Posebnu težinu ovoj odluci daje činjenica da se uglavnom radi upravo o biračkim mjestima na kojima je kandidat SNSD-a Siniša Karan ostvario značajnu prednost. Razlika između Karana i drugoplasiranog kandidata Branka Blanuše je 9.577 glasova, a broj nepravilnih glasova na biralištima koji su obuhvaćeni predlogom o ponavljanju izbora je 15.822 glasa. To znači da bi ponovno brojanje moglo napraviti razliku u smislu konačnog pobjednika izbora.

Za ovakvu odluku glasalo je pet članova Komisije, dok je protiv bila Irena Hadžiabdić, dok jedan član nije prisustvovao sjednici. Odluka, međutim, još nije pravosnažna i na nju je moguće uložiti žalbu, nakon čega će konačnu riječ imati Sud BiH.

Prema obrazloženju koje je na sjednici iznio izvjestilac CIK-a Mišo Krstović, Komisija je postupala i po prigovorima i po službenoj dužnosti. Analizirani su zapisnici biračkih odbora, Centralni birački spisak, kao i potpisi pribavljeni od IDDEEA-e, kako bi se mogli upoređivati sa potpisima birača na terenu. Rezultati tih provjera pokazali su, kako je navedeno, “nezakonite radnje i krivotvorenje potpisa”, ali i ozbiljne propuste u radu biračkih odbora.

Utvrđeno je da su na pojedinim biračkim mjestima glasovi jednom kandidatu dodavani, a drugom oduzimani, da je manipulirano potpisima birača, te da je najmanje 908 osoba glasalo bez ijednog važećeg ličnog dokumenta. U internim analizama CIK-a pominje se i veći broj – više od 2.000 takvih slučajeva – ali je Komisija u konačnoj odluci obuhvatila samo ona biračka mjesta za koja su nepravilnosti nedvosmisleno dokazane.

Biračka mjesta na kojima će se izbori ponoviti nalaze se, između ostalog, u Prijedoru, Laktašima, Banjoj Luci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći i Milićima. Ponavljanje izbora određeno je i na jednom biračkom mjestu u Brčko distriktu, jer je izgubljen izvod iz Centralnog biračkog spiska.

Posebnu težinu ovoj odluci daje činjenica da se radi upravo o biračkim mjestima na kojima je kandidat SNSD-a Siniša Karan ostvario značajnu prednost.

Prema podacima koje je iznio član CIK-a Željko Bakalar, zbirna razlika u korist Karana na ovih 136 biračkih mjesta iznosi oko 15.800 glasova, dok je ukupna razlika između dva kandidata, prema ranije utvrđenim rezultatima, svega oko 9.500 glasova.

“Jasno i nedvosmisleno je da ova razlika može bitno uticati na izborni rezultat”, rekao je Bakalar, podsjetivši da je CIK i ranije u sličnim situacijama posezao za mjerom ponavljanja izbora.

Članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina podržala je odluku navodeći da je zasnovana na “pravilno utvrđenom činjeničnom stanju”. Istakla je da su u postupku identifikovane očigledne krivotvorine koje su, kako je rekla, “vidljive i laiku golim okom”, ali i prikrivene manipulacije. Prema njenim riječima, na istim biračkim mjestima zabilježeni su i falsifikovani potpisi i dodavanje glasova, što, smatra, ostavlja malo prostora za drugačiju odluku.

Suprotno tome, Irena Hadžiabdić upozorila je da se ponavljanje izbora odnosi na preširok broj biračkih mjesta i izbornih jedinica, te da istraga, po njenom mišljenju, nije do kraja provedena. Smatra da se trebalo striktno držati rezultata grafoloških vještačenja i ponoviti izbore na manjem broju biračkih mjesta – ukupno 108, u osam izbornih jedinica.

Većina članova CIK-a, međutim, pozvala se i na ranija pravna shvatanja Suda BiH, prema kojima se nepravilnosti poput glasanja bez važećih dokumenata ne mogu sanirati ponovnim brojanjem, već isključivo ponavljanjem izbora. Upravo taj argument bio je presudan da se prevagne u korist šireg obuhvata poništavanja.

Prema do sada utvrđenim rezultatima prijevremenih izbora održanih 23. novembra, Siniša Karan osvojio je 222.182 glasa, dok je opozicioni kandidat Branko Blanuša dobio 212.605 glasova. Odluka CIK-a o poništavanju izbora na 136 biračkih mjesta automatski prolongira potvrđivanje konačnih rezultata, a politička neizvjesnost ostaje da visi nad Republikom Srpskom – barem dok se ne okonča žalbeni postupak.

Na istoj sjednici CIK je donio i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za načelnika opštine Vareš, na kojima će učestvovati kandidati HDS-a, HDZ-a BiH, SDA, SBiH, kao i jedan nezavisni kandidat.

GERILA

The post CIK poništio izbore za predsjednika RS na 136 biračkih mjesta: Da li se predsjednička trka Blanuše i Karana nastavlja? first appeared on Gerila.info.

Prema izvorima našeg portala, na sjednici vijeća troje sudija, koja je održana 24.novembra, odbačen je  prijedlog Centralne izborne komisije BiH, da Sud po službenoj dužnosti pokrene vanparnični postupak za brisanje Milorada Dodika kao lica ovlaštenog za zastupanje SNSD-a iz registra političkih organizacija koji vodi ovaj sud

“Doneseno je Rješenje pod brojem  Rp-9/02, kojim se odbacuje prijedlog Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine od 22.10.2025. godine, s obzirom kako ni Zakonom o vanparničnom postupku ni Zakonom o političkim organizacijama niti bilo kojim drugim zakonom nije određeno da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje lica ovlaštenog za zastupanje političke organizacije iz registra”, naveo je za Gerilu izvor iz Suda.

Protiv ove odluke može se podnijeti Žalba Okružnom sudu u Banjaluci, u roku od 8 dana od prijema Rješenja.

Sud BIH poslao tumačenje po kojem Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a

Inače, CIK je, ovaj zahtjev poslao nakon tumačenja Suda BiH o posljedicama presude Miloradu Dodiku, a koje je u CIK poslato dva puta, prvo 01.avgusta 2025, te ponovljeno 16.oktobra ove godine.

“Sud ponovo ističe da je izrečena mjera sigurnosti (u konkretnom slučaju mjera zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske), krivičnopravna sankcija, kao što su to i kazne, uslovna osuda, odgojne mjere. Po zakonu se sve krivičnopravne sankcije moraju navesti u izreci presude”, navodi se u dopisu CIK-u.

Kako su naveli, pravne posljedice osude propisane članom 203a stav 5. KZBiH a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; c) zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava) nastupaju po sili zakona, po pravosnažnosti presude, što znači da, s obzirom na to da je predmetna presuda postala pravosnažna dana 12.6.2025. godine, optuženi Milorad Dodik ne može obavljati nijednu od dužnosti ili poslova koji su navedeni u pomenutim tačkama.

Ponovili su i da je u skladu sa odredbom člana 203a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. U skladu sa odredbom stava 4. istog člana, izrečena mu je i mjera sigurnosti – zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Dodali su i da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, nezavisno o načinu finansiranja istog.

“Prema članu 7. Zakona o političkim organizacijama (Službeni list Republike Srpske broj 15/96, 17/02), političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica i isto se stiče upisom u registar.

U članu 15. istog Zakona, propisano je da registar političkih organizacija vodi osnovni sud u sjedištu višeg suda prema sjedištu političke organizacije. U registar se, pored ostalog, upisuju i podaci o imenima lica ovlaštenim za zastupanje, kao i podaci o drugim činjenicama”, navedeno je u pomenutom dopisu.

Citirali su i Statut SNSD-a gdje je Članom 18. (od 30.09.2023. godine), donesenim na osnovu člana 14. Zakona o političkim organizacijama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 15/96, 17/02), propisano je između ostalog da:

(1)“Predsjednik SNSD je politički i izvršni organ SNSD

(2) Predsjednik SNSD predstavlja i zastupa SNSD“

Prema članu 1. stav 3. KZBiH, kao službenim licem, pored ostalih, smatra se i lice „koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.

“Članom 34. Zakona o političkim organizacijama (Službeni list Republike Srpske broj 15/96, 17/02), propisano je da nadzor nad zakonitošću rada političkih organizacija vrši organ uprave u okviru nadležnosti utvrđene zakonom. Cijeneći navedeno, Sud ponovo ističe, da u skladu sa naprijed navedenim zakonskim propisima poduzmete sve radnje u cilju evidentiranja i izvršenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, u odnosu na osuđenog Milorada Dodika”, navedeno je u dopisu Suda BiH.

Đorđe Vujatović

The post Sud odbio da obriše Milorada Dodika kao ovlaštenog lica u SNSD-u first appeared on Gerila.info.

Milorad Dodik zajedno sa Sinišom Karanom i Željkom Cvijanović sa plakata i bilborda posmatra građane Republike Srpske. Ništa neobično ali ukoliko se zaboravi da Milorad Dodik ne smije, u narednih šest godina, da se bavi politikom. Tako piše u presudi Suda Bosne i Hercegovine koju je Dodik prihvatio. Međutim, presuda očigledno Dodika ne spriječava u tome da aktivno učestvuje u kampanji za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Na plakatima, čak, pored imena Siniše Karana, koji je SNSD kaandidat za predsjednika Republike Srpske, piše ime Milorada Dodika. “Za Karana” i “Za Dodika” piše na predizbornim SNSD plakatima. Dodik, pored toga što “visi” na plakatima i sa bilborda aktivno učestvuje na javni predizbornim tribinama.

“Mi imamo jednu prećutnu saglasnost koju institucije, posebno entitetske, daju Miloradu Dodiku da može da se ponaša na način na koji se ponaša. Takođe vidimo da ovdje postoji deficit pravne države u šta smo se uvjerili i tokom cijleog procesa koji je trajao“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

U slučaju “Dodikovog učešća u kampanji” jasno možemo govoriti o pozornosti institucija smatra predsjednica Narodnog Fronta Jelena Trivić. Odgovornost sada, smatra ona, leži isključivo u rukama instucija Bosne i Hercegovine.

“Mi ne treba da se ljutimo ako Dodik negdje ide, može otići još koji put u Rusiju, dok ga gledamo po bilbordima na teritoriji BiH to je pitanje za institucije BiH. On je na bilbordima kao politička ličnost, tamo piše za Dodika u političkom smislu i to je sada stvar institucija BiH i ne bilo čija druga“, kaže Jelena Trivić.

Izbori za predsjednika Republike Srpske održaće se 23. novembra. Održavaju se nakon što je CIK BiH, nakon presude Suda BiH, Miloradu Dodiku oduzeo mandat. Dodik, u međuvremenu, i dalje koristi sve resurse predsjednika Republike, pratnju, vozila, obezbjeđenje a nedavno je na tribini u Čelincu rekao kako će on, nakon izbora, bit predsjednik svih predsjednika aludirajući na to da će on biti predsjednik bez obzira ko sjedio u Palati Republike.

Iz CIK BiH nisu odgovorili na pitanja u vezi Dodikovog aktivnog učešća u kampanji.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Dodik u kazni ali u kampanji first appeared on Gerila.info.

Prije nekoliko dana predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka vladajuće koalicije u Banjaluci, rekao je da referendum ostaje ali da se pomjera datum njegovog održavanja. Dodik je rekao da nije siguran na koji datu bi referendum mogao biti održan ali je pomenu 9. januar kao mogući datum.

“Treba da vidimo najracionalniji trenutak za to. Referendum ostaje“, rekao je Dodik 6. oktobra.

Od 6. oktobra do danas izdešavalo se mnogo toga. 18. oktobra NSRS je usvojila zakon kojima se van snage stavljaju svi usvojeni zaključci iz decembra prošle godine a koji se tiču zabrane rada Suda, Tužilaštva BiH i SIPA na teritoriji Republike Srpske. Tog dana za v.d. predsjednika Republike Srpske imenovana je Ana Trišić Babić a Milorad Dodik, zvanično, odstupio je sa mjesta predsjednika. Administracija Sjedinjenih američkih država krenula je u proces skidanja sankcija Dodikovim najbližim saradnicima a očekuje se da sankcije uskoru budu skinute i Miloradu Dodiku i članovima njegove porodice.

“Gle čuda nema referenduma sutra i nije toliko sporno što nema referenduma već što se rukovodstvo NSRS pravi ludo kao da je sve normalno. Mi smo danas dobili informaciju, kao što neki već znaju, da nije čak ni objavljeno u Službenom glasniku to što je skupština usvojila. Šta imate veće od toga da je NSRS usvojila odluku o referendumu i da se svi prave mrtvi poslije toga“, rekao je danas nakon skupštinskog Kolegijuma šef Kluba poslanika PDP u NSRS Igor Crnadak.

Inače, Kolegijum NSRS je za 4. novembar zakazao redovnu sjednicu skupštine. Na dvevnom redu ponovo nema, napominju u opoziciji, informacija o aferi Vijadukt.

The post Sutra je trebalo da bude održan referendum u Republici Srpskoj! first appeared on Gerila.info.

Senka Nožica advokatica Nenada Nešića potvrdila je za radiosarajevo.ba da je njen klijent dao hipoteku na nekretnine i tako platio kauciju u iznosu od 1,37 miliona maraka.

Inače, Sud BiH ukinuo je Nenadu Nešiću mjere zabrane putovanja i obaveznog javljanja državnom organu. Mjere su mu bile izrečene zbog sumnji u počinjenje krivičnih djela a zbog čega je osumnjičen i zbog čega je i uhapšen u decembru prošle godine.

Nešićeva advokatica nije željela da otkrije koju nekretninu je Nešić založio.

Nešić je, inače, i prije ukidanja mjera zabrane viđen na ljetovanju u Crnoj Gori u julu ove godine. Mediji su pisali da on nedaleko od Tivta ima penthaus od 346 kvadrata koji je, zajedno sa dva garažna mjesta, platio u julu 2020. godine u kešu, 625 000 maraka.

Centar za istraživačko novinarstvo je nedavno u tekstu “Slabi trag na imovini Nenada Nešića” objavio da je Nešić dok je bio na čelu Puteva RS u imovinu uložio najmanje milion maraka. U tekstu se navodi da je Nešić zajedno sa suprugom kupio i stan i garažu u Budvi te dio kuće u Sarajevu sa dvorištem za 450 000 maraka. Navodi se da Nešić posjeduje nekretnine i u Srbiji ali da nije bilo mogće utvrditi na koji način su kupljene s obzirom da zemljišni uredi u Srbiji ne daju mogućnost uvida u takvu vrstu podataka.

Tužilaštvo BiH pet godina istražuje njegovo rukovođenje Putevima Republike Srpske. Sumnja se da je on od 2016. do 2020. godine na poziciji direktora uteva prao novac, primao mito i zloupotrebom položaja ostvario finansijsku korist od oko milion maraka.

CIN navodi da je bračni par Nešić vlasnik 12 nekretnina u BiH, Srbiji i Crnoj Gori a da Nenad Nešić u Izjavi o imovinskom stanju, prije nego što je imenovan za ministra bezbjednosti, nije prijavio 6 nekretnina.

GERILA infoNenad Nešić, Sud BiH, 

The post Nenad Nešić založio je nekretnine da plati kauciju! first appeared on Gerila.info.

Iako u dokumentu nije eksplicitno navedeno da mu prestaje funkcija predsjednika SNSD-a, iz pojedinih zakonskih referenci može se iščitati upravo takva implikacija. Međutim, ostaje nejasno zašto je Sud BiH dopis poslao CIK-u, a ne Osnovnom sudu u Banjoj Luci, koji vodi registar političkih organizacija i u kojem je Dodik i dalje formalno upisan kao predsjednik stranke.

Apelaciono vijeće Suda BiH je prije nekoliko dana odbilo žalbu narodnog poslanika Nebojše Vukanovića na odluku CIK-a da potvrdi kandidaturu SNSD-a, iako je prijavu potpisao Milorad Dodik. Vijeće je tada utvrdilo da je Dodik i dalje zakonski upisan u registar političkih organizacija u Banjoj Luci, ne ulazeći u pitanje zakonitosti njegovog statusa.

Prema tom tumačenju, eventualna promjena predsjednika stranke može se sprovesti isključivo kroz postupak pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci, a ne odlukom CIK-a. Uprkos tome, Sud BiH je svoj dopis adresirao upravo CIK-u, tražeći da se osigura provođenje pravnih posljedica presude.

U dopisu se navodi da „pravne posljedice osude nastupaju po sili zakona“, te da „mogu trajati istovremeno s posljedicama osude“, poput zabrane obavljanja službene dužnosti predsjednika Republike Srpske. Sud se pozvao i na članove Zakona o političkim organizacijama koji preciziraju da se u registar upisuju imena lica ovlaštenih za zastupanje političke organizacije, te na član 1. stav 3. Krivičnog zakona BiH, prema kojem se službenim licem smatra i onaj koji obavlja dužnost na osnovu zakona ili drugog propisa.

CIK BiH je, nakon što je primio dopis Suda BiH, održao sjednicu Kolegija i glasovima 4:3 odlučio da dokument proslijedi nadležnim institucijama – sudu i tužilaštvu u Banjoj Luci. Odlukom je zadužen sektor za upravne poslove CIK-a da pripremi akt kojim će se informisati organi koji vode registar političkih organizacija, te da se dopis dostavi i Sudu BiH „na znanje“.

Na taj način CIK je izbjegao tumačenje dopisa kao obavezujuće instrukcije, zadržavši stav da ne može odlučivati o statusu predsjednika političke stranke koja je registrovana na entitetskom nivou.

Milorad Dodik je reagovao poručivši da se i dalje smatra predsjednikom SNSD-a i Republike Srpske. Tvrdnje o zabrani obavljanja stranačke funkcije nazvao je „političkim pritiskom i apsurdom“.

„Ja sam izabrani predsjednik u skladu s ustavom, a nisam predsjednik u skladu s odlukom Suda koji je vanustavan, po zakonu koji ne postoji i procesu koji nije završen u Ustavnom sudu i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu“, rekao je Dodik, dodajući da ne potpisuje akte stranke „iz praktičnih razloga“, kako bi izbjegao dodatne sankcije.

Dodik je ponovio da vlast u Republici Srpskoj „zna šta radi“ i da „RS ima drukčiji međunarodni položaj nego prije devet mjeseci“. Istakao je stratešku orijentaciju prema Rusiji, Srbiji i Mađarskoj, te naglasio da SNSD planira uspostaviti bliske odnose sa administracijom Donalda Trumpa.

Advokat Miljkan Pucar smatra da dopis Suda BiH nema pravni osnov da bi proizveo prestanak Dodikove funkcije u SNSD-u.

„Milorad Dodik je predsjednik sve dok je upisan u sudski registar“, kaže Pucar, podsjećajući da Sud BiH ne može dopisom mijenjati činjenice koje su u nadležnosti Osnovnog suda u Banjoj Luci.

On ističe da pravne posljedice osude mogu važiti samo za funkcije koje se finansiraju iz javnih sredstava. Naglašava da se političke partije ne finansiraju iz budžeta, pa se ova zabrana ne može primijeniti. Dodaje da ako nema finansiranja iz javnih sredstava, to jeste budžeta ili javnih preduzeća, u pretežnom djelu ne možete zabraniti bilo kome da bude na toj funkciji.

“Јa ću povući jednu analognu stvar, a to je – da li to znači da Milorad Dodik ne može da bude ni direktor neke privatne firme? I privatna firma je pravno lice”, ističe Pucar.

Sud BiH nije eksplicitno naveo da Dodiku prestaje funkcija predsjednika stranke, ali se pozvao na zakonske odredbe koje bi se mogle tumačiti u tom smjeru, što otvara niz pravnih i političkih pitanja. S druge strane, CIK i entitetski sudovi prebacuju nadležnost jedni na druge, stvarajući prostor za paralelnu realnost u kojoj je Dodik formalno predsjednik, ali suštinski pod zabranom obavljanja funkcija.

U ovom trenutku, Milorad Dodik ostaje upisan kao predsjednik SNSD-a, ali i kao ključni akter političke i pravne neizvjesnosti koja bi mogla imati dalekosežne posljedice na funkcionisanje vlasti u Republici Srpskoj i BiH.

Gerila.info

The post Pravna i politička neizvjesnost: Prestaje li Miloradu Dodiku funkcija predsjednika SNSD-a? first appeared on Gerila.info.

Optužnica je S.H. i E.V. teretila da su na dan opštih izbora u svojstvu članova biračkog odbora pokušale krivotvoriti izbotne rezultate na tom biračkom mjestu, dodavanjem glasova unaprijed popunjenim glasačkim listićima. Time su počinile krivično djelo izborna prevara.

Članovima ovog biračkog odbora prijetila je kazna i do pet godina zatvora. Sud BiH, ipak, nije se odlučio na maksimalne kazne.  O pokušaju prevare tada su obaviješteni opštinska izborna komisija ali i CIK BiH a uhapšeno je pet lica.

Osumnjičeni a sada i osuđeni su na dan izbora na biračko mjesto na kojem su bili raspoređeni donijeli dva bunta popunjenih glasačkih listića za sve nivoe od člana Predsjedništva BiH do  NSRS i nivoa izbora za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

GERILA info

The post Zbog izbornih prevara u Novom Gradu kazne zatvora od godinu dana odnosno 10 mjeseci! first appeared on Gerila.info.

“Takođe, kako u trenutku podnošenja tužbe  nije bila donesena odluka po žalbi tužitelja protiv zaključka ugovornog organa (o odbacivanju žalbe) a što i sam tužitelj ističe u tužbi to je navedena žalba i preuranjena. Imajući u vidu naprijed navedeno, nisu ispunjeni ni procesni uslovi za raspravlajnje o zahtjevu tužitelja za odgodu izvršenja osporene odluke”, navodi se u rješenju Suda Bosne i Hercegovine.

Pravobranilaštvo je tužbu podnijelo zbog nepotpuno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne primjene zakona i povrede pravila upravnog postupka, sa prijedlogom da Sud uvaži tužbu i poništi osporeni akt. Pravobranilaštvo je u tužbi tvrdilo da tenderska dokumentacija nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Navode i da je protiv Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača uložena žalba koja je odbijena usljed procesnih nedostataka.

Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača donesena je 24. jula ove godine, a jedinu ponudu dostavio je Grand Trade.

Uprava za indirektno oporezivanje je u julu donijela odluku o kupovini zgrade u Banjaluci od Grand Trade. Cijena je gotovo 100 miliona maraka. Cijena ove javne nabavke višestruko je uvećana u posljednjih desetak godina sa prvobitno planiranih 37 miliona. Na prijedlog Komisije za borbu protiv korupcije Parlament BiH, Predstavnički dom, usvojio je zaključak kojim se tražilo od Pravobranilaštva da pokrene upravni spor u vezi sa kupovinom ove zgrade.

Predstavnički dom je ranije usvojio zaključak kojim je od Savjeta ministara traženo da se odustane od kupovine zgrade Grand Trade. Taj zaključak je izignorisan. Tada je na čelu Savjeta ministara bio Zoran Tegeltija koji je danas direktor UIO BiH.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post GERILA SAZNAJE: Sud BiH odbacio tužbu Pravobranilaštva BiH u vezi izbora ponuđača za zgradu UIO u Banjaluci! first appeared on Gerila.info.

Državna sutkinja Nada Papo, o kojoj je Valter napisao serijal tekstova zbog njene interesne povezanosti sa Upravom za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, nedavno je donijela novu spornu presudu koja ima duboko uporište u klijentelizmu i trgovini uticajem.

U procesu koji je vođen po tužbi iz radno-pravnog statusa „Predraga Jelača (predsjednik sindikata UIO) protiv UIO BiH“, Papo je presudila, potpuno očekivano i bez trunke sumnje u suprotni ishod, u korist UIO, u kojoj radi i njen sin Leon Papo.

ŠTA JE LEON ELVIRU A ŠTA ELVIR NADI

Ta poveznica je suštinski bitna za sve procese koji se se dešavali i one koji će tek uslijediti, s obzirom da je ova državna sutkinja u više nego očitom sukobu interesa pogotovo jer, prema svim dokumentima i informacijama s kojima raspolažemo, Papo je na direktnoj liniji sa pomoćnikom Sektora za poslovne usluge UIO Elvirom Muminovićem, koji je pretpostavljeni njenom sinu Leonu Papi.

Interesantno je da Papo nije bila izuzeta iz ovog procesa zbog jasnog sukoba interesa te je, uprkos obilju dokaza koje je prezentirao Jelača, inače godinama degradiran i kao poreski inspektor koji je ukazivao na korupciju i kriminal premješten na najnižu poziciju s najnižom platom, odbacila njegovu tužbu protiv UIO presudom broj: S1 3 P 047239 24 P, od 7. jula ove godine.

„Presudu o odbacivanju moje tužbe donije je sudija Nada Papo na koju uticaj direktno ima Elvir Muminović, nezakonito postavljeni pomoćnik direktora Sektora za poslovne usluge: on je neposredno pretpostavljeni Leonu Papi i Milanu Adnanu, šefu Odsjeka za upravljanje ljudskim potecijalima. Nada Papo je bila sudija i po tužbi Emiru Mešiću, službeniku UIO BiH, koji je dobio status zaštićenog prijavitelja korupcije, a nakon toga od bivšeg direktora Mire Džakule 11. marta 2022. dobio otkaz, i čiju je tužbu Papo također odbacila, čime je Mešić izgubio spor protiv UIO, ali je Nada Papo zato baš u toku suđenja Mešiću zaposlila svog Sina Leona Papu u UIO. A znate gdje ga je zaposlila? Upravo u Sektor za poslovne usluge kod Elvira Muminovića, kojeg je Mešić također prijavio za korupciju i zloupotrebu carinskih terminala, zajedno sa direktorom Mirom Džakulom“, pojašnjava za Valter Jelača.

U tom grmu i leži zec – rekli bismo i više zečeva.

Naime, bivši direktor Miro Džakula, protiv koga je proteklih godina Tužilaštvu BiH podneseno čak 18 krivičnih prijava (14 u međuvremenu obustavljeno!) u vrijeme svoja dva i po mandata uspio je da isplete mrežu klijentelizma i korupcije u SIPA-i, Tužilaštvu i Sudu BiH, u kojem je je dugo godina njegova osoba od povjerenja bila nedavno penzionisana državna sutkinja Dragica Miletić (u Tužilaštvu i SIPA-i to su bili tadašnja glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, odnosno nekadašnji pomoćnik direktora SIPA-e Đuro Knežević, op.a.).

KAKO SU SUTKINJE POZAPOŠLJAVALE FAMILIJU U UIO

Samoj Miletić „uspjelo“ je da u UIO zaposli (najmanje) tri člana svoje bliže obitelji, o čemu je Valter također pisao u više navrata. Međutim, uprkos jasnim dokazima o njenoj pristrasnosti tokom procesa protiv UIO i sklonosti korupciji (Miletić je u međuvremenu postala ponosna vlasnica više nekretnina), Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH je vodio „istragu“ taman toliko dugo (oko godinu) dok Miletić nije otišla u penziju čistog obraza i bez ikakvog pozivanja na odgovornost.

Da bismo pojasnili dokle po dubini seže isprepletenost sudsko-policijsko-carinskih centara moći, dovoljno je podsjetiti da Džakula i UIO, prema dostupnim podacima, nisu izgubili niti jedan slučaj u kojem je sudila Miletić (a sudila je gotovo sve slučajeve UIO), inače direktno odgovorna i za sudbine nekih časnih inspektora UIO (slučaj Nikice Gligorića) i zaštićenih prijavitelja korupcije (slučaj Emira Mešića), jer ih je ostavila na ulici i bez posla.

Interesantno je da je Mešić, koji je zbog nepravde na kraju i teško obolio, izgubio tri tužbe protiv UIO i njenog vrha, prve dvije u režiji Dragice Miletić, a treću u režiji Nade Papo, pri čemu posebnu težinu trećoj tužbi daje činjenica da je baš u to vrijeme posao u UIO, kod Elvira Muminovića, kojem su u opisu poslova i odluke o postavljenjima i premještajima državnih službenika UIO, dobio njen sin Leon.

Stvari su postavljene i veoma uhodane na način da ko se usudi da tuži UIO – u Sudu BiH ga dočeka Nada Papo, koja vodi – i odbacuje – gotovo sve i jedan proces protiv UIO (prema dostupnim podacima samo u jednom slučaju, carinskog inspektora Ljubomira Vlajnića, presudila je protiv UIO), što je priča za sebe, a posebno zloupotreba CMS sistema za dodjelu predmeta sudijama.

Koliko je sam Muminović (bio) značajan bivšem direktoru Džakuli, kako je to i novom Zoranu Tegeltiji, dovoljno je napraviti uvid u personalna rješenja na pomoćničkim pozicijama unazad šest, sedam godina. Naime, Muminović je 2018. po konkursu Agencije za državnu službu (ADS) zajedno sa još četiri pomoćnika postavljen u fotelju prvog čovjeka Sektora za poslovne usluge. Svima je istekao mandat 2022., no od tada je Džakula ovim pomoćnicima izdavao privremena rješenja.

Džakula je bez raspisanog konkursa Muminovića ostavio i drugi mandat, što je nezakonito i u suprotnosti sa članovima 27. i 28. Zakona o državnoj službi.

U junu ove godine novi direktor Tegeltija raspisao je konkurs za četiri pomoćnika UIO – ali, interesantno, ne i za Sektor za poslovne usluge, u kojem će tako suvereno i bez konkursa i dalje rukovoditi Elvir Muminović.

Saznajemo da su protiv Muminovića Tužilaštvu BiH do sada podnesene tri krivične prijave na osnovu kojih su formirana tri predmeta (pod brojevima: T20 0 KTK 0016985 21, T20 0 KTA 0020132 21 i T20 0 KTAK 0016152 18), međutim u sva tri slučaja Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o neprovođenju istrage.

HOĆE LI IKAD IŠTA URADITI NADLEŽNE INSTITUCIJE

Valter se u vezi s korupcijom u pravosuđu mailom obratio i Sudu BiH, odnosno VSTV-i Uredu disciplinskog tužitelja, koje smo pitali kako je moguće da je sutkinja Papo odlučivala po tužbi Jelače protiv UIO, gdje je ranije zaposlila sina, odnosno kako je uopće moguće da Papo odlučuje o tužbi protiv UIO ako se zna da je prvi pretpostavljeni njenom sinu Elvir Muminović iz UIO, a čiji je direktni interes odbacivanje tužbe.

Uz pitanja smo podsjetili i na činjenicu da je sutkinja Papo prethodno vodila i sudski postupak po tužbi zaštićenog prijavitelja korupcije Emira Mešića zbog nezakonitog otkaza, pri čemu su upravo u toku tog postupka Elvir Muminović i bivši direktor UIO Miro Džakula zaposlili njenog Leona Papu u UIO.

Ovo je odgovor koji smo dobili iz Ureda disciplinskog tužitelja VSTV:

 „Poštovani g. Šišiću, u vezi sa Vašim upitom, želimo Vas informisati da će Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine Vaš upit tretirati u smislu eventualnih navoda o povredi dužnosti nosilaca pravosudnih funkcija povodom kojih će registrovati predmet po službenoj dužnosti kako bi isti bili provjereni.“

Iz Suda BiH smo dobili slijedeći odgovor:

„Ovom prilikom Vam ukazujemo na činjenicu da se svi predmeti koji se zaprime kod ovog Suda, po automatizmu, unose u Sistem za upravljanje sudskim predmetima (CMS) i dodjeljuju u rad postupajućem sudiji, a sve u skladu sa Pravilnikom o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u sudovima (“Sl. glasnik BiH” broj: 04/16,37/16, 84/16,40/17, 34/18 i 34/19). Za sva eventualna pitanja oko načina rada CMS-a, ljubazno Vas upućujemo da se obratite direktno Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. U odnosu na dio upita kojim se traži mišljenje i komentar Suda na navode iznesene u istom, obavještavamo vas da Sud ne može odgovoriti na traženi način, iz razloga što se zahtjevom za pristup informacijama, između ostalog, ne smatra davanje mišljenja, objašnjenja, tumačenje nekog propisa kao i stvaranje nove informacije, a sve shodno članu 23. Stav 6. Zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH (Sl. glasnik BiH, broj 61/23).“

Iz odgovora dvije nadležne institucije proizilazi da će UDT ponovo voditi „istragu“ po službenoj dužnosti, pretpostavljamo unedogled kao i slučaju Miletić, dok Sud BiH, između redova, poručuje kako smatra da je sve u najboljem redu i kako treba da bude, iako je u pitanju desetine ljudskih sudbina i don kihotovska borba nekolicine proganjanih i uglavnom nezaštićenih pojedinica sa koruptivnim sistemom koji je napravio državu za sebe.

valterportal

The post NOVA SPORNA PRESUDA, PRIJAVITELJI KORUPCIJE BEZ ŠANSE PROTIV UIO: Ostavite svaku nadu vi koji dolazite kod sutkinje Papo first appeared on Gerila.info.

U objavi na društvenoj mreži X ističe se da je podvrgavanje sudske presude javnom glasanju u suprotnosti s vladavinom prava i nezavisnošću sudskih organa.

Presuda Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Milorada Dodika je konačna i obavezujuća i mora se poštovati. Podvrgavanje sudske presude javnom glasanju u suprotnosti je s vladavinom prava i nezavisnošću sudskih organa. [1/2]

— EU in Bosnia and Herzegovina (@eubih) August 23, 2025

“Očekujemo od vlasti Republike Srpske da deeskaliraju situaciju i poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju Delegacije EU.

The post Delegacija EU u BiH: Presuda protiv Dodika je konačna i obavezujuća first appeared on Gerila.info.