Iako Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine još nije stavila tačku na Opšte izbore, nakon prebrojane velike većine glasova već se prilično jasno može projektovati kako će izgledati novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske.

Ako se trenutni odnos glasova bitnije ne promijeni, SNSD će ostati ubjedljivo najjača stranka u parlamentu Srpske sa 34 poslanika. Pokret Sigurna Srpska Draška Stanivukovića trebalo bi da ima 12, SDS 11, dok će DNS-NPS, Ujedinjena Srpska i koalicija SP-DEMOS-NDP imati po pet poslanika.

SPS Gorana Selaka i lista Za pravdu i red–PDP RS trebalo bi da osvoje po četiri mandata, Koalicija za državu dva, a Republička stranka Srpske jedan.

To je, naravno, projekcija na osnovu trenutno dostupnih rezultata. Konačna raspodjela biće poznata tek nakon što CIK obradi sve glasove i potvrdi rezultate.

Još jedna stvar je važna, ime kandidata koji je prema sadašnjim rezultatima osvojio mandat ne znači nužno da će taj kandidat i sjesti u skupštinsku klupu. Među izabranima je nekoliko aktuelnih gradonačelnika i načelnika koji bi prihvatanjem poslaničkog mandata morali da napuste lokalnu funkciju. Neki su već otkrili šta će uraditi.

SNSD – projekcija 34 mandata

Najviše poslaničkih mjesta ponovo će imati SNSD. Prema sadašnjoj projekciji, ova stranka osvaja 27 direktnih i sedam kompenzacionih mandata.

Direktne mandate trebalo bi da osvoje Slobodan Javor, Jovana Drljača, Dijana Aramanda, Miroslav Bojić, Miloš Gvero, Bojana Vokić, Renata Obradović-Popović, Igor Dodik, Goran Maričić, Nevena Todorović, Alen Šeranić, Denis Pijetlović, Petar Jelić, Danijel Jošić, Nina Bukejlović, Radoslav Nikolić, Mihajlo Lazić, Bojan Savić, Žarko Novaković, Zoran Stevanović, Siniša Ilić, Aleksandar Krsmanović, Aco Stanišić, Jovan Katić, Ilija Tamindžija, Luka Petrović i Nenad Lalović.

Sa kompenzacione liste, prema trenutnoj računici, u NSRS bi trebalo da uđu Srđan Mazalica, Elvida Vujić, Suzana Gašić, Mara Granula, Nedeljko Perišić, Zoran Blagojević i Nedeljko Kerić.

Međutim, već među direktno izabranim kandidatima SNSD-a postoje imena kod kojih će doći do pomjeranja ukoliko ostanu na sadašnjim funkcijama.

Slobodan Javor je gradonačelnik Prijedora i već je saopštio da neće prihvatiti poslanički mandat, već da ostaje na čelu Prijedora. Zbog toga će njegovo mjesto u konačnoj raspodjeli pripasti drugom kandidatu u skladu sa Izbornim zakonom i rezultatima liste.

Miroslav Bojić je gradonačelnik Laktaša, dok je Jovan Katić načelnik Istočnog Novog Sarajeva. I oni su, prema trenutnim rezultatima, osvojili direktne mandate, pa će od njihove odluke (odluke Milorada Dodika) zavisiti da li će doći do dodatnih pomjeranja na listi SNSD-a.

Pokret Sigurna Srpska – projekcija 12 mandata

Najveći rast u odnosu na dosadašnji raspored snaga bilježi Pokret Sigurna Srpska, koji bi sa 12 poslanika trebalo da postane druga najjača politička grupacija u Narodnoj skupštini.

Direktne mandate prema sadašnjim rezultatima osvajaju Maja Dragojević-Stojić, Željko Sladojević, Draško Stanivuković, Nebojša Drinić, Mirna Savić-Banjac, Vedran Čakarević, Slaviša Marković, Milijana Jovičić i Dejan Kojić.

Preko kompenzacione liste trebalo bi da uđu Veljko Borovina, Sanja Grubačić i Snježana Gvozden.

Najzanimljiviji je svakako slučaj Draška Stanivukovića. On je osvojio direktan mandat u izbornoj jedinici tri, ali je istovremeno aktuelni gradonačelnik Banjaluke. Ukoliko ostane na čelu Banjaluke, neće moći preuzeti poslanički mandat i doći će do pomjeranja unutar liste.

Slična situacija je i sa Dejanom Kojićem, koji je načelnik opštine Pale.

Dakle, PSS prema ovoj projekciji zadržava svojih 12 mandata bez obzira na to da li će Stanivuković i Kojić lično ući u skupštinske klupe, ali se imena poslanika mogu promijeniti.

SDS – projekcija 11 mandata

SDS bi prema trenutnom stanju trebalo da ima 11 poslanika.

Direktno su mandate izborili Vladimir Ćopić, Milan Petrović, Biljana Lukić, Jovica Radulović, Stojan Smiljanić, Mirko Nikolić, Dragomir Vasić, Bojo Gašanović i Ognjen Bodiroga.

Preko kompenzacione liste trebalo bi da uđu Sonja Karadžić-Jovičević i Velimir Andrić.

I ovdje postoje najmanje dva kandidata čiji će konačni status zavisiti od odluke da li ostaju na čelu lokalnih zajednica.

Jovica Radulović je načelnik Modriče, dok je Bojo Gašanović načelnik Istočnog Starog Grada. Obojica su prema trenutnim rezultatima osvojila direktne mandate.

DNS-NPS – projekcija pet mandata

Koalicija DNS-NPS trebalo bi da ima pet poslanika.

Direktne mandate osvajaju Darko Banjac, Diko Cvijetinović i Boris Trninić, dok bi preko kompenzacione liste u NSRS trebalo da uđu Dragan Brdar i Bobana Marelj.

SP-DEMOS-NDP – projekcija pet mandata

Pet poslaničkih mjesta trebalo bi da pripadne i koaliciji Socijalističke partije, DEMOS-a i NDP-a.

Direktne mandate prema trenutnim rezultatima osvajaju Davor Strika, Boris Šljivić, Zoran Kokanović i Ognjen Kuljić.

Kompenzacioni mandat trebalo bi da pripadne predsjedniku DEMOS-a Nedeljku Čubriloviću.

Ujedinjena Srpska – projekcija pet mandata

Ujedinjena Srpska Nenada Stevandića trebalo bi da ima pet poslanika.

Direktno su mandate osvojili Aleksandar Trninić, Nenad Stevandić, Saša Vrkačević i Miladin Radović, dok preko kompenzacione liste ulazi Mirela Kajkut Zeljković.

SPS – projekcija četiri mandata

Socijalistička partija Srpske Gorana Selaka prema sadašnjoj računici dobija četiri mjesta u Narodnoj skupštini.

Direktne mandate osvajaju Goran Selak i Maksim Skoko, dok preko kompenzacione liste ulaze Maja Vekić i Siniša Mijatović.

Za pravdu i red – PDP RS – projekcija četiri mandata

Koalicija Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića i PDP-a Republike Srpske Igora Crnatka trebalo bi da ima četiri poslanika.

Direktno mandate osvajaju Igor Crnadak iz banjalučke izborne jedinice i Lazar Radan iz Hercegovine.

Preko kompenzacione liste u NSRS bi trebalo da uđu Zagorka Grahovac i Đorđe Vučinić.

Koalicija za državu – dva mandata

Prema trenutnim rezultatima Koalicija za državu osvaja dva direktna mandata.

U Narodnu skupštinu trebalo bi da uđu Mirsad Duratović i Sevlid Hurtić.

Republička stranka Srpske – jedan mandat

Jedan mandat osvaja Republička stranka Srpske.

Prema trenutnim rezultatima taj mandat pripada Slavenku Ristiću.

Brojke su gotovo jasne, imena još nisu

Dakle, ukoliko se odnos glasova nakon završetka brojanja značajnije ne promijeni, novi saziv Narodne skupštine trebalo bi da izgleda ovako: SNSD 34, PSS 12, SDS 11, DNS-NPS pet, SP-DEMOS-NDP pet, Ujedinjena Srpska pet, SPS četiri, Za pravdu i red–PDP RS četiri, Koalicija za državu dva i RSS jedan mandat.

To je ukupno 83.

Ipak, spisak od 83 imena još nije konačan.

Osim glasova koji još treba da budu obrađeni i konačne odluke CIK-a o raspodjeli direktnih i kompenzacionih mandata, na sastav parlamenta uticaće i odluke kandidata koji već obavljaju funkcije gradonačelnika ili načelnika.

Najjasnija situacija trenutno je sa Slobodanom Javorom – mandat je osvojio, ali je već rekao da ga neće prihvatiti.

Draško Stanivuković je osvojio poslanički mandat, ali je gradonačelnik Banjaluke. Miroslav Bojić vodi Laktaše, Jovica Radulović Modriču, Jovan Katić Istočno Novo Sarajevo, Dejan Kojić Pale, a Bojo Gašanović Istočni Stari Grad.

Gerila info

The post Ko ulazi u Narodnu skupštinu RS: Gerilina projekcija 83 poslanička mandata first appeared on Gerila.info.

Goran Selak i njegova Socijalistička partija Srpske (SPS) izdvojili su se u postizbornom periodu, krajem prošle godine, kao jedina stranka vladajućeg bloka, za koju lider SNSD-a Milorad Dodik ni zvanično ni nezvanično nije imao nikakve primjedbe. Oni su tako postali primjer idealnog partnera najveće stranke u Srpskoj.

A recept je jasan – bespogovorna servilnost i odustajanje od bilo kakvog, čak i benignog oponiranja „vrhovnom vođi“. Jer kada Dodik kaže, na primjer, da će SNSD imati kandidate u svim gradovima i opštinama u Srpskoj i kako očekuje da će u tome dobiti podršku koalicionih partnera, on smatra da je poslao jasnu poruku da drugi ne smiju imati kandidate apsolutno nigdje.

I Selak ga je poslušao pa je čak i povukao već najvljene kandidature u Gacku i Bratuncu. A da je dovoljno i najmanje oponiranje da se nađete na udaru jačeg koalicionog partnera na svojoj koži najbolje je osjetio predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović, čija stranka je imala kandidate u tri opštine – Kotor Varošu, Driniću i Palama. Upravo posljednja, u kojoj su odnijeli i pobjedu, zapečatila je dotadašnje odnose Dodika i Čubrilovića, koji se godinama trudio da se ni na kakav način ne zamjeri lideru SNSD-a.

Postizborni period donio je niz glavobolja nekadašnjem predsjedniku republičkog parlamenta, a danas ministru saobraćaja i veza u Vladi Srpske. Prvo su dva poslanika u Narodnoj skupštini RS, Milan Dakić, koji se trenutno nalazi u jednomjesečnom pritvoru zbog malverzacija u „Putevima Srpske“, čiji je direktor, te Suzana Dakić, prešli u SNSD, a potom se troje preostalih, Spomenka Stevanović, Siniša Mijatović i Aco Stanišić, pridružilo SPS-ovom klubu i pokrenulo Čubrilovićevu smjenu. Uporedo sa tim procesom, DEMOS napušta niz odbornika, pa čak i cjelokupni opštinski odbori, a epilog turbulencija u ovoj partiji za sada nije poznat, iako je Čubrilović uspio da politički preživi prvi udar.

Sličan scenario, prije nešto više od pet godina, bio je napisan i za predsjednika Socijalističke partije Petra Đokića, a glavni izvođač radova bio je upravo Goran Selak, koji je sa grupom tadašnjih poslanika pokušao svrgnuti stranačkog šefa. Đokić se pokazao kao „tvrd orah“, te je uspio da ostane na čelu partije, a Selaku i drugovima, uručena je ispisnica iz partijskog članstva. Utjeha je pronađena u formiranju vlastite partije, koja je odmah postala dio vladajuće većine. Međutim, ne zadugo.

Nakon izbora 2020. godine, Milorad Dodik na burnoj konferenciji za štampu koju je održao nakon pobjede Draška Stanivukovića nad Igorom Radojičićem, u trci za gradonačelnika Banjaluke, optužuje SPS za izdaju, i ekspresno ga izbacuje iz vlasti. Za razliku od Nenada Nešića i njegovog DNS-a, koji je mjesec dana ranije svojevoljno raskinuo saradnju i agresivno udario na SNSD i Dodika, Selak je ćutke prihvatio novonastalu situaciju. Zvuči nevjerovatno, ali trebalo je da prođe čak devet mjeseci od pomenutog „nogiranja“ pa da u jednom intervjuu Selak po prvi put uputi kakvu-takvu kritiku vlastima u Srpskoj, te kroz zube procijedi da su u Srpskoj potrebne promjene.

“Ne postoje skoro nikakvi odnosi između SPS-a sa SNSD-om, kao ni sa ostalim strankama iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. Svakako da je bitno kako će se koja stranka odrediti u odnosu na same izbore i u pogledu podrške konceptima i pojedinačnim kandidatima. Tu će SPS zauzeti stav svoje baze, svojih članova i velikog broja građana koji smatraju da su promjene neophodne”, rekao je tada Selak.

Dva mjeseca nakon toga približava se opozicionom bloku, u kojem od jednog dijela nije dočekan sa odobravanjem. Da su bili u pravu, pokazao je njegov povratak u Dodikov zagrljaj, odmah nakon proglašenja izbornih rezultata 2022. godine. Međutim, drugi SNSD-ovi partneri nisu sa oduševljenjem prihvatili ovakav razvoj događaja, te SPS-u vrata vladajuće koalicije ostaju zatvorena. Tri poslanika SPS-a dizala su ruke za sve prijedloge vlasti, ali mjesta za njihove kadrove u ministarskim foteljama u Vladi Srpske ili Savjetu ministara BiH nije bilo.

Da bi se servilnost, nakon pet turbulentnih godina, za Selaka i njegovu partiju konačno mogla politički isplatiti, pokazaju događaji nakon lokalnih izbora, koji su održani u oktobru prošle godine. Tada smo vidjeli istu scenu – pobjedu Stanivukovića i poraz kandidata SNSD-a, ali i dijametralno suprotno osvrtanje Dodika na saradnju sa SPS-om. Od izdajnika koji su šurovali sa aktuelnim predsjednikom PDP-a, Selak i ekipa, prema riječima predsjednika SNSD-a, dolaze u poziciju jedinih ispravnih partnera u širokom vladajućem bloku.

„Po analizama, kandidat SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke Nikola Šobot dobio je zbir glasova SNSD-a i glasova Selakove partije. Glasovi ostalih koalicionih partnera su izgubljeni, otišli su na drugu stranu. To je bilo dovoljno da Šobot pobijedi, ali su oni odlučili da pobijedi Stanivuković“, rekao je Dodik.

Iako izrečeno nema uporišta u realnosti, jer su Stanivukovića podržali i pojedinci iz SNSD-a i SPS-a, a dobar dio funkcionera drugih stranaka vlasti stao uz Šobota, postalo je jasno da se „kolo sreće“ okrenulo i da je Selak neko kome će Dodik u budućem periodu kanalisati moć, koja je do tada išla drugim liderima, poput Darka Banjca ili već pomenutog Čubrilovića.

Ulazak DEMOS-ove trojke u SPS-ov poslanički klub, dao je na značaju tvrdnjama, koje su objavili pojedini banjalučki mediji, pozivajući se na dobro obavještene izvore, da je plan nakon svrgavanja Čubrilovića, da se ostataci DEMOS-a „utope“ u Selakovu partiju. Istovremeno, vidljivo je i da SPS postaje nova omiljena baza za „preletače“ pa su ovu stranku u samo posljednjih sedam dana „pojačali“ kompletni opštinski odbori DEMOS-a u Srpcu te NDP-a u Čelincu.

Usisavanjem funkcionera drugih partija vlasti u svoje redove, SPS će postati nezaobilazan faktor budućih koalicionih sporazuma unutar vlasti. Naročito im ide u prilog i haos unutar DEMOS-a ali i DNS-a, čiji je lider Nenad Nešić u decembru prošle godine uhapšen te se trenutno nalazi u pritvoru. Imajući u vidu da su predsjednici Ujedinjene Srpske i SP-a, Nenad Stevandić i Petar Đokić, isuviše samostalni, po kriterijumima prvog čovjeka SNSD-a, a da je u njegovu nemilost pao i Darko Banjac, predsjednik NPS-a, zbog suprotstavljanja na izborima u Kozarskoj Dubici, Selak se probio u prvi red vladajuće koalicije, tik uz samog Dodika.

Za svojevrsnu rehabilitaciju Selaka, prema riječima lidera Liste Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, zaslužan je potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin.

„Novi ministar saobraćaja u Vladi Republike Srpske mogao bi postati Goran Selak, koji je rehabilizovan i pokazao je potpunu lojalnost, servilnost i poniznost, a ključan je uticaj Aleksandra Vulina, koji je Dodikov savjetnik ali i pokrovitelj Selaka i SPS-a, koji se pretvorio u ekspozituru Pokreta socijalista sa ove strane Drine. Vulin je ključan i što je Maksim Skoko, poslanik SPS-a u Narodnoj skupštini RS, uprkos političkom slalomu i lošim rezultatima rada, ostao na funkciju direkora Rudnika i termoelektrane Gacko. Vulin je trbuhozborac predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koga se Dodik jako plaši, pa ustupcima potpredsjedniku Vlade Srbije i guranjem Selaka uzima političke poene“, smatra Vukanović.

Gerila.info

The post Po Dodikovoj mjeri: Kako je Selak postao idealan partner SNSD-a? first appeared on Gerila.info.

Predsjednik SDS-a Milan Miličević ponovo je izabran za načelnika Teslića – teže nego što je iko očekivao – i pred njim je sad izuzetno složen zadatak: formiranje skupštinske većine. U ovom trenutnu nijedan blok, ni SDS ni SNSD, nema dovoljan broj ruku i sve će, kako stvari stoje, zavisiti od SPS-a i Dragutina Škrebića.

Lokalni parlament u Tesliću broji 29 odbornika. Za većinu je potrebno 15 ruku. Miličević kontroliše 11 odbornika, dok se na listi SNSD-a nalazi osam imena (jedno manje nego prošle godine). Selakovi socijalisti imaju četiri odbornika, SDA dva, a BH zeleni jednog. Kada bi u politici važili zakoni matematike, SNSD bi sa socijalistima, SDA i BH zelenima imao 15 odbornika. Ali, to još nije izvjesno.

Uz SDS su HDZ 1990 i SDP (odnosno „Pokret za Teslić“) sa po jednim odbornikom. DEMOS takođe ima jednog odbornika, ali se još ne zna “kojem će se jatu prikloniti”. Odbornik DEMOS-a biće aktuelni direktor Srednje tehničke škole Veljko Jotanović kojem, kako saznajemo, nude mjesto potpredsjednika lokalnog parlamenta.

“Odborniku BH zelenih Mersadu Topovčiću nude mjesto drugog potpredsjednika teslićke skupštine. Ovo mjesto misle uvesti proglašenjem Teslića za grad. To je inicijativa koju je pokrenuo prije dvije godine, ali su je sada okončali kadrovi SNSD-a. Ukoliko to bude dogovoreno, opština će morati izdvajati 70.000 maraka godišnje za platu drugog potpredsjednika. Ni Prnjavor, ni Derventa nemaju ovu „fotelju“”, kaže naš sagovornik koji odlično poznaje prilike u Tesliću.

Da stvari nisu do kraja složene govori i podatak da je odbornik SPS-a Slaven Jelić prije nekoliko dana i sam konstatovao kako je inicijativu za proglašenje Teslića gradom pokrenuo upravo Miličević. Jelić je pritom bio drugi po broju glasova na listi SPS-a.

“Jelić je trenutno načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti u Tesliću i ističe mu mandat. Drugim riječima, ostaje bez posla. SNSD mu je ponudio mjesto upravnika pošte, ali je malo izvjesno da će prihvatiti to. Škrebić je upravo Jelića početkom godine promovisao kao kandidata za načelnika Teslića, a nakon toga je SPS okrenuo list i podržao kandidata SNSD-a Nedeljka Kerića”, priča naš sagovornik.

Aktuelni vršilac dužnosti izvršnog direktora za pravne poslove u „Autoputevima Republike Srpske“ i novi odbornik SNSD-a u SO Teslić Siniša Gavrić, kako kaže naš sagovornik, želi da preuzme odbor SNSD-a u ovoj stranci.

“Gavrić, generalni sekretar Vlade Srpske Dalibor Panić i pomoćnik ministra turizma Srpske Mišo Stojanović tražili su na „najvišem mjestu“ smjenu Radislava Đurića sa mjesta predsjednika OO SNSD-a u Tesliću. Đurić je čovjek Srđana Klječanina Rufija i zbog toga je to maltene nemoguća misija. Ipak, ako Đurić ne napravi većinu, teško može ostati predsjednik opštinkog odbora”, rekao je naš sagovornik.

Socijalistička partija Srpske je na lokalnim izborima u Tesliću imala rast broja glasova i rast procenta učešća u ukupnom broju glasova u odnosu na 2020. godinu. Lider SPS-a u Tesliću Dragutin Škrebić 2020. godine nije bio na listi za lokalnu skupštinu već kandidat za načelnika opštine, a na ovogodišnjim izborima bio je nosilac liste i ta je činjenica donekle „pogurala“ listu.

“To se posebno odnosi na područje samog Teslića gdje je najveći broj radnika „Destilacije“ i „Škrebić Kompani“. SPS je ostvario isti broj mandata u SO Teslić kao i 2020. godine”, istakao je naš sagovornik.

DNS je sa 822 glasa pao na 144 glasa, koliko je imao i na republičkim izborima 2022. godine. S druge strane, DEMOS je nastupao u koaliciji sa Ujedinjenom Srpskom i kandidat DEMOS-a je ostvario jedan mandat, odnosno jedan mandat manje nego 2020. godine. Ako se saberu glasovi DEMOS-a i Ujedinjene Srpske iz 2020. godine od 1.702 glasa, jasno je da je zajednička lista ove godine sa 940 glasova ostvarila 752 glasa manje u odnosu na rezultat od prije četiri godine.

“To govori o značajnom padu povjerenja glasačkog tijela prema ove tri stranke na području opštine Teslić. Ne treba izgubiti iz vida da je DEMOS u periodu od 2018. do 2020. godine učestvovao u SNSD-ovoj skupštinskoj većini i nelegalnom imenovanju kadrova u javne ustanove na području Teslića. Takođe, značajna je pojava i odliva kadrova i glasača iz ove tri stranke, dobrim dijelom u SNSD, što je još jedan od pokazatelja da se i u Tesliću SNSD održava na račun svojih partnerskih stranaka”, smatra naš sagovornik.

Bošnjačke stranke (SDA, SDP BiH i nova stranka BH Zeleni) imaju četiri mandata u teslićkom parlamentu. Dio kadrova i glasača SDA je napustio ovu stranku i prelio se u novu partiju „BH Zelene“.

“U matematici za raspored mandata i SDA je sa drugim mandatom za oko 50 glasova i BH Zeleni za otprilike isti broj prelaskom cenzusa skinuo 12. mandat SDS-u. Obje ove stranke su javno podržavale i na terenu radile uz otvorenu kupovinu glasova za kandidata SNSD-a za načelnika. SDP BiH je podržao Miličevića, kao i HDZ 1990. Hrvatske stranke su tako prvi put nakon 30 godina izborile mandat u Skupštinu opštine Teslić”, rekao je na kraju naš sagovornik.

Goran Dakić

The post Formiranje većine u Tesliću: Da li je osam veće od jedanaest? first appeared on Gerila.info.

Sve za vlast, vlast ni za šta! Ovo bi mogla biti parola većine političara u Republici Srpskoj, posebno onih koji su “šarali” između opozicionih redova i vlasti. Jedan od njih je i Goran Selak, odnosno njegov SPS, nekad dio vlasti, pa “žestoki” opozicionari, i onda opet u strukturi vlasti.

Na današnjoj sjednici Nadzornog odbora Rudnika i Termoelektrana Gacko, Maksim Skoko, kadar SPS-a, imenovan je za vršioca dužnosti direktora ovog preduzeća.

Skoko je narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, jedan od osnivača i potpredsjednik Socijalističke partije Srpske, na čijem čelu je Goran Selak. On je, inače, u direktorsku fotelju RiTE Gacko zasjeo umjesto SNSD-ovog Miodraga Šešlije, koji je podnio ostavku na tu funkciju.

Maksim Skoko, bivši socijalista Petra Đokića, koji obavlja funkciju ministra energetike u Vladi Republike Srpske, u više navrata je postavljan za izvršne direktore u elektroenergetskom sektoru, ali je bio i primoravan da podnesi ostavku, a i da bude smijenjen od onih koji vladaju elektroenergetskim sektorom Republike Srpske.

Direktorsko mjesto u RiTE gacko je prva javna funkcija koju je Selakov SPS dobio za lojalnost u NSRS.

Razvojni put njegovog partijskog šefa Gorana Selaka, ali i cijele stranke, kreće se od vlasti, preko “izleta” u opozicione redove, pa opet nazad u redove vladajućih.

Na Opštim izborima 2018. godine Selak je postavljen za nosioca liste za NSRS ispred Socijalističke partije u banjalučkoj izbornoj jedinici, koji nakon izbora u oktobru 2018. godine dobija poslanički mandat a istovremeno ostaje i direkor Kazneno-popravnog zavoda. Selak preuzima i Gradski odbor Socijalističke partije u Banjaluci i postoje jedan od najuticajnih ljudi u vladajućoj koaliciji u RS.

Selakove “političke vratolomije” počinju 2020. godine kada, zajedno sa nekoliko poslanika Socijalističke partije u NSRS, napušta sjednicu Izvršnog odbora partije, i na sastanku kluba poslanika donosi zaključak o rušenju svog dotadašnjeg šefa, Petra Đokića.

https://www.gerila.info/novosti/nastavlja-se-sjeca-knezova-odbornici-sp-traze-smjenu-svog-sefa-djokica/

Petar Đokić potom Selaka, zajedno sa Maksimom Skokom i Milenkom Savanovićem, isključuje iz Socijalističke partije, nakon čega ovaj osniva novu partiju – SPS.

Krajem 2020. Selak pada u “nemilost” Milorada Dodika zato što njegov SPS nije potpisao sporazum stranaka koje bi trebalo da imaju većinu u banjalučkoj gradskoj skupštini. Vlada Republike Srpske je tada na vanrednoj sjednici smijenila Gorana Seleka sa mjesta direktora KPZ Tunjice. Tada je bez funkcije ostao i Maksim Skoko koji je obavljao funkciju izvršnog direktora za javno snabdijevanje u preduzeću Elektroprivreda Republike Srpske. U istom “paketu” smijenjene su i Selakova sestra, Marina Selak, koja je obavljala funkciju načelnika Odjeljenja za inspekcijski nadzor u Republičkoj upravi za igre na sreću, kao i Andrea Dorić koja je kao kadar Selakove stranke bila postavljena na funkciju direktora Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

Dorićeva se, inače, u međuvremenu vratila u “Đokićevo krilo” i napustila Selakovu SPS.

https://www.gerila.info/novosti/andrei-doric-jos-jedna-funkcija/

Između dva izborna ciklusa Selak se pozicionirao kao jedan od viđenijih opozicionara, “žestoko” napadajući Milorada Dodika i vlast.

Međutim, po okončanju Opštih izbora 2022. godine, Selak, kao i njegov “opoziciono-vladajući” saborac Nenad Nešić, prelaze, odnosno vraćaju se u redove vladajućih.

Opozicija u Republici Srpskoj je zajedno sa Selakom i Nešićem održala u međuizbornom periodu mnoštvo sastanaka i konferencija za medije na kojima je najavljivana zajednička borba ujedinjene opozicije protiv aktuelne vlasti na čelu sa SNSD-om i Miloradom Dodikom. Nešić i Selak bili su, nekada, među najglasnijim kritičarima vlasti Milorada Dodika. Nisu bili rijetki koji su i tada upozoravali da su Selak i Nešić neiskreni opozicionari.

Goran Selak, koji je mjesecima glumio opoziciju, nakon izbora je rekao da je vrijeme da poraženi na izborima prihvate poraz.

“U famoznom kontrolnom brojanju vidjeli smo da nije bilo većih odstupanja. Bitno je da je stavljena tačka na tu priču i da je izabran predsjednik Srpske”, rekao je Selak nakon izbora.

https://www.gerila.info/novosti/koga-su-nasankali-nesic-i-selak/

Goran Selak i njegova SPS su, vraćanjem “pod Dodikove skute”, napravili “pun krug” – od vlasti, preko opozicije, bar formalno, sve do vlasti ponovo. Na narodu je da li će im omogućiti da se vrte još koji “politički krug”.

Gerila.info/BN TV

The post Razvojni put “žestokih” opozicionara: Od vlasti do opozicije… i nazad first appeared on Gerila.info.

Centralna izborna komisija nije ni “ohladila” odluku da, nakon kontrolnog prebrojavanja glasova za nivo predsjednik Republike Srpske, proglasi pobjedu Milorada Dodika a Goran Selak i Nenad Nešić su počeli da čiste put kojim su nekada “otišli” od Dodika da mu se ponovo vrate. Za nekoga iznenađenje, za mnoge nije.

Opozicija u Republici Srpskoj zajedno sa Selakom i Nešićem održala je mnoštvo sastanaka i konferencija za medije na kojima je najavljivana zajednička borba ujedinjene opozicije protiv aktuelne vlasti na čelu sa SNSD-om i Miloradom Dodikom. Nešić i Selak bili su, nekada, među najglasnijim kritičarima vlasti Milorada Dodika. Nisu bili rijetki koji su i tada upozoravali da su Selak i Nešić neiskreni opozicionari. Jedini od lidera opozicije koji se javno usprotivio njihovom približavanju opoziciji bio je Nebojša Vukanović. Zbog toga je opozcija, jedno vrijeme, prestala da zove Vukanovića na sastanke i događaje. Njegovo mjesto prepušteno je Nenadu Nešiću.

Nenad Nešić je, nakon izbora, čestitao pobjedu Miloradu Dodiku uz “nadu da će lider SNSD-a u naredne četiri godine utrošiti na obezbijeđivanje nacionalnog jedinstva srpskog naroda u Republici Srpskoj kao i da će raditi na zaštiti ustavne pozicije Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine“.

Goran Selak koji je, takođe, mjesecima glumio opoziciju nakon izbora je rekao da je vrijeme da poraženi na izborima prihvate poraz.

“U famoznom kontrolnom brojanju vidjeli smo da nije bilo većih odstupanja. Bitno je da je stavljena tačka na tu priču i da je izabran predsjednik Srpske”, rekao je Selak. U Nešićevom i Selakovom ponašanju nema ništa sporno. Oni se, očigledno je, u politici rukovode interesima svoje stranke i svog članstva i to je politički legitimno. To što su oni uopšte bitan politički faktor u Republici Srpskoj, i ne samo oni, sasvim je drugo pitanje.

U ovoj priči ključno je pitanje zašto je opozicija dozvolila da im Nešić i Selak prodaju opozicionu priču. Jedan od nezvaničnih odgovora ranije je bio da treba iskoristiti sve snage u borbi protiv SNSD-a i da je svaki glas važan.

Novinar Goran Dakić smatra da postoji nekoliko rješenja ove političke jednačine bez nepoznate.

“Prvo kaže da vodeća opoziciona grla nisu vidjela ono što je uglavnom svima bilo jasno, a to je da su Nešić i Selak “virusi” koji su ubačeni u ionako oslabljeno opoziciono tijelo. Selak manje-više, to i nije neka stranka, nije neka snaga, nizak izborni prag je jedino čemu SPS može da se nada, ali DNS je ipak zadržao neku infrastrukturu i pare. Drugo rješenje je da su Šarović&Co to vidjeli, ali bi pristali na pakt i sa crnim đavolom da sruše Dodika. I jedno i drugo rješenje je katastrofalno, kao što je katastrofalno i ono treće koje nisam ni mislio da pominjem, a koje veli da su oni to sve znali i da je sve to unaprijed dogovoreno. Mene zaista ništa ne može da iznenadi nakon što je Višković i drugi put mandatar. Iznenadio bih se jedino ako bi SDS dao Šaroviću utješnu nagradu u vidu Doma naroda“, kaže Dakić za Gerila info.

Politička analitičarka, Tanja Topić, smatra da vraćanje Selaka i Nešića pod Dodikov kišobran ne može biti iznenađenje.

“Odlazak DNS i “Selakovih socijalista” pod skute vlasti nije iznenađenje za dobre poznavaoce političkih prilika ovdje, koji su od samog početka sumnjali u vjerodostojnost novopečenih opozicionara. Ali, pokazalo je naivnost u dobrom dijelu opozicije koja je nasjela na politički izlaz ove dvije partije iz vlasti. Još je pogubnije što su sami pobornici ” trećeg puta” posuli se pepelom i na djelu pokazali da to za njih znači bivstvovanje u vlasti. Za društvo je ovo pokazatelj da u ovdašnjem prakticiranju politike ne vrijede principi, uvjerenja, vrijednosti već ogoljena trgovina foteljama, uticajem i novcem poreskih obveznika. Dakle, sve već viđeno, ali čudi da dio  opozicije nije prozreo na vrijeme ove dimne bombe“, rekla je Tanja Topić za naš portal.

DNS i SPS će i u narednom mandatu biti parlamentarne stranke u Republici Srpkoj. DNS ulazi u skupštinu iako nije osvojio ni jedan direktan mandat. Zahvaljujući kompenzaciji ova stranka će imati četiri poslanika. U skupštinu se, na kraju, ugurao i SPS, Gorana Selaka.

GERILA info

The post Koga su nasankali Nešić i Selak? first appeared on Gerila.info.

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH kaznila je danas PDP i Socijalističku partiju Srpske /SPS/ zbog plaćene izborne kampanje prije njenog zvaničnog početka.

PDP-u su izrečene dvije kazne – od 3.000 KM i 2.500 KM zbog sponzorisanih objava koje je na svom “Fejsbuk” profilu objavila potpredsjednik ove stranke i kandidat za predsjednika Republike Srpske Jelena Trivić.

SPS je kažnjen sa 1.500 KM jer je utvrđeno da je odgovoran što je njen kandidat na predstojećim izborima Duško Miletić na “Fejsbuku” vodio plaćenu kampanju prije zvaničnog početka izborne kampanje.

Član Komisije Vanja Bjelica Prutina rekla je da se radi o nastavku prakse CIK-a o kažnjavanju u slučajevima kada postoji kršenje Izbornog zakona.

“Apelujem na političke subjekte, kandidate i pristalice da ne krše odredbe Izbornog zakona koje se odnose na vođenje plaćene izborne kampanje prije njenog zvaničnog početka”, rekla je Prutina i napomenula da će stupanjem na snagu novih izmjena i dopuna Izbornog zakona predviđene sankcije biti tri puta više nego sada.

Prema riječima člana CIK-a Irene Hadžiabdić, u navedenim slučajevima stranke su kažnjene za kršenje i povrede koje su činili njihovi kandidati, jer Komisija nema mogućnost da sankcioniše same kandidate ako su oni odgovorni za povredu zakona.

“To ćemo moći samo ukoliko uočimo kršenje u vrijeme kampanje”, rekla je Hadžiabdićeva.

Na današnjoj sjednici obustavljen je postupak protiv sedam političkih subjekata za kršenje Izbornog zakona jer CIK nije pronašao dovoljno dokaza za njihovo sankcionisanje.

Riječ je o strankama Narod i pravda, Naša stranka, NES – Narodni evropski savez BiH, Srpska napredna stranka FBiH, Ujedinjena Srpska, Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića, te Koaliciji Socijaldemokrate BiH i Zeleni pokret.

Za 2. septembar zakazan je početak kampanje pred opšte izbore u BiH.

The post PDP i SPS kažnjeni zbog plaćenog oglašavanja njihovih kandidata first appeared on Gerila.info.

“Nakon povlačenja zahtjeva Vlade RS koja je sazivač, nećemo održati sjednicu, zato je zaključujem. Takođe, dobili smo zahtjev za sazivanje 26. posebne sjednice NSRS, te će biti održan sastanak Kolegijuma NSRS”, rekao je potpredsjednik NSRS Denis Šulić koji predsjedava NSRS u (već dužem) odsustvu Nedeljka Čubrilovića.

Tim riječima završena je 25.posebna sjednica NSRS na kojoj se trebalo raspravljati o budžetu i ekonomskoj politici. Neposredno nakon toga je održan i Kolegijum NSRS koji je odlučio da nova posebna sjednica sa istim dnevnim redom počne danas u 15 časova?!

Pravi razlog ovakve situacije je nepodržavanje ova dva dokumenta od strane Odbora za privredu

Opozicija je uspjela da na Odboru  za privredu NSRS obori Prijedlog budžeta Republike Srpske i ekonomsku politiku za 2022. godinu, zbog čega je došlo do kašnjenja posebne sjednice NSRS.

Odbor za privredu je na svojoj sjednici većinom glasova protiv donio odluku da ne podrži budžet i ekonomske politike Vlade za narednu godinu, istakao je u ime Odbora za privredu Maksim Skoko, poslanik SPS-a. O

Milan Radović, narodni poslanik iz redova SDS-a je rekao da predviđeni rashodi u budžetu nisu dovoljni za ono što je planirano i dodao da je SDS podnio amandman da se poveća naknada za borce sa 1.60 KM na pet konvertibilnih maraka po mjesecu učešća u ratu.

“Drugi razlog su subvencije, mi tražimo da ide za subvenciju domaćoj privredi prije svega u proizvodnji mlijeka i mesa, a treći  je Program ekonomskih reformi u kojem traže drugačiji pristup podrške privredi”, rekao je Radović.

Na jučerašnjem zajedanju Odbora za budžet NSRS se takođe nije pojavio dovoljan broj poslanika iz vladajuće koalicije.

GERILA.info

The post Saga o budžetu u NSRS: Dvije sjednice u jednom danu first appeared on Gerila.info.

Dan poslije održanih velikih protesta opozicije u Banjaluci čini se da reakcija, barem na društvenim mrežama, ne manjka.

Opozicionari su zadovoljni, vlast (očekivano) omalovažava protest, a građani, barem oni aktivniji na društvenim mrežama, blago su razočarani.

Suma sumarum, Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, na samom kraju protesta je iznio tri zahtjeva koji se odnose na BN televiziju, zatim pokretanje postupka protiv zvaničnika koji su uključeni u aferu “Kiseonik” kao i smjenu ministra zdravstva RS Alena Šeranića.

Zahtjevi opozicije su sljedeći:

• BN televizija je sinonim za slobodu i zbog toga tražimo od RTRS-a da u roku od 15 dana na isti način u digitalni signal uključi BN kao što je radila i sa ATV-om. U suprotnom, naše je pravo da održimo novi skup, ali pred zgradom RTRS-a sa novim zahtjevima. Protest će trajati dok se naši zahtjevi ne ispune;
• Tražimo od pravosudnih organa i tužilaštava da započnu procesuiranje svih odgovornih za afere nastale u vrijeme pandemije – afera “Kiseonik” koja je uzburkala javnost, afera “Maske”, “Respiratori”, tražimo da preduzmu sve da se privedu pravdi odgovorni za afere;
• Zahtijevamo smjenu ministra Alena Šeranića kao i momentalnu smjenu direktora UKC RS Vlade Đajića kao i svih direktora bolnica koji su postupali mimo zakona i procedura u nabavci kiseonika.

Novinska agencija Srna je još sinoć, netom poslije održanih protesta, objavila informaciju dobijenu od MUP RS, da je na protestima bilo prisutno oko 3.500 građana, što je dalo za povoda likovanju pojedinih političara iz vladajuće garniture, a pogotovo Milorada Dodika.

Opozicija međutim tvrdi suprotno, pa je tako SDS poručio da fotografije sa protesta “demantuju spinove vlasti o broju prisutnih”, i dolazi do brojke od oko 10.000 prisutnih. Doskorašnji prijatelj svake vlasti sa SNSD-om, a od nedavno vatreni opozicionari, DNS predvođen Nenadom Nešićem tvrdi da je na Trgu Krajine bilo i više od te brojke. Nebojša Vukanović svojim tvrdnjama ide i do brojke oko 20.000 prisutnih demostranata.

Ipak, i pored solidne posjete, ne možemo se oteti utisku da građani nisu dali dovoljnu podršku opoziciji, barem ne u onoliko mjeri u kojoj je Dodik bio zabrinut zbog najave protesta. Stiče se utisak da se Dodik čak i povukao, kao rijetko kad, pred opozicijom i za razliku od prošlih velikih protesta u Banjaluci, nije organizovao kontraproteste odmah pored mjesta gdje to čini i opozicija. Dodik se kockao, svjesno ili ne, i možda i dobio neophodne informacije kako stoje stvari u opozicionom bloku u Srpskoj.

Prvi problem sa protestima je bio razlog samih protesta. Proteste je prvo najavio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je usavršio “blickrig proteste” sa svojim pristalicama, ali je to do sada uvijek bio problem lokala, odnosno problem Banjaluke ili nekog od njenih naselja. Stanivuković je prvi najavio mogućnost protesta kada je izoliran, po ko zna koji put, od strane vladajuće većine u gradskom parlamentu za rebalans budžeta. Mladi gradonačelnik je, kao i mnogo puta do sada, sa rebalansom budžeta pomiješao, možda i nepotrebno, teme poput “Kajak terase”, firmi povezanih sa porodicom Dodik i vizuelizacije tih odnosa u vidu nekakvog PVC (ili kakvog već) stabla, itd.

Namjerno ili ne, “izminirao” ga je doskorašnji kolega iz skupštinskih klupa Nebojša Vukanović, koji je najavio proteste, ali u znak podrške BN televiziji, odnosno gašenju pojedinih frekvencija nesumnjivo, prema nekim izvorima, najgledanije i najuticajnije TV stanice u Srpskoj. Stanivuković to nije negirao, kao ni ostatak opozicionih lidera, ali je svako od njih dodavao razloge za proteste (a nije da ih nema, prim. aut.), pa je tako, paradoksalno, stvoreno konfuzno stanje oko obrazlaganja šta su zapravo razlozi za proteste na Trgu Krajine.

Ugrožavanje funkcionisanja BN televizije ili i ugrožavanje rada još preko 20 TV stanica u Srpskoj, koje će takođe biti zakinute za neke od tih frekvencija? Ugrožavanje sloboda novinara ili ugrožavanje sloboda građana, kao i udruženja građana? Afera “Kiseonik” i/ili afera “Travel4Fun” i Institut za javno zdravstvo? Protiv Dodika ili protiv SNSD-a ili protiv svih stranaka koje trenutno čine vlast u RS?

I kao što to nije bilo strogo unaprije definisano, a ispostavilo se kao manjkavost priprema cijelih protesta, isplivalo je na samoj bini.

I tu dolazimo do drugog problema, a što je ujedno i drugi, po intenzitetu, problem slobodnorazmišljajućeg svijeta na FB i Tviiteru (prvi su naravno Nešić i Selak, ali o tom poslije).

U govorima opozicionara, nije bilo konzistentnosti i jasnih poruka. Spominjani su zulum, Turci Osmanlije, harač, ali i neki drugi momenti koji nemaju ama baš nikakve veze sa nezadovoljstvom režimom Milorada Dodika, poput zahvalnosti matici Srbiji?!

Jedini, ali usamljeni, govornik koji je pričao o priči naprijed i nije prosipao predizbornu i, realno, desno orijentisanu retoriku, bio je Milan Miličević iz SDS-a. Miličević je jedini istakao da je dosta šatora, jaganjaca i volova i te vašarske politike. Možda je smiješno ovo isticati kao pohvalno, ali za početak nekih istinskih promjena, možda je i to dovoljno.

Protestima su, dodaćemo, prisustvovali i sive eminencije SDS-a, i ne toliko popularne face, barem ne u Banjaluci, kao što jeMladen Bosić, koji je iz prikrajka gledao proteste.

Treći i najveći problem protesta jeste popuštanje opozicionih političara i primanje pod skute novokomponovane opozicionare Nenada Nešića i Gorana Selaka, lidere DNS-a i SPS-a. To bi se možda moglo reći i za Milana Radovića, ali on je kao prvenstveno bankar pa tek onda političar, ipak i dalje relativno nepoznat širem korpusu. Barem toliko nepoznat da, za razliku od Selaka, neće dobiti horske zvižduke na samom izlasku na binu.

Selak je, po ko zna koji put, pokazao da mu ne leže govorancije, te je i ovaj govor, a što je nedopustivo, čitao sa lista papira. Situacija je toliko lošija po njega, jer je u toku prevrtanja listića masa počela da skandira “Vukane, Vukane”, pa se tako i Selak pridružio masi, pri tom ni autoru ovog teksta nije jasno da li je lideru SPS-a jasno da je skandiranje Vukanoviću ujedno i “UA” za SPS i njenog lidera.

Za razliku od Selaka, Nešić je sa sobom doveo veći broj grlatijih pristalica koji su uspjeli dijelom da zamaskiraju zvižduke iz mase. A obojici, i Nešiću i Selaku, u pomoći su bili i trubači, pa kad bi krenuli zvižduci krenule bi trube.

Dva manja incidenta, ali značajna, dogodila su se u pozadini protesta. Pristalice Nebojše Vukanovića, koji je nesumnjivo, uz Stanivukovića i Jelenu Trivić, dobio najveće ovacije, okačile su transparent na kojem je pisalo “Od papaka crveni se bina, našu podršku samo Vukan ima”. Nešić je, prema našim informacijama, prišao Vukanoviću i zamolio ga da se transparent skloni, što je na kraju i učinjeno.

Nešić je bio akter i drugog skandala, jer je, prema riječima Petra Perduva, aktiviste grupe Pravda za Davida, nakon što mu je Perduv dobacio da je “papak”, Nešić silazeći sa bine, dva puta rekao u lice “naći ću te”, a zatim je nakon nekoliko minuta poslije toga, čovjek iz njegovog obezbjeđenja ponovio iste te riječi, sa uperenim prstom u Perduva, sa udaljenosti od deset metara. Nešiću ovo nije prvi ovakav incident u karijeri, novinarima je još u sjećanju njegova prijetnja novinarki Miri Kostović u Istočnom Sarajevu.

The post Šta smo očekivali, a šta dobili od velikih protesta opozicije? first appeared on Gerila.info.

Na danas održanom sastanku opozicionih lidera potvrđeno je da će se 2.oktobra održati mirni protest građana povodom gašenja pojedinih TV predajnika zbog čega se građanima, prema njihovim riječima,  od 1. oktobra negira pravo na informisanje.

“Dogovorili se da organizujemo protest protiv vlsti odnono medijskog mraka u RS i pokušaja gašenja pojedinih medija, tj. njihovih predajnika. U protestima kao organizatori će biti SDS, PDP, DNS, SPS i Pokret Pravda i red. Protest će biti u 17 časova, 2. oktobra i očekujemo veliko prisustvo građana. I to će biti kontinuitet i narednih dana ćemo iznijeti jasne zahtjeve prema vlasti i to će iznijeti odbor za proteste koji će danas biti fiormiran”, rekao je Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.

Nebojša Vukanović je rekao da je vrijeme da narod reaguje na ove postupke vlasti i da se, između ostalog, i zato organizuje ovaj protest.

“Mi ne smijemo dozvoliti da budemo taoci jednog čovjeka koji je izgubio razum. Mi se borimo za poštivanje ustava i zakona. Dođimo 2. oktobra na Trg Krajine”, izjavio je Vukanović.

“Jasno ćemo reći da je dosta i stop gušenju medijskih sloboda. Stop tiraniji. Reći ćemo da nema privilegovanih režimskih kasta i da niko više ne smije da gasi medije kad hoće. I zato je važno da iskažemo svoj stav na mirnim protestima”, istakao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Sastanku su prisustvovali i Radislav Jovičić iz DNS-a, kao i Goran Selak, predsjednik SPS-a, koji su takođe podržali najavu protesta sa motom “stop medijskom mraku”.

GERILA.info

The post Opozicija pozvala na proteste u Banjaluci 2. oktobra na Trgu Krajine first appeared on Gerila.info.

Vlasnik firme „NOVO-TEKS“ je Novak Milaković, otac Milana Milakovića, odbornika Socijalističke partije Srpske (SPS) u gradskoj skupštini Banjaluka. Ugovor sa Centrom za predškolsko obrazovanje potpisan je kada je kratko vrijeme, svega dva i po mjeseca, na čelu te ustanove bila Andrea Dorić, tada stranačka koleginica Milana Milakovića.

Piše: Ljiljana Kovačević / Žurnal

Firma „NOVO-TEKS“ je favorit broj jedan kada su u pitanju javne nabavke Centra za predškolsko vaspitanje Banjaluka.

Ova javna banjalučka ustanova je 12. novembra prošle godine potpisala ugovor sa preduzećem „NOVO-TEKS“ o nabavci prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje za potrebe Centra za predškolsko vaspitanje u naredne tri godine, vrijedan 3.190.350,20 konvertibilnih maraka. Na godišnjem nivou „NOVO-TEKS“ će od Centra inkasirati 1.063.450,07 konvertibilnih maraka (bez PDV-a). U obrazloženju se navodi da je upravo ta firma (bila su dva ponuđaća) imala ekonomski najpovoljniju cijenu, zbog čega je pobijedila na tenderu.

Vlasnik firme „NOVO-TEKS“ je Novak Milaković, otac Milana Milakovića, odbornika Socijalističke partije Srpske (SPS) u gradskoj skupštini Banjaluka. Ugovor sa Centrom za predškolsko obrazovanje potpisan je kada je kratko vrijeme, svega dva i po mjeseca, na čelu te ustanove bila Andrea Dorić, tada stranačka koleginica Milana Milakovića.

Dorićeva je smijenjena 18. novembra 2020. godine, odmah nakon lokalnih izbora, kada je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) krenuo u sječu kadrova SPS-a i raskinuo koaliciju sa tom strankom, tvrdeći da su ih „izdali“ na izborima, da su radili samo za sebe, ali ne i za njihovog kandidata za gradonačelnika Igora Radojičića, koga je pobijedio opozicioni kandidat Draško Stanivuković.

S obzirom na to da SNSD, sa koalicionim partnerima i dalje ima većinu u Skupštini Grada Banjaluka, na to mjesto vraćena je stara direktorica Jelena Kurtinović, kadar Socijalističke partije, čiji je predsjednik Petar Đokić.

Veoma je teško pratiti sve političke transfere na političkoj sceni Republike Srpske (traju neprestano i razlozi za njih su uvijek interes, a na ideološke razlike), pa se Dorićeva, koja je i poslanik u Narodnoj skupštini, prije par dana pokorno vratila starom jatu, socijalistima Petra Đokića i vladajućoj koaliciji u RS, koju predvodi SNSD. Njeno javno pokajanje kako je „spoznala vlastitu grešku“, licemjerno je i neistinito, baš koliko i njena tvrdnje da se vratila „timu pravih ljudi i pravih socijalista“.

I SPS, na čijem čelu je Goran Selak, i SP, koju vodi Petar Djokić, daleko su od „tima pravih ljudi i socijalista“. I Selak i Đokić su osobe sa spornim diplomama, istinski socijalisti su još manje, jer im je glavni politički kredo bio i ostao vlastiti interes i podmirivanje povelikih apetita stranačkih kolega.

Goran Selak je, po nalogu Milorada Dodika, 16. novembra prošle godine smijenjen sa mjesta direktora Kazneno-popravnog doma Tunjice u Banjaluci. Jedan od glavnih dobavljača prehrambenih proizvoda i roba široke potrošnje za tu ustanovu je „NOVO-TEKS“. Vlasnik te firme Novak Milaković je rođeni Selakov ujak, a Milakovićev sin Milan je desna Selakova ruka u SPS-u.

Selak i Milaković su, do raskola među socijalistima u martu 2020. goidne, bili u SP-u, koja je poslednjih 15 godina u koaliciji sa SNSD-om Milorada Dodika. Zbog toga je Milakovićev „NOVO-TEKS“ godinama bio favorit na tenderima za javne banjalučke ustanove, među kojima i Centra za predškolsko vaspitanje Banjaluka.

I u vrijeme kada je na čelu te ustanove bila Nataša Radulović (SNSD), „najpovoljniji“ dobavljač je bio „NOVO-TEKS“. Tako je Milakovićeva firma 2014. godine od Centra za predškolsko obrazovanje za nabavku prehrambenih proizvoda i mješovite robe dobila trogodišnji posao vrijedan 4,1 milion KM. Taj tender nije bio sporan samo zato što je UG „Tender“ utvrdilo značajne propuste, kao i sklapanje aneksa ugovora kojima su pojedine cijene uvećane nekoliko puta.

Ta javna nabavka bila je skandalozna, jer je tadašnja direktorica Centra Nataša Radulović (sada poslanik u Parlamentu RS) u to vrijeme nabavila enormne količine alkoholnih pića, čak 666 flaša, od vina, preko štoka, do piva. Ljubiteljka „dobre kapljice“, koja se častila „Šardoneom“, „Krstačem“, za djecu u vrtićima tada je za tri godine naručila, između ostalog, samo 15 komada sira feta od 950 grama, po devet kilograma pršuta i suvog vrata, 360 vrećica smokija od 50 grama i 360 vrećica štapića od 40 grama?!!

Ni posle odlaska Raduloviće sa mjesta direktorice, Centar nije došao na „zelenu granu“. Nju je naslijedila Jelena Kurtinović iz Socijalističe partije, koja je više puta smjenjivana, prvo u avgustu prošle godine, kada ju je zamijenila Andrea Dorić. Kurtinovićeva se vratila na čelo Centra u novembru kada je izvršena rokada i sa direktorske pozicije sklonjena Dorićeva, da bi ponovo bila smijenjena u januaru ove godine, kada je na tu funkciju došla Vesna Banjac, koja je imala podršku gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

Skupštinska većina je 6. aprila ove godine smijenila Vesnu Banjac i rukovođenje Centrom za predškolsko obrazovanje ponovo povjerila Jeleni Kurtinović.

Za njeno imenovanje glasalo je 16 odbornika vladajuće koalicije, sa SNSD-om na čelu, u Skupštini Grada Banjaluka. Odbornicima koji su je izabrali nije zasmetalo to što je Policijska uprave Banjaluka u decembru prošle godine protiv Kurtinovićeve podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotrebe službenog položaja. Radi se o tome da je ona četiri godine odredila da prima platu uvećanu za 20 posto, dok je svojim najbližim saradnicima nezakonito povećala platu od šest do deset procenata. Kurtinovićeva je izdašno trošila novac Centra na dosta stvari koje nisu značile poboljšanje uslova za boravak djece u banjalučkim vrtićima. Naprotiv, ona je rasipala pare na druge stvari. Za pranje automobila i tepiha plaćala je po nevjerovatnih šest hiljada, a ista cifra je isplaćena i za nabavku tonera, pa popravku televizora, onda i računara. Kurtinovićeva je i didaktička sredstva, lošeg kvaliteta, nabavljala po cijenama, uvećanim i do 20.000 do 40.000 KM.

Sve to odobornicima, koji su je vratili na direktorsku poziciju, nije zasmetalo, jer je najbitnije održati koaliciju na okupu. Dobrobit djece u vrtićima nije im bila ni u primisli.

The post CENTAR ZA PREDŠKOLSKO VASPITANJE BANJALUKA: Milion maraka godišnje za firmu Novo-teks first appeared on Gerila.info.