Iste firme dobile su od Grada i poslove izrade spomenika Kulinu banu i kralju Tvrtku I Kotromaniću. Ni na jednom od ta dva tendera nisu imale konkurenciju. Za Kulina bana Grad je platio oko 135.000 KM, za Tvrtka gotovo pola miliona, a za kneza Lazara gotovo 1,8 miliona KM. Ukupno oko 2,4 miliona maraka. Grad Banjaluka danima ne odgovara na pitanja koja smo poslali o novom spomeniku, načinu na koji je određena njegova cijena i novcu kojim će biti plaćen.

Gradonačelnik Draško Stanivuković tvrdi da je novac predviđen budžetom, ali nije rekao na kojoj stavci. Odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić kaže da je ponovo pregledao budžet za 2026. godinu i da takve stavke nema. Otvoreno je i pitanje kada je izrada spomenika zapravo počela. CAPITAL je tri dana nakon raspisivanja tendera objavio da je model već napravljen i da se oko mjesec dana nalazi u livnici u Subotici. Tender koji je Grad tek tada raspisao obuhvatao je, između ostalog, izradu modela i njegovo livenje u bronzi. Stanivuković tvrdi da spomenik nije počeo da se izrađuje prije izbora izvođača.

„Zavjetna obaveza“

Stanivuković izgradnju spomenika objašnjava njegovim istorijskim i nacionalnim značajem. Kneza Lazara naziva „zavjetnom obavezom“, govori o Gazimestanu i Kosovu i Metohiji i poručuje da bez Kosova i Metohije nema ni Republike Srpske ni Banjaluke. Kneza Lazara naziva najvećom srpskom istorijskom ličnosti što je svakako vrlo diskutabilno.

Prema njegovim najavama, bronzana figura biće visoka najmanje osam metara, dok će cijeli spomenik sa postamentom i podestom na pojedinim mjestima dostizati oko 15 metara. Stanivuković kaže i da za spomenik postoji stavka u budžetu Grada ali kao u još nekim slučajevima ranije odbija da do kraja objasni i dokaže svoje tvrdnje. Nije rekao koja stavka se tiče izrade ovog spomenika.

Vrijednost ugovora sa KOTO-om je 1.777.484,12 KM sa PDV-om.

Odbornik Igor Mandić tvrdi da taj novac nije predviđen Budžetom Grada za 2026. godinu.

„Prolazio sam još jednom kroz budžet i to nije stavka koja je predviđena u budžetu za 2026. godinu. To je još jedan u nizu predizbornih projekata i mislim da svakako nije nešto što je prioritetno i što prioritetno treba gradu Banjaluci“, kaže Mandić.

On kaže da poštuje ličnosti iz srpske istorije, ali da Banjaluka ima mnogo prečih problema.

„Uz dužno poštovanje prema velikanima iz naše istorije i prema istoriji, mislim da ipak nije vrijeme za takav jedan projekat, pored toliko postojećih problema koji treba da budu prioritetno riješeni“, kaže Mandić.

Mandić navodi nepopravljene ulice, kvarove i gubitke na vodovodnoj mreži i nedostatak kanalizacije. Prema podacima koje iznosi, od oko 52.000 korisnika priključenih na vodovodnu mrežu svega oko 27.000 ima priključak na kanalizaciju.

„Imamo desetine kvarova svaki dan gdje su gubici ogromni“, kaže Mandić za Gerila info i navodi i da je ove godine 2.322 djece ostalo bez mjesta u javnim vrtićima. Mandić smatra da osnovne potrebe stanovnika Banjaluke moraju biti prioritet gradskih vlasti.

CAPITAL pisao o izradi prije tendera

Grad Banjaluka raspisao je tender za spomenik knezu Lazaru 24. aprila 2026. godine. Portal Capital je 27. aprila objavio tekst „Stanivuković naručio spomenik Lazaru pa onda raspisao tender“. Prema informacijama ovog portala, model spomenika tada je već bio napravljen i oko mjesec dana nalazio se u livnici u Subotici. Capital je objavio da je vajar model napravio za 25 dana.

Inače, u tenderskoj dokumentaciji Grad je od budućeg izvođača tražio izradu modela u glini, njegovo livenje u bronzi, transport, sastavljanje i montažu. Tender obuhvata i projektovanje, temelje, postament i uređenje prostora. Capital je tada je kontaktirao i livnicu u Subotici. Na pitanje da li se kod njih izlijeva model spomenika knezu Lazaru dobili su odgovor da se nešto radi.

„Ima nešto u perspektivi, a otkud vi znate za to i za nas?“, rekli su tada iz subotičke livnice novinaru ovog portala.

Draško Stanivuković je juče negirao da je izrada počela prije tendera.

„To su spekulacije, da je počela izrada spomenika“, rekao je, tvrdeći da je sve rađeno nakon izbora izvođača i u skladu sa procedurama. Nije objasnio ko je i kada naručio model o kojem je Capital pisao u aprilu.

Na tender je na kraju stigla jedna ponuda, zajednička ponuda KOTO Banja Luka i KOTO Beograd, vrijedna 1.777.484,12 KM sa PDV-om. Pošto nije bilo drugog ponuđača, nije održana elektronska aukcija.

Pet maraka ispod procijenjene vrijednosti

KOTO Banja Luka i KOTO Beograd radili su i statuu Kulina bana. Grad je 2023. za taj posao planirao 134.999 KM sa PDV-om. KOTO je bio jedini ponuđač. Ponuda je iznosila 134.994 KM, pet maraka manje od procijenjene vrijednosti. Statua Kulina bana visoka je oko 4,5 metara i teška približno tonu i po.

Godinu kasnije Grad je raspisao nabavku „Izgradnja istorijskog spomenika“. Radilo se o spomeniku kralju Tvrtku I Kotromaniću.

Procijenjena vrijednost bila je 427.350 KM bez PDV-a. Ponovo su se javili samo KOTO Banja Luka i KOTO Beograd. Ponudili su 427.350 KM bez PDV-a, tačno koliko je iznosila procijenjena vrijednost.

Portal PratimoTendere ovu nabavku označio je kao rizičnu. U analizi tendera naveli su da dokumentacija prvobitno nije sadržavala projektni zadatak niti mjesto izvođenja radova. Bronzana figura kralja Tvrtka na konju visoka je oko 4,8 metara. Sa postamentom spomenik je viši od deset metara.

Lazarova figura treba da bude visoka najmanje osam metara. Tvrtkov spomenik koštao je gotovo 500.000 KM sa PDV-om, a ugovor za “Lazara” iznosi gotovo 1,8 miliona. Tender za Lazara obuhvata više radova od same izrade bronzane figure, uključujući projektovanje, temelje, postament i uređenje prostora. Grad, međutim, nije odgovorio na naše pitanje kako je formirana procijenjena vrijednost ovog posla.

Tvrtko odgovara uslovu novog tendera

U dokumentaciji za spomenik knezu Lazaru od ponuđača je traženo da dokaže da je u prethodnih pet godina realizovao najmanje jedan ugovor za izgradnju spomenika ili sličan posao vrijedan najmanje 450.000 KM sa PDV-om. KOTO je dvije godine ranije za Grad Banjaluka izradio Tvrtkov spomenik vrijedan gotovo 500.000 KM.

Rezultat tri gradska tendera izgleda ovako: za Kulina bana jedna ponuda KOTO-a od 134.994 KM; za Tvrtka jedna ponuda KOTO-a od 427.350 KM bez PDV-a; za Lazara jedna ponuda KOTO-a od 1.777.484,12 KM sa PDV-om.

KOTO u Banjaluci radio i prije Stanivukovića

KOTO nije počeo da dobija poslove u Banjaluci dolaskom Draška Stanivukovića na mjesto gradonačelnika. Firma je radila za Grad i dok je gradonačelnik bio Igor Radojičić, sada jedan od najvjernijih saradnika Draška Stanivukovića i suosnivač Pokreta Sigurna Srpska.

KOTO je 2018. godine dobio posao obnove krova Banskog dvora vrijedan više od pola miliona maraka, a učestvovao je i u drugim radovima na ovom objektu. Beogradski KOTO posluje od devedesetih godina i specijalizovan je za radove na kulturno-istorijskim objektima. Firma je radila na Narodnom muzeju u Beogradu, Pobedniku, vjerskim objektima i drugim zaštićenim kulturnim dobrima. Vlasnik KOTO Banja Luka je Zlatan Tomić, koji je vlasnički povezan i sa KOTO Beograd. Beogradska kompanija godinama dobija i javne poslove u Srbiji.

KOTO i ALP Inženjering dobili su 2019. restauraciju stare Glavne željezničke stanice u Beogradu, vrijednu oko dva miliona evra bez PDV-a. Posao je dodijeljen u pregovaračkom postupku zbog, kako je tada obrazloženo, hitnosti.

“Nikakve odluke nema, izmjena regulacionog plana nije bila nikakva, mi ne znamo ni kako je izvođač izabran, sve nam je nepoznanica. Ne znamo ni način na koji se finansiraju radovi“, rekao je, novinaru Gerila info, predsjednik skupštine grada Banjaluka, Ljubo Ninković (SNSD) na pitanje o načinu na koji grad plaća izradu spomenika knezu Lazaru.

Nemanja je bio poklon

Izgradnja nacionalnih spomenika u predvečerje izbora nije izum Draška Stanivukovića. Pred opšte izbore 2014. godine Milorad Dodik je u prisustvu patrijarha Irineja otkrio postavljeni spomenik Stefanu Nemanji kod Narodne i univerzitetske biblioteke u centru Banjaluke.

Spomenik je, tako je rečeno javnosti i medijima, rad novosadskog vajara Ljubomira Šćepanovića a gradu je poklonjen preko novosadskog fonda „Dostojanstvo“. Cijena njegove izrade nije javno poznata.

U Banjaluci je, nakon višegodišnjeg čekanja, napravljeno i Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Vojske Republike Srpske u centru Banjaluke. Ovaj kompleks je znatno skuplji od Lazarovog spomenika. Njegova cijena je kroz dodatne radove premašila sedam miliona maraka. Otkrivanje spomenika obje političke opcije u Republici Srpskoj iskoristile su za maksimalnu političku promociju.

Draško Stanivuković gradonačelnik Banjaluke, koji se u posljednjih nekoliko godina uvezao sa različitim strukturama i preko kojeg pojedinci iz struktura vlasti i službe u Srbiji očigledno žele da obezbijede uticaj u budućoj vlasti u Republici Srpskoj, najavio je izradu još nekoliko spomenika u gradu. U kružnim tokovima najavljuje nove skulpture. Sve je dobro dok ne najavi spomenik samom sebi. Na kružnom toku na Petrićevcu kod Centruma, idealno.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivukovićevi i Dodikovi spomenici. Pumpanje nacionalnih osjećaja kao najbolji način podizanja sopstvene popularnosti i bitnosti! first appeared on Gerila.info.

Banjalučka gradska vlast najavila je početkom ove sedmice da naplata parkinga u gradu počinje 18. avgusta. Sve je rezultat glasanja odbornika za novu Odluku o parkinzima i garažama na posljednjoj sjednici gradskog parlamenta. Treba li, međutim, plaćati parking u gradu ponovo će, prema svemu sudeći, reći Ustavni sud Republike Srpske. Šanse da Ustavni sud ne obori i ovu odluku gotovo da ne postoje.

Ustavni sud Republike Srpske je, ranije, oborio prethodnu ovakvu odluku jer nije bila u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima Republike Srpske.

“Ponovo je sporan član 4 te Odluke koji kaže da će grad Banjaluka da naplaćuje a Ustavni sud se drži Zakona o komunalnim djelatnostima koji kaže da grad može da osnuje neko privredno preduzeće koje će naplaćivati neku komunalnu uslugu ili da to povjeri nekom drugom privrednom preduzeću što u ovom slučaju grad Banjaluka nije ispoštovao i ja sam sigurna da će Ustavni sud da obori ovu odluku kao što je i prethodnu“, rekla je za Gerila info odbornica Narodnog Fronta, Dijana Ješić.

Nije jasno zašto su odbornici većine glasali za ovakvu odluku koja se ne razlikuje od prethodno usvojene koja je oborena na Ustavnom sudu Republike Srpske. Advokat Aleksandar Jokić za srpska info je rekao da sumnja u to da odbornici uopšte razumiju ono za šta glasaju.

“Znajući sastav skupštine moguće je da u skupštini sjede ljudi koji ne znaju pročitati, koji ne znaju sva slova, to mogu da prihvatim. Ipak, ne mogu da prihvatim da je moguće da pri uporedom prkazu dva dokumenta, kada vidite da su sadržajno identična, kažete da je ovaj drugi značajno drugačiji u odnosu na prvi“, kazao je advokat Aleksandar Jokić.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac kaže, za Gerila info, da ključni problem ove Odluke nije samo pitanje ko će naplaćivati parking, nego ko uopšte po zakonu može biti davalac te komunalne usluge i ko određuje pravila po kojima građani plaćaju i odgovaraju.

“Grad je sam sebe, preko odjeljenja Gradske uprave, odredio kao neposrednog vršioca komunalne djelatnosti, iako Zakon predviđa javno komunalno preduzeće ili drugi privredni subjekt kojem su ti poslovi povjereni. Ustavni sud je 24. juna ove godine u predmetu Zvornika već utvrdio nezakonitost suštinski istog modela i naglasio da jedinica lokalne samouprave mora postupati u okvirima koje joj je postavio Zakon o komunalnim djelatnostima“, objašnjava Kisin Zagajac.

Ona napominje da je politički posebno zanimljivo to što je ovu Odluku usvojila skupština u kojoj većinu imaju politički protivnici gradonačelnika, a da su istom Odlukom upravo gradonačelniku prepuštena veoma široka ovlašćenja.

Inače, pravilnikom gradonačelnika treba da se određuju tarifne zone, uslovi i način korišćenja parkinga, način naplate, premještanje, blokiranje i deblokiranje vozila. To je institucionalno prilično paradoksalno, objašnjava Jovana Kisin Zagajac, jer upravo Skupština, koja bi trebalo da bude predstavnički organ koji donosi opšta pravila i kontroliše izvršnu vlast, sama dio tih prava prepušta gradonačelniku.

“I Ustavni sud je u predmetu U-64/25 podsjetio da je Skupština predstavnički organ, organ odlučivanja i kreiranja politike, dok Zakon o komunalnim djelatnostima upravo Skupštini stavlja u nadležnost da svojom odlukom uredi uslove korišćenja, opšte uslove i način naplate komunalne usluge. Za građane je, međutim, mnogo važnije nešto drugo. Parking nije samo pitanje saobraćaja i kazni, nego odnos u kojem građanin plaća uslugu. Ustavni sud je u odluci U-64/25 izričito zauzeo stav da se korišćenje parking-prostora zasniva na odnosu koji ima obilježja tipskog, adhezionog ugovora i da korisnik plaća cijenu komunalne usluge. Zato građanin mora unaprijed znati ko mu pruža uslugu, po kojim uslovima, po kojoj cijeni, ko mu izdaje račun, kome podnosi prigovor i ko odgovara ako je usluga ili obračun pogrešan“, kaže ova advokatica.

Nezvanično, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sa svojom administracijom ne želi da naplatu parkinga prepusti bilo kome jer bi to automatski značilo da će novcem od naplate da upravlja onaj kome je ta naplata prepuštena. Ukoliko bi bilo osnovano posebno preduzeće za naplatu parkinga, kako je preporučio i Ustavni sud Republike Srpske, na čelo tog preduzeća bi, izvjesno, skupština postavila nekoga ko nije pod kontrolom Draška Stanivukovića. Gradonačelnik, osim u slučaju izmjene regulacionih planova, nema većinu u gradskoj skupštini. Iako su za ovu odluku glasali i odbornici PSS-a i odbornici SNSD-a.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Naplata parkinga u Banjoj Luci ponovo neustavna?! first appeared on Gerila.info.

Od tog broja, najviše prijava, čak 155 slučajeva, odnosi se na zloupotrebu javnih resursa, dok je 86 slučajeva svrstano u preuranjenu izbornu kampanju.

Predstavnici Koalicije upozorili su i na, kako tvrde, neujednačenu praksu Centralne izborne komisije BiH prilikom postupanja po prijavama, kao i na niske sankcije koje, prema njihovoj ocjeni, nemaju dovoljan odvraćajući efekat.

Srđan Ostojić iz Koalicije „Pod lupom“ rekao je da se, osim 155 slučajeva zloupotrebe javnih resursa i 86 slučajeva preuranjene kampanje, među evidentiranim nepravilnostima nalazi i 17 slučajeva koji se odnose na formiranje biračkih odbora, devet slučajeva zloupotrebe djece u političke svrhe, pet slučajeva nezakonitog plaćenog oglašavanja, tri kršenja medijskih pravila i dva slučaja koja su svrstana u ostale izborne nepravilnosti.

“Do sada smo identifikovali 13 različitih političkih subjekata koji su bili počinioci izbornih nepravilnosti, od čega se 31 slučaj odnosi na SNSD – Milorad Dodik. Pokret Sigurna Srpska i SDA imaju po osam nepravilnosti. Stranka za BiH pet nepravilnosti, HDZ 1990 i SDP po tri. Bolja Srpska, Ujedinjena Srpska, HDZ BiH, Naša stranka i SDSS po dvije, PDA i PDP po jednu izbornu nepravilnost”, izjavio je Ostojić.

Koalicija je do sada obradila 70 izbornih nepravilnosti i uputila 56 inicijativa Centralnoj izbornoj komisiji BiH, ali najveći dio prijava je odbačen.

Dario Jovanović iz Koalicije „Pod lupom“ rekao je da u postupanju CIK-a primjećuju neujednačenu praksu, posebno kada se sadašnje odluke porede sa postupanjem tokom lokalnih izbora 2024. godine. Kao jedan od problema naveo je visinu izrečenih kazni.

„Kada se sankcije izreknu, one su zaista skoro pa minimalne. Prosječno izrečena sankcija je 4.500 konvertibilnih maraka, u poređenju sa maksimalno mogućih 45.000 konvertibilnih maraka. To zaista nema odvraćajući karakter, pogotovo za one koji kontinuirano krše izborna pravila“, rekao je Jovanović.

Kako je do sada naveo, u posmatranom periodu je primjećena praksa zloupotrebe djece u političke svrhe.

Koalicija je do sada evidentirala devet takvih slučajeva, a Jovanović je naveo da su sankcionisana samo dva – jedan slučaj na igralištu i jedan u školi. Problem, prema njegovim riječima, predstavlja različito tumačenje sličnih situacija u kojima se djeca pojavljuju u političkoj promociji.

Kao primjer je naveo posjete političkih predstavnika porodicama, često uz podjelu poklona, nakon kojih se djeca fotografišu ili snimaju, a materijal potom objavljuje na društvenim mrežama i drugim internet platformama. U pojedinim slučajevima, rekao je Jovanović, CIK takve sadržaje ne tretira kao zloupotrebu djece, nego kao isticanje značaja porodice, roditeljstva i boljih uslova života za porodice sa djecom.

„Ovdje je važno biti potpuno jasan, zloupotreba djeteta ne mora izgledati kao dijete koje direktno izgovara slogan ili poziva građane da glasaju. Zloupotreba postoji i onda kada se njegova slika, prisustvo i emocionalna vrijednost koja se vezuje za dijete svjesno koriste kao instrument političke promocije“, rekao je Jovanović.

Govoreći o prijavama koje upućuju Centralnoj izbornoj komisiji, Jovanović je naglasio da Koalicija ne šalje svaku prijavu koju primi, nego da njihov pravni tim prethodno procjenjuje da li postoje čvrsti dokazi i elementi kršenja izbornih pravila.

Prema njegovim riječima, analiza postupanja CIK-a tokom 2024. godine pokazala je da se na odluku u prosjeku čekalo oko mjesec i po dana, dok je prosječna sankcija iznosila oko 6.400 KM.

Kao dodatni problem naveo je izostanak progresivnog kažnjavanja političkih subjekata koji više puta krše izborna pravila, tvrdeći da su pojedini višestruki povratnici sankcionisani blaže nego politički subjekti kojima je to bilo prvo kršenje.

„Mi smo očekivali da će to biti unaprijeđeno, da će se napraviti iskorak u tom smjeru. Međutim, ono što mi sada vidimo jeste nazadovanje“, rekao je Jovanović, dodajući da Koalicija primjećuje promjenu prakse u odnosu na izbore 2024. godine.

Đorđe Vujatović

The post I prije kampanje evidentirano 277 izbornih nepravilnosti: Najviše zloupotreba javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Snježana Gvozden zaposlena je u Vodovodu Banjaluka kao šef kabineta direktora 26. maja, potvrdio je u odgovorima za Gerila info direktor ovog gradskog preduzeća Radovan Majkić. Majkić tvrdi da je Gvozden zaposlena jer se za radnim mjestom na koje je postavljena ukazala potreba.

“Mjesto šefa Kabineta postoji u sistematizaciji i do sada je bilo upražnjeno“, kaže Radovan Majkić.

Direktor Vodovoda ne odgovara kolika je plata šefa njegovog Kabineta.

“Plata šefa Kabineta određuje se kao i plate svih ostalih radnika. Po koeficijentu i najnižoj cijeni rada“, odgovor je direktora banjalučkog Vodovoda.

Gerila info je juče objavila da je Majkić kao šefa svog kabineta zaposlio Snježanu Gvozden, punicu jednog od prijatelja i nezvaničnog političkog savjetnika Draška Stanivukovića, Nikole Dronjka. Gvozden je u aprilu ove godine napustila Socijalističku partiju Gorana Selaka i dala otkaz na poziciji direktora Turističke organizacije Gradiška. Nedugo nakon toga gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković je objavio da je Gvozden primljena u PSS. Na društvenim mrežama je njen prelazak u PSS predstavio kao pojačanje. Nedugo nakon toga Gvozden je zaposlena u banjalučkom Vodovodu kao šef kabineta direktora.

Direktor Vodovoda nikada ranije nije imao šefa kabineta. Odbornik Liste za pravdu i red, Igor Mandić kaže da nema logike u političkom zapošljavanju novih administrativnih radnika u preduzeću u kojem postoji hroničan nedostatak radnika na terenu i gdje se radnici na terenu susreću sa velikim problemima.

“Umjesto gvozdene discipline zapošljavaju gospođu Gvozden, a gvozdena disciplina je potrebna u preduzeću koje bilježi velike gubitke a ni usluga koju su dužni da pružaju kao što smo svi bili svjedoci ovog ljeta – nije adekvatna. Hronični je nedostatak tehničkog osoblja u Vodovodu a politički se zapošljava administrativni radnik. To nije ono za šta su se deklarativno zalagali i borili iz PSS-a kada su se borili da dobiju glasove i povjerenje građana i dođu na vlast“, rekao jeMandić  za Gerila info.

Banjalučki Vodovod godinama je u središtu različitih afera u gradu Banjaluka. Gerila info je u nekoliko navrata u posljednjih nekoliko godina izvještavala o sumnjivim poslovima, aferama, pogodovanjima pojedincima i ponašanju direktora ovog preduzeća, uglavnom za vrijeme SNSD vlasti u najvećem gradu Republike Srpske. Neki od tada zaposlenih u Vodovodu su, nakon što je Stanivuković preuzeo vlast u gradu, samo promijenili politički dres i u Vodovodu zadržali funkcije.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Direktor banjalučkog Vodovoda odgovorio: Pojavila se potreba da zaposlimo Gvozden! first appeared on Gerila.info.

Veća kazna, u iznosu od 12.000 KM, odnosi se na javnu manifestaciju povodom rekonstrukcije regionalnog puta Laktaši-Srbac. Na tom događaju bili su predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, premijer Republike Srpske Savo Minić, ministarka finansija Zora Vidović i drugi funkcioneri vlasti, dok se Dodik obratio okupljenima.

CIK je utvrdio da je Dodik tom prilikom vodio preuranjenu izbornu kampanju. Kao posebno problematično je ocijenjeno to što je riječ o događaju koji je organizovan javnim novcem, i na kojem su bili funkcioneri SNSD-a, dok predstavnici drugih političkih stranaka nisu bili pozvani. Zbog toga je, osim preuranjene kampanje, utvrđena i zloupotreba javnih resursa.

Riječ je o svečanosti održanoj 8. jula u Srpcu, kada je ozvaničen početak radova na rehabilitaciji puta Srbac–Razboj–Laktaši, dugog nešto više od 30 kilometara. Vrijednost projekta je oko 19,8 miliona KM, a finansiraju ga Vlada Republike Srpske i „Putevi Republike Srpske“. Izvođač radova je kompanija „MG Mind“ iz Prnjavora.

Na toj svečanosti Dodik nije nastupio kao nosilac neke od izvršnih funkcija, već kao predsjednik SNSD-a. Govoreći o projektu, između ostalog je poručio da se vlast Republike Srpske „veoma odgovorno odnosi“ prema infrastrukturnim ulaganjima i najavio nastavak takvih projekata.

Druga kazna SNSD-u iznosi 6.500 KM, a odnosi se na video objavljen na profilu stranke o obnovljenom dječjem igralištu u Banjoj Luci.

U snimku su objavljene izjave pristalica i funkcionera SNSD-a, među kojima i organizacionog sekretara stranke Igora Dodika, dok se u kadrovima pojavljuju i djeca. CIK je utvrdio da je time vođena preuranjena kampanja i da su djeca zloupotrijebljena u političke svrhe.

SNSD je tokom prethodnih mjeseci više puta promovisao uređenje dječjih igrališta u Banjoj Luci kao stranačku aktivnost. Prilikom otvaranja jednog od igrališta u julu Igor Dodik je govorio da je ono uređeno na inicijativu građana, uz podršku Kabineta predsjednika Republike Srpske i saradnju sa Poljoprivrednom školom.

Sličan slučaj zabilježen je i u junu, kada je SNSD promovisao rekonstrukciju školskog igrališta u Banjoj Luci. Tada je Igor Dodik govorio da SNSD „najviše misli na porodicu“, dok je u objavi navedeno da je projekat realizovan uz podršku Kabineta predsjednika Republike Srpske.

Današnje kazne nisu prvi slučaj u kojem CIK sankcioniše SNSD zbog kampanje prije njenog zvaničnog početka i korištenja djece ili javnih resursa. SNSD je prošle sedmice kažnjen sa 6.000 KM, nakon što je utvrđeno da je Milorad Dodik putem društvenih mreža vodio preuranjenu kampanju i koristio djecu u političke svrhe.

SNSD je i 25. juna kažnjen sa ukupno 10.000 KM. Polovina kazne odnosila se na preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa prilikom promocije asfaltiranja puta, dok je drugih 5.000 KM izrečeno zbog objavljivanja fotografija Milorada Dodika i Srđana Amidžića sa djecom tokom posjeta Bijeljini i Loparama.

Gerila.info

The post SNSD-u nove kazne CIK-a zbog zloupotrebe javnih resursa i korištenja djece u političke svrhe first appeared on Gerila.info.

Novo kreditno zaduženje predložio je gradonačelnik Draško Stanivuković a odbornici su se o njegovom prijedlogu izjasnili na današnjoj vanrednoj sjednici gradske skupštine. Svi odbornici bili su za Stanivukovićev prijedlog osim odbornika Liste za pravdu i red Igora Mandića i odbornika Narodnog Fronta Dijane Ješić i Branislava Čereka.

U obrazloženju odluke o kreditnom zaduženju navedeno je da će se realizovati kroz jedan ili više kreditnih sporazuma sa komercijalnim bankama i precizirano je da će sredstva biti iskorišćena za finansiranje nekoliko kapitalnih investicija.

„Rekonstrukciju pješačke zone od Кuće Milanovića do Narodnog pozorišta Republike Srpske sa dijelom do Ulice Sime Šolaje, rekonstrukciju i sanaciju centralne pješačke zone koja obuhvata Ulicu Veselina Masleše (Gospodska ulica), dio ulica Кralja Alfonsa, Ivana Frane Jukića i Srpske, zatim uređenje prostora ispred Muzeja savremene umjetnosti RS, kao i rekonstrukciju i sanaciju parka Petar Кočić“, navodi se u obrazloženju.

Riječ je, dakle, o “šminkanju” užeg centra grada. Zanimljivo, vanredna sjednica nije održana zbog dramatične situacije sa vodosnadbijevanjem u više banjalučkih prigradskih i seoskih naselja.

“Ja sam danas očekivala da ćemo imati vanrednu sjednicu zbog vanredne situacije u gradu a to je da dosta naselja nema vodu, temparature su jako visoke i zaista ne znam kako će ljudi da ovo prežive. Očekivala sam da je to vanredna sjednica. Vanredna sjednica s esaziva u hitnim slučajevima, dizanje kredita mislim da nije hitan slučaj i mislim da ide isključivo prije izbora i da će se novac trošiti prije izbora jer to je jedni cilj, pridobiti glasače i na ovaj način“, rekla je za Gerila info odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić.

Odbornik Igor Mandić rekao je u toku skupštinske rasprave da Banjaluka ima velikih problema koje vlast ne riješava dok radi podiže milionske kredite za uljepšavanje centra grada. Naveo je slučajeve lošeg vodosnadbijevanja, deponije u Ramićima i Vrbasa koji je u gradu pretvoren u kanalizaciju, problemima sa toplovodnom mrežom, zagađenim vazduhom gotovo pola godine u toku godine.

“Nisu građani Banjaluke organizovali proteste zbog nesređenog šetališta u centru grada. Građani Banjaluke su organzovali proteste zbog deponije u Ramićima, zbog neurednog i problematičnog vodosnadbijevanja, građani Banjaluke protestuju i gunđaju svaki dan zbog rupetina po ulicama i tako tih stvari. To je ono gdje treba osjetiti puls naroda ali tu nema love a današnja sjednica je oko love“, rekao je odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post SNSD I PSS gurnuli Banjaluku u još jedno zaduženje! first appeared on Gerila.info.

Odluke CIK-a ukazuju na promjenu dosadašnje prakse i podizanje praga tolerancije za ove pojave koje su se u prethodnim izbornim ciklusima rigorozno kažnjavale.

Tako je bez sankcije prošao niz tribina SDA u Tavniku održavanih po osnovnim školama, iako su ti skupovi bili sporni po više osnova, što je TI BiH naveo i u prijavi. Na prvom mjestu, kantonalnim Zakonom o osnovnom školstvu zabranjeno je političko djelovanje u osnovnim školama, što znači da ovakav objekat nije ni mogao biti ustupljen stranci, dok Izborni zakon zabranjuje korišćenje prostorija javnih ustanova za predizborne aktivnosti. Takođe, u ovom periodu strankama je zabranjeno održavanje predizbornih tribina, a iako se ovdje radilo o javnoj tribini za sve građane, CIK je zaključio da nije došlo do preuranjene kampanje, jer u objavi SDA na društvenim mrežama nema poziva na glasanje.

“Sama činjenica da su tribine bile otvorene za građane i da se u objavama koriste izrazi poput „glas građana u fokusu“, „otvoren razgovor sa građanima“, „susreti sa građanima“ ili „saslušana mišljenja građana“ ne predstavlja izbornu promociju. Naprotiv, komunikacija političkih subjekata sa građanima predstavlja sastavni dio njihovog redovnog političkog djelovanja tokom cijelog mandata”, navodi se u odluci CIK-a.

Iako CIK nije nadležan za sankcionisanje kršenja zakona koji regulišu rad obrazovnih ustanova, ove zabrane trebale su biti važna okolnost prilikom utvrđivanja da li je javna škola iskorištena za stranačku promociju i da li je time prekršen član 7.2a Izbornog zakona, koji zabranjuje zloupotrebu javnih resursa. Treba podsjetiti i na saopštenje CIK-a od 16. jula, u kojem upozoravaju političke subjekte da je zabranjeno korištenje „prostorija, opreme, službenih vozila i drugih javnih resursa za potrebe kampanje“.

Poziv na pristupanje partiji nije izborna kampanja

CIK je takođe jednoglasno obustavio i postupak protiv Pokreta Sigurna Srpska zbog kampanje “Budi u pokretu” koja se vodila putem bilborda i u kojima se promovisao predsjednik ovog pokreta Draško Stanivuković. TI BiH je prijavio da su se plaćeni bilbordi nalazili na nekoliko lokacija i nakon raspisivanja izbora, što je jasno zabranjeno Izbornim zakonom. CIK je kao odlučujući faktor prihvatio dokaz da je PSS reklamni prostor “zakupio prije raspisivanja izbora” i da se njima “poziva na pristupanje članstvu, a ne na glasanje”, čime se otvara opasan prostor za nove zloupotrebe ove vrste u narednim izbornim ciklusima i vođenje plaćenekampanje koja je izričito zakonom zabranjena.

Bakalar jedini u stranačkoj promociji javnog novca vidio zloupotrebu

Jedino neslaganje među članovima CIK-a izazvala je prijava protiv Opštinskog odbora SNSD-a Ugljevik. Ova stranačka organizacija objavila je na društvenim mrežama sadržaj u kojem se navodi da će Vlada Republike Srpske za oko 80.500 učenika osnovnih škola obezbijediti besplatne udžbenike vrijedne oko 16 miliona KM.

Iako je riječ o paketu odluka Vlade i novcu iz javnog budžeta, informacija je objavljena na stranačkoj platformi i predstavljena kao rezultat politike SNSD-a. Isti odbor podijelio je i objavu Milorada Dodika o 4,5 miliona KM odobrenih za novi vrtić u Ugljeviku, uz poruku: „Naša politika je jasna i u njenom centru su porodica, djeca i stvaranje uslova za kvalitetniji život u svakom dijelu Republike Srpske“.

Pet članova CIK-a podržalo je obustavu postupka, dok je Željko Bakalar jedini glasao protiv:

„Ja ću biti protiv. Objavu na stranačkoj platformi da će Vlada Republike Srpske za 80.500 učenika osnovnih škola obezbijediti 16 miliona KM u školskoj 2026/2027. godini za besplatne udžbenike, podvodim pod odredbu 7.2a – zlouporabu javnih resursa u smislu vođenja kampanje, promocijom političkog subjekta, tako da ću biti protiv ovog zaključka.“

CIK je ipak većinom glasova zaključio da nema zloupotrebe javnih resursa, jer se u objavi ne pominju izbori, a SNSD je ovjeren za učešće na izborima svega nekoliko časova nakon što je ova objava podijeljena na društvenim mrežama stranke. Takođe, u odluci koju je izglasala većina članova, CIK koristi argumentaciju ove stranke navodeći da se radi o politici Vlade RS koja se provodi od “školske 2007/2008. godine, što upućuje da nije riječ o novom obećanju datom uoči izbora već o nastavku postojeće politike”.

Tako korištenje odluke Vlade o raspodjeli 16 miliona KM na stranačkoj platformi za većinu članova CIK-a nije bilo dovoljno za utvrđivanje zloupotrebe javnih resursa.

Djeca kao dokaz da je SNSD uradio „veliku stvar“

CIK je jednoglasno obustavio i drugi postupak protiv SNSD-a, pokrenut zbog otvaranja dječijeg igrališta 7. jula u krugu Poljoprivredne škole u banjalučkom naselju Rosulje.

Prethodno su u banjalučkim naseljima dijeljeni promotivni posteri, dok su se na organizovanim druženjima pojavljivali funkcioneri SNSD-a Goran Maričić, Igor Dodik, Nikola Šobot, Željka Cvijanović i Bogoljub Zeljković.

Kandidat za poslanika, Igor Dodik, je tom prilikom rekao:

„Danas smo evo otvorili igralište, šesto ili sedmo po redu, i zaista je zadovoljstvo kada vidimo osmijehe na licima ovolikog broja djece. Nećemo stati na ovome nego ćemo nastaviti sa ovim akcijama.“

Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Goran Maričić poručio je da „veliki broj građana potvrđuje da je SNSD opet u pravu“, dok je Bogoljub Zeljković prisustvo djece iskoristio kao potvrdu stranačkog uspjeha:

„Evo, kao što vidite, veliki broj djece dokazuje da smo uradili jednu veliku stvar.“

TI BiH je u ovom slučaju prijavio moguću preuranjenu kampanju i zloupotrebu djece u političke svrhe. Međutim, ni izričito spominjanje SNSD-a, ni predstavljanje igrališta kao rezultata stranačke akcije, ni korištenje djece kao potvrde tog uspjeha nisu bili dovoljni da CIK izrekne sankciju.

(transparentno.ba)

The post CIK podiže prag tolerancije: Nema sankcija za stranački skup u školi, bilborde prije kampanje, zloupotrebu javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Sve se dešava nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske početkom jula, o čemu je Gerila info već pisala, poništio ranije dodjeljenu koncesiju za ovaj rudnik. Sud je tada utvrdio da je Vlada Republike Srpske koncesiju za istraživanje uglja dodijelila bez obrazloženja i mimo osnovnih načela transparentnosti. Mještani Bukove Kose tvrde da je pravda stigla kasno, jer rudnik radi preko dvije godine, a selo ostaje bez vode, čistog vazduha i dijela privatne imovine uz mnoga kršenja elementarnih ljudskih prava.

Gerila info je među prvima pisala o čitavom procesu dodjeljivanja koncesije, početka kopanja bez potrebnih dozvola i uništavanju sela.

Vrhovni sud Republike Srpske jasno je povezao nezakonitosti u dodjeli koncesije sa pravom građana da štite svoju životnu sredinu i osporavaju odluke koje mogu ugroziti njihovo zdravlje i imovinu.

Još važnije, sud je utvrdio da je Vlada RS koncesiju dodijelila bez obrazloženja, čime je prekršila osnovna pravila upravnog postupka i načelo transparentnosti.

U presudi se navodi da zainteresovana javnost zbog toga nije mogla na valjan način osporavati odluku o dodjeli koncesije, dok građani imaju pravo da osporavaju svaku odluku koja njihovu životnu sredinu stavlja u rizik. Sud zaključuje da su upravo zbog toga povrijeđena procesna prava javnosti i da su mještani imali legitiman pravni interes da pokrenu spor.

Iz kompanije Drvoexpert nikada nisu odgovorili na pitanja Gerila info o njihovim poslovima u Bukovoj Kosi i Bistrici. Gerila info je pisala o vezama pojedinaca koji su bliski Aleksandru Vučiću i njegovom režimu u Beogradu sa Klječaninom i rudnicima u ova dva prijedorska sela. Na pitanja o političkim vezama Beograda i Banjaluke kada je izvoz uglja u Srbiju u pitanju nikada nisu odgovorili iz kabineta Aleksandra Vučića ali ni Milorada Dodika dok je bio predsjednik Republike Srpske.

Paradoks ove priče, slično kao i u slučaju drugog prijedorskog rudnika (sa istim akterima) u selu Bistrica, je što presuda dolazi u trenutku kada rudnik već odavno radi, dok je za bistrički slučaj presuda o trećem ukidanju ekološke dozvole došla čak i nakon zatvaranja rudnika.

Dok su institucije godinama vodile sudske postupke, na Bukovoj Kosi su završena geološka istraživanja, otvoren je površinski kop, prošireno jalovište, a mještani tvrde da svakodnevno trpe posljedice eksploatacije.

Vrhovni sud Republike Srpske poništio je odluku Vlade Republike Srpske kojom je kompaniji „Drvo-export“ dodijeljena koncesija za istraživanje uglja na lokalitetu Bukova kosa kod Prijedora, jer iz objavljenog rješenja nije bilo moguće utvrditi na osnovu kojih kriterijuma je koncesija dodijeljena. Sud je zaključio da je Vlada akt donijela bez obrazloženja, čime je prekršila Zakon o opštem upravnom postupku, ali i jedno od osnovnih načela postupka dodjele koncesija – načelo transparentnosti.

Naknadno rješenje kojim je Vlada pokušala dodati obrazloženje nije objavljeno u „Službenom glasniku Republike Srpske“, zbog čega, prema stavu Vrhovnog suda, nije moglo otkloniti prvobitni propust. Sud je zato konstatovao da se odluka o dodjeli koncesije mora smatrati donesenom i objavljenom bez obrazloženja.

Objavljivanjem takvog, nepotpunog akta, zainteresovanoj javnosti i građanima bilo je onemogućeno da na valjan način osporavaju zakonitost odluke. Vrhovni sud posebno naglašava da geološka istraživanja nose rizike po životnu sredinu, zbog čega građani imaju pravo da osporavaju odluku kojom njihovo životno okruženje postaje predmet koncesione djelatnosti.

U saopštenju nakon jučerašnje sjednice Vlade ne pominje se odluka o novoj koncesiji. Na više brojeva danas se nisu javili u Vladinom birou za informisanje, ministarstvu energetike i rudarstva. Na poziv nije odgovorio ni ministar Petar Đokić.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Vlada RS protiv Vrhovnog suda RS. Nova koncesija za Bukovu Kosu! first appeared on Gerila.info.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) kaznila je na današnjoj sjednici Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 4.000 KM nakon prijave Transparency Internationala u BiH, i utvrdila da je predsjednik ove stranke Milorad Dodik širio lažne informacije o izbornim tehnologijama koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa.

TI BiH je 8. jula zatražio od CIK-a pokretanje postupka po službenoj dužnosti zbog Dodikovih izjava koje je 3. jula prenijela Radio-televizija Republike Srpske, u prilogu pod naslovom „Dodik: Stranci podvalili elektronski način glasanja, ali odnijećemo ozbiljnu pobjedu“. Dodik je, između ostalog, tvrdio da će tokom predstojećeg izbornog procesa biti pokušaja „izbornog inženjeringa i namještanja rezultata putem elektronskih sistema glasanja“.

TI BiH je upozorio da se ove izjave mogu posmatrati u kontekstu člana 16.17a Izbornog zakona BiH, kojim je političkim subjektima zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. Nadležna služba CIK-a je, nakon analize izjava i dostavljenih dokaza, predložila da se utvrdi kršenje Izbornog zakona i SNSD-u izrekne novčana kazna od 4.000 KM što su bez rasprave izglasali svi prisutni članovi CIK-a.

Na sjednici je rečeno da je u postupku utvrđeno da je Dodik iznio tvrdnje da su „stranci podvalili elektronski način glasanja“, da se „izbori namještaju putem elektronike“, kao i da postoji „međunarodna namjera da se utiče na izborni rezultat i oslabi određena politička opcija“. Utvrđeno je i da je Dodik 3. jula objavio sličan sadržaj na društvenim mrežama čime je prekršio član izbornog zakona koji zabranjuje širenje lažnih informacija.

Važno je naglasiti da tvrdnje o namještanju izbora putem „elektronskog načina glasanja“ nisu tačne jer BiH uvodi tehnologije za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova, a ne opremu za elektronsko glasanje, tako da će birači i dalje glasati na papirnim glasačkim listićima. Takođe, članom 5.23 Izbornog zakona jasno je propisano da će nakon prebrojavanja glasova putem izbornih tehnologija, birački odbori vršiti i ručno brojanje glasova koje je i do sada postojalo.

Tehnologije se uvode zbog dokazanih izbornih prevara

S obzirom na to da se u javnom prostoru već vodi sistemska kampanja širenja dezinformacija, potrebno je  istaći da se izborne tehnologije uvode upravo zato da se spriječe masovne izborne prevare koje su proteklih godina dokazane kroz brojne sudske presude i postupke vođene od strane CIK-a. 

Naime, sudskim presudama za izborne krađe u 2020. i 2022. godine kroz svjedočenja građana i materijalne dokaze utvrđeno je da su se masovno falsifikovali potpisi birača koji nisu izašli na izbore ali i umrlih lica koja nisu izbrisana iz biračkog spiska. Na taj način se falsifikovao izborni rezultat, a sve je kulminiralo masovnim prevarama na prijevremenim izborima u Republici Srpskoj prošle godine kada su izbori poništeni na 136 biračkih mjesta. Tada je grafološkim vještačenjem utvrđeno da je na pojedinim mjestima falsifikovano i preko 50 odsto potpisa birača koji nisu izašli. Isto tako ponovnim brojanjem glasova u Republici Srpskoj 2022. godine utvrđeno je da je samo na zapisnicima ukradeno nekoliko hiljada glasova a u proces grafoloških vještačenja tada se nije ni ulazilo.

Uvođenje izbornih tehnologija upravo bi trebalo da spriječi dva dominantna načina manipulacije rezultatima glasanja: prvi kroz krađu identiteta i dopisivanje glasova birača koji nisu izašli na izbore i drugi kroz prepravljanje zapisnika i manipulacije u brojanju glasova. Upravo bi biometrijska identifikacija trebala suziti mogućnost da jedna osoba glasa u ime druge, dok bi skeniranje glasačkih listića trebalo smanjiti prostor za naknadno manipulisanje rezultatima ili uništavanje glasačkih listića.

Nema postupka protiv Minića zbog promocije Dodika na otvaranju javnih radova

S druge strane, CIK je odbio pokrenuti postupak protiv premijera Republike Srpske Save Minića zbog Dodikove promocije na javnom događaju početka izgradnje dodatne trake za spora vozila  na dionici magistralnog puta Podromanija – Sumbulovac. Ovaj slučaj je takođe prijavio TI BIH jer izborni zakon zabranjuje promociju političkih subjekata na javnim događajima koje finansiraju institucije ili javna preduzeća.

CIK je utvrdio da samo prisustvo predsjednika SNSD-a na javnom događaju nije prekršaj, pogotovo jer predsjednik stranke, prema CIK-u, nije predstavljao navedeni projekat kao projekat iza kojeg stoji politički subjekat.

Ipak Dodik je držao govor prisutnima o samom projektu, obećavao novi vrtić na Sokocu i uređenje prilaza spomen području “Novi Zejtinlik” te je podsjetio da je završena sportska dvorana.  Suvišno je i spominjati da ovakva vrsta promocije javnim resursima i na događajima institucija nije omogućena predsjednicima drugih političkih subjekata i da je ovo postao obrazac ponašanja lidera SNSD-a na nizu događaja koje organizuje vlast u RS.

Transparentno.ba

The post CIK kaznio SNSD sa 4.000 KM zbog Dodikovih netačnih tvrdnji o izbornim tehnologijama first appeared on Gerila.info.

Tokom te višednevne svađe Savanović je optuživao Vukanovića za manipulacije, lične obračune i pokušaj diskreditacije, a pogotovo za nepoštenu raspodjelu para poslaničkog kluba. Vukanović je rekao da je tokom cijelog mandata sa svim poslanicima i zaposlenima na kraju godine dijelio sredstva Kluba na šest jednakih dijelova, najčešće kroz uplatu sredstava na kartice za gorivo.

„Početkom ove godine raspodijelio sam preostala sredstva. Uplatio sam karticu sa gorivom po 2.800 maraka, a u prva četiri mjeseca ostalo je po 1.800  maraka da se uplati. Kako je Savanović napustio Klub, a uz to je počeo da nas vrijeđa i napada, odlučio sam da njemu ne uplatim sredstva“, kazao je Vukanović.

Time je otvoreno pitanje koliko para poslanici zapravo troše na ime kluba i da li je trošenje tih para opravdano. Drugim riječima, postoji li kontrola koja će utvrditi da li su poslanici nasuli gorivo zbog rada na terenu ili su gorivo nasuli kada su krenuli s porodicom na ljetovanje ili na zimovanje? Ta kontrola, kako saznaje GERILA, zapravo i ne postoji.

Odluka o načinu i kriterijumima za raspodjelu sredstava za rad poslaničkih klubova i grupa donesena je 2008. godine i tom je odlukom u početku bilo definisano na šta poslanici mogu da troše budžetske pare. Sredstva koja dobijaju poslanički klubovi i grupe mogu da se troše na putne troškove u zemlji i u inostranstvu, na troškove upotrebe vlastitog automobila ako poslanici putuju po nalogu kluba ili grupe, na mobilni telefon i internet, na naknadu licima koja obavljaju tehničke i druge povremene poslove u klubovima, na troškove smještaja i ishrane, na troškove interne i eksterne reprezentacije i na ostale troškove za koje klub, odnosno grupa donese odluku.

Posljednja stavka ove odluke biće proširena 2017. godine kada je predsjednik Administrativne komisije NSRS bila Spomenka Stevanović. Posljednja stavka se tada promijenila i naknada za dodatne poslove se isplaćuje tehničkim sekretarima i vozačima na tekući račun, plaćaju se računi za gorivo i reprezentaciju sekretarima i vozačima. Računaju se i isplate na žiro-račun političkim strankama, isplate na žiro-račun raznim udruženjim i organizacijama, isplate pojedincima za liječenje i zbog teške materijalne situacije, stipendije studentima, plaćanje čitulja u dnevnim novinama, reklamni materijal i vizit-karitce.

„Ukupan iznos novčanih sredstava dijeli se sa brojem poslanika što predstavlja godišnji iznos po poslaniku, zatim se ovaj iznos podijeli na 12 mjeseci, što predstavlja mjesečni iznos novčanih sredstava za pokriće troškova po poslaniku“, navodi se u ovoj odluci.

Ministarstvo finansija je 2015. godine preciziralo i to da poslanici, sekretari u klubovima i vozači za rad u izbornim jedinicama za određene troškove ostvarene na terenu donose gotovinske račune kako bi se izvršio povrat utrošenih sredstava na njihove tekuće račune.

Prvobitna odluka iz 2008. promijenjena je još jednom i to 2019. godine kada je predsjednik Administrativne komisije bio Slavko Gligorić. Tom odlukom u troškove koji se poslanicima pravdaju dodane su i putarine.

„Poslanici imaju pravo na smještaj. Sredstva kluba su godinama iznosila 500 KM, pa su porasla na 800 KM po poslaniku. Najviše tih para ‘pojede’ službeno auto. Klub dijeli gorivo tako što napravi kartice. Šefovi klubova određuju ko će dobiti te kartice i koliko će para biti na njima“, rekao je jedan od poslanika.

Nema nikakve sumnje, tvrdi on, da su zloupotrebe moguće i da se dešavaju, jer niko ne kontroliše kada je, kome i koliko litara dizela ili benzina usuo neki poslanik. Sasvim je moguće da se gorivo sipa članovima porodice ili aktivistima, ali to niko ne može da utvrdi, jer to niko i ne kontroliše. U pitanju su značajna sredstva koja se ne provjeravaju. Računi se dostavljaju, ali nije moguće utvrditi kome je zaista gorivo natočeno.

„U suštini to su lične kartice na koje su prebačena sredstva za gorivo. Kada se gorivo toči u službeno vozilo NSRS, posebno se popunjava papir na pumpi i naplaćuje se direktno sa računa parlamenta. Lakša je varijanta pravdanja (donošenja) fiskalnih računa, ali malo ko to radi. Nekada su često pravljeni falsifikovani računi koje su prije desetak godina koristili mnogi vozači, ministri i direktori javnih preduzeća“, kaže naš sagovornik.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica za GERILU kaže kako ne postoji način da se neki troškovi utvrde. To se, dodaje on, vodi kao opravdan, odnosno logičan trošak. Poslanici su stalno na putu, voze se i moraju sipati gorivo.

„Svi računi moraju biti opravdani. Nema tu nekih troškova, ali moramo ljudima dati ono što im treba. Kada bi poslanici i vozači donosili svaki račun sa terena, to bi bila noćna mora za računovodstvo. Ne mogu ja kontrolisati da li je poslanik išao na teren ili na more. Oni imaju pravo na troškove u svojoj izbornoj jedinici. Naravno da se neće pratiti u koju se svrhu sipa gorivo. Poslanik možda sipa gorivo onima koji mu pomažu u poslaničkim poslovima“, kazao je Mazalica.

Šef Kluba poslanika PDP-a Tanja Vukomanović kaže za naš portal kako svaki poslanički klub, u skladu sa zakonom, dobija sredstva kako bi mogao da funkcioniše i obavlja svoj posao. Jedna od tih stavki su i troškovi goriva. Veliki broj poslanika dolazi iz svih krajeva Republike Srpske, putuje na sjednice, ali i obilazi svoje izborne jedinice i razgovara sa građanima.

„To je sastavni dio poslaničkog mandata i zbog toga ova mogućnost postoji. S druge strane, svaka marka koja dolazi iz budžeta mora biti opravdana. Ako postoje načini da se uvede bolja kontrola i veća transparentnost, zbog mogućih zloupotreba, ja to podržavam. Time štitimo i javni novac i one poslanike koji svoj posao rade časno i odgovorno“, istakla je Vukomanović.

Šef Kluba Socijalističke partije Velibor Stanić kaže da poslanici ove stranke u prethodne četiri godine nisu dobili nijednu jedinu karticu za gorivo. On dodaje da nisu ni tražili te kartice i da su određena sredstva za rad na terenu dodjeljivalji kroz putne naloge i račune za gorivo.

„Ne znam kako to drugi rade, ali mi nismo imali kartice. Dok je Srđan Todorović bio predsjednik Kluba, davali smo pomoć onima koji su bili najugroženiji i to je sve. Ne znam da li smo ranije imali te kartice, ali u prethodne četiri godine ne“, istakao je Stanić.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže da se sve zasniva na povjerenju. On dodaje da neće provjeravati svaku litru nasutog goriva i svaku popijenu kafu na terenu.

„Sve je na bazi povjerenja. Neću gledati ko je gdje sipao litar goriva. Svakoj marki treba ući u trag, ali to su pare za rad klubova. Nekad imamo pare za hotel, odnosno za smještaj kada smo na terenu. Ili za ručak ili za večeru. Te se pare koriste isključivo namjenski za red na terenu. Prešli smo više od 100.000 kilometara službenim autom prošle ili pretprošle godine“, kazao je Vukanović.

Prvi čovjek „ReStarta“ Stefan Blagić kaže da se ovo trošenje para može veoma lako kontrolisati: poslanik mora da ima putni nalog na osnovu kojeg će dokazati gdje je i zbog čega išao i koliko je para potrošio.

„Ako je poslanik išao od Trebinja do Bileće, ne može da sipa 200 maraka goriva, jer se zna tačno u litar koliko taj put može da košta. Ali ovako je lakše, jer svi mogu da na ovaj način zloupotrebljavaju kartice za gorivo, reprezentacije i slične troškove“, rekao je Blagić.

Goran Dakić

The post Kako klubovi i grupe troše pare: Gorivo se toči, računi se ne pravdaju first appeared on Gerila.info.