This was said, in a fictional interview with fictional English journalists, by the very real Minister of Energy and Mining in the Government of Republika Srpska, Petar Đokić. A London-educated man who doesn’t speak English, the eternal holder of a ministerial chair despite a court ruling, a loyal warlord of Dodik’s flank formation. He hides his foreign diploma the way Selak hides his domestic one. In coalition deals, he maneuvers better than a pike in muddy water. He likes to have things, but doesn’t brag about it. He saves well and hides even better.

Are you satisfied with how we presented you in the introduction?

My name is Petar.

You are linked to numerous scandals. How much truth is there in the media reports?

Hello.

How is it possible that you are in every government, like parsley in every dish?

Need for speed.

Do you believe this is the end of Dodik’s rule?

Very good.

Has Dodik, as speculated, sold public assets of Republika Srpska in order to have U.S. Treasury sanctions lifted?

She is such a lovely girl.

Who are Republika Srpska’s friends now: the Russians or the Americans?

Probably.

When did you enroll in your studies in London?

Yes.

When did you complete your studies in London?

That’s a lie.

Can you name at least two professors whose lectures you attended?

Thank you.

Which exam was the hardest for you to pass?

I’ll be back.

Who financed your studies in London?

For God’s sake.

What did you like most about London?

How are you?

Did you use public funds of Republika Srpska during your stay in the United Kingdom?

We will see.

Why did electricity prices increase in Republika Srpska?

I’m married.

The Prime Minister of Republika Srpska, Savo Minić, said electricity would definitely not become more expensive this year. Someone, therefore, lied. Who?

I’m not married.

Was the government simply waiting for the snap elections to pass before increasing electricity prices?

I am sorry.

Should citizens of Republika Srpska expect another electricity price hike after this one?

Just a moment.

RiTE Ugljevik is in serious trouble. Will these problems be resolved, and when?

I have a brother.

Minić tells journalists to address those problems to you, you say the director of Elektroprivreda, Luka Petrović, is to blame… It seems there is no culprit after all?

No, thank you.

Will Rašid Serdarov be paid the money for RiTE Ugljevik?

No.

Is it true that Dodik and you are involved in this deal of the century?

Yes.

Will the Dabar Hydropower Plant be completed by 2027?

That’s not my resor.

What is a „resor“?

I love you.

What is the value of the deposit that „Comsar“ claims rights to?

I don’t think so.

Can the public see all the agreements your ministry has signed with Chinese companies?

Next time.

Will Republika Srpska get a new president after the repeat elections at 136 polling stations?

I don’t understand.

What result will the Socialist Party achieve in next year’s elections?

Maybe. Very maybe.

Do you approve of the fact that the Central Election Commission has initiated proceedings against Nikolina Šljivić?

I’m hungry.

What kind of relationship do you have with Dodik?

You are so beautiful.

And with Stevandić?

What is this?

Did you understand anything we asked you?

Make America great again.

(In the New Year’s fictional interview, the guest of our portal will be Grandma Gospava)

Prevod izmišljenog intervjua možete pročitati OVDJE.

Goran Dakić, Gerila info

The post Fictional interview with the eternal minister: My name is Petar, Đokić Petar first appeared on Gerila.info.

U istoj analizi navodi se da povećanje cijene struje u Srpskoj treba najkasnije da se desi polovinom ove godine. Navodi se i da je novo povećanje cijene neophodno kako bi se sistem održao na nogama.

Capital navodi da je plan da struja poskupi za dodatnih 20 odsto a da se u analizi navodi da bi i tada bila jeftinija od cijene po kojoj struju građanima prodaje Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda Srbije.

Nova najava poskupljenja struje za građane u Republici Srpskoj prošla je djelimično ispod radara u sjenci dešavanja u Sudu BiH i ispred NSRS. Mediji su pažnju prethodnih dana, uglavnom, posvetili presudi Miloradu Dodiku, mitingu ispred Narodne skupštine Republike Srpske i dešavanjima u NSRS.

Mediji bliski vlastima u Republici Srpskoj presudu Dodiku predstavljaju kao sudbonosni događaj za Republiku Srpsku predstavljajući je kao napad na institucije i napad na Republiku Srpsku. U međuvremenu, osim struje, u Republici Srpskoj iz mjeseca u mjesec poskupljuje život, novo povećanje minimalca donijelo je novi talas poskupljenja osnovnih životnih namirnica a Banjaluka je suočena sa velikim brojem odjavljenih privrednih subjekata.

GERILA info

The post U sjenci presude, populizma i mitinga novo poskupljenje struje! first appeared on Gerila.info.

Prema riječima načelnika opštine Ugljevik, Dragana Gajića, Vlada Republike Srpske odlučila je otkupiti firmu “Comsar Energy” od ruskog oligarha Rašida Serdarova, zajedno s koncesionim poljem “Ugljevik – Istok 2”.

Otkupom ove firme rješavamo gorući problem koji nas prati već mjesecima. Ležište ‘Istok 2’ će pripasti Vladi, što će omogućiti nesmetan rad termoelektrane i stabilnu proizvodnju električne energije“, izjavio je Gajić.

On je rekao da se procjenjuje da na ležištu “Istok dva” ima 48 miliona tona uglja, a za nesmetanu proizvodnju godišnje je potrebno dva miliona tona.

Pozadina problema

Saga oko koncesionog polja “Istok 2” traje još od 2013. godine, kada je Vlada Republike Srpske dodijelila pravo na eksploataciju ruskog investitoru Rašidu Serdarovu i njegovoj kompaniji „Comsar Energy“. Vrijednost investicije tada je procijenjena na više od 400 miliona konvertibilnih maraka, ali obećanja o razvoju i zapošljavanju ubrzo su zamijenili problemi s ispunjavanjem ugovornih obaveza i nedostatak konkretnih ulaganja.

Koncesija na “Istok 2” dodijeljena je 2013. godine “Comsaru” Rašida Serdarova, u vrijeme kada je ministar energetike bio SNSD-ov Željko Kovačević, dok je aktuelni ministar Petar Đokić potpisao anekse ugovora.

Radnici RiTE Ugljevik su u protestima isticali kako su zbog ove koncesije termoelektrana i rudnik dovedeni u nezavidnu situaciju. U nedostatku domaćeg uglja, RiTE Ugljevik je bio primoran zaustavljati rad u nekoliko navrata, što je ugrozilo stabilnost snabdijevanja električnom energijom.

Protesti radnika započeli su sredinom januara 2025. godine, a kulminirali blokadom magistralnog puta Bijeljina – Tuzla. Sindikat RiTE Ugljevik, predvođen Bobanom Benovićem, jasno je poručio da neće odustati dok se koncesiono polje “Istok 2” u potpunosti ne vrati preduzeću.

„Naši zahtjevi su jasni: vraćanje koncesije i obezbjeđivanje uslova za stabilan rad. Ne dozvoljavamo trećim licima da eksploatišu ugalj i bogate se na račun radnika. Ukoliko ministar ne može da riješi problem, neka podnese ostavku“, izjavio je Benović tokom jednog od protesta.

Nova odluka Vlade

Posljednje informacije sugerišu da je Vlada RS odlučila prekinuti ovu dugotrajnu krizu. Prema dogovoru postignutom između Vlade i predstavnika „Comsar Energy“, ležište “Istok 2” biće vraćeno u vlasništvo Republike Srpske u narednih 15 dana. Ova odluka dolazi nakon što su radnici javno izrazili nepovjerenje prema obećanjima uprave i Ministarstva energetike.

Direktor RiTE Ugljevik, Diko Cvijetinović, izjavio je da je odobren ulazak u koncesiono polje za potrebe rudnika.

“Želim da vas upoznam – sve one priče kako će doći do privatizacije RiTE Ugljevik su neistinite. Juče je okončana prva dokapitalizacija RiTE Ugljevik i uplaćeno je 20 miliona kako bi se izmirile obaveze prema Slovencima”, rekao je Cvijetinović, ali je naišao na skeptične reakcije radnika, koji su zahtijevali konkretne dokaze i hitne akcije.

RiTE Ugljevik je od vitalnog značaja za energetsku stabilnost Republike Srpske. Ova termoelektrana, zajedno s termoelektranom u Gacku, proizvodi oko 70% električne energije u ovom entitetu. Problemi s nestašicom uglja već su rezultirali višednevnim prekidima rada i gubitkom prihoda, što je dodatno opteretilo “Elektroprivredu RS”.

Novi početak ili još jedno obećanje?

Ako se ispoštuju najavljene mjere, ova odluka Vlade mogla bi označiti kraj jedne od najvećih industrijskih kriza u Republici Srpskoj posljednjih godina. Međutim, radnici i dalje ostaju oprezni, insistirajući na transparentnosti i stalnom nadzoru nad implementacijom dogovorenog.

Kako je poručio Benović: „Idemo do kraja, dok se obećanja ne pretvore u stvarnost.“

GERILA

The post Da li su radnici RiTE Ugljevik izvojevali ključnu pobjedu i šta donosi otkup „Comsara“? first appeared on Gerila.info.

Mještani pojedinih zaseoka danima su odsječeni od glavnih puteva i nemaju mogućnost da izađu iz svojih sela jer lokalni, seoski putevi nisu prohodni. Dodatni problem pravi nestanak električne energije. U pojedinim selima struje nema od ponedeljka. Nema naznaka kada bi se isporuka električne energije mogla normalizovati.

“Struje nemamo već evo skoro treći dan. Grn nije prošao kroz selo pa ne možemo do grada ili bilo gdje, totalno smo odsječeni. Sreća je pa se svi grijemo na drva pa ne zavisimo od struje bar kada je grijanje u pitanju ali polako problem postaje hrana jer frižideri ne rade već dva dana. Opet sreća u nesreći je što je hladno pa neke smo neke namirnice ostavili napolju. Nije to, međutim dugoročno rješenje“, kaže za Gerila info Đ.K. iz Bistrice.

Problema sa električnom energijom u poslejdnja dva dana imaju i pojedina gradska naselja.

Iz Elektrokrajine uvjeravaju da rade na otklanjanju kvarova na elektrodistributivnoj mreži.

“Na području Banjaluke juče i jutros su prioritetno napunjeni svi lokalni vodovodi kako bi se isporučila voda normalno selima. Saniran je dalekovod Sitari kojim se napaja dosta naselja. Ono što monteri i jutros rade je sanacija dijelova Dragočaja, Česme i Krčmarica, Ponira i Debeljaka, širi reon Manjače te dijelovi potkozarskog kraja, Piskavice, Verića, Šimića i radi se na otklanjanju kvarova na potezu prema Mrkonjić Gradu“, rekao je za Gerila info portparol Elektrokrajine Predrag Klincov.

Iz Elektrokrajine najavljuju uspostavljanje normalnog snadbijevanja električnom energijom na području Banjaluke do kraja dana.

GERILA info

The post Sela bez struje 48 sati first appeared on Gerila.info.

Ulice Franca Šuberta i Đorđa Jovetića na Pobrđu/Laušu pravi su šampioni današnjeg dana – već satima nemaju struju, prije dva sata nestala je voda, a grn nije prošao niti jednom otkako je počeo da pada snijeg.

Aleksandra Uletilović kaže da su problemi sa vodom u ovom naselju počeli ljetos. Voda je nestajala svaki drugi dan. Ove ulice se napajaju iz bazena „Ristin gaj“ koji je navodno renoviran.

“Zovem ih stalno. „Pukao mi je film“ kada su uoči Nikoljdana isključili vodu i još su mi čestitali slavu! Pitala sam kome se mogu zvanično žaliti da se to riješi, ali neće da kažu. A trenutno opet nema vode. I stvarno je više dosta! Ljetos je bilo sto stepeni, ja sa stomakom do zuba i bez vode. A sada sa bebom i bez vode. Dokle više”, pita Aleksandra.

Aleksandra dodaje da nijedan grn nije prošao ovim ulicama otkako je snijeg počeo da pada. Ne samo da nije prošao, nego nema naznaka da će do zore uopšte proći. Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve Grada Banja Luka danas su objavili kontakte nadležnih za čišćenje svih dijelova grada, ali je sve uzalud.

“Na te se brojeve niko ne javlja. Zvala jednom, zvala stotinu puta – isto je. I komšije su zvale. Ako se neko i javi, ne pušta glas od sebe. Nismo u dvadesetom zaseoku na Manjači, nego dvadeset minuta od centra grada. Da li je moguće da smo istovremeno zavejani, da nemamo struje i da nemamo vode”, kaže Aleksandra.

Gerila je nedavno pisala o problemima stanovnika ovih ulica. Tamara Bubnjević, koja sa porodicom živi na Laušu, kaže za Gerilu kako su prvi nestanci vode počeli sredinom avgusta. Probleme s vodosnabdijevanjem imaju svi koji vodu crpe sa „Ristinog gaja“, a to su dio Lauša, Pobrđe, dio Kočićevog vijenca.

“To je veliki broj ljudi na par kilometara od centra. U počeku vode nismo imali vikendom i to su bili cjelodnevni nestanci. Tada nam je rečeno da je to zbog ogromne potrošnje i suše. Kada su nestanci počeli biti sve češći, onda su nam rekli da je kvar na pumpi. Vrlo brzo su prestali da najavljuju čak i da objavljuju nestanke kad do njih dođe, što je najveći problem. Ne znamo kad smijemo da upalimo mašine i bojlere. Pokvariće nam se uređaji”, kaže Tamara.

Nikada, dodaje ona, ne znaju hoće li vode nestati ujutru i hoće li se moći spremiti za posao. Nemaju kome da se žale. Jednom su dobili informaciju da je u pitanju veliki nedetektovan kvar, da se voda gubi negdje pod zemljom, te da prazni rezervoar do nule.

“Vodu s česme više ne pijemo, jer je voda uvijek „tek došla“. Sedam dana vode nema svaki dan. Najgore je što nemamo prave informacije i blagovremene najave. Bilo bi dobro da nam bar jave da se možemo organizovati i da znamo u kojem dijelu dana će vode biti, jer očigledno i poslije ovih kiša nama je suša”, kazala je Tamara Bubnjević.

Tamara kaže da veliki problem imaju i sa sve češćim nestancima struje. Struja nestane, pa dođe, potom opet nestane, pa dođe i tako u krug, iz dana u dan i iz noći u noć.

“Kao da se neko igra prekidačima. Ponekad se desi da struja nestaje i dolazi po nekoliko puta za samo jednu minutu. Dispečere u „Elektrokrajini“ je nemoguće dobiti. Zvala sam ih juče petnaest puta i tek sam pola sata prije ponoći dobila nekoga. Samo mi je rečeno da je kvar na dalekovodu i da prije zore ne mogu poslati ekipu na teren”, rekla je Bubnjević.

Iz „Elektrokrajine“ su kratko saopštili da je u pitanju kvar na dalekovodu i da struja vjerovatno neće doći do ujutro. Postoji šansa da se pojavi u toku noći, ali je ona minimalna.

“Ne znam šta će uraditi noćna smjena. Kvar je lociran i pokušava se „prepoloviti“ struja, ali taj kraj vjerovatno do ujutro neće imati struju”, kazao je operater koji se javio nakon 28. poziva. „Elektokrajina“ na sajtu reklamira besplatnu info liniju koja je, kako stoji, dostupna 24 časa dnevno sedam dana u nedjelji, ali operater koji se javi ima drugačiji stav po tom pitanju: Ova usluga radi od ponedjeljka do petka u terminu od 7 do 15 časova.

Na brojeve koje je reklamiralo Odjeljenje za saobraćaj i puteve ne javlja se ama baš niko. Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković je na skijanju na Jahorini.

Goran Dakić

The post Šampioni nevremena: Ni vode, ni struje, ni grna first appeared on Gerila.info.

Višegodišnji izazovi i povlačenje partnera

Priča o Bloku 7 započela je prije deset godina, kada je Elektroprivreda BiH potpisala ugovor s kineskim konzorcijem China Gezhouba Company i China Energy Engineering Group Guangdong Electric Power Design Institute. Projekat je naišao na ozbiljne probleme 2019. godine, kada se američka kompanija General Electric, zadužena za ključnu opremu poput kotla, turbine i generatora, povukla iz projekta.

Kineski partneri su ponudili izmjenu ugovora kako bi ovu opremu zamijenili kineskim proizvodima s evropskom licencom, ali je Elektroprivreda BiH odbila prijedlog, navodeći zaštitu vlastitih interesa. Uslijedila su tri zvanična upozorenja pred raskid ugovora, a javnost je nakon toga ostala bez daljih informacija sve do sada.

Troškovi i pravni rizici

Kako saznaje Klix.ba, trošak raskida ugovora uključuje pravne obaveze prema kineskom konzorcijumu, iako detalji nisu precizirani. Istovremeno, Elektroprivreda BiH je uspjela povratiti avans od skoro 250 miliona KM uplaćenih kineskim partnerima, ali direktor ovog preduzeća, Miro Džakula, odbija javno govoriti o temi.

„U cilju zaštite interesa Elektroprivrede BiH i Federacije BiH, još uvijek nismo u poziciji iznositi informacije u javnost,“ izjavio je Džakula, dodajući da će javnost biti obaviještena kada za to dođe vrijeme.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da će uskoro biti objavljene sve informacije o projektu, uključujući detalje o ulaganjima i razvoju projekta do trenutka raskida.

Kritike od početka

Od početka projekta 2014. godine, stručnjaci i političari izražavali su skepsu prema izgradnji Bloka 7. Energetska zajednica i Evropska unija su više puta kritikovale domaće vlasti zbog odluke da se investira u termoelektranu. Posebno je sporno bilo to što je državna garancija za kineski kredit proglašena nezakonitom državnom pomoći. Osim toga, projekat je bio u suprotnosti s obavezom Bosne i Hercegovine za dekarbonizaciju.

Otvorena pitanja i odgovornost

Propast Bloka 7 ostavlja za sobom brojna pitanja: ko će odgovarati za dosadašnje gubitke, kako će država pokriti troškove raskida i kakve će dugoročne posljedice ovaj projekat imati na energetsku politiku Bosne i Hercegovine.

Najavljeno je da će Parlament Federacije BiH zatražiti detaljno pojašnjenje o svim aspektima raskinutog ugovora, dok javnost čeka odgovore na sudbinu jednog od najskupljih projekata u novijoj istoriji zemlje.

Dejan Rakita/GERILA

The post Blok 7 Termoelektrane u Tuzli: Završena priča koja će BiH koštati desetine miliona KM?! first appeared on Gerila.info.

Loše poslovanje i nebriga za elektroenergetski sistem u Republici Srpskoj doveli su do ruba propasti dva stuba ovog sistema – termoelektrane Ugljevik i Gacko.

One su ostale bez sirovina, a koncesije za eksploataciju kvalitetnih površina date su privatnim kompanijama.

Od izvoznika koji „ima struje u izobilju“ i čija je cijena „najniža u regionu“, te se zbog toga „ne treba očekivati povećanje cijena električne energije“, za samo nekoliko mjeseci Elektroprivreda RS, kompanija u vlasništvu entitetske vlade, traži slamku spasa u povećanju cijena struje, jer ne može da osigura stabilan sistem sa ovim cijenama.

I ne samo to, od stabilnog izvoznika, Republika Srpska sada uvozi električnu energiju.

Od broja jedan do ambisa

„Mi smo došli u situaciju da smo od izvozno orijentisane firme postali uvoznici. Situacija je alarmantna. Nema uglja. Bez toga nema stabilnog elektroenergetskog sistema“, kaže predsjednica Odbora sindikata Elektroprivrede RS Koraljka Kovačević Markov.

„U ovom trenutku Elektroprivreda RS prinuđena je da zbog zastoja kupuje električnu energiju. Svaki dan to je iznos oko 600 hiljada evra“, upozorava Markov.

U Ugljeviku potvrđuju da je stanje alarmantno, da je proizvodnja stala krajem novembra, kao i da je upitna održivost ponovnog pokretanja koje košta sto hiljada maraka.

„Ja sam radnik ovog preduzeća 30 godina. Ni u jednom momentu se nije desilo da nema uglja na deponiji. Nikada za ovih trideset godina. Nažalost, to je sada tako. Mi smo sada prepušteni Bogu“, kaže predsjednik Rudnika i Termoelektrane Ugljevik Boban Benović, ističući da je ugalj koji se kopa lošeg kvaliteta, a da su privatne firme preuzele dijelove sa kvalitetnim ugljem.

„Bili smo broj jedan u regionu, danas smo potonuli“, kaže Benović.

Diži cijenu struje!

Dok traje borba za održavanje stabilnog elektroenergetskog sistema, vlada RS je prelomila i aminovala povećanje cijena električne energije za domaćinstva u prosjeku za 7,9 odsto.

Cilj je da se pokriju gubici i ublaže efekti lošeg vođenja preduzeća. Iz RiTE Gacko poručuju da je glavni krivac za ovakvo stanje upravo vlada kao većinski vlasnik i da, sudeći po reakcijama, nikoga ne zanima ova problematika.

„RiTE Gacko je 2022. završila sa pozitivnim rezultatom od 11 miliona maraka. Za prvih osam mjeseci ove godine, oni su tu dobit pretvorili u 18 miliona maraka gubitka. U ovom trenutku smo dužni preko 70 miliona dobavljačima. Na sastanku u vladi su rekli da će napraviti akcioni plan kojeg još nema i rekli su da se negdje u sistemu izgubilo 40 i nešto miliona. Za to se leti sa pozicija, a niko nije smijenjen“, kaže Željko Tepavčević, predsjednik sindikalne organizacije RiTE Gacko.

Ističe da je u ovoj godini došlo do čak petnaest zastoja u termoelektrani samo zato što nije bilo uglja. Bez ove dvije termoelektrane, kaže Tepavčević, nema ni Elektroprivrede RS.

„Poražavajuće je da u RiTE Gacko imate 45 odsto ispravne mehanizacije i kada dođemo kod ministra, oni pošalju tri privatnika sa malim kamionima da ispod naših bagera voze ugalj i kamen. Naš buldožer stoji da bi privatni radio“, kaže Tepavčević, navodeći primjer ustupaka privatnim kompanijama prilikom davanja koncesije na eksploataciona polja različitog kvaliteta.

„Koliko morate čvrste mase da otkrijete za jednu tonu uglja? U polju koje je dato privatnim kompanijama to je 1:3 ili 1:4, dok je ono što je pripalo termoelektrani 1:7 do 1:9. To znači da za tonu uglja morate da iskopate do devet tona jalovine“, objašnjava Tepavčević apsurdnu politiku u dodjeli koncesija, što, kako kaže, djeluje kao da neko svjesno želi propast.

Ugalj pored puta

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prošloj godini je izvezeno oko 1,3 miliona tona uglja – kameni ugalj, lignit, mrki ugalj i koks.

Najviše uglja ide za Srbiju, posebno od 2022. godine, kada je zvanični Beograd najavio potrebu za ogromnim količinama uglja. Tada je krenula masovna eksploatacija uglja iz BiH. Rudnici su nicali jedan za drugim, a na čiji rad i danas upozoravaju udruženja za zaštitu životne sredine, kao i na validnost izdatih dozvola.

Medna kod Mrkonjić Grada, Bistrica i Bukova Kosa kod Prijedora samo su neki od lokaliteta na kojima se trenutno vrši eksploatacija u ogromnim količinama i prevozi kamionima u Srbiju. Iako neisplativo po svim ekonomskim parametrima, čak je i prevoz kamionima jeftiniji od uvoza električne energije, procijenili su u Srbiji.

Takođe, za nesmetan rad obrenovačkih termoelektrana odobren je uvoz novih količina uglja, jer je rudnicima Kolubara i Kostolac neophodna revitalizacija koja je višestruko skuplja od uvoza uglja, čak i po cijenama mnogo većim iznad tržišne.

„Ma davali su za placeve ljudima ogromne pare, niko nije pitao kada su počinjali da kopaju, sve se odigralo brzo. Nismo se ni okrenuli, a već je rudnik bio pred našim vratima“, objašnjava ogorčeni mještanin Bukove Kose, pokazujući prema brdu uglja pored puta spremnog za transport.

„Vidite li vi ovu količinu uglja koja stoji pored puta. Prestao sam da brojim kamione srbijanskih registarskih oznaka koji dan i noć odvoze ugalj“, kaže nam mještanin, koji se zajedno sa komšijama na protestima borio protiv otvaranja rudnika – bezuspješno.

Slovenački penal

Slično je i u ostalim rudnicima širom BiH koji uglavnom posluju preko posredničkih firmi, čija su sjedišta u Srbiji.

Prije dvije godine mediji su pisali o eksploataciji uglja iz rudnika Medna nadomak Mrkonjić Grada, nakon čega je zagađeno kompletno riječno područje tog kraja.

Iako uglja ima, građanima ne ginu uvećani računi za električnu energiju već od januara, navodno zbog nedostatka sirovine, iako niko ne negira da gotovo ništa nije uloženo u održavanje posljednjih trideset godina.

Za to vrijeme milioni tona uglja izlaze iz BiH uz mizernu koncesionu naknadu, čiji iznos uglavnom ne može pokriti ni uništenu putnu infrastrukturu nakon transporta.

Ono što bi moglo još više da usložni elektroenergetsku problematiku u RS je dug RiTE Ugljevik prema Elektrogospodarstvu Slovenije (EGS-Ri).

Arbitražni sud u Beogradu je prošle godine donio presudu u sporu Slovenije protiv RiTE Ugljevik, prema kojoj je ovo javno preduzeće dužno Slovencima da isplati odštetu od 67 miliona evra osnovice i 58 miliona na ime kamata. Pored toga, RiTE Ugljevik je u obavezi da isporučuje Slovencima trećinu električne energije za cijelo vrijeme rada termoelektrane.

Privatizacija?

Slovenci su prije nekoliko godina pokrenuli spor protiv RiTE Ugljevik tražeći višemilionsku odštetu po osnovu predratnih ulaganja u termoelektranu, u kojoj su tadašnje republike Slovenija i BiH zajedno unijele kapital, a na osnovu kojeg je Slovencima isporučivana trećina proizvedene električne energije do početka rata.

Iako neki analitičari smatraju da se urušavanjem termoelektrana stvaraju uslovi za preuzimanje kompanija kupovinom akcija od strane pojedinaca, teško da se taj posao može realizovati u praksi bez ogromnih gubitaka po Elektroprivredu RS, na šta ona u ovom trenutku finansijski nije spremna.

Za to vrijeme vlada RS preuzela je teret dugovanja od termoelektrane u Ugljeviku, iako iznos nije planiran budžetom, čije je sprovođenje ionako upitno.

„Vlada Republike Srpske prihvatila je da plaća deset miliona evra godišnje u narednih sedam godina, plus jednu trećinu električne energije, na osnovu odluke Arbitražnog spora iz Beograda koji su pokrenuli Slovenci u RiTE Ugljevik, kako bi na neki način skinuli taj balast Ugljeviku i Elektroprivredi Srpske“, rekao je premijer RS Radovan Višković, istakavši da ga zabrinjava da je rukovodstvo ove kompanije dovelo termoelektranu u situaciju da nema uglja.

Iako je upravo vlada RS vlasnik ovog preduzeća koje posluje u okviru Mešovitog holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske“.

(dw.com)

The post Ugalj ide u Srbiju, cijenu plaćaju građani Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Razlog pomenutog podizanja cijena leži u usklađivanju domaćih sa propisima Evropske unije, odnosno plaćanja prekogranične takse EU na izvoz ugljenika proizvedenog sagorijevanjem uglja u termoelektranama. Prema nekim ranijim navodima iz Spoljnotrgovinske komore BiH, kompanije iz BiH mogle bi izgubiti više od 250 miliona evra godišnje, ukoliko se zemlja ne uključi u sistem plaćanja pomenute takse.

Naime, EU je uvela mehanizam za prilagođavanje granice ugljenika (CBAM) za zemlje nečlanice koje izvoze robu na njenu teritoriju. Time se pokušavaju zemlje poput BiH primorati da prestanu da proizvode struju iz fosilnih goriva već da se okrenu obnovljivim izvorima. Mehanizam za podešavanje ugljenika na granicama obuhvata proizvode iz područja proizvodnje cementa, aluminijuma, đubriva, proizvodnje električne energije, gvožđa i čelika.

Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini: Prilika za profit ili razvoj građanske energije?

Podsjećamo, BiH, koja je najveći izvoznik električne energije u Evropi, većinu svoje električne energije proizvodi sagorijevanjem uglja u termoelektranama. Od ukupno 17 teravat-sati električne energije, čak 10 se odnosi na proizvodnju u termoelektranama u dvije elektroprivrede sa sjedištem u Sarajevu i Trebinju. Elektroprivreda HZHB, sa sjedištem u Mostaru, proizvodi električnu energiju iz hidroelektrana i energiju vjetra.

Poskupljenje električne energije početkom 2026. godine moglo bi toliko “zatresti” privredu BiH, koja bi u značajnoj mjeri mogla postati nekonkurentna, što bi dalje vodilo u potpuni ekonomski kolaps naše zemlje.

Na ovo su upozorili iz Privredne komore RS, čiji su predstavnici iz Banjaluke govorili u okviru konferencije „Klimatska tranzicija i promjene u globalnom ekonomskom modelu”, a koja je dio većeg projekta „Zeleni navigator Balkana“.

Predsjednik Privredne komore Banjaluka Goran Račić rekao je da će Bosna i Hercegovina od 2026. godine morati da plaća porez od 60 do 100 evra po toni ugljen-dioksida.

“Ključno je spriječiti udar na ekonomiju u BiH, kako nakon poskupljenja struje ne bi postala potpuno nekonkurentna. Pokušavamo da pronađemo sredstva da uskladimo propise kako za godinu dana ne bismo napravili veliki udarac našim privrednim preduzećima koja bi plaćanjem poreza na CO2 postala nekonkurentna. Smatramo da naša zemlja mora da dobije pomoć međunarodne zajednice prema procesima koje sprovodi EU u smislu energetske tranzicije i da moramo biti tretirani kao mala zemlja“, rekao je Račić na pomenutoj konferenciji.

On je potom podsjetio da je ulaskom u Evropsku energetsku zajednicu BiH preuzela obavezu usklađivanja proizvodnje energije sa evropskim zakonima do 1. januara 2026.

“Ukoliko naši proizvođači ne obračunaju porez na emisiju CO2, koji se kreće od 60 do 100 evra po toni CO2, oni će platiti na ulazu u zemlju u koju izvoze. Sada je pitanje da li je bolje platiti na našem tržištu ili prilikom izvoza“, rekao je Račić te dodao da je nužno iznalaženje sredstava za pomenuto usaglašavanje sa propisima EU.

Očekivano, kompanije koje proizvode struju taj trošak će gotovo sigurno prenijeti na krajnje potrošače.

“Cijenu struje odobrava regulator, ali Elektroprivreda RS se trudi da svaki novi trošak koji ima prebaci na krajnjeg korisnika. Da se ​​ne prenosi, sam posao bi bio praćen gubicima. Upravo, da bi se taj trošak na neki način amortizovao, pokušavamo da kroz određene EU projekte dobijemo sredstva kako stanovništvo i privreda ne bi snosili taj ukupan trošak”, rekao je Račić ali i dodao da će od 1. januara 2026. dio novog troška sigurno snositi krajnji potrošači u zemlji, samo još uvijek nije poznato u kojem postotku.

Pomenuto poskupljenje su komentarisali i iz Vlade Srpske, uz konstataciju da nas čeka “veoma izazovan period”.

„Očekujem da ćemo postići zajednički dogovor sa privrednicima, prije svega iz oblasti energetike i industrije, na koje ovo svrstavanje direktno utiče, da ne postanu nekonkurentni na tržištu. Pred nama je veoma izazovan period”, rekao je ministar građevinarstva, ekologije i urbanizma RS Bojan Vipotnik.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice (EZ) Artur Lorkovski u julu ove godine naglasio je kako BiH treba u svoje zakonodavstvo da uvrsti set mjera koje znače spajanje tržišta električne energije.

“U praktičnom smislu to znači da svi proizvođači i trgovci električnom energijom mogu da posluju ravnopravno na tržištu EU, a time i da privlače značajne investitore. Plan je bio da se tržišta spoje s tržištem EU do kraja 2025, ali je sada jasno da će postizanje cilja biti izazovno zbog kašnjenja u provođenju evropske legislative”, rekao je Lorkovski.

Ministar energetike RS Petar Đokić je rekao nakon sastanka sa Lurkovskim da vlast u cijeloj BiH, ako ne želi velike namete na izvoz struje, treba da uvede takse svim proizvođačima električne energije koji emituju CO2, odnosno ugljen dioksid.

“To bi značilo poskupljenje električne energije stanovništvu i privredi”, poručio je Đokić.

Energetska zajednica imaće još jednu sjednicu u BiH krajem ove godine, a prema najavama učesnika pomenutih razgovora, na njoj bi mogle biti donijete i konkretne odluke.

Gerila.info

The post Od 2026. veliko poskupljenje struje u BiH: Ako ne pomognu EU fondovi, plaćaće narod first appeared on Gerila.info.

„Budite uvjereni da nikakvih pomjeranja cijena za domaće tržište nema“, izjavio je generalni direktor Elektroprivrede Luka Petrović, gostujući u programu javnog servisa 27.maja.

Ipak, nakon izbora uslijedila je druga priča. Poskupljenja su najavljena već u prvim dijelu novembra, kada su najviši zvaničnici počeli da ubjeđuju javnost da će i nakon poskupljenja, struja u Republici Srpskoj biti najpovoljnija u regionu, ne govoreći, pri tome, da će građani uz „najjeftiniji kilovat”, takođe, na svojoj koži osjetiti i poskupljenje mrežarine, ali isto tako i da će umjesto ljetne i zimske tarife, kao do sada, biti uvedena takozvana jedinstvena tarifa.

“Pokušaćemo urediti nivo potrošnje električne energije, za osnovni konzum potrošnje električne energije, koji je do sada bio prosječan, cijena u Srpskoj će biti ista. Cijena iznad toga moraće se povećati. Mnogi sada koriste električnu energiju i za grijanje i za sve drugo zato što su neki drugi energenti poskupili”, rekao je Milorad Dodik sredinom novembra, što je kasnije potvrdio i premijer Radovan Višković.

Shodno njihovim izjavama ekspresno je reagovala i Regulatorna komisija za energetiku i tokom prošle sedmice odobrila primjenu novih cijena u zavisnosti od opsega potrošnje kod krajnjih kupaca.

Tako će od 1. januara domaćinstva do potrošenih 500 kilovata plaćati 0,0544 KM/kWh, od 501 do 1.500 kilovata je 0,0914 KM/kWh, a preko 1.500 kilovata je 0,2013 KM/kWh.

Tako će za građane koji potroše preko 1.500 kWh struja biti četiri puta skuplja od prvog opsega. Dakle, struja do 500 kilovata koštaće 77 maraka, a onaj koji bude imao 1500, čak 244 marke.

Međutim, Gerila saznaje iz izvora bliskih vrhu Elektroprivrede da postoji bojazan da će usvojeni model biti osporen pred Ustavnim sudom jer nije u skladu sa Zakonom o električnoj energiji, a ni sa Ustavom Republike Srpske i BiH.

Naime, u pomenutom Zakonu, na čak 30 mjesta postoje odredbe koje u sebi sadrže riječ nediskriminatorno, a takozvane blok tarife uvode građane u neravnopravan položaj.

“Regulatorna agencija je ovlaštena za donošenje tarife zakonom, ali ovakav obračun različite cijene unutar iste kategorije “domaćinstva” po opsezima prema izraženim pragovima potrošnje ima elemente diskriminacije i stavljanja domaćinstava u nejednak položaj, odnosno naplate nečega što se može nazvati kaznenom cijenom, jer su ona domaćinstva koja troše više bez valjanih razloga, razumnih i zakonitih kažnjena da plaćaju kWh skuplje”, kaže za Gerilu izvor iz Elektroprivrede.

Napominje da se Tarifni sistem mora uskladiti sa postojećim Zakonom, a da je odluka Regulatorne komisije povreda tog zakona u nekoliko tačaka.

“U Članu 3 Zakona, dakle “Načela”, stoji  da se ovaj zakon zasniva na načelima nediskriminacije, pravičnosti, transparentnosti, tržišne konkurencije, slobode kretanja robe i slobode pružanja usluga, zaštite prava krajnjih kupaca. Isto tako, taj tarifni model je u suprotnosti između ostalog sa Članom 12 “Javna usluga” gdje u Stavu 4 Tačka 3 navodi primjenu razumnih, lako i jasno uporedivih, javnih i nediskriminatorskih cijena određenih u skladu sa zakonom”, dodaju izvori Gerile.

Potrošači poslali primjedbe, a i opozicionari pripremili apelaciju

Na diskriminatorske cijene upozorili su i u udruženjima potrošača koja su poslala primjedbe Regulatornoj agenciji.

“Ove blok tarife koje su kod nas usvojene nisu one prave, što bi se reklo. I Evropska zajednica  za energetiku je protiv toga. U Srbiji su ih uveli, pa ih moraju ukinuti i oni su to nešto ublažili. Takav način može biti samo ograničen. Vlada ili neko mora donijeti odluku koliko će taj način naplate trajati, jer na neki način ipak ograničava i dovodi u neravnopravan položaj sve potrošače. Radi se o tome da će neko plaćati mnogo skuplju struju, a drugi će plaćati jeftiniju struju, a radi se o istom kilovatu. To je isto kao kada vi uđete u prodavnicu, a za vas je kilogram šećera marka, a za drugog pet maraka“, izjavio je za Gerilu Jovan Vasilić predsjednik Unije udruženja potrošača.

Dodaje da je još nepoznanica kada je riječ o dvotrafirnom brojanju, da li će doći do sabiranja jeftine i skupe struje i kako će se to naplaćivati i po kojoj cijeni, te da će se pozvati i na Zakon o zaštiti potrošača, te kako će se sve to odraziti i na kategoriju „zaštićeni potrošač“, koja se nalazi u Zakonu o električnoj energiji.

Reakcije na spornu odluku došle su i od pojedinih opozicionara. Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Đorđe Vučinić rekao je da priprema apelaciju kojom će osporiti zakonitost pomenute Odluke.

„Trebalo bi da je predamo do kraja sedmice. Ova Odluka Regulatorne komisije je sporna iz više  uglova jer smatramo da je čak, između ostalog, narušeno pravo na porodični život, kao i pravo na socijalnu sigurnost. Ustavom je definisano da su svi građani jednaki i ravnopravni, a ova odluka je u suprotnosti sa tim odredbama“, izjavio je Vučinić za Gerilu.

The post Da li su zakonita najavljena poskupljenja struje? first appeared on Gerila.info.

Poskupljenje električne energije u Republici Srpskoj najavio je, nedavno, Milorad Dodik. On je to rekao nakon što je odlukom Centralne izborne komisije izabran za novog predsjednika Republike Srpske. Poskupljenja je najavio i direktor Elektroprivrede Republike Srpske.

“Nije riječ o klasičnim poskupljenjima, to je samo domaćinski odnos ERS prema domaćinstvima i privrednicima. Moramo da zaštitimo onoga koji štedi ali i da naplatimo onome koji troši više, nije ovo sistem poskupljenja već sistem energetske stabilnosti“, rekao je Luka Petrović u oktobru za SRNU. Petrović je, inače, član SNSD-a.

Poskupljenje struje očekuje se od januara a u Vladi RS pominju tzv. blok tarife koje će da naprave klasifikaciju potrošača. Struja će, tako, da poskupi za one građane koji troše više od 500 kilovata a naročito za one koji će da troše više od 1500 kilovata mjesečno. Poskupljenja neće biti za domaćinstva koja troše manje od 500 kilovata mjesečno. Što je, naročito zimi, u Republici Srpskoj gotovo nemoguće.

Zanimljivo je da se vlast u Republici Srpskoj godinama hvali velikim izvozom električne energije i činjenicom da je priroda Republici Srpskoj omogućila da bude bogata električnom energijom. Poskupljenje “nacionalnog blaga” za građane Republike Srpske je sami tim još više nelogično. Jasno je da vlast Republike Srpske ne razmišlja o smanjenju izvoza kako bi bile zadovoljene domaće potrebe bez poskupljenja. Sa druge strane niko se i ne buni.

GERILA info

The post Struja skuplja, Elektroprivreda ne odgovara na pitanja first appeared on Gerila.info.