Novi granični prelaz u Gradišci pušten je u rad 19. maja uveče. Prva vozila prešla su preko novog mosta oko 18.30 časova, a prelaz je zvanično otvoren nešto prije 19 časova. Nije otvoren nakon dogovora institucija, nego nakon što se na starom mostu urušio dio zaštitne ograde i pješačke staze, zbog čega je saobraćaj morao biti obustavljen.

Ministarstvo bezbjednosti BiH donijelo je hitno rješenje kojim se privremeni granični prelaz određuje na lokaciji novoizgrađenog mosta. Rješenje važi najduže do 19. avgusta 2026. godine, odnosno do prestanka okolnosti zbog kojih je stari most zatvoren. Prelaz bi trebalo da radi 24 sata, a kontrole na novoj lokaciji obavljaće Granična policija BiH i Uprava za indirektno oporezivanje.

Odmah nakon urušavanja dijela mosta, a posebno nakon donošenja hitnog rješenja o otvaranju privremenog graničnog prelaza, pojavile su se spekulacije da je na taj način zaobiđena višemjesečna blokada. Zvanične potvrde za takve tvrdnje nema, ali je ostalo pitanje zašto je prelaz mogao biti otvoren tek kada je stari most postao bezbjednosni rizik.

Ranije otvaranje prelaza je blokirano jer Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH nije usvojio izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji. Bez toga nije bilo moguće rasporediti carinske službenike na novu lokaciju. Protiv je glasao Zijad Krnjić, član UO UIO iz reda eksperata koje imenuje Vlada Federacije BiH. Krnjić tvrdi da ne blokira prelaz iz hira, već da traži da se prvo riješi poravnanje između Republike Srpske i Federacije BiH. Prema njegovim riječima, Republika Srpska je po privremenim poravnanjima za 2023, 2024. i 2025. godinu dobila 151,8 miliona KM više i taj novac treba vratiti.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH i predsjedavajući Upravnog odbora UIO, nakon neuspjele sjednice obrušio se na Krnjića. U obraćanju medijima rekao je da je Krnjić “obični musliman”, da kažnjava srpski, bošnjački i hrvatski narod, da Srbe doživljava kao Jevreje u Drugom svjetskom ratu i da bi im, da se njega pita, stavio “žute zvijezde”. Rekao je i da “neko treba da pogine” da bi se Krnjić “odobrovoljio”.

Amidžić je potom slučaj Gradiška iskoristio za tvrdnju da je ovaj granični prelaz dokaz da Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati. Govorio je da BiH “nema budućnost” i da je riječ o “mržnji političkog Sarajeva prema Republici Srpskoj”. Tehničko pitanje rada prelaza tako je završilo u novoj rundi nacionalnog prepucavanja.

Reagovao je i Krnjić, koji je Amidžićeve izjave nazvao šovinističkim i islamofobnim. Ćamil Duraković je podnio krivičnu prijavu protiv Srđana Amidžića i poručio da se poslije takvih uvreda ne može praviti da se ništa nije dogodilo. Zatražio je izvinjenje, poštovanje zakona, poravnanje i utvrđivanje koeficijenata.

SDA je takođe zatražila reakciju Tužilaštva BiH, navodeći da bi tolerisanje takvih izjava značilo ohrabrivanje daljeg širenja mržnje i islamofobije. Reagovao je i SDP BiH, ali je i ta reakcija koristila jezik uvreda, jer je Amidžić nazvan “običnim idiotom”. Rasprava o zakonu, prihodima i funkcionisanju granice ponovo je završila u međusobnom ponižavanju.

Oglasila se i Delegacija Evropske unije u BiH, koja je osudila zapaljive komentare Srđana Amidžića upućene Zijadu Krnjiću i Bošnjacima, ocjenjujući da takve izjave ne doprinose povjerenju. Političkim akterima poručeno je da se suzdrže od retorike podjela i da se fokusiraju na konkretna pitanja: indirektno oporezivanje, raspodjelu prihoda između entiteta i dugoročno rješenje za potpuno funkcionisanje graničnog prelaza Gradiška.

Krnjić jeste glasao protiv pravilnika i formalno zaustavio otvaranje prelaza. Predstavnici iz Republike Srpske, prema tvrdnjama druge strane, mjesecima su izbjegavali poravnanje i nove koeficijente raspodjele prihoda. Amidžić je, umjesto odgovora na pitanje zašto se problem nije ranije riješio, posegnuo za vjerskim etiketiranjem i pričom o nestanku države. A građani? Oni su dobili još jedno privremeno rješenje.

Mladen Bubonjić

The post Novi granični prelaz u Gradišci privremeno otvoren, država i dalje zarobljena blokadama i uvredama first appeared on Gerila.info.

Protiv izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO ponovo je glasao član Upravnog odbora Zijad Krnjić, čime je još jednom blokirano stavljanje u funkciju novoizgrađenog prelaza na mostu preko Save.

Bez tog pravilnika, koji podrazumijeva raspoređivanje carinskih službenika i organizaciju rada na novoj lokaciji, prelaz ne može biti otvoren, bez obzira na to što je infrastruktura već završena i spremna za upotrebu.

„Samo je Zijad Krnjić bio protiv ponovo. Šteta je ogromna. Jedan čovjek maltretira pet miliona ljudi na granicama“, rekao je ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić.

“Odluku je blokirao član UO iz reda eksperata kojeg imenuje Vlada FBiH Zijad Krnjić. Nažalost i po peti put pokušali smo da vidimo da li u BiH ima zdravog razuma, ali nema ga na žalost. Apsurd BiH. Za otvaranje prelaza u Gradišci glasali su svi izuzev Krnjića. Јedina dobra stvar u ovome je političke prirode, a ona je da BiH ovakva ne može da postoji. Ako se ovako nastavi niko živ nas više neće sastaviti. Ovo je poruka za sve Srbe, šta bi bilo kada bi o nama odlučivala Federacija BiH”, dodao je Amidžić.

Ministarka finansija Zora Vidović naglašava da su svi predstavnici iz RS glasali za otvaranje prelaza.

„Zaista ne mogu da vjerujem da se ovo dešava“, izjavila je Vidović.

Ali Krnjić tvrdi da problem nije u samom prelazu, već u širem sistemu koji, kako kaže, mjesecima ne funkcioniše.

„Kvalifikacije Amidžića i Vidović su netačne. Postoji veliki broj važnih odluka koje čekaju. RS za prvi kvartal duguje Federaciji više od 150 miliona KM, a taj dug će rasti. Predložio sam da razgovaramo o svemu, ali to nije prihvaćeno“, naveo je Krnjić.

On insistira da se pitanje otvaranja prelaza ne može odvojiti od raspodjele prihoda od PDV-a između entiteta, odnosno od novih koeficijenata i poravnanja dugova. Upravo taj zahtjev, kako ističe Krnjić, postao je ključna tačka spora i razlog zbog kojeg svaki naredni pokušaj završava bez rezultata.

Dok političari razmjenjuju optužbe, posljedice su konkretne. Novi prelaz u Gradišci, planiran za početak decembra 2025. godine, i dalje nije u funkciji. Saobraćaj se i dalje odvija preko starog mosta, gdje se formiraju višesatne kolone, posebno tokom praznika i turističke sezone.

Krnjić, međutim, umanjuje razmjere štete, tvrdeći da bi novi prelaz uglavnom služio za putnički saobraćaj, dok bi većina teretnog transporta i dalje ostala na staroj lokaciji.

„Naravno da će biti bolje kad novi prelaz bude otvoren, ali u odnosu na sadašnje stanje nema velike štete“, kaže on.

Privredna komora Republike Srpske već je najavila pravne korake, uključujući i krivičnu prijavu protiv Krnjića zbog blokade donošenja akata potrebnih za rad prelaza. Angažovan je i advokatski tim koji razmatra mogućnost zahtjeva za nadoknadu štete.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje ranije su upozorili da je riječ o projektu od strateškog značaja i pozvali sve političke aktere da omoguće njegovo stavljanje u funkciju. Uprkos tim apelima, rješenje ni danas nije ugledalo svjetlost dana.

Dejan Rakita / GERILA

The post Granični prelaz Gradiška i dalje zatvoren: Peti put bez dogovora, Krnjić opet protiv first appeared on Gerila.info.

Đajićeva konferencija ispred Narodne skupštine Republike Srpske izvukla je na skupštinski plato mnoštvo novinara i onih koji se tako osjećaju. Ovih drugih bilo je više a Đajićev pres pratili su novinari portala, portaloida, slobodni umjetnici a sunce je ispred skupštine izvuklo i glavnu urednicu Alternativne televizije. Neuobičajeno i neobično ali samo za neupućene. ATV-om suvereno iza kulisa upravlja Igor Dodik a Đajić je u posljednjih nekoliko mjeseci postao samozvani oponent porodici Dodik. “Mediji” pod njegovom kontrolom jednako “udaraju” i na Stanivukovića i na Amidžića koji je osim stanogradnje uspješan i u prijateljstvu sa mlađim Dodikom.

“To je definitivni dokaz da sam radio po zakonu, da sam radio po pravilima, da sam čist i nevin“, rekao je Đajić dok mu je iza leđa stajao parlament.

Svako vidi ono što želi i svak čuje ono što mu je ušima milo. Tako i Vlado Đajić, politički vješto, predsudu kojom je njegova smjena sa mjesta direktora UKC-a nezakonita predstavlja kao dokaz nevinosti u procesu koji se protiv njega, i dalje, vodi na banjalučkom Okružnom javnom tužilaštvu.

A tamo vrijedni tužici mjesecima rade na slučaju i ispitivanju dokaza. Posljednje informacije iz OJT Banjaluka o krivičnoj prijavi protiv Đajića, zbog snimka na kojem se vidi kako razgovara o kupovini kokaina sa bezbjednosno interesantnim Radinkovićem, su iz januara ove godine.

““Predmet se nalazi u radu. Nakon utvrđivanja potpunog i tačnog činjeničnog stanja u predmetu biće donešena tužilačka odluka u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku RS“,, posljednji je odgovor banjalučkog tužilaštva.

Jasno je da banjalučki tužioci važu kojem bogu da se priklone i kome da se manje zamjere kao što je jasno da i kada im kažete na koga sumnjate da je nalogodavac napada na novinara to lice ne smiju ni da pozovu na razgovor.

Jasno je, međutim, i da presuda Okružnog suda ne znači da je Đajić nevin. Ne znači ni da je kriv. U drugom, odvojenom slučaju ne znači ništa.

Kako god, Vlado Đajić je nezakonito smijenjen. Obrazloženje je da nisu ispoštovane zakonske procedure. Iz Vlade Republike Srpske nisu željeli da se upuštaju u komentarisanje presude u Đajićevu korist.

“Vlada Republike Srpske nije zaprimilia presudu Okružnog suda u Banjaluci, te je u skladu sa navedenim ne može ni komentarisati“, odgovorili su iz Vlade Republike Srpske na pitanja o eventualnom vraćanju Vlade Đajića u direktorsku fotelju.

Đajić je nakon objavljivanja snimka tvrdio da mu je snimak namješten i da nikada nije konzumirao narkotike. Najavio je osnivanje svoje stranke kao i mogućnost da posao potraži u Federaciji. Aktivirao se, na kratko, i u domenu radničkih prava govoreći kako zdravstveni radnici u Republici Srpskoj zaslužuju veće plate. Redovno je prisustvovao sjednicama Narodne skupštine Republike Srpske koje su održane nakon objavljivanja snimka a bio je prisutan i na svečanoj akademiji u dvorani Borik održanoj povodom Dana Republike.

Sporni video, koji je objavljen na društvenim mrežama i portalima, prikazuje Đajića za stolom sa Nenadom Radinkovićem, višestruko osuđivanim licem, dok ovaj na sto postavlja providnu kesicu sa sumnjivim sadržajem. U pozadini se čuje razgovor u kojem se pominju novac, interventna policija i drugi elementi koji su izazvali sumnje da bi se moglo raditi o krivičnom djelu u vezi sa narkoticima.

Navodno u sudu u Banjaluci pokušava da registruje svoju stranku ali mu isto tako navodno u sudu prave probleme oko toga. Na posljednjoj sjednici skupštine rukovao se sa Miloradom Dodikom u skupštinskom restoranu. Jedan drugom svakako mnogo duguju i jedan o drugom svakako mnogo znaju da bi stisak bio lišen emocija, pozitivnih ili negativnih nije ni bitno.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Jedan nula za Đajića. Čeka se banjalučko Tužilaštvo! first appeared on Gerila.info.

Kad je početkom godine usvojena dopuna Zakona o porezu na dodatu vrijednost, djelovalo je da Bosna i Hercegovina konačno pravi konkretan korak ka rješavanju stambenog pitanja mladih i onih koji prvi put ulaze u vlasništvo nad nekretninom. Član 54a Zakona predviđa pravo na povrat PDV-a za punoljetna fizička lica – državljane BiH sa prebivalištem u zemlji – koji kupuju svoj prvi stan.

Ipak, sve ono što je zakon obećao, značajno je urušeno kroz kasniji Pravilnik koji je usvojio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO). Pravilnik je, naime, dodao kriterijume koji ne postoje u zakonu, čime je ovo pravo praktično uskraćeno velikom broju potencijalnih korisnika.

Predsjedavajući Upravnog odbora UIO BiH i ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić izjavio je prije godinu dana da “nije u pitanju populistički zakon iz razloga što njegove komponente ili njegova sadržina jeste takva da ona uvažava potrebu ljudi u BiH da riješe to stambeno pitanje, ako govorimo o prvoj nekretnini”.

Za sada, sa trenutnim rješenjima, ovaj zakon je, ističu stručnjaci, diskriminatorski i čini se da je više namjenjen pogodovanju građevinskom lobiju nego samim građanima.

Problem retroaktivnosti i restriktivnih uslova

U tekstu Pravilnika navodi se da pravo na povrat PDV-a ima osoba koja, u posljednjih sedam godina, nije imala stan, kuću ili apartman u svom vlasništvu – ni samostalno, ni u zajedničkom ili suvlasništvu.

Još problematičnije, ovaj kriterijum ne odnosi se samo na kupca, već i na članove njegovog porodičnog domaćinstva, u koje su sada uključeni i braća i sestre. Drugim riječima, ako vam brat ima garsonjeru, vi ne možete ostvariti pravo na povrat PDV-a pri kupovini svog prvog stana.

Transparency International BiH, koji je učestvovao u javnim konsultacijama o Nacrtu Pravilnika, upozorio je da je ovakav pristup u direktnoj suprotnosti sa samim zakonom, koji se ne poziva na prethodni period vlasništva, već se fokusira isključivo na trenutni status kupca.

„Pravilnik sužava pravo koje je Zakon omogućio, i to kroz uslove koje Zakon ne propisuje – što je ne samo pravno sporno, već i nepravedno“, upozoravaju iz TI BiH.

Transparency International u BiH upozorava da je član 105a stav 5. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u u nesaglasnosti sa samim Zakonom, jer se njime pravo na povrat PDV-a ograničava na način koji Zakon ne poznaje.

Dok Zakon jasno kaže da:

„punoljetno fizičko lice – državljanin BiH sa prebivalištem u BiH – ima pravo na povrat PDV-a“ prilikom kupovine prvog stambenog objekta,

Pravilnik uvodi dodatne uslove, među kojima je i retroaktivno ispitivanje vlasništva u periodu od sedam (ranije deset) godina, ne samo za kupca, već i za članove njegovog domaćinstva.

Prema riječima Ene Kljajić Grgić, rukovodioca Centra za pružanje pravne pomoći u Transparency International BiH, pravo na povrat PDV-a za kupovinu prvog stambenog objekta je jasno definisano Zakonom.

„Zakonom nije propisano da lice ne smije imati stan u vlasništvu u prethodnom periodu, niti se spominju površina stana, članovi domaćinstva, status prodavca ili način plaćanja. Sve to su dodatni uslovi koje je Pravilnik naknadno uveo, čime se zapravo mijenja suština prava koje garantuje Zakon. Pravilnik ne bi smio ići iznad Zakona, a ovdje je to očigledno slučaj“, upozorava Kljajić Grgić.

Dodaje da se ovakvim tumačenjem stvara prostor za uskraćivanje prava licima koja po prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje, ali su ranije, primjerice kroz nasljeđe ili zajedničko vlasništvo, imala udio u nekretnini – što Zakon ne isključuje.

„U pitanju je jasno narušavanje hijerarhije propisa, jer podzakonski akt ne može sužavati već definisano zakonsko pravo“, zaključuje ona.

TI BiH smatra da je ovakvo rješenje u suprotnosti sa zakonom, jer Zakon o PDV-u ne propisuje retroaktivna ograničenja, a dodatno je i diskriminatorno, budući da pravo na povrat proširuje na imovinu članova domaćinstva – uključujući supružnika, roditelje, brata ili sestru – pa građanin može biti uskraćen za povrat PDV-a iako sam nikada nije imao stan. Takvim pristupom, upozoravaju iz TI BiH, obesmišljava se intencija zakonodavca da se ovom mjerom građanima olakša rješavanje stambenog pitanja.

TI BiH zaključuje da Pravilnik prekoračuje ovlaštenja datih Zakonom i time krši načelo hijerarhije pravnih akata. Umjesto da detaljnije razradi tehničku proceduru za ostvarivanje prava, on uvodi materijalna ograničenja koja Zakon ne poznaje – i zbog toga bi trebalo da se izmijeni u pravcu usklađivanja sa Zakonom i njegovom svrhom.

IZ Transparency Internationala BiH upozoravaju i na spornu praksu širenja uslova za ostvarivanje prava na povrat PDV-a na članove porodičnog domaćinstva, iako je Zakon to pravo jasno vezao isključivo za kupca stana.

Pravilnik, međutim, propisuje da kupac može ostvariti pravo na povrat PDV-a za dodatnih 15m² po članu domaćinstva, ali samo ako taj član u posljednjih sedam godina nije imao u vlasništvu ili suvlasništvu nikakvu nekretninu u BiH – uključujući stan, kuću, apartman ili druge stambene objekte.

Za razliku od BiH, gdje Zakon ne definiše ovakva ograničenja, u susjednoj Srbiji Zakon o PDV-u precizno propisuje uslove koje je moguće razrađivati podzakonskim aktima. Kod nas, naprotiv, ovakvim proširenjem uslova Pravilnik faktički sužava pravo predviđeno zakonom.

„Ovakvo rješenje u praksi može dovesti do situacije da lice koje prvi put kupuje stan bude uskraćeno za povrat PDV-a na člana porodičnog domaćinstva zato što je, npr. njegov supružnik, roditelj ili brat i sestra bio u vlasništvu nekretnine u ranijem periodu, pri čemu se ne ispituje način sticanja te nekretnine”, dodaje Ena Kljajić Grgić.

U obrazloženju nacrta Pravilnika navedeno je da se za supružnike traži dokaz da ne posjeduju nekretninu kako bi se provjerila imovina stečena u braku, koja se smatra zajedničkom. Međutim, napominje Kljajić Grgić, ovdje se zanemaruje mogućnost da je supružnik nekretninu stekao prije braka ili da ju je naslijedio, a da od tada nije proteklo sedam godina – što, bez obzira na zakonsku osnovu, kupcu automatski ukida pravo na povrat.

Pravilnik pisan za bogate i građevinski lobi?

Još jedna zabrinjavajuća stavka tiče se maksimalne površine stana na koju se može ostvariti povrat PDV-a – 40 kvadrata za samca, uz mogućnost povećanja od 15 kvadrata po članu porodičnog domaćinstva.

Međutim, povrat se ne računa prema stvarnoj cijeni stana, već prema prosječnoj cijeni objavljenoj u biltenu Agencije za statistiku BiH. Maksimalan iznos povrata tako ne može preći preračunatu vrijednost od 24.557,74 KM, što može biti znatno niže od stvarno plaćenog PDV-a na stanove u urbanim sredinama.

Dodatno, UIO zadržava pravo da odbije zahtjev i u slučaju da je stan otuđen prije isteka roka od 5 godina – što podrazumijeva vraćanje kompletnog iznosa PDV-a, uz kamate.

Dalje, prvobitni prijedlog dopuna Zakona je predviđao da se povrat PDV-a vrši pri kupovini prvog stana pri čemu je drugačije definisano šta se smatra stambenim prostorom, dok ovaj usvojeni Zakon o dopunama zakona o porezu na dodatnu vrijednost to omogućuje samo na stanove u novogradnji, što definitivno budi sumnju u izlazak u susret građevinskom lobiju, odnosno investitorima. Paradoksalno, kad i ako se ispune svi ovi uslovi, koji nisu jednostavni, onda će morati proći i “kroz sito i rešeto” odnosno kroz Pravilnik čime će se dodatno smanjiti broj građana koji će ostvariti ovo, Zakonom već, ionako suženo pravo.

Ena Kljajić Grgić iz Transparency International BiH, u razgovoru za Gerilu ističe da su pojedine odredbe Pravilnika u suprotnosti s osnovnim ciljem zakona – da se građanima omogući lakše rješavanje stambenog pitanja kroz povrat PDV-a pri kupovini prvog stana. Umjesto da se propisima precizira procedura ostvarivanja tog prava, Pravilnik, kako navodi, uvodi ograničenja koja nisu predviđena zakonom i time umanjuje broj onih koji bi to pravo mogli iskoristiti:

„Namjera zakonodavca je bila da se pomogne građanima pri kupovini prvog stambenog objekta. Pravilnik, nametanjem dodatnih uslova koji nisu u Zakonu, suštinski obesmišljava ovu intenciju i umanjuje broj potencijalnih korisnika prava. Odredbe Pravilnika potrebno je uskladiti sa Zakonom na način da se istim razrade proceduralna pitanja za ostvarivanje prava na povrat pdv-a, a ne da se istim propisuju uslovi koji mijenjaju ili ograničavaju pravo garantovano Zakonom.“

Posebno problematičnim smatra član koji pravo na povrat PDV-a uslovljava time da je prodavac stana uredno prijavio i uplatio PDV – što je, po njenim riječima, nešto na šta kupac ne može imati nikakav uticaj.

„Iz Pravilnika bi trebalo izbrisati odredbu da kupac stana može ostvariti pravo na povrat pdv-a ako je prodavac stana obračunati pdv za stan prijavio i uplatio na jedinstveni račun koji vodi Uprava za indirektno oporezivanje. Time se uvodi uslov koji kupac objektivno ne može kontrolisati, jer kupac stana ne može biti odgovoran za fiskalnu disciplinu prodavca”, naglašava Kljajić Grgić.

Kao dodatni problem, navodi i činjenicu da je iz konačne verzije Pravilnika uklonjena odredba koja je ranije omogućavala nasljeđivanje prava na povrat PDV-a u slučaju smrti kupca koji je prethodno podnio zahtjev. Smatra da bi se ta odredba trebala vratiti jer njeno izostavljanje može dovesti do uskraćivanja prava članovima domaćinstva:

„U prvobitnoj verziji Nacrta Pravilnika bila je predviđena mogućnost nasljeđivanja prava na povrat pdv-a izuzetno ukoliko je kupac stana podnio zahtjev za povrat pdv-a prije nastupanja njegove smrti, a sada to nije slučaj. To se u praksi može negativno odraziti na članove porodičnog domaćinstva kupca stana koji neće moći ostvariti pravo na povrat pdv-a, zbog čega treba razmisliti o ponovnom vraćanju ove odredbe u tekst Pravilnika”, dodaje ona u razgovoru za Gerilu.

Konsultacije bez efekta

Na eKonsultacijama je učestvovalo 112 učesnika koji su poslali 123 prijedloga i komentara. UIO je usvojila svega 23.

Jedna od sugestija Transparency Internationala BiH bila je da se izbriše retroaktivna zabrana posjedovanja stana u prethodnom periodu, jer nije u skladu sa zakonom. UIO nije prihvatila taj prijedlog, već je samo smanjila retroaktivni period sa 10 na 7 godina – zadržavši suštinsku prepreku i izvan zakonskih okvira.

Poslali smo pitanja Upravnom odboru UIO BiH, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovore. Ukoliko odgovore – objavićemo ih naknadno.

Iako Zakon o PDV-u daje osnovno pravo na povrat PDV-a, Pravilnik je otišao korak dalje – dodao je materijalne uslove koje zakon ne poznaje, i time ozbiljno ograničio obim ovog prava.

Ustavno pravilo da podzakonski akt ne može derogirati zakon zanemareno je bez mnogo objašnjenja.

Oni koji su ovu mjeru dočekali sa nadom sada se suočavaju s lavirintom birokratije, uslova i ograničenja. Mjera koja je trebala biti socijalna, transformisana je u privilegiju rezervisanu za one koji imaju savršeno „čisto“ vlasničko i porodično stablo – što u BiH ili bilo gdje u svijetu, priznaćete, nije čest slučaj.

Dejan Rakita / GERILA

The post GERILA ISTRAŽUJE: Imaš brata sa garsonjerom? Nemaš pravo na povrat PDV-a pri kupovini prvog stana! first appeared on Gerila.info.

Budući da je Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika Republike Srpske presudom Suda BiH, prijevremeni izbori za tu funkciju su raspisani za 23. novembar 2025.

Zamjenik ministra finansija Hasanović danas je stavio pečat na Instrukciju o osiguranju dodatnih sredstava CIK-u od 6,4 miliona KM za tu namjenu.

Amidžić, koji nije htio staviti svoj potpis i pečat, prema informavijama federalnih medija, nekoliko dana nije dolazio na posao, a pečat je bio zaključan u njegovom kabinetu.

S obzirom da je sad bezbijeđen novac za prijevremene izbore, očekuje se da CIK uskoro održi novu sjednicu radi određivanja rokova za održavanje izbora i priprema za izradu izbornog materijala

The post Obezbijeđen novac za prijevremene izbore first appeared on Gerila.info.

Šmit je u samoj odluci naveo da će „ministar finansija i trezora BiH, postupajući s dužnom pažnjom, izvršiti isplatu ovih sredstava bez odlaganja nakon zaprimanja validnog zahtjeva od predlagatelja izvršenja“. To praktično znači da je na ministru finansija da „postupa s dužnom pažnjom“ i da ocijeni šta je „validan zahtjev predlagatelja izvršenja“, te da Šmit nije precizirao na koji račun da se isplate sredstva „Viaduktu“.

Na sajtu OHR-a juče je pojašnjeno: „Odluka visokog predstavnika ne podrazumijeva nikakvu obavezu isplate naknade na neki određeni račun. Naprotiv, prilikom isplate sredstava, ministar ili njegov zamjenik, ako ministar to ne učini, treba provesti temeljite provjere“.

Drugim riječima, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić nisu govorili istinu kada su optužili Šmita da je naložio da se 120 miliona koji pripadaju Republici Srpskoj i njenim građanima isplati „ko zna kome na sumnjivi račun na Kanalskim ostrvima“.

Podsjećamo, Dodik je rekao da je „Viadukt neviđena pljačka na kojoj Šmit želi da profitira“, dok je premijer Višković bio još decidniji tvrdnjom da je „žiro-račun na Kanalskim ostrvima i da „ovdje treba i Šmit da se ugradi koji milion pred penziju“.

„Samo je nejasno kako može neki državljanin EU, sve i da ima pravo ovo da radi, da traži da se sredstva isplate na račun u zemlji za koju je EU rekla da je zemlja trećeg svijeta“, rekla je Cvijanovićeva.

Njihove tvrdnje začinio je ministar Srđan Amidžić koji je pitao „šta je interes da se sredstva za Viadukt isplate na sumnjivi račun na Kanalskim ostrvima“.

Pošto je već iz same odluke bilo jasno da nije nametnuto da se sredstva isplate na sumnjivi račun, niti na bilo koji drugi konkretan račun, već da o validnosti računa treba da odluči upravo ministar finansija, jasno je da su čelni ljudi Srpske ponovo pokušali da na najgrublji način obmanu javnost i skrenu pažnju sa njihove uloge u cijeloj priči i činjenice da do arbitražnog postupka nije došlo zbog dodijeljene koncesije, već zbog nezakonito raskinute koncesije, što je urađeno za vrijeme njihove vladavine.

G.Dakić

The post Kristijan Šmit nije naložio da se 120 miliona isplati na of-šor račun first appeared on Gerila.info.

Više od 56 miliona evra – toliki je iznos koji Bosna i Hercegovina mora isplatiti slovenačkom preduzeću „Viadukt“, prema odluci arbitražnog suda u Vašingtonu, zbog jednostranog raskida koncesionog ugovora o izgradnji hidroelektrana na Vrbasu 2013. godine. Presuda je izazvala politički zemljotres u BiH, ali i niz novih pitanja o pozadini cijelog projekta, te o poslovnim vezama koje sežu duboko u političko-bezbjednosne strukture Republike Srpske.

Istraživački tekst novinara Primoža Cirmana i Tomaža Modica, objavljen na portalu necenzurirano.si, otkriva da tragovi ovog slučaja vode ka Damjanu Beliču, bivšem predsjedniku Nadzornog odbora Slovenačkog državnog holdinga i vlasniku firme „Centurion“ iz Bijeljine, koja je, prema navodima međunarodnih službi, bila dio paraobavještajne mreže Milorada Dodika.

Kako je „tašna-mašna“ firma dobila višemilionski posao

Priča počinje 2004. godine, kada preduzeće „Viadukt“, tada bez značajnog portfolija i sa simboličnim prihodima, dobija koncesiju vrijednu 165 miliona evra za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu. U tom trenutku, firmu su kontrolisali Boris Goljevšček i Vladimir Zevnik, biznismeni povezani sa brodarskim sektorom Slovenije. No, projekat nikada nije zaživio – izostale su ključne dozvole, a planove su blokirali i glasni protesti ekoloških udruženja. Devet godina kasnije, koncesija je povučena, a Republika Srpska dodijelila novi ugovor državnom preduzeću „Elektroprivreda RS“.

To je bio povod da „Viadukt“ pokrene arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) – što je i dovelo do presude u njegovu korist. Međutim, ono što je bilo u sjeni ovog postupka sada izlazi na vidjelo.

Damjan Belič – spona između Slovenije i Dodikove mreže?

Prema pisanju necenzurirano.si, u procesima oko arbitraže aktivno je učestvovao i Damjan Belič, pravnik i stečajni upravnik koji se na više sastanaka pojavljivao u ime „Viadukta“, ponekad i bez prisustva formalnih vlasnika firme. Iako nije zvanično potvrdio svoju ulogu, Belič nije demantovao ove informacije.

„U skladu sa poslovnom etikom, svoje aktivnosti ne komentarišem u javnosti“, kratko je odgovorio na pitanja novinara.

Pored aktuelnih veza, Belič ima i interesantnu poslovnu prošlost u Republici Srpskoj. Godine 2006. postao je vlasnik firme „Centurion“ iz Bijeljine, koju su međunarodne službe optužile da je bila dio paraobavještajne strukture Republike Srpske, uključujući ilegalno prisluškivanje međunarodnih zvaničnika u Brčko Distriktu.

Uz Beliča, manjinski suvlasnik Centuriona bio je i njegov direktor Niko Sjerić, koji je tokom rata u Bosni i Hercegovini bio visokopozicionirani oficir u Vojsci Republike Srpske, a koji je danas potpredsjednik gradskog odbora SNSD-a u Bijeljini.

Kada se Dodik 2006. godine vratio u vladu Republike Srpske, Belič je, preko svoje slovenačke kompanije VK Holding, postao vlasnik pomenute zaštitarske firme Centurion. Tri godine kasnije, ova firma se našla upletena u međunarodnu aferu visokog profila u Bosni i Hercegovini. Tadašnji zamjenik visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Rafi Gregorijan, oduzeo mu je dozvolu za sticanje novih poslova u Brčko Distriktu.

Firma Centurion je, navodno, ilegalno prisluškivala i pratila zaposlenike kancelarije međunarodne zajednice u BiH, a takođe je bila blisko povezana sa sigurnosnom kompanijom Alpha Security, koja se opet dovodi u vezu sa Miloradom Dodikom.

Firmi je zbog toga bilo zabranjeno dalje poslovanje u toj regiji, a samo šest mjeseci nakon što je izgubio licencu za sticanje novih poslova, Belič je prodao Centurion, i to firmi Sector Security po zvanično neobjavljenoj cijeni.

Reakcije iz Republike Srpske: Teške optužbe, bez konkretne istrage

Upravo je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno reagovao na presudu u slučaju „Viadukt“, ocijenivši je „prevarom vijeka“ i tvrdeći da iza nje stoje domaći advokatski klanovi i međunarodni predstavnici.

„To je organizovana pljačka advokata iz Banjaluke i Sarajeva. Učestvuje i Šmit. On pokušava da napravi što veću štetu Republici Srpskoj, koja ga ne priznaje“, izjavio je Dodik prošle sedmice, nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit, pozivajući se na Bonska ovlaštenja, odlučio da se iz rezervi prikupljenih po osnovu putarina – a koje stoje blokirane još od 2018. godine – isplati dug prema Viaduktu, i to iz pretpostavljenog udjela Republike Srpske. Šmit je naglasio da ovo neće uticati na budžetsku stabilnost RS niti na isplate prema građanima, jer se ta sredstva ionako ne koriste za te namjene.

Paralelno s ovim, Federaciji BiH će biti doznačen jednak iznos iz vlastitog udjela u rezervama, kako bi se ispoštovala ravnoteža između oba entiteta.

Istovremeno, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, Igor Crnadak, zatražio je hitno održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske o aferi “Vijadukt” te da se prekine praksa nekažnjivosti i političkog prećutkivanja velikih afera.

„Moramo da prekinemo praksu nekažnjivosti. Nećemo prihvatiti stav da ‘niko nije kriv’. Ovo mora biti slučaj u kojem ćemo zajedno utvrditi odgovornost“, poručio je Crnadak, ističući da vlast i opozicija moraju otvoreno raspraviti sve detalje afere.

Crnadak je naglasio da je “potpuno neobično i zabrinjavajuće” da do danas nije pokrenuta istraga o ovom slučaju, uprkos, kako kaže, svim dostupnim informacijama i težini afere.

Neizvjesnost: Ko će platiti, a ko odgovarati?

Pitanje sada nije samo ko će preuzeti odgovornost za više od 110 miliona KM koje BiH mora isplatiti Viaduktu, već i kako je moguće da sporni ugovor iz 2004. godine sa firmom bez kadra i reference dovede do jednog od najskupljih međunarodnih gubitaka u istoriji BiH. Prema posljednjim odlukama visokog predstavnika Kristijana Šmita, sredstva za isplatu presude Viaduktu biće pokrivena iz akciza na zajednički račun, a Centralna banka BiH će preusmjeriti raspodelu dobiti kako bi obezbijedila novac za isplatu, uz dnevno povećanje kamata od oko 18.000 KM.

Iz Federacije BiH, zamjenik ministra finansija Muhamed Hasanović jasno ističe da “ovo nije dug institucija BiH, već rezultat neispunjenih obaveza Republike Srpske”, i insistira da teret ne smije pasti na građane FBiH.

Premijer FBiH Nermin Nikšić je u aprilu ove godine na sjednici Fiskalnog vijeća BiH odbio inicijativu da se izmjenama Globalnog okvira fiskalnog bilansa, koje bi podrazumijevale preraspodjelu dobiti Centralne banke BIH, plaća dug BiH iz arbitražnog postupka Vijadukt protiv BIH.

“Ne damo novac Federacije BiH separatistima iz Republike Srpske za pokrivanje duga i tačka. Kada treba platiti dugove onda im je dobra BiH, onda može i budžet. Prema sporazumu potpisanom 2017. godine Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezala da će isplatiti sve novčane kazne, a sporazum je potpisala tadašnja premijerka entiteta, Željka Cvijanović. Izvolite i ispunite svoju zakonsku obavezu”, rekao je tada Nikšić.

Sa druge strane, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić ističe da je račun na koji BiH treba uplatiti novac otvoren na Kanalskim ostrvima i nema nikakve veze s tužiocima iz arbitražnog postupka. Naglasio je da njegova institucija neće učestvovati u tome dok se ne dostavi dokumentacija koja potvrđuje vlasničku strukturu i legitimnost računa te je pozvao Tužilaštvo BiH na hitnu istragu.

“Račun koji smo mi dobili da platimo 110 miliona KM nema nikave veze sa ovim licima koja su bila tužitelji BiH u ovom arbitražnom sporu. Ne postoji poveznica. Firma se nalazi na Kanalskim ostrvima, koja su poreski raj. Pravna forma naziva firme je profesionalno udruženje koje može biti udruženje knjigovođa ili bilo koga”, rekao je Amidžić.

Amidžić je dodao da se radi o dosuđenoj sumi većoj od 110 miliona KM i da stalno raste zbog kamata, a „u Ministarstvu finansija — nisu spremni učestvovati u tome“ dok ne bude jasno ko su stvarni vjerovnici i najavio da će službenim putem zatražiti  od Tužilaštva BiH da ispita ovaj slučaj.

Gerila.info

The post Istraživanje novinara iz Slovenije: Afera Viadukt vodi do mreže povezanih s Dodikom i paraobavještajnim strukturama? first appeared on Gerila.info.

“Račun koji smo mi dobili da platimo 110 milliona KM nema nikakve veze sa ovim licima koja su bili tužitelji u ovom arbitražnom sporu. Ne postoji poveznica. Ljudi koji rade u ministarstvu finansija i ja lično nismo spremni da učestvujemo u radnjama ovoga tipa i da uplatimo novac na nekakav račun koji nema nikakve veze sa ljudima koji su dobili ovaj arbitražni spor jer mislim da to nije normalno“, rekao je Srđan Amidžić na konferenciji za medije u Banjaluci.

On je rekao i da na račun koji su ministarstvu dostavili advokati Vijadukta nije moguće uplatiti novac. Pitao je zašto račun nema veze sa licima koja su tužila BiH i dobila spor u Vašingtonu. Pitao je i zašto nije dostavljen račun u Sloveniji kao i ko ima interes da ovaj novac bude uplaćen na račun kompanije iz offshore zone.

Ministar finansija BiH rekao je i da se vrši pritisak da 110 miliona maraka bude uplaćeno upravo na račun na Kanalskim ostrvima koja se nalaze u offshore zoni između Velike Britanije i Francuske.

Slovenačko preduzeće „Vijadukt” je tužilo Republiku Srpsku nakon raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Koncesiju su dobili još 2004.godine, a njom je bila planirana  izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“.

S obzirom da se projekat deset godina nije realizovao, ugovor je raskinut u septembru 2015. godine.

Dok se čeka da se vidi na koji način će i na koji račun šteta biti plaćena Vijaduktu ključno je nekoliko pitanja. Kako je Vijadukt uopšte dobio koncesiju prvo je od tih pitanja za čiji odgovor je sada kasno. Drugo ključno pitanje je zašto je Vlada Republike Srpske dala koncesiju preduzeću HE na Vrbasu pored postojećih koncesija koje je imao Vijadukt. Treće pitanje je zašto je Vlada Republike Srpske odbila ponudu za nagodbu sa Slovencima koja bi koštala mnogostruko manje od aktuelnog odštetnog zahtjeva sa kamatama nakon presude u Vašingtonu.

Najvažnije pitanje je možda i ko je imao finansijski interes od cijelog projekta “Vijadukt”.

GERILA info

The post Amidžić: Ne želimo da 110 miliona uplatimo firmi u offshore zoni u Kanalskim ostrvima! first appeared on Gerila.info.

Dodik građane poziva da mu mitingom pruže podršku. Miting će biti održan dan prije presude Suda BiH u procesu koji se pred ovim sudom vodi protiv Milorada Dodika. Dodik je miting najavio iz Prijedora gdje je danas bila sjednica glavnog odbora SNSD.

Milorad Dodik je rekao i da svi koji dođu na miting na njemu treba da ostanu do presude Suda.

“Stav SNSD je da je neophodno održati sjednicu NSRS u utorak samo sa jednom tačkom- odbrana od napada na rušenje Ustava BiH“, rekao je Milorad Dodik.

Dodik je rekao i da SNSD smatra da ne treba da bude donesena nikakva presuda čak ni oslobađajuća.

“Ukoliko ikakva odluka bude donesena NSRS treba i da sve zaključke od 2010. godine pretvori u Zakone. Naša namjera nije da vodimo revolucije ali pozivamo građane na veliki miting ispred NSRS kako bi se podstakli poslanici da odlučuju. Na tom mitingu treba da ostanemo oba dana sve do kraja rada NSRS“, rekao je Dodik.

U SNSD su kao primjer organizovanosti i pokazivanja snage naveli nedavni miting SNS u Sremskoj Mitrovici.

U ovoj stranci uporno ponavljaju kako suđenje Dodiku nije suđenje samo Miloradu Dodiku

“Ovo je suđenje sve i jednom Srbinu u Republici Srpskoj. Ovo je borba svakog od nas da sačuvamo svoj način življenja“, rekao je ministar finansija u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

GERILA info

The post Dodik zbog Suda poziva građane na miting first appeared on Gerila.info.

Razgovori bi, ako opozicija pristane na sastanak sa Miloradom Dodikom i ostalim liderima vladajućih partija, bili održani u ponedjeljak vjerovatno na istom mjestu odnosno Palati Republike.

“Odlučili smo da ja, kao predsjednik Narodne skupštine, pozovem sve predsjednike političkih stranaka iz Srpske, kao i predstavnike lokalnih partija koje nisu na republičkom nivou i nemaju poslanike, ali imaju odbornike, i da u ponedjeljak imamo razgovore na tu temu”, rekao je Stevandić kojem je Dodik prepustio da kaže nekoliko rečenica.

A upravo je predsjednik Ujedinjene Srpske prvi “poletio” da kaže da će njegova stranka možda izaći na izbore po pravilima Kristijana Šmita, visokog predstavnika BiH koje vlasti u Srpskoj ne priznaju. Zanimljivo je da su sastanku prisustvovali lideri stranaka osim u slučaju DEMOSA, gdje je Nedeljka Čubrilovića mijenjala Spomenka Stevanović, a prisutan je bio i Igor Dodik, sin Milorada Dodika, koji je prije tačno tri mejseca izabran za organizacionog sekretara najveće stranke Srpske.

“Iako nije nacionalno pitanje u državnom smislu, ovdje se radi o borbi za samoupravu, načelnike, i to je jedna velika ‘žaba’ koju se trudimo izbjeći. Ako je ne mognemo izbjeći, mi ćemo je progutati. Da li ćemo progutati žabu ili nećemo, dogovorit ćemo se unutar Republike Srpske”, naglasio je prije samo dva dana Stevandić.

Stevandić je danas rekao da vladajuća koalicija nije donijela odluku po kojem će zakonu izaći na izbore, jer je riječ o pitanju od opšteg značaja o kojem je potreban usaglašen stav.

“U zavisnosti od stava opozicije možemo li se usaglasiti, ako ne, u utorak ćemo imati novi sastanak vladajuće koalicije na kojem ćemo donijeti odluku”, izjavio je predsjednik US i dodao da je prijedlog da izbori budu odloženi i provedeni po Izbornom zakonu Srpske.Da li je u pitanju novo “prebacivanje loptice” Milorada Dodika koji je ovaj recept usavršio na opoziciji u Republici Srpskoj ostaje da se vidi, a da li su političari u RS “saborni i jedinstveni” ili će opet jedni druge optuživati za još jednu u nizu “izdaja” znaćemo zasigurno već do naredne sjednice Narodne skupštine koja je zakazana za predstojeću srijedu.

GERILA

The post Najkraći pres ikad organizovan u Palati Republike: Vladajući pozvali opoziciju da razgovaraju o tome kako na lokalne izbore! first appeared on Gerila.info.