Vlast u Republici Srpskoj mogla bi i u naredne četiri godine ostati u istom porodično-političkom krugu. Nakon pobjede Save Minića na izborima za predsjednika Republike Srpske, sve zanimljivije postaje pitanje ko će preuzeti funkciju predsjednika Vlade. Najozbiljniji kandidat za tu poziciju je Igor Dodik, sin dugogodišnjeg lidera SNSD-a Milorada Dodika.

Takav rasplet značio bi da bi na čelu Republike Srpske bio čovjek iz najužeg kruga povjerenja Milorada Dodika, dok bi izvršnu vlast predvodio njegov sin. Formalno bi došlo do promjene na najvažnijim funkcijama, ali bi politička moć ostala skoncentrisana oko istog čovjeka i njegove porodice.

Upravo zato eventualno imenovanje Igora Dodika za premijera ne bi predstavljalo samo kadrovsku promjenu u Vladi. Bio bi to možda i najznačajniji korak u procesu političkog nasljeđivanja unutar SNSD-a, odnosno pokušaj da se dugogodišnja vlast Milorada Dodika institucionalno prenese na novu generaciju.

Za sada nema zvanične potvrde da je SNSD donio odluku o budućem mandataru. Ipak, prema informacijama iz političkih krugova, Igor Dodik se sve ozbiljnije razmatra kao čovjek koji bi mogao preuzeti upravljanje Vladom Republike Srpske.

Od očeve političke sjenke do najvažnije funkcije?

Igor Dodik već godinama nije samo sin najmoćnijeg političara u Republici Srpskoj. Njegova uloga unutar SNSD-a postepeno je jačala, a posljednjih godina postao je jedan od važnijih ljudi u organizacionoj strukturi stranke.

Kao organizacioni sekretar SNSD-a bio je uključen u pripremu i vođenje izbornih aktivnosti, a njegovo sve izraženije prisustvo u političkom životu predstavljalo je jasan signal da se priprema za značajniju javnu funkciju.

Na posljednjim opštim izborima bio je nosilac liste SNSD-a za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Time je, osim unutarstranačkog uticaja, dobio i neposrednu izbornu potvrdu.

Novinar Vladimir Šušak smatra da bi upravo izborni rezultat Igora Dodika mogao biti jedan od argumenata za njegov izbor na čelo Vlade Republike Srpske.

„S obzirom na to da je nosilac liste za NSRS Igor Dodik dobio najviše glasova, bilo bi logično da neko sa najviše glasova bude premijer. Ali to zavisi i od toga da li će otac Dodik isposlovati ono o čemu se priča, a to je pomilovanje u Predsjedništvu BiH“, kaže Šušak.

Šušak smatra da bi pitanje eventualnog pomilovanja Milorada Dodika moglo postati predmet političkih pregovora prilikom formiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

„Ja mislim da će to biti predmet razgovora i trgovine pri formiranju vlasti na nivou BiH i ukoliko uspije sa političkim partnerima dogovoriti nešto tako, mislim da bismo mogli vidjeti Milorada Dodika na premijerskoj funkciji. Ukoliko se to ne desi, moje neko logično razmišljanje je da bi to mogao biti Igor Dodik“, navodi Šušak.

Prema takvoj procjeni, pred SNSD-om bi se mogle naći dvije mogućnosti: povratak Milorada Dodika na jednu od najvažnijih funkcija, ukoliko za to budu postojali pravni i politički uslovi, ili formalno prepuštanje izvršne vlasti njegovom sinu.

Kumovske veze i raspodjela funkcija

Posebno zanimljiv dio moguće buduće raspodjele vlasti odnosi se na odnos Save Minića i porodice Dodik.

Minić je godinama jedan od ljudi od najvećeg političkog povjerenja Milorada Dodika. Njihov odnos, međutim, nije isključivo stranački. Aktuelni premijer i izabrani predsjednik Republike Srpske ranije je javno govorio i o kumovskim vezama s Goricom Dodik i njenim suprugom Pavlom Ćorovićem.

Upravo te veze daju dodatnu dimenziju mogućnosti da Minić preuzme predsjedničku funkciju, a Igor Dodik premijersku.

Na čelu dvije najvažnije institucije našli bi se ljudi koji pripadaju istom, veoma uskom političkom i porodičnom krugu. Jedan bi bio dugogodišnji saradnik i kum porodice, a drugi sin predsjednika vladajuće stranke.

Takva raspodjela funkcija otvorila bi pitanje koliko je unutar SNSD-a uopšte moguće razdvojiti stranačku hijerarhiju od ličnih odnosa i porodičnih veza.

Istovremeno, postavilo bi se i pitanje stvarne samostalnosti budućeg predsjednika Republike Srpske i eventualnog budućeg premijera.

Iako predsjednik Republike i predsjednik Vlade imaju različite ustavne nadležnosti, politička praksa u Republici Srpskoj godinama pokazuje da se ključne odluke često vezuju za Milorada Dodika, bez obzira na funkciju koju u određenom trenutku obavlja.

U slučaju da predsjedničku funkciju preuzme Minić, a premijersku Igor Dodik, takav odnos mogao bi postati još izraženiji.

Blagić: Gotovo sam siguran da će jedan od Dodika biti premijer

Politički analitičar Stefan Blagić smatra da bi naredni mandat na čelu Vlade Republike Srpske mogao pripasti jednom od dvojice Dodika.

„Po svemu sudeći, kako sada stvari stoje, Dodik će biti premijer, a koji, ostaje da se vidi, jer postoje spekulacije u vezi s njegovim pomilovanjem, mislim na oca. A možda je i vrijeme, i u Dodikovoj glavi, Dodika oca, da izvrši formalni prenos vlasti na sina“, kaže Blagić.

Blagić smatra da je veoma izgledno da će prezime Dodik obilježiti i naredni mandat na čelu izvršne vlasti.

„Ja sam gotovo siguran da će jedan od Dodika biti premijer naredne četiri godine“, zaključuje Blagić.

Blagićeva ocjena otvara i pitanje da li je Milorad Dodik došao do trenutka kada je spreman da dio formalne političke moći prepusti sinu.

Takva odluka ne bi nužno značila i njegovo političko povlačenje. Naprotiv, mogla bi predstavljati način da zadrži presudan uticaj na izvršnu vlast, dok bi istovremeno Igor Dodik dobio priliku da izgradi vlastiti institucionalni autoritet.

U političkom sistemu u kojem je SNSD već dugo dominantna stranka, takav prenos mogao bi biti izveden bez značajnijih promjena u odnosima unutar vladajuće koalicije. Ipak, ostaje otvoreno pitanje kako bi na njega reagovali drugi visoki funkcioneri SNSD-a i koalicioni partneri.

Može li Milorad Dodik ponovo biti premijer?

Mogućnost da sam Milorad Dodik preuzme funkciju predsjednika Vlade dodatno komplikuje političke kombinacije.

Njegova pravosnažna presuda pred Sudom Bosne i Hercegovine i zabrana obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske otvorile su niz pitanja o njegovoj političkoj budućnosti.

Spekulacije o eventualnom pomilovanju, koje pominju i Šušak i Blagić, za sada nisu potvrda da je takav postupak pokrenut niti da postoji politički dogovor o njegovom ishodu.

Takođe, pravne posljedice eventualnog pomilovanja morale bi biti posebno razmotrene. Pomilovanje samo po sebi ne može se unaprijed poistovjetiti s automatskim uklanjanjem svih prepreka za obavljanje javnih funkcija.

Ukoliko povratak Milorada Dodika u politiku ne bude moguć ili politički prihvatljiv, Igor Dodik bi, prema nezvaničnim informacijama, mogao postati prvi izbor vladajuće stranke.

Nova vlast, stari centar moći

Eventualni izbor Igora Dodika za predsjednika Vlade Republike Srpske bio bi politički presedan po tome što bi sin dugogodišnjeg lidera vladajuće stranke preuzeo jednu od najvažnijih institucija u entitetu kojim njegov otac politički dominira godinama.

Međutim, možda je još važnije pitanje šta bi takav izbor značio za budućnost SNSD-a.

Da li bi Igor Dodik postao stvarni politički nasljednik Milorada Dodika ili bi njegova funkcija prije svega služila očuvanju već uspostavljenog sistema vlasti?

Ukoliko bi se istovremeno na predsjedničkoj funkciji našao Savo Minić, politička moć bila bi raspoređena između ljudi koje povezuju dugogodišnja saradnja, međusobno povjerenje i bliski odnosi s porodicom Dodik.

U tom slučaju Milorad Dodik ne bi morao formalno obavljati nijednu od dvije najvažnije funkcije da bi ostao ključna politička figura Republike Srpske.

Odluka o novom mandataru formalno će proći kroz ustavnu proceduru, ali će stvarni odgovor na pitanje ko će voditi Vladu najvjerovatnije biti poznat mnogo prije glasanja u Narodnoj skupštini.

Ako se ostvare informacije o Igoru Dodiku kao budućem premijeru, građani Republike Srpske dobiće novog predsjednika i novog predsjednika Vlade, ali ne nužno i novi način upravljanja.

Funkcije bi se promijenile, politička moć preraspodijelila, a vlast bi ostala u istom krugu — između oca, sina i porodičnog kuma.

Vladimir Kovačvić, Gerila info

The post Porodično-kumovsko osiguranje vlasti! first appeared on Gerila.info.

Jedan se odnosi na bilbord kojim su mještani i Restart Srpska javno pitali ko „gazi“ presudu Vrhovnog suda Republike Srpske, a drugi na ono zbog čega je bilbord uopšte postavljen – 28,5 hektara spornog zemljišta, njegov upis na Grad Doboj, prodaju privatnom investitoru i izgradnju više od stotinu solarnih elektrana.

Još važnije, Okružno tužilaštvo  u Doboju je potvrdilo Gerili da postupa po krivičnoj prijavi Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“ protiv Grada Doboja i drugih zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja prilikom preknjižavanja zemljišta na Grad Doboj i njegove kasnije prodaje trećim licima.

To proizlazi iz odgovora Okružnog javnog tužilaštva Doboj od 14. avgusta, u koji je Gerila imala uvid.

Bilbord ekspresno dobio svoj predmet

Prvi predmet formiran je nakon što je Policijska uprava Doboj Tužilaštvu dostavila izvještaj o „preduzetim mjerama i radnjama“ u vezi sa postavljanjem bilborda neformalne grupe stanovnika Podnovlja, kojim su protestovali zbog izgradnje solarnih elektrana.

„Na osnovu dostavljenog izvještaja formiran je predmet, te je u istom upućen zahtjev PU Doboj za prikupljanje potrebnih obavještenja radi utvrđivanja svih okolnosti predmetnog slučaja“, navode iz Tužilaštva.

Tek nakon što policija dostavi izvještaj o prikupljenim informacijama, biće odlučeno o daljem toku postupka i eventualnoj tužilačkoj odluci.

Ono što iz odgovora nije jasno jeste u kom svojstvu je 11. avgusta u dobojskoj policiji saslušan Stefan Blagić iz Restart Srpska. Upravo je to bilo jedno od postavljenih pitanja, ali Tužilaštvo nije preciziralo da li je Blagić saslušan kao svjedok, prijavljeno lice ili u nekom drugom svojstvu.

Blagić je tog dana, prilikom postavljanja novog bilborda u Podnovlju, javno rekao da policija već danima poziva stanovnike sela zbog prethodnog bilborda.

„Na ove ljude u Podnovlju se vrši veliki pritisak od strane Okružnog javnog tužilaštva u Doboju. Oni konstantno bivaju pozivani u Policijsku upravu Doboj da daju neke izjave na temu ovog bilborda. Ja samo želim da im poručim, jasno i glasno: ja sam odgovoran za to. Prestanite da maltretirate ove ljude, šta god imate – riješite to sa mnom“, rekao je tada Blagić.

Među pozvanim stanovnicima bila je i Ana Đukić, koja za Gerilu mjesecima govori o spornom zemljištu, protestima i problemima sa vodom.

„Juče sam baš išla u policiju da odgovorim na neka pitanja vezano za prethodni bilbord, a zvali su i još neke moje komšije. Sve se to odvija onako kako smo i očekivali budući da nam je prijavom zaprijetila Sanja Vulić“, rekla je Đukić 11. avgusta.

Poslanica SNSD-a Sanja Vulić ranije je javno najavila krivične prijave protiv osoba povezanih sa postavljanjem prvog bilborda, tvrdeći da nema nikakve veze sa projektom solarnih elektrana i da joj se karikaturom i njenim imenom na bilbordu „crta meta na čelu“.

Gerila je ranije nezvanično saznala da su policijski pozivi mještanima uslijedili nakon njene prijave, ali odgovor Tužilaštva koji sada imamo to niti potvrđuje niti demantuje.

Tužilaštvo ipak ispituje i ono što je iza bilborda

Mnogo značajniji dio odgovora Okružnog javnog tužilaštva odnosi se, međutim, na samo zemljište.

Tužilaštvo navodi da je, na osnovu više zaprimljenih podnesaka i prijava u vezi sa spornim zemljištem u Podnovlju, izgradnjom solarnih elektrana i zahtjevima za hitno postupanje nakon presude Vrhovnog suda RS od 2. aprila 2026. godine, formiralo poseban predmet.

Od Policijske uprave Doboj zatraženo je prikupljanje potrebnih obavještenja, a policiji je, prema navodima Tužilaštva, naloženo i hitno postupanje i dostavljanje izvještaja.

„Napominjemo da Tužilaštvo postupa po krivičnoj prijavi ZZ ‘Podnovlje’ protiv Grada Doboja i drugih zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja prilikom preknjižavanja zemljišta ZZ ‘Podnovlje’ na Grad Doboj i prodaju tog zemljišta trećim licima, te će u navedenim predmetima biti donesena tužilačka odluka“, naveli su iz Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

To je prvi put da jedna pravosudna institucija javno potvrđuje da se upravo način preknjižavanja i kasnije prodaje zemljišta u Podnovlju ispituje i kroz mogućnost krivične odgovornosti.

I upravo je to pitanje koje stanovnici sela postavljaju mjesecima – Kako je zemljište koje je decenijama bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge Podnovlje završilo na Gradu Doboju, a potom u vlasništvu privatnog investitora?

Kako je nastao slučaj Podnovlje

U centru priče je oko 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta na Crkvenom brdu koje je Grad Doboj upisao na sebe, a potom za oko milion i po maraka prodao kompaniji ETMAX za projekat više od stotinu solarnih elektrana.

Zemljoradnička zadruga „Podnovlje“ osporila je takav prenos, a Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila ukinuo raniju odluku Okružnog suda u Doboju i doveo u pitanje postupak upisa zemljišta.

RUGIPP je potom svoj raniji zaključak poništio i predmet vratio na ponovno odlučivanje, ali radovi na terenu nisu zaustavljeni.

Naprotiv, nastavilo se postavljanje konstrukcija i panela, dok su posljednje informacije mještana govorile o čak 118 pojedinačnih elektrana.

Gradska ekološka inspekcija ranije je utvrdila da investitor za 104 elektrane nema potrebne ekološke dozvole, ali ni tada gradnja nije obustavljena.

Mještani i Restart Srpska zato su krajem jula postavili bilbord sa pitanjem „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“, koji je kasnije tokom noći uklonjen sa privatnog zemljišta od strane nepoznatih počinilaca.

Novi bilbord postavljen je 11. avgusta, dok su pojedini stanovnici u međuvremenu pozivani u policiju na razgovore upravo zbog njegovog postavljanja.

Sada je, prema odgovoru Okružnog javnog tužilaštva Doboj, jedan predmet formiran zbog bilborda, a drugi zbog zemljišta, solarnih elektrana i zahtjeva za postupanje nakon presude Vrhovnog suda RS.

Tužilaštvo dodatno potvrđuje da postupa po krivičnoj prijavi Zadruge protiv Grada Doboja i drugih zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja prilikom preknjižavanja i prodaje zemljišta.

Tužilačka odluka tek treba da pokaže hoće li se, nakon mjeseci sporova i prebacivanja odgovornosti, konačno utvrđivati i krivična odgovornost za ono zbog čega je cijela priča u Podnovlju počela.

Dejan Rakita / GERILA

The post Gerila saznaje: Tužilaštvo Doboj ispituje bilbord i moguću zloupotrebu sa zemljištem u Podnovlju first appeared on Gerila.info.

Mještani ovog dobojskog naselja i aktivisti organizacije Restart Srpska postavili su danas bilbord uz magistralni put na istoj lokaciji, oko 200 metara od benzinske pumpe „Slavuljica“, nastavljajući kampanju kojom traže izvršenje presude Vrhovnog suda RS u slučaju 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta na kojem je kompanija ETMAX izgradila više od stotinu solarnih elektrana.

Prethodni bilbord, postavljen na privatnom zemljištu, uklonjen je tokom noći 26.jula nakon što je nekoliko sati ranije spriječen pokušaj njegovog rušenja.

Stefan Blagić iz Restart Srpska tvrdi da su bilbord nelegalno uklonile osobe povezane sa Dobojem, koje je nazvao „kriminalcima“, i poručuje da će svaki uklonjeni bilbord biti zamijenjen novim.

„Nažalost, morali smo ponovo da dođemo u Podnovlje ovim povodom, zato što su kriminalci iz grada Doboja nelegalno uništili ovaj bilbord koji se nalazi na privatnom zemljištu, jer su tokom noći došli i uništili ga. Rekli smo da ćemo i nadalje praviti nove bilborde. Koliko god puta oni budu uništavali bilborde, mi ćemo postavljati nove“, rekao je Blagić.

Okupljanje je počelo simboličnim presijecanjem crne vrpce.

„Ljudi koji stoje iza mene žele samo jedno, a to je da se izvrši presuda Vrhovnog suda Republike Srpske. Danas smo dan započeli presijecanjem crne vrpce i proglašavamo otvorenim propast pravosudnog sistema Republike Srpske“, poručio je Blagić.

Policija je bila u blizini okupljanja, ali nije prilazila učesnicima. Svega 15 minuta nakon što su se aktivisti i dio mještana razišli, Novaku Daniloviću iz Zemljoradničke zadruge Podnovlje prišao je republički inspektor, navodeći da bilbord mora biti pomjeren deset metara od magistralnog puta.

Tako se oko bilborda ponovo pojavila institucija spremna da utvrđuje šta je dozvoljeno, a šta nije.

Problem zbog kojeg je bilbord uopšte postavljen, međutim, traje već mjesecima i to, očito, nije ničiji problem. Za razliku od sadržaja bilborda.

„Prestanite da maltretirate ove ljude“

Posljednjih dana pojedini stanovnici Podnovlja pozivani su i u Policijsku upravu Doboj zbog prethodnog bilborda.

Blagić tvrdi da je riječ o pritisku na ljude koji su se uključili u proteste i javno govore o slučaju.

„Na ove ljude u Podnovlju se vrši veliki pritisak od strane Okružnog javnog tužilaštva u Doboju. Oni konstantno bivaju pozivani u Policijsku upravu Doboj da daju neke izjave na temu ovog bilborda. Ja samo želim da im poručim, jasno i glasno: ja sam odgovoran za to. Prestanite da maltretirate ove ljude. Šta god imate – riješite to sa mnom, a i ja ću da rješavam sa vama“, rekao je Blagić.

Gerila je ranije objavila da su policijski pozivi uslijedili nakon što je poslanica SNSD-a Sanja Vulić najavila krivične prijave zbog bilborda na kojem se, uz njen lik, nalaze karikature poslanika Obrena Petrovića, gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića i vlasnika ETMAX-a Siniše Maksimovića.

Vulić je tada tvrdila da nema nikakve veze sa solarnim elektranama niti odlukama vezanim za projekat, te da joj se bilbordom „crta meta na čelu“.

Jedna od osoba koje je policija pozvala je Ana Đukić, mještanka Podnovlja koja od početka protesta javno govori o spornom zemljištu, vodi i odnosu institucija prema stanovnicima.

„Juče sam baš išla u policiju da odgovorim na neka pitanja vezano za prethodni bilbord, a zvali su i još neke moje komšije. Sve se to odvija onako kako smo i očekivali, budući da nam je prijavom zaprijetila Sanja Vulić“, kaže Đukić.

Ona poručuje da policijski razgovori neće promijeniti njen stav.

„Ja lično ne odustajem od svoje djedovine i svoje borbe, ostaću posljednja u borbi ako treba. Tražimo da se ispoštuje presuda Vrhovnog suda RS, samo to tražimo. Nikome ne prijetimo, tražimo pravdu. Znamo mi vrlo dobro zašto nas policija stalno popisuje i poziva na razgovore, ali to nas neće zaustaviti. Borićemo se“, rekla je Đukić.

Upravo odnos policije prema cijelom slučaju mještani vide kao još jedan od apsurda Podnovlja.

Kada su ranije prijavljivali nastavak radova na solarnim elektranama, uključujući period nakon presude Vrhovnog suda RS, policija ih je, prema njihovim tvrdnjama, upućivala na nadležne inspekcijske organe, uz obrazloženje da ona nije nadležna da zaustavlja radove.

Kada se, međutim, na privatnoj zemlji pojavio bilbord sa pitanjem ko je odgovoran za nepoštovanje sudske odluke, uslijedili su policijski pozivi.

„Radimo ovo zbog svoje djece“

Među okupljenima je bio i mještanin Dražen Gavrić i za njega, kako kaže za Gerilu, ovo nije politička niti stranačka borba.

„Moja poruka, a i poruka ovih ljudi ovdje, jeste da ćemo se svi boriti do zadnjeg. Imam i malu djecu, ali nije me strah i to radim upravo zbog njih, jer oni sutra ovdje treba da žive, kao i djeca svih mještana koji ovdje sada žive. Nisam ni u jednoj stranci i ne bojim se. Borićemo se za pravdu do kraja“, rekao je Gavrić.

Sličnu poruku šalje i Ana Đukić.

„Nema straha, nema bojanja, nema odustajanja. Idemo dalje. I svaki dan, ako treba, izlazićemo i borićemo se. Borimo se da naša djeca ovdje opstanu, a ne da i mi moramo odavde da idemo“, poručila je.

Podsjećamo, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske nedavno je uzorak vode iz lokalnog vodovoda ocijenio kao zdravstveno neispravan sa aspekta ispitanih fizičko-hemijskih parametara. Analizu su, nakon što od institucija nisu dobili reakciju kakvu su očekivali, platili sami stanovnici.

Iako to, samo po sebi,ne dokazuje da su solarne elektrane ili radovi na Crkvenom brdu uzrok neispravnosti vode, ali svakako dodatno pojačava argumente in apele mještana za detaljnim ispitivanjima i utvrđivanjem eventualnog uticaja radova na lokalna izvorišta.

Vodovod, prema podacima mještana, koristi oko 140 domaćinstava, kao i osnovna škola u Podnovlju koju pohađaju 124 učenika.

Presuda od 2. aprila, radovi traju li traju

U središtu cijelog slučaja nalazi se oko 28,5 hektara zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, koje je bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“ upisano je na Grad Doboj, koji ga je potom za oko milion i po maraka prodao banjalučkoj kompaniji ETMAX.

Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila 2026. godine ukinuo raniju odluku Okružnog suda u Doboju i osporio način na koji je izvršen upis zemljišta. Nakon presude, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove poništila je svoj raniji zaključak i predmet vratila na ponovno odlučivanje.

Drugim riječima, spor oko prava na zemljištu vraćen je na početak.

Ipak, mjesecima nakon presude nastavljeno je postavljanje konstrukcija i panela, a potom i priprema za priključivanje solarnih elektrana na distributivnu mrežu.

Na zemljištu je prvobitno bilo planirano 92, potom 104 pojedinačne elektrane, dok su posljednje informacije sa terena govorile o čak 118 postrojenja.

Svako od njih pojedinačno je snage manje od 150 kilovata, što je od početka izazivalo sumnju stanovnika i dijela stručne javnosti da je veliki projekat formalno podijeljen na veliki broj manjih kako bi se izbjegle određene koncesione obaveze i složenije procedure.

Ekološka inspekcija Grada Doboja ranije je utvrdila i da investitor za 104 solarne elektrane nema potrebne ekološke dozvole. Investitoru je ostavljen rok da ih pribavi, ali radovi ni tada nisu obustavljeni.

Uslijedilo je prebacivanje odgovornosti između institucija. Republički inspektorat uputio je predmet Gradu Doboju, dok je gradska urbanističko-građevinska inspekcija navela da je riječ o imovinsko-pravnom sporu o kojem treba da odlučuju sudovi.

Gerila je mjesecima pokušavala dobiti odgovore Grada Doboja i kompanije ETMAX o nastavku radova, dozvolama i postupanju nakon presude Vrhovnog suda, ali odgovore na pitanja nikako nismo dobili.

Stefan Blagić je tokom okupljanja otvorio i novo pitanje, tražeći odgovor da li iza pojedinih kompanija uključenih u projekat solarnih elektrana stoji kapital ili firme iz Hrvatske.

„Postavljam pitanje ‘vlasnicima’ grada Doboja – da li je tačno da iza ovih solarnih panela stoje firme iz Hrvatske i, ako jeste, zašto se to krije? Nastavićemo podržavati ljude iz Podnovlja sve dok se ne izvrši presuda Vrhovnog suda RS“, rekao je.

Danas, više od četiri mjeseca nakon presude Vrhovnog suda RS, radovi na elektranama napredovuju, prvi bilbord je uništen tokom noći, mještani su počeli dobijati pozive na informativne razgovore u policiju, a danas je republički inspektor stigao da provjerava udaljenost novog bilborda od magistralnog puta.

Možda pitanje sa bilborda više ne treba da glasi „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“, nego „Zašto se gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“ I koji to „debeli“ razlozi stoje iza toga da institucije, gotovo koordinisano i složno, mjesecima ne zaustavljaju projekat u Podnovlju koji je, nakon presude najviše sudske instance u Republici Srpskoj, odavno morao biti ozbiljno preispitan – ako ne i zaustavljen.

Dejan Rakita / GERILA

The post Nakon uništavanja prvog, u Podnovlju postavljen novi bilbord: „Ko gazi Vrhovni sud RS?“ first appeared on Gerila.info.

Ovo u podkastu GERILE kaže novinar portala BUKA Maja Isović Dobrijević koja je, zajedno sa predsjednikom „ReStarta“ Stefanom Blagićem, pričala o položaju novinara i novinarstva danas, kao i o pritiscima koje mediji trpe.

„Osjećala bih se lakše da sam obavijesila institucije o tim prijetnjama. Ali život ide dalje iz dana u dan i novinari olako prelaze preko toga. Ne znate ko stoji iza svega toga i kakve posljedice zaista mogu da budu. Stvaranje jednog ogromnog portalskog prostora koji je praćen društvenim mrežama zapravo je omogućio upliv mnogobrojnima da se na taj način obračunavaju sa novinarima“, kazala je Isović Dobrijević.

Najčešće, kaže Blagić, novinarima prijete i vrijeđaju ih – slabići. Zbog toga se ogroman postotak tih prijetnji nikada ne realizuje, ali to ne znači da novinari te prijetnje treba da zanemare.

„Nikada ne znate da li iza nekog facebook natpisa ili obične galame stoji neka ozbiljna namjera i baš zbog toga treba prijaviti sve prijetnje. Ali, nekada naprosto nemate vremena da provedete par sati u policiji. Ako se dešava često ili svakodnevno, svakodnevno ćete prijavljivati policiji šta se dešava, a to prosto nije moguće“, kazao je Blagić.

Nedostatak novinarske solidarnost je, kaže Isović Dobrijević, veliki problem i velika boljka naše „zajednice“. Kada političari napadaju novinare, većina novinara se ne buni protiv takvog ponašanja: ne odlaze sa takvih konferencija, vraćaju se takvim političarima ili tim institucijama i tako pokazuju svoju nezainteresovanost.

„Mislim da je to veliki problem. Kada bi novinari pokazali neku veću dozu solidarnosti i podrške kolegama, bez obzira u kojoj redakciji rade, sigurno bi i novinarska zajednica profitirala. To nam baš nedostaje“, rekla je Maja Isović Dobrijević.

Sagovornike smo pitali i gdje je granica između novinarstvo i aktivizmu? Može li novinar biti aktivista? Blagić smatra da novinar može biti i aktivista i dodaje da je to u mnogim slučajevima i poželjno.

„Novinar može biti aktivista, ali ne može biti političar. Ili ste u stranci i radite stranački posao ili ste novinar. Ako ste već ogrezli u politici ili za neku političku partiju, a radite kao novinar, kako mi možemo očekivati od vas objektivnosti? Nikako. Glavni posao novinara jeste da pruži informacije i da pruži činjenice, a ne da iznosi svoj sud“, smatra Blagić.

Maja Isović Dobrijević smatra da bi bilo bolje da najavljivani Zakon o medijima uopšte ne bude donesen, nego da ga sada stvaramo u aktuelnim političkim prilikama“. Neke se stvari, kaže ona, trebaju definisati, ali se boji kako će to da urade političke strukture koje su na vlasti.

„Ko bi to pisao? I kako bi to izgledalo? Možda je bolje da se stvari za sada ostave ovakvim kakvim jesu. Taj zakon bi sasvim sigurno bio katastrofalan, jer vidjeli smo set zakona koji se nedavno ‘kačio’ novinarsku zajednicu. Vidjeli smo koliko su loši bili ti zakoni“, rekla je Maja Isović Dobrijević.

Goran Dakić / GERILA

The post Maja Isović Dobrijević i Stefan Blagić: Ne treba nam Zakon o medijima (VIDEO Gerila Podkast) first appeared on Gerila.info.

Nakon što je Stanivuković iz SDS-a „prevukao“ narodnog poslanika Maju Dragojević Stojić, sada su na red došli odbornici ove strane u Ugljeviku Radivoj Spasojević i Jovo Filipović. Opštinski odbor SDS-a u Ugljeviku tražio je od ovih odbornika da vrate mandate stranci.

„Smatramo da svaki prebjeg uz odnošenje mandata nije ništa drugo do trgovina i brutalna krađa volje naroda. Pozivamo pomenute odbornike da vrate mandate jer će samo tako pokazati da su se ideološki razišli sa Srpskom demokratskom strankom, te da nije riječ o običnoj političkoj korupciji, protiv koje smo se do juče zajedno borili“, navodi se u saopštenju opštinskog odbora SDS-a.

SDS se, kako se dalje navodi u ovom saopštenju, istinski zalaže i zalagaće se za vraćanje morala u politiku, kao i za vraćanje mandata političkim partijama. Predsjedništvo SDS-a usvojilo je odluku prema kojoj onaj ko napusti Srpsku demokratsku stranku neće moći biti imenovan na pozicije u ime budućih koalicija u kojima bude SDS, jer bi to značilo nastavak političke korupcije koju je ustanovio režim.

„Draško Stanivuković je u Ugljeviku formirao Opštinski odbor svog Pokreta za vlast zvani Sigurna Srpska koji još uvijek nije ni registrovan u Sudu i to tako što je preoteo iz lokalnog parlamenta dva odbornika SDS-a i jednog odbornika pokojnog DEMOS-a, izvjesnog Nikolu Dakića, radnika RiTE Ugljevik, koga je postavio za predsjednika Opštinskog odbora svog Pokreta“, kazao je lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

Lider PDP-a, dodaje Vukanović, nastavlja da komada SDS. On podsjeća da je Stanivuković SDS-u oteo Maju Dragojević Stojić u Prijedoru, Vladimira Medića u Šipovu, Vladimira Čakarevića u Modriči, ali i druge odbornike i bivše funkcionere SDS-a.

„Umjesto da Stanivukoviću uzvrate udarac i kazne njegovo neprijateljsko i nekorektno ponašanje, u SDS-u se povlače, prave ustupke, prećutno ga ili nažalost otvoreno podržavaju, poput Rada Savića koji ga je primio u trenutku dok je Stanivuković razvaljivao njegovu stranku u Ugljeviku. Posljedice su katastrofalne“, ističe Vukanović.

Novinar Vladimir Šušak za GERILU kaže kako je Stanivukovićev pokret svakako čorba sa previše mirođija koja niti je slana, niti je bljutava. On smatra da pokret Sigurna Srpska ne može ugroziti SDS na terenu.

„U tom pokretu trenutno ima svega i on tek treba da se profiliše. Svaka stranka treba da reaguje kada joj otimaju članove ili kada joj članovi odlaze u druge patrije, pa tako i SDS. Poseban problem leži u tome što bi SDS i Stanivukovićev pokret trebali formirati jedinstven front protiv SNSD-a, a na terenu je drugačija situacija. Možda je na djelu novo preslagivanje unutar opozicije uoči opštih izbora naredne godine“, istakao je Šušak.

Lider ReStarta Stefan Blagić smatra da Stanivuković želi da preuzme liderstvo na opozicinoj sceni i da ne bira način pomoću kojeg će doći do cilja. On kaže da je njegovo rasturanje bizarno, a još bizarnije je uporno ćutanje u SDS-u.

„Vrh stranke ćute, a neki drugi, poput Savića, sarađuju sa Stanivukovićem. Jasno je da postoji ogroman problem u SDS-u kada je ovaj fenomen u pitanju. Stanivuković im neprestano otima poslanike i odbornike, a oni se ponašaju kao da je to dio nekog dogovorenog paketa akcija. Ako ćutite na takva dešavanja, onda je jasno da ih podržavate“, rekao je Blagić.

Goran Dakić, Gerila info

The post Jedni pravili, drugi kupili: Stanivuković preuzima opoziciju u cijeloj Srpskoj first appeared on Gerila.info.

– Inicijativa je predana Ustavnom sudu Republike Srpske, a smatramo da je prekršen član 80. Ustava RS koji govori o tome da predsjednik Republike Srpske određuje koji će ga potpredsjednik zamjenjivati u slučaju privremene spriječenosti da obavlja svoje funkcije. S obzirom na to da Republika Srpska od 12. 6. 2025. godine nema predsjednika, onda je logično da predsjednik nije ni mogao imenovati bilo kojeg potpredsjednika da ga mijenja u obavljanju dužnosti – ističu iz Restarta.

Međutim, kako dodaju, čak i da je predsjednik Republike Srpske na vrijeme prenio ovlaštenja na potpredsednika Davora Pranjića, jasno je da to po Ustavu nije ni mogao uraditi, s obzirom na to da Ustav Republike Srpske jasno određuje da se ovlaštenja mogu povjeriti samo u situaciji da je predsjednik Republike Srpske privremeno spriječen da obavlja funkciju.

– Pošto je predsjednik Republike Srpske, s obzirom na pravosnažnu presudu kojom mu je zabranjeno obavljanje funkcije u narednih šest godina, trajno onemogućen da obavlja djelatnost, on stoga nije ni mogao ovlastiti potpredsjednika da ga mijenja. U Ustavu Republike Srpske jasno stoji i da se opšti akti moraju objaviti u Službenom glasniku Republike Srpske prije nego stupe na snagu. Imenovanje Davora Pranjića (koje ima svojstvo i opštosti i apstraktnosti) nikada nije objavljeno u Službenom glasniku RS-a – zaključuju u saopštenju.

The post Podnijeta inicijativa za ocjenu ustavnosti imenovanja Davora Pranjića first appeared on Gerila.info.

Lider „ReStarta Srpske“ Stefan Blagić kazaće u novom „Skupštinskom nadzoru“ našeg portala da je u proteklih dvadeset godina proces lopovluka u BiH probio sve granice. On podsjeća da je Republika Srpska samo u par mjeseci morala isplatiti oko pola milijarde maraka stranim firmama koje imaju veze s domaćim političarima. To, kaže Blagić, ne može podnijeti Njemačka, a kamoli Republika Srpska.

Član skupštine Transparency International i stručnjak za dobro upravljanje i javnu politiku Srđan Blagovčanin kaže kako je bavljenje politikom najunosnija djelatnost u Bosni i Hercegovini i u zemljama koje imaju srodan politički sistem kao što je ovdašnji.

„Politika zapravo donosi enormne privilegije, jer su političari izuzeti od svih mogućih pravila i od svih mogućih odgovornosti. Zašto je tomu takvo, što bi rekli naši susjedi? Da li kod nas postoji politička odgovornost? Ona u Bosni i Hercegovini ne funkcioniše. Ključni mehanizam političke odgovornosti su izbori“, tvrdi Blagovčanin.

U BiH, dodaje on, politička odgovornost ne postoji. Glasači bi trebali da vrednuju ono što su političari radili za vrijeme mandata – da li su radili svoj posao ili su se bavili sticanjem ličnih koristi kroz isplate arbitraža i kroz plaćanje opskurnim likovima poput Sardarova.

„Zašto politička odgovornost ne funkcioniše? Zato što ovdje ljudi za političke partije ne glasaju na način da vrednuju njihov rad ili zbog toga što vjeruju u njihov program, već zato što ostvaruju određenu korist. Država je još uvijek najveći kupac roba i usluga. Preko pet milijardi godišnje se izdvaja kroz javne nabave za različite vrsta roba. Sa druge strane, trećina ukupno zaposlenih u zemlji radi u javnom sektoru“, rekao je Blagovčanin.

Blagić dodaje da je dovoljno pratiti logiku novca, pa da bi se znalo ko, šta i koliko uzima. Ko bi normalan mogao dati 120 miliona maraka ni za šta, odnosno za poništavanje koncesije? Blagić tvrdi da to nije normalno.

„Tako mogu svi da se obogate. Što onda svaki čovjek iz Republike Srpske ne uzme neku koncesiju, ne uloži ništa i nakon toga dobije 120 miliona? Je li to normalno? Gdje su te pare završile? To je morala da bude sistemska prevara. Sistem ljudi je učestvovao u izvlačenju novca iz Republike Srpske“, istakao je Blagić.

Desi se, kaže Blagić, prevara i u Britaniji, i u Njemačkoj, i u Americi, i u Rusiji, pa se desi i u BiH. Ali, pita on, gdje su institucije? Gdje je tužilaštvo? Gdje je sud? Šta se dešava? Gdje je MUP?

„Tužilaštvo treba da radi 120 na sat. Međutim, ne radi se ništa. Kako možemo da dajemo Serdarovu 250 ili 300 miliona maraka? Čovjeku koji nije ispunio ono na šta se obavezao ugovorom. Ko mu je to namještao? Znamo odgovor na to pitanje, ali institucije trebaju da izađu i da to kažu, a one ne rade“, ističe Blagić.

Blagovčanin kaže kako niko ne može da zna koliko su političari u BiH zapravo „teški“ i kolika je njihova imovina. On podsjeća kako se slovenačka tajna služba bavi istraživanjem Dodikove imovine. Kada je Dodik završio na američkoj crnoj listi, i oni su takođe na osnovu obavještajnih saznanja rekli da se radi o ogromnoj imovini.

„Radimo neku publikaciju povodom 30 godina od Dejtona. Želimo da dokažemo da je Bosna i Hercegovina danas ovakva kakva jeste dobrim dijelom zbog korupcije. Bosna i Hercegovina je poslije potpisivanja Dejtona primila najveći iznos ikada u istoriji pomoći postkonfliktnoj rekonstrukciji. Prema nekim procjenima, u tom prvom periodu od pet godina u zemlju je došlo oko 23 milijarde dolara. Tri parlamentarne komisije su pravljene da istraže šta se s tim novcem desilo. Nikada nisu saznali“, rekao je Blagovčanin.

Tajkuni i političari se, kaže Blagić, najčešće bogate preko političkih struktura u saradnji sa državom, odnosno sa budžetima. Blagić podsjeća na posao sa javnom rasvjetom u Banjoj Luci čija rekonstrukcija košta tri puta više nego što bi trebalo da košta.

„Blizu 1.800 maraka po jednom rasvjetnom tijelu! To je nevjerovatno. Ista zamjena se radi u Bijeljini, ljudi su naručili najkvalitetnije sijalice na tržištu i jedno rasvjetno tijelo kod njih košta 570 maraka. Kako je to moguće? Ovo je pljačka enormnih razmjera. Tako se političari bogate“, rekao je Blagić.

Goran Dakić

The post GERILIN „Skupštinski nadzor“: Gdje su pare, gospodo političari? first appeared on Gerila.info.

Na upustvu koje je upućeno u škole stoji da „stiker“ sa Dodikovim potpisom mora stajati na svim udžbenicima koje donira država kako bi bila spriječena preprodaja besplatnih udžbenika. Vlada Republike Srpske usvojila je 28. jula Informaciju o obezbjeđivanju besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola za školsku 2025/2026. godinu, a budžetom za 2025. godinu za to je planirano 5,72 miliona KM za ukupno 43.469 učenika, pa nije jasno zašto se na stikeru nalazi
Dodikov potpis.

Ministarstvo prosvjete i kulture zaduženo je da obezbijedi besplatne udžbenike svim učenicima prvog, drugog, trećeg i četvrtog razreda osnovnih škola, učenicima osnovnih škola i osnovnih muzičkih škola koji su pobjednici republičkog takmičenja u prethodnoj školskoj godini, kao i učenicima od petog do devetog razreda koji su treće i naredno dijete po redu rođenja u porodici sa troje i više djece.

Osim toga besplatne udžbenike po odluci Vlade treba da dobiju i učenici/djeca od 5. do 9. razreda koji su korisnici prava na dodatak za pomoć i njegu drugog lica i učenici/djeca korisnici prava na ličnu invalidninu, u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti.

Član Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i obrazovanje Narodne skupštine Republike Srpske Tanja Vukomanović kaže za GERILU kako loš političar misli na sljedeće izbore, a državnik misli na sljedeće generacije. Upravo je ovo, smatra ona, primjer poteza sitnih politikanta, sluga stranačkih knjižica i oportunista na vlasti, kojima kratkoročna politička korist znači više od obrazovanja i budućnosti zemlje.

„Njih za budućnost nije briga. Oni bi najradije da odškoluju još jednu vojsku poslušnika i generacije koje će biti zahvalne na mrvicama dok oni koriste vlast da bi se bogatili. Ovo je pogrešno na mnogo načina. Djeca ne uče samo gradivo iz knjiga. Ona uče kakva je ova zemlja i kakva može biti. Ona bi trebalo da izrastu u slobodne, kritičke građane, a poruka koju im šalju naljepnicama sa potpisom političara je da je i škola samo još jedno mjesto gdje se politika potpisuje preko svega“, kazala je Vukomanović.

Ovo, dodaje ona, nije samo puka nebriga, nego veliko neznanje, sa željom političkog preživljavanja, makar ništa poslije njih ne ostalo. Ako želiš uništiti narod, podsjeća ona na izreku, uništi mu škole i dodaje kako vlast predvođena SNSD-om upravo to radi.

„To je ozbiljna odgovornost, ali koga danas pozvati na odgovornost? Predsjednika nemamo. Vladu nemamo. Ministarstvo prosvjete koje treba da bude brana obrazovanju odobrava naljepnice sa potpisom političara, gdje će veći dokaz da mi institucije nemamo? I zato ostaje samo jedno: ljudska hrabrost i otpor, što mi je drago da vidim kod roditelja, kad nam ovo postane normalno onda smo kao narod osuđeni na propast. Onog trenutka kada prestanemo da se borimo za obrazovanje, prestali smo da se borimo za ovu zemlju“, istakla je Tanja Vukomanović.

Lider „ReStarta“ Stefan Blagić kaže kako djeca ne trebaju da slušaju nastavnike. Školstvo je, smatra on, u rasulu. To je svima jasno, osim onima koji rade u školama. On savjetuje roditelje da odlijepe te „stikere“ i uvjerava ih da zbog toga neće snositi posljedice.

„Ako se nešto desi, na njihovoj strani će biti javnost i advokati. Dodik nema pravo to da traži. To je skandalozno i u pravu su oni koji kažu da to podsjeća na Sjevernu Koreju, a ne na evropsku zemlju. Kada Dodik izvuče pare iz svog džepa i plati udžbenike, tek tada će steći pravo da traži tako nešto“, rekao je Blagić.

Goran Dakić, GERILA info

The post Dodik konačno ispunio jedno obećanje! first appeared on Gerila.info.

Na dan kada je Republika Srpska ostala bez predsjednika Vlade Sud BiH je odbio žalbu pravnog tima Milorada Dodika i on je praktično bivši predsjednik Republike Srpske. On više ne može da imenuje mandatara a po Ustavu Republike Srpske to čini predsjednik Republike. Ukoliko Dodik imenuje mandatara a Narodna skupština ga izglasa za novog predsjednika Vlade Republika Srpska može doći u situaciju da Ustavni sud BiH sve odluke takve Vlade stavi van snage. Što bi dugoročno izazvalo pravni haos i ogromne probleme.

“Bilo je više nego očekivano koja će biti odluka apelacionog vijeća i sada isto tako očekivano jedina stvar koju će CIK da uradi a to je da raspiše prijevremene izbore. Sve ostalo što bi se desilo ne bi bilo u skladu sa zakonom. Kada bi se desilo. Međutim sada ovo što se desilo danas, u kontekstu podnošenja ostavke Radovana Viškovića postavlja se jedno vrlo logično pitanje a to je ko treba da da mandat novom premijeru Republike Srpske. To je sada ključna stvar. Ko će mu dati mandat? Formalno-pravno Srpska više predsjednika nema a on bi po Ustavu Republike Srpske trebalo da predloži novog mandatara. Čini se da polako i BiH a i RS klize u jednu duboku pravnu nesigurnost a ishod je jako teško predvidjeti“, kaže analitičar Stefan Blagić.

Milorad Dodik, međutim, danas je još jednom najavio sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske rekavši da će na toj sjednici biti donesena odluka o referendumu ali i o zabrani održavanja izbora na teritoriji Republike Srpske. Upitno je to kako Dodik može znati kakve će odluke da donese najviše zakonodavno tijelo u Republici Srpskoj ali i Vlada i NSRS godinama donose odluke na osnovu najava i želja Milorada Dodika pa to više i nije vijest. Ključno je pitanje ima li Republika Srpska snagu i mandat da raspiše referendum o pravnom statusu Milorada Dodika ali i da zabrani održavanje izbora. Profesor Milan Blagojević smatra da NSRS nema mandat ni za jedno ni za drugo.

“Zato što bi u tom slučaju bilo učinjeno krivično djelo spriječavanja održavanja izbora propisano krivičnim zakonikom Republike Srpske koje djelo se čini od strane bilo kog lica koje spriječi održavanje izbora koje je raspisala CIK“, rekao je Blagojević za FTV.

NSRS nema mandat, smatra Blagojević ni za raspisivanje referenduma zbog presude.

Evidentno je da Dodik ne želi da odustane od fotelje i pozicije moći smatra novinar Goran Dakić. On kaže i da Dodik svojim potezima Republiku Srpsku dovodi u sve težu situaciju. Tako je i sa ostavkom Radovana Viškovića jer Dodik sada ne može da predloži mandatara.

“Dodik trenutno nema mandat kao predsjednik Republike Srpske i s obzirom da nema mandat on ne može da predlaže mandatara. Vjerujem da je to jedan od razloga zašto ga danas nije predložio da ne bi slučajno ušao u novo krivično djelo. Jasno je da on nema mandat na osnovu kojeg će predložiti mandatara niti onda NSRS ima mandat da neustavan prijedlog aminuje“, kaže Dakić.

Vladimir Kovačević, GERILA info

The post Šta nakon odbijanja žalbe? Ko će imenovati mandatara? Prebacuje li Dodik krizu u Vladu Republike Srpske? first appeared on Gerila.info.

Iako je Dodik najavljivao da će i OSU „poništiti“ na teritoriji Republike Srpske, to se, ipak, nije desilo. U paketu su „stradali“ samo Sud i Tužilaštvo BiH, kao i SIPA i VSTS. Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak za GERILU kaže da niko sa sigurnošću ne može da tvrdi šta je u Dodikovoj glavi.

„Iako je najviše napadao opoziciju zbog formiranja UIO BiH, čudno je da tu instituciju nije prvu ugasio i potom formirao UIO Republike Srpske. On zna da je taj sistem koristan za Republiku Srpsku. Nekako će uspjeti da prebaci 100 miliona maraka kumu Miletu Radišiću, a nakon toga je sve moguće“, kazao je Crnadak.

Ni član Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević ne umije da objasni zašto Dodik nije suspendovao sve po redu, ali tvrdi da veoma dobro zna zašto predsjednik Srpske nikada neće insistirati na vraćanju nadležnosti u oblasti indirektnih poreza.

„Ne znam zašto nije suspendovao OSU, Graničnu policiju i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, ali znam da UIO BiH neće suspendovati dok ne kupe zgradu Mileta Radišića od 100 miliona maraka. SIPA valjda treba suspendovati da ne procesuiraju tu kupovinu“, kazala je Pandurević.

Lider Pokreta za pravdu i red Nebojša Vukanović smatra da se Dodik ponaša kao apsolutista i u skladu s tim donosi zakone koji trebaju njemu, a ne zakone koji trebaju Republici Srpskoj.

„To je sve lakrdija. Dodik misli da neće imati ko da ga uhapsi ako uništi SIPU nakon što bude donesena i prvostepena presuda. On je legitimisao taj proces. Okružio se neznalicama i to je sve jedan veliki užas“, tvrdi Vukanović.

Lider „ReStarta“ Stefan Blagić za GERILU kaže da je više nego jasno zašto Dodik suspenduje Sud, Tužilaštvo i SIPU. Prve dvije institucije su one koje su vodile proces protiv njega, dok bi SIPA bila nadležna za njegovo evenatualno hapšenje.

„Dodik se obrušio na one institucije koje imaju direktan uticaj na proces. Tužilaštvo je podiglo optužnicu, Sud je donio presudu, SIPA je ta koja bi ga hapsila. OSA, Granična policija i Direkcija mu trenutno ne smetaju, jer mu od njih ne prijeti nikakva opasnost. UIO BiH vjerovatno nikada neće suspendovati zato što odatle kaplje para. A sve dok para kaplje, dobro je. Sve što je izvor prihoda za Dodika, to neće biti napadnuto“, smatra Blagić.

Politički analitičar Tanja Topić kaže kako je zanimljivo da se suspenzija odnosi na pravosudne institucije, kao i na onu koja pomaže istima u provođenju istraga i hapšenjima. Ona dodaje kako je u najavama donošenja ovih zakona bilo istaknuto kako će ista zabrana obuhvatiti i OSU, ali to se na kraju nije desilo.

„Ovim je, zapravo, pokazano kako se entitetske pravosudne institucije samouvjereno smatraju institucijama koje su pod političkom kontrolom i kojima će politika diktirati profesionalni dignitet. Takođe, govori o selektivnom odnosu prema državi – iz nje će se crpiti ono što je potrebno, a ono što može ugroziti moćnike u vlasti dobiće crveni karton. Nije to jedini paradoks u ovom slučaju. Ako se budžet BiH usvoji, prema dogovoru nekih od političkih lidera, pitanje je kako se usvaja prema projekciji koja je uključivala finansiranje institucija i zaposlenih prije novonastale situacije“, rekla je Topić.

G. Dakić, GERILA info

The post Pola poništeno, pola ostavljeno na životu: UIO BiH dobra dok para kaplje first appeared on Gerila.info.