Na 33. sjednici, održanoj 29. oktobra 2026. godine, Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o potrebi obezbjeđenja sredstava Javnoj ustanovi Nacionalni park „Sutjeska“ za izmirenje dospjelih obaveza po osnovu Ugovora o strateškom partnerstvu i dugoročnom zakupu.

Za tu namjenu odobreno je tačno 6.049.195,43 KM, a sredstva će biti obezbijeđena iz budžeta Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju za 2026. godinu, sa pozicije 488100 – Transfer za Nacionalni park „Sutjeska“ Tjentište.

Na istoj sjednici Vlada je donijela i odluku o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje Nacionalnog parka od 183.000 KM kod Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, odnosno Fonda za razvoj i zapošljavanje.

Međutim, u zvaničnom saopštenju nije objašnjeno kako su nastale obaveze vrijedne više od šest miliona maraka, kome se taj novac duguje, niti zbog čega se njihovo izmirenje finansira iz budžeta Republike Srpske.

Nije navedeno ni za šta će Nacionalni park koristiti kredit od 183.000 KM, za koji će garantovati Republika Srpska.

Posebno je zanimljivo da se obje odluke donose samo nekoliko mjeseci nakon što je zaključen ugovor sa privatnim partnerom koji je javnosti predstavljen kao početak velikih privatnih ulaganja u turističke kapacitete Sutjeske.

Zakup od 35 miliona KM kroz ulaganja

Ugovor o strateškom partnerstvu i dugoročnom zakupu potpisan je 6. jula ove godine sa firmom „Agens“ iz Teslića, kojoj su na 50 godina ustupljeni ugostiteljski i turistički kapaciteti Nacionalnog parka.

Riječ je, između ostalog, o hotelima, smještajnim paviljonima, restoranima, bazenu, sportskim i rekreativnim sadržajima i drugim objektima na Tjentištu.

Prilikom predstavljanja ugovora najavljena su ulaganja vrijedna oko 70 miliona KM, uz obećanja o obnovi zapuštenih objekata, razvoju turizma i otvaranju novih radnih mjesta.

Međutim, posebnu pažnju privlači način na koji je ugovoreno plaćanje zakupnine. Srđan Klječanin Rufi izjavio je ranije za portal Capital da vrijednost zakupa za 50 godina iznosi 35 miliona KM, ali da taj novac neće biti uplaćivan državi na uobičajen način.

Prema njegovom objašnjenju, privatni investitor trebalo bi da uloži ukupno 70 miliona KM u obnovu i razvoj objekata, a nakon što dokumentuje izvršena ulaganja, država bi mu polovinu tog iznosa, odnosno 35 miliona KM, priznala kao plaćenu zakupninu.

To znači da ugovorena vrijednost zakupa iznosi oko 700.000 KM godišnje, ali se ona, prema Klječaninovim tvrdnjama, namiruje kroz ulaganja u objekte koji ostaju u javnom vlasništvu.

Klječanin je tada tvrdio i da će takav model povećati vrijednost javne imovine.

Upravo zbog ovakve finansijske konstrukcije dodatno je važno objašnjenje odluke Vlade o izdvajanju više od šest miliona KM iz budžeta. Ako privatni partner kroz ulaganja izmiruje svoje obaveze po osnovu zakupnine, ostaje pitanje koje su obaveze preuzeli Nacionalni park i Republika Srpska, kako su one nastale i zbog čega je za njihovo izmirenje sada potrebno obezbijediti višemilionska budžetska sredstva.

Za sada nije poznato da li će bilo koji dio odobrenih šest miliona KM biti isplaćen firmi „Agens“, drugim pravnim licima ili će biti iskorišten za neke druge obaveze predviđene ugovorom.

Firma sa dva zaposlena i najavljena ulaganja od 70 miliona KM

Dodatna pitanja otvara i finansijski kapacitet privatnog partnera. Prema podacima koje je ranije objavio Capital, firma „Agens“ formalno se vodi na Slavišu Đurića, bliskog saradnika Srđana Klječanina Rufija, a registrovana je na istoj adresi kao i preduzeće „Drvo-export“ iz Teslića.

Prema ranije objavljenim poslovnim podacima, „Agens“ je tokom prethodnih godina uglavnom imao jednog ili dva zaposlena. U 2021, 2023. i 2024. godini nije ostvarivao prihode, dok je za 2025. godinu prijavio oko 1,5 miliona KM prihoda i 163.000 KM dobiti.

Uprkos takvim poslovnim rezultatima, upravo ovoj firmi povjeren je dugoročni zakup značajnog dijela turističke infrastrukture Nacionalnog parka, uz najavu ulaganja od 70 miliona KM.

Predstavnici firme tvrdili su da će ulaganja biti obezbijeđena iz vlastitih i kreditnih sredstava.

„Agens“ je preuzeo i dio zaposlenih koji su ranije radili u ugostiteljskim objektima Nacionalnog parka. Prema ranijim izjavama Srđana Klječanina, planirano je preuzimanje 35 radnika, uz godišnje troškove plata i doprinosa od oko 924.000 KM.

Iz firme su naknadno saopštavali da niko od radnika nije ostao bez mogućnosti zaposlenja, da se dio njih već prijavio za rad i da su započete aktivnosti na obnovi turističkih sadržaja.

Vršilac dužnosti direktora Nacionalnog parka Aleksandar Golijanin ranije je opravdavao ovaj aranžman lošim stanjem ugostiteljskih objekata, navodeći da je ugostiteljska djelatnost javnoj ustanovi godišnje stvarala gubitke između 500.000 i 700.000 KM.

Međutim, odluka o obezbjeđivanju više od šest miliona KM iz budžeta otvara pitanje kakve su finansijske obaveze ostale Nacionalnom parku nakon što je privatnom partneru ustupljen veliki dio turističkih kapaciteta.

Od Bukove Kose i Bistrice do Jahorine i Sutjeske

Srđan Klječanin Rufi, sa kojim se povezuje firma „Agens“, godinama je prisutan u poslovima eksploatacije prirodnih resursa i raspolaganja javnom imovinom u Republici Srpskoj.

Klječanin je poznat i po političkom angažmanu u SNSD-u, u kojem je obavljao stranačke funkcije, uključujući odborničku dužnost u Tesliću.

Njegova firma „Drvo-export“ posebno je dospjela u javnost zbog eksploatacije uglja na lokalitetima Bukova Kosa i Bistrica kod Prijedora. Oba rudarska projekta pratili su protesti lokalnog stanovništva, upozorenja ekoloških organizacija i sudski sporovi u vezi sa dozvolama i postupcima koje su vodile nadležne institucije.

Na Bukovoj Kosi Vrhovni sud Republike Srpske poništio je raniju odluku o dodjeli koncesije za istraživanje uglja, nakon čega je Vlada Republike Srpske u ponovljenom postupku koncesiju ponovo dodijelila firmi „Drvo-export“.

Ekološke dozvole za radove na ovom lokalitetu takođe su bile predmet sudskih postupaka, a republička ekološka inspekcija tokom 2026. godine zabranila je eksploataciju uglja zbog nepostojanja važeće ekološke dozvole.

U Bistrici su mještani godinama upozoravali na posljedice eksploatacije uglja po zemljište, vodu i kvalitet života.

Klječanin je bio i u središtu jednog od najpoznatijih sporova oko državne imovine u Republici Srpskoj.

Njegova firma „Drvo-export“ kupila je 2024. godine od Republike Srpske oko 56 dunuma zemljišta na Jahorini, na lokalitetu Vučiji most, za približno 41 milion KM. Međutim, Ustavni sud Bosne i Hercegovine osporio je odluku o prodaji državnog zemljišta, nakon čega je Vlada Republike Srpske u februaru 2026. godine dala saglasnost za sporazumni raskid ugovora.

Nakon poslova sa rudnicima uglja i pokušaja kupovine zemljišta na Jahorini, firma povezana sa Klječaninom dobila je dugoročni zakup turističkih kapaciteta jednog od najpoznatijih nacionalnih parkova u Bosni i Hercegovini.

Vlada pitanja Gerile proslijedila nadležnom ministarstvu

Gerila je još prije održavanja 33. sjednice Vlade Republike Srpske uputila pitanja Vladi o planiranom kreditnom zaduženju Nacionalnog parka „Sutjeska“ i finansijskim obavezama nastalim po osnovu ugovora o strateškom partnerstvu i dugoročnom zakupu sa privatnim investitorom.

Od Vlade smo tražili da objasni zbog čega se Nacionalni park zadužuje svega nekoliko mjeseci nakon što su njegovi turistički kapaciteti ustupljeni privatnom partneru na 50 godina, koliki je planirani kredit, pod kojim uslovima se odobrava i za šta će novac biti utrošen.

Posebno smo pitali koje su to dospjele obaveze Nacionalnog parka po osnovu Ugovora o strateškom partnerstvu i dugoročnom zakupu broj OPU 1627/2026, kako su nastale, kome se duguje novac i postoji li veza između tih obaveza i novog kreditnog zaduženja.

Zatražili smo i objašnjenje zbog čega Republika Srpska preuzima rizik garantovanjem za kredit javne ustanove nakon što je značajan dio njenih turističkih kapaciteta ustupljen privatnom partneru, kao i podatke o prihodima koje od tih kapaciteta ostvaruju Nacionalni park i privatni investitor.

Od Vlade smo zatražili i dostavljanje ugovora o strateškom partnerstvu i dugoročnom zakupu, sa svim pripadajućim aneksima, kao i dokumentacije na osnovu koje je razmatrano kreditno zaduženje Nacionalnog parka.

Iz Vlade Republike Srpske odgovorili su nam da su pitanja proslijedili nadležnom ministarstvu. Međutim, konkretne odgovore na postavljena pitanja do trenutka pripreme ovog teksta nismo dobili.

U međuvremenu je Vlada nakon sjednice saopštila da je odobrila 6.049.195,43 KM iz budžeta za izmirenje dospjelih obaveza po osnovu ugovora o strateškom partnerstvu i dugoročnom zakupu, kao i garanciju za kredit Nacionalnog parka od 183.000 KM. Iako je sada poznat iznos budžetskih sredstava, Vlada nije objasnila strukturu obaveza niti navela kome će novac biti isplaćen. Zbog toga ostaje nepoznato da li će sredstva završiti kod privatnog partnera, drugih povjerilaca ili će biti iskorištena za neke druge ugovorne obaveze Nacionalnog parka.

Ugovor koji je javnosti predstavljen kao početak privatnih ulaganja vrijednih 70 miliona KM sada je, svega nekoliko mjeseci nakon potpisivanja, osnov za obezbjeđivanje više od šest miliona maraka iz budžeta Republike Srpske.

Zašto su te obaveze nastale, ko će dobiti novac i kakvu finansijsku odgovornost u cijelom aranžmanu snosi privatni partner, pitanja su na koja javnost još nema odgovor.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post VLADA RS ODOBRILA ŠEST MILIONA KM ZA SUTJESKU: Privatniku turistički objekti na 50 godina, iz budžeta novac za obaveze iz ugovora first appeared on Gerila.info.