjednika RS, koji tada nisu bili u ljubavi. Teško se može očekivati da suđenje bude pošteno, imajući u vidu navedeno i koruptivni kapacitet optuženog, koji je spreman dati milion KM ili više za oslobađajuću ili presudu sa simboličnom kaznom“, rekao je naš sagovornik.

Istraga, optuživanje i suđenje odgovornih za poplave 2014. godine trebali su, tvrdi Dejanović, biti završeni do kraja 2015. godine da bi imali svoju zakonsku, kaznenu i preventivnu funkciju.

„Ovako, optuživanje i suđenje nakon devet ili deset godina od poplave samo manjem dijelu odgovornih, nedopustivo kašnjenje u podizanju optužnice, omogućavanje optuženim i neoptuženim da činjenjem i nečinjenjem nastave da nekažnjeno izazivaju opasnost od poplava, velika vjerovatnoća da će optuženi izbjeći zasluženu kaznu i poruka da neće biti ili će biti blago kaženjeni odgovorni za poplave, znače da bi se mogao ponoviti maj 2014. godine“, zaključio je naš sagovornik.

Gerila.info

The post Krivične protiv Dodika i Cvijanovićeve: Optužili Obrena prije 10 godina, danas ga brane first appeared on Gerila.info.

U Doboju je 15. maja 2014. godine stradalo 11 ljudi i pričinjena velika materijalna šteta. Petroviću i nekadašnjem šefu Civilne zaštite u Doboju Milku Vidakoviću sudi se za izazivanje opšte opasnosti, odnosno da su usljed propuštanja preduzimanja propisanih mjera i radnji u kritičnom vremenskom periodu, izazvali opasnost za život ljudi i imovinu većeg obima usljed čega su nastupile spomenute teške posljedice.

Dodik je na početku svjedočenja u banjalučkom sudu, podsjetio da je u kritično vrijeme takođe bio predsjednik RS, dok je tada premijerka bila Željka Cvijanović.

“To vrijeme niko ne može zaboraviti. Desile su se obilne i iznenadne padavine koje su izazvale opasnost za imovinu i ljude. Bila je to neubičajena kiša, a kasnije smo utvrdili da se radilo o hiljadugodišnjim padavinama”, kazao je Dodik.

Ispričao je kako je 14. maja otputovao u Beč, ali se odmah vratio zbog upozorenja i infomacija o poplavama koje je dobio iz MUP-a RS.

“U prvim trenucima informacije su bile stravične”, dodao je.

Naveo je i kako je imao informacije da je tadašnji načelnik gradskog štaba Obren Petrović na terenu i da se čini sve što se može učiniti na odbrani od poplava, te da se “preduzimaju sve mjere da se ljudi sklone i obezbijede, kao i da se zaštite postrojenja, škole, vrtići, elektro stanice…”.

Podvukao je da je bio u kontaktu sa svima, ali da sa bh. nivoa nisu dobijali informacije jer zajednički nivo nije imao kompetencije.

Dodik nije mogao precizirati da li je Doboj posjetio 15. ili 16. maja u jutarnjim satima, ali se sjetio da je grad bio potopljen, kao i da je stigao helikopterom jer su drumski putevi bili rizični.

“Sjeli smo u čamac i išli glavnom ulicom. Sjećam se da je u jednom trenutku jedan pripadnik MUP-a rekao -“Ispod nas je semafor i glavna raskrsnica”, ispričao je Dodik.

Naveo je kako su svjedočili stravičnim slikama, da je put prema Modriči bio poplavljen, a da su u jednom domaćinstvu u štali zatekli ugušenu svu stoku, dok je voda na nekim mjestima bila do drugog, trećeg sprata zgrade ili do potkrovlja kuće.

Upitan da uporedi trenutne padavine i situaciju, sa onom iz maja 2014. godine, Dodik je rekao:

“Ono je bilo nezapamćeno na ovim prostorima. Ovo sad je vježbalište naspram onoga”, izjavio je Dodik.

Ocijenio je i kako je bilo vidljivo povjerenje ljudi u opštinske i republičke organe vlasti, te da je postojala velika solidarnost među ljudima u zoni ugroženosti.

U Okružnom sudu Banjaluka danas je svjedočio i bivši ministar unutrašnjih poslova RS Radislav Jovičić koji je kazao kako je 15. maja ujutro održana sjednica Vlade RS na kojoj ih je premijerka Željka Cvijanović upoznala sa dopisom iz Doboja.

“Gradski štab za vanredne situacije je apelovao da im se pomogne jer ono što se dešava prevazilazi njihove mogućnosti da se sami odbrane”, istakao je Jovičić i dodao kako je odmah nakon toga otišao u Doboj.

Naveo je kako je stigao helikopterom, ali da nisu imali prostora gdje da se spuste, pa su se prizemljili kod Željezničke stanice u Doboju. S obzirom da je Jovičič doktor bezbjednosnih nauka, pojasnio je da se u zvaničnoj terminologiji katastrofa definiše kao “nepogoda koja svojom jačinom, snagom i nepredvidivošću prevazilazi mogućnost gradskih i republičkih organa da se odupru”, te naveo kako se upravo to desilo u Doboju, Šamcu i još nekim opštinama.

Naveo je i kako su u Doboju građani upozoravani megafonima, ali da je bilo i onih koji nisu htjeli da napuste domove, te sa stanovišta struke podvukao da se radilo i hiljadugodišnjim kišama.

“Ne bih volio da sam bio na mjestu gradonačelnika u tom trenutku. Kažu da uvijek može bolje, ja msilim da je moglo i gore”, izjavio je Jovičić.

U sudu je svjedočio i penzionisani meteorolog i bivši pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS Igor Kovačić. Govorio je o prognozama za RS za kritične dane od 13. do 15. maja, u kojima je, između ostalog, jedan dan postojalo upozorenje na obilnije padavine od 20 do30 litara za regiju gdje je Doboj, ali to nije bilo drastično i zabrinjavajuće.

“Na osnovu toga se ne može zaključiti da će doći do takvih poplava u Doboju”, kazao je Kovačić na pitanje odbrane, te naveo kako je, ako se uzme period od sredine aprila do 17. maja, to bio prosjek padavina za 500 godina.

Mondo

The post Milorad Dodik svjedočio na suđenju Obrenu Petroviću zbog fatalnih poplava u Doboju iz 2014.godine first appeared on Gerila.info.

Napominje se da je civilni sektor, odnosno organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) kritikovala nedostatak napretka u procesuiranju ratnih zločina, kao i priznavanju žrtava i obeštećenju.

Izvjesno je da se to ime, između ostalog, pominje i zbog činjenice da suđenje Pekoviću, koje je počelo u junu 2022. godine, nije daleko odmaklo. Prije 22. aprila, kada je održan glavni pretres, i Pekoviću dodjeljen advokat po službenoj dužnosti, jedanaest mjeseci nije održano nijedno ročište, u najvećem broju slučajeva zbog bolesti njegovog branioca. Iz nevladinih organizacija upozoravaju da, zbog odugovlačenja procesa koji se pred crnogorskim pravosuđem vodi protiv Pekovića, postoji opasnost od bjekstva, jer u oktobru ističu mjere pritvora koje su mu određene.

Organizacija TRIAL International iz Sarajeva ovaj proces prati od početka i pruža pravnu podršku oštećenoj. Mjera pritvora Pekoviću, kako objašnjava Ajna Mahmić iz te organizacije, određena je i zbog bojazni da bi optuženi mogao bjekstvom izbjeći procesuiranje za zločine koji mu se stavljaju na teret.

Jednako tako, dodaje ona, osnovano je sumnjati i sada da bi optuženi iskoristio ovu pogodnost ukoliko bi mu bila ostavljena. U tom slučaju, kaže Mahmić, ne samo da bi optuženi izbjegao sankciju, a time pravda ne bi bila zadovoljena, nego bi i crnogorsko pravosuđe pokazalo nespremnost za potpuni proces suočavanja s ratnom prošlošću kroz efikasno procesuiranje ratnih zločinaca.

“Ne ulazeći u prirodu zdravstvenog stanja kolege, razlozi za odlaganje bi se mogli smatrati strategijom odbrane, kao pokušaj da proces održe aktivnim, bez presude, do 21. oktobra ove godine, kada po sili zakona, ukoliko se do tada ne donese presuda, okrivljeni mora biti pušten na slobodu”, vjeruje i Dalibor Tomović, punomoćnik zaštićene svjedokinje za čije se silovanje tokom rata u Bosni i Hercegovini Peković tereti.

Pedesetčetvorogodišnji Peković uhapšen je u oktobru 2021. godine u Danilovgradu, gdje je i živio. Rođen kao Ćurčić u Plužinama u Crnoj Gori na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), promijenio je prezime. Razlog za to nije poznat. Postupak protiv njega kao Slobodana Čurčića, zbog ubistva civila i ratnog zločina silovanja prvobitno je vodilo bosanskohercegovačko pravosuđe.

Optužnica Višeg suda u Podgorici tereti ga da je u junu 1992. godine sa drugim vojnicima Vojske Republike Srpske (VRS) učestvovao u oružanom napadu na selo Hum kraj Foče, gdje je automatskim oružjem ubio Eminu i Muju Šabanović, nakon čega su njihova tijela zapaljena u kući Muje Šabanovića. Peković je optužen i da je, sa još nekoliko uniformisanih osoba, u septembru iste godine došao u sportsku dvoranu “Partizan” u Foči gdje su bile zatočene žene i djeca i pod izgovorom da je došao da je spasi, izveo zaštićenu svjedokinju, njenu maloljetnu kćerku i još nekoliko osoba, odveo u stan koji se nalazio u blizini Stanice javne bezbijednosti u Foči gdje se već nalazila grupa vojnika. Uveo je u jednu od soba, gdje se nalazila još jedna naoružana muška osoba i silovao je.

Ročište nakon jedanaest mjeseci

Suđenje Slobodanu Pekoviću, nakon jedanaest mjeseci nastavljeno je u aprilu ove godine.  Ročište glavne rasprave održano je još krajem maja prošle godine, a suđenje je od tada, kako je saopšteno iz Akcije za ljudska prava, odlagano pet puta. Tri puta zbog odsustva branioca, jednom zbog odsustva člana sudijskog vijeća i jednom zbog nemogućnosti Suda BiH da obezbijedi saslušanje svjedoka. Kako se svjedoci nalaze u BiH, zbog ekonomičnosti postupka, njihovo saslušanje sprovodi se putem video linka, naveli su iz HRA.

Bez obzira što je odlaganja ročista u samo jednom slučaju došlo zbog nemogućnosti bosanskohercegovačkog Suda da obezbijedi saslušanje svjedoka, neki mediji u Bosni i Hercegovini prenijeli su da je to razlog zbog kojeg postoji mogućnost da se Peković uskoro nađe na slobodi, zanemarujući razloge zbog kojih je ročište ranije odlagano.

Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić je zbog učestalog odlaganja zahtjevala vještačenje medicinske dokumentacije branioca, da bi se ocijenilo hoće li biti u stanju da u skorijem periodu prati tok suđenja. Odlukom predsjednika Višeg suda u Podgorici, Pekoviću je dodjeljen i advokat po službenoj dužnosti, koji će nastaviti da postupa zajedno sa njegovim izabranim advokatom.

Pravni zastupnik zaštićene svjedokinje Dalibor Tomović podsjeća da je Sud u Podgorici zbog jednog odlaganja kaznio Pekovićevog branioca, jer nije dostavio opravdanje za izostanak zbog zdravstvenih razloga i pozdravlja odluku da mu se dodjeli advokat po službenoj dužnosti.

“Moje mišljenje je da je ova poslednja odluka suda uz zakazivanje više ročišta u toku jednog mjeseca, a ne jednog u mjesec dana jedini način da se spriječi odlaganje pretresa”, kaže on.

Međutim, napominje Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava, koja od početka procesa u Crnoj Gori prati suđenje, time se rješava samo jedna strana problema. U daljem toku postupka je, kaže, neophodno obezbijediti i bržu i blagovremeniju saradnju između sudova u Crnoj Gori i BiH, kako bi se sva predstojeća saslušanja svjedoka sprovela bez nepotrebnog odugovlačenja, uslovljenog tehničkim razlozima.

Na posljednjem ročištu Slobodanu Pekoviću, odbrana je zahtjevala ukidanje pritvora pozivajući se na standard Evropskog suda za ljudska prava “da pritvorski osnov slabi protokom vremena”, zaključivši da je u ovom predmetu “praktično nestao”, jer se Peković u pritvoru nalazi već dvije godine i šest mjeseci. Kao dodatne razloge naveli su i loše zdravstveno stanje okrivljenog, koji je u međuvremenu, u zatvoru pretrpio dva srčana udara i operaciju, i čije srce sada “funkcioniše samo 10 odsto”. Predlog za ukidanje pritvora je odbijen, jer prema mišljenju Suda, razlozi zbog kojih je određen i dalje postoje – opasnost od bjekstva i visina zaprijećene kazne.

Prvi slučaj ratnog silovanja pred crnogorskim pravosuđem

Suđenje Slobodanu Pekoviću za ratni zločin silovanja prvo je takvo pred sudovima u Crnoj Gori. Zbog toga, Bojana Malović iz HRA vjeruje da je riječ o strateški važnom slučaju za tu državu, jer prvi put procesuira seksualno nasilje u kome žrtva ima status zaštićenog svjedoka. Procesuiranje tog slučaja, kaže ona, trebalo bi da bude što bolji primjer takvog suđenja za buduće slične predmete kojih ima, sudeći po dokumentaciji koju je Crna Gora već dobila od Rezidualnog mehanizma Haškog tribunala.

“Kada žrtve uvide da se ovakav slučaj procesuira s ozbiljnošću, odlučnošću i da se u Crnoj Gori osigurava pravda, to ih može samo ohrabriti da pristanu da učestvuju u tim postupcima”, dodaje Malović.

U tom smislu, kako objašnjava, pored zaštitnih garancija u vidu svjedočenja pod pseudonimom, putem video linka, bez vidiljivih fizičkih karakteristika uz izmijenjen glas, sud bi morao da povede računa i o dosuđivanju imovinsko pravnog zahtjeva žrtavama u krivičnom postupku. Na taj način bi se, navodi Malović, spriječila njihova retraumatizacija u parničnom postupku, ali i otkrivanje njihovog identiteta.

“U predmetu Slobodana Pekovića, takav zahtjev je postavljen. Stvaranje takvog osjećaja podrške i zaštite može smanjiti strah od dalje traumatizacije i stigmatizacije”, podsjeća ona.

Da je crnogorsko pravosuđe spremno da procesuira slučajeve ratnih zločina, pa i ratnog zločina silovanje, smatra specijalna državna tužiteljka Tanja Čolan Deretić. Predmet Peković je, kaže, značajan, jer je zaštićeni svjedok postavio imovinsko pravni zahtjev. “U konkretnom slučaju očekujemo da sud odluči o istom, kako oštećenu ne bi uputio na parnicu i time je eventualno izložio otkrivanju identiteta”, dodaje Čolan Deretić.

Iskustvo i suda i tužilaštva u predmetima ratnog seksualnog nasilja igra veliku ulogu, smatra Bojana Malović iz HRA. Ono, kako objašnjava, poboljšava osjećaj za vođenje osjetljivih postupaka, doprinosi sprečavanju sekundarne viktimizacije, koja je nerijetko uzrokovana pitanjima odbrane, ali i atmosferi koja je lišena društvene stigme, a koja dodatno produbljuje osjećaj poniženja i degradiranosti kod žrtve.

“Nedostatak iskustva crnogorskog pravosuđa u ovakvim predmetima može biti nadoknađen profesionalnim postupanjem koje se od njih očekuje i koje sve žrtve zaslužuju”, podsjeća ona.

U organizaciji TRIAL International iz Sarajeva znaju da do napretka u procesuiranju ratnih zločina i svim segmentima koji su važni za potpuno ostvarenje krivične pravde dolazi s godinama razvoja prakse unutar pravosudnih institucija.

„Svjesni potrebe za razmjenom znanja i iskustava bh. i crnogorskog pravosuđa, još 2021. godine organizacija TRIAL International je, u partnerstvu s Akcijom za ljudska prava, aktivno radila na umrežavanju pravosudnih institucija ove dvije zemlje. Saradnja se nastavila sve do danas stoga su kapaciteti i iskustva bh. pravosuđa proizašli kroz višedecenijski rad na procesuiranju ratnih zločina, bili na raspolaganju crnogorskom pravosuđu“, kaže Ajna Mahmić iz ove organizacije.

Značaj uspješnog procesuiranja konkretnog predmeta, dodaje ona, može se posmatrati i kroz kriterije koje Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u EU mora ispuniti, među njima i zahtjeve Evropske komisije koji se odnose na poduzimanje koraka ka procesuiranju ratnih zločina koje su počinili crnogorski državljani, te pojačanu saradnju s regionalnim pravosuđem.

Na jačanje saradnje sa regionalnim pravosuđem poziva i pravni zastupnik zaštićene svjedokinje u slučaju Peković, advokat Dalibor Tomović, uz podsjećanje da je ovakav slučaj novina za crnogorski pravosudni sistem, jer je riječ o prvom takvom predmetu koji je formiran za ovakvu vrstu teške povrede humanitarnog prava.

“Dodatno u postupku su i zaštićeni svjedoci, kao dio dokazne građe, što predstavlja poseban izazov za sudsko vijeće. Bez namjere da se ugrozi presumpcija nevinosti okrivljenog, ukazujem da je za ovaj zločin već u Sudu BiH osuđen Jasko Gazdić na 17 godina zatvora. Upravo iskustva sudova u BiH i sudska praksa, mogu biti od velike pomoći našim sudovima u ovakvim predmetima”, objašnjava on.

Ajna Mahmić iz TRIAL-a kaže kako ovaj slučaj predstavlja važnu prekretnicu budući da se radi o prvom predmetu ratnog seksualnog nasilja počinjenog u BiH koji će biti procesuiran u Crnoj Gori.

„Obzirom da je ovaj predmet presedan, adekvatno postupanje u predmetu i donošenje presude zasnovane na načelima pravičnosti, vladavine prava i nepristrasnosti je od ključnog značaja za zadovoljenje pravde ne samo oštećenih u ovom predmetu nego svih narednih koji se mogu naći pred pravosuđem Crne Gore“, dodaje ona.

Slučaj pred bosanskohercegovačkim pravosuđem

Od potvrđivanja optužnice pred Sudom BiH do ustupanja predmeta i početka krivičnog postupka u Crnoj Gori prošle su tri godine.

Optužnica bh. pravosuđa, tada Slobodana Čurčića, danas Pekovića, tereti da je kao bivši pripadnik Vojske Republike Srpske na području Foče usmrtio dvoje civila bošnjačke nacionalnosti i silovao jednu žensku osobu, pred Sudom BiH potvrđena je u februaru 2019. godine. Tužilaštvo BiH, tada je najavilo da će navode optužnice dokazivati pozivanjem 13 svjedoka i stručnih vještaka i prilaganjem oko 50 materijalnih dokaza.

Na više pitanja o procesu protiv Pekovića pred bosanskohercegovačkim pravosuđem, iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine u nekoliko rečenica odgovaraju, ne navodeći detalje o procesu u BiH.

“Predmet protiv navedenog optuženog, nakon odluke Suda BiH, a u skladu s protokolom o saradnji i pozitivnim propisima, ustupljen je pravosuđu Crne Gore, jer se optuženik nalazi na području te države, te na drugi način ne bi bilo moguće vođenje postupka. Nakon što je predmet ustupljen, Tužilaštvo BiH je informisano da je optužnica podignuta i potvrđena od strane pravosuđa Crne Gore i da je postupak počeo”, naveo je glasogovornik Tužilaštva Bosne i Hercegovine Boris Grubešić.

Pravni zastupnik zaštićene svjedokinje Dalibor Tomović kaže da je predmet ustupljen u oktobru 2021. godine Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore

Na pitanje da li je tri godine od potvrđivanja optužnice pred Sudom BiH do potvrđivanja optužnice i početka suđenja u Crnoj Gori predug rok, advokat Tomović kaže da je to pitanje, za pravosudne organe kako BiH, tako i Crne Gore.

“Toliki protok vremena nije opravdan, a najvjerovatnije je uslovljen praksom u BiH da se uslovi za ustupanje predmeta Crnoj Gori stiču tek kada se uredno obaviješteni optuženi iz neopravdanih razloga ne pojavi na zakazanom suđenju. Takav stav predstavlja problem i u drugim predmetima protiv crnogorskih državljana, koji se vode u BiH, jer se procesuiranje nepotrebno odugovlači”, kaže Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava.

TRIAL International je od samog početka pružao pravnu podršku preživjeloj ratnog seksualnog nasilja, na dugom putu borbe protiv nekažnjivosti, uključujući komunikaciju sa Tužilaštvom BiH koje je vodilo istragu u njenom predmetu. Optužnica je podignuta 2018. godine. Kako se osumnjičeni nije nalazio u BiH, izdata je Interpolova „crvena potjernica“za njegovo hapšenje, te je konačno uhapšen u Crnoj Gori.

Spacijalna državna tužiteljka za ratne zločine Crne Gore Tanja Čolan Deretić podsjeća da je Sud BiH u julu 2021. godine uputio zamolnicu nadležnom organu u Crnoj Gori za pružanje međunarodne pravne pomoći, ustupanje i preuzimanje krivičnog gonjenja optuženog.

Crnogorsko pravosuđe ovaj je predmet preuzelo od bosanskohercegovačkog putem mehanizma međunarodne pravne pomoći. Ajna Mahmić iz organizacije TRIAL kaže da je pravosudna saradnja između država u suzbijanju kriminaliteta vrlo značajno područje u sveukupnim međunarodnim odnosima.

„Iako, nažalost, nije ustaljena praksa da zemlje regiona, ali i druge, izručuju svoje državljane u BiH ili ih sami procesuiraju za ratne zločine, u konkretnom slučaju saradnja ove dvije države je primjenom ovog instituta dovela do prvog hapšenja tada osumnjičenog lica, a kasnije i do potvrđivanja optužnice i trenutnog procesuiranja optuženog lica“, dodaje ona.

Podsjeća da pravosudne institucije u BiH nisu okončale procesuiranje predmeta ratnih zločina do kraja 2023. godine što je bio krajnji rok koji su vlasti same zacrtale u Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, a jedan od osnovnih razloga je manjak regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zločina.

„Pravda mora biti zadovoljena, bez obzira na vrijeme koje je proteklo od kada je zločin počinjen a saradnja tužilaštava na Balkanu je ključna za procesuiranje većeg broja počinilaca ratnih zločina počinjenih u BiH, budući da su se mnogi od njih odselili u susjedne zemlje u pokušaju da izbjegnu pravdu“, objašnjava Mahmić.

S druge strane u Akciji za ljudska prava navode da je u posljednje tri decenije pred crnogorskim sudovima završeno sedam krivičnih postupaka za ratne zločine izvršene tokom ratova devedesetih na području bivše Jugoslavije.

“U tim predmetima 70 posto optuženih je oslobođeno svake krivice, što zbog loše sprovedenih istraga, pogrešne primjene međunarodnog humanitarnog i domaćeg krivičnog prava, nedostatka regionalne saradnje, ali i nedostatka političke volje da se istinski pozabavimo ratnim zločinima”, kaže Malović.

S obzirom na teret prošlih neuspjeha u suočavanju s ratnim zločinima, novi Vrhovni državni tužilac Crne Gore je, podsjeća ona, u postupku izbora obećao da će obezbijediti profesionalno procesuiranje, a to isto očekuje i međunarodna zajednica, posebno Evropska unija.

“Važnije od svega od Crne Gore to očekuju žrtve koje se sve ove godine bore za pravdu”, zaključuje Malović.

Marija Arnautović

The post Slučaj Peković bi mogao pokazati spremnost vlasti i pravosuđa u Crnoj Gori da se adekvatno suoči sa ratnom prošlošću u regiji first appeared on Gerila.info.