Ako se trenutni odnos glasova bitnije ne promijeni, SNSD će ostati ubjedljivo najjača stranka u parlamentu Srpske sa 34 poslanika. Pokret Sigurna Srpska Draška Stanivukovića trebalo bi da ima 12, SDS 11, dok će DNS-NPS, Ujedinjena Srpska i koalicija SP-DEMOS-NDP imati po pet poslanika.

SPS Gorana Selaka i lista Za pravdu i red–PDP RS trebalo bi da osvoje po četiri mandata, Koalicija za državu dva, a Republička stranka Srpske jedan.

To je, naravno, projekcija na osnovu trenutno dostupnih rezultata. Konačna raspodjela biće poznata tek nakon što CIK obradi sve glasove i potvrdi rezultate.

Još jedna stvar je važna, ime kandidata koji je prema sadašnjim rezultatima osvojio mandat ne znači nužno da će taj kandidat i sjesti u skupštinsku klupu. Među izabranima je nekoliko aktuelnih gradonačelnika i načelnika koji bi prihvatanjem poslaničkog mandata morali da napuste lokalnu funkciju. Neki su već otkrili šta će uraditi.

SNSD – projekcija 34 mandata

Najviše poslaničkih mjesta ponovo će imati SNSD. Prema sadašnjoj projekciji, ova stranka osvaja 27 direktnih i sedam kompenzacionih mandata.

Direktne mandate trebalo bi da osvoje Slobodan Javor, Jovana Drljača, Dijana Aramanda, Miroslav Bojić, Miloš Gvero, Bojana Vokić, Renata Obradović-Popović, Igor Dodik, Goran Maričić, Nevena Todorović, Alen Šeranić, Denis Pijetlović, Petar Jelić, Danijel Jošić, Nina Bukejlović, Radoslav Nikolić, Mihajlo Lazić, Bojan Savić, Žarko Novaković, Zoran Stevanović, Siniša Ilić, Aleksandar Krsmanović, Aco Stanišić, Jovan Katić, Ilija Tamindžija, Luka Petrović i Nenad Lalović.

Sa kompenzacione liste, prema trenutnoj računici, u NSRS bi trebalo da uđu Srđan Mazalica, Elvida Vujić, Suzana Gašić, Mara Granula, Nedeljko Perišić, Zoran Blagojević i Nedeljko Kerić.

Međutim, već među direktno izabranim kandidatima SNSD-a postoje imena kod kojih će doći do pomjeranja ukoliko ostanu na sadašnjim funkcijama.

Slobodan Javor je gradonačelnik Prijedora i već je saopštio da neće prihvatiti poslanički mandat, već da ostaje na čelu Prijedora. Zbog toga će njegovo mjesto u konačnoj raspodjeli pripasti drugom kandidatu u skladu sa Izbornim zakonom i rezultatima liste.

Miroslav Bojić je gradonačelnik Laktaša, dok je Jovan Katić načelnik Istočnog Novog Sarajeva. I oni su, prema trenutnim rezultatima, osvojili direktne mandate, pa će od njihove odluke (odluke Milorada Dodika) zavisiti da li će doći do dodatnih pomjeranja na listi SNSD-a.

Pokret Sigurna Srpska – projekcija 12 mandata

Najveći rast u odnosu na dosadašnji raspored snaga bilježi Pokret Sigurna Srpska, koji bi sa 12 poslanika trebalo da postane druga najjača politička grupacija u Narodnoj skupštini.

Direktne mandate prema sadašnjim rezultatima osvajaju Maja Dragojević-Stojić, Željko Sladojević, Draško Stanivuković, Nebojša Drinić, Mirna Savić-Banjac, Vedran Čakarević, Slaviša Marković, Milijana Jovičić i Dejan Kojić.

Preko kompenzacione liste trebalo bi da uđu Veljko Borovina, Sanja Grubačić i Snježana Gvozden.

Najzanimljiviji je svakako slučaj Draška Stanivukovića. On je osvojio direktan mandat u izbornoj jedinici tri, ali je istovremeno aktuelni gradonačelnik Banjaluke. Ukoliko ostane na čelu Banjaluke, neće moći preuzeti poslanički mandat i doći će do pomjeranja unutar liste.

Slična situacija je i sa Dejanom Kojićem, koji je načelnik opštine Pale.

Dakle, PSS prema ovoj projekciji zadržava svojih 12 mandata bez obzira na to da li će Stanivuković i Kojić lično ući u skupštinske klupe, ali se imena poslanika mogu promijeniti.

SDS – projekcija 11 mandata

SDS bi prema trenutnom stanju trebalo da ima 11 poslanika.

Direktno su mandate izborili Vladimir Ćopić, Milan Petrović, Biljana Lukić, Jovica Radulović, Stojan Smiljanić, Mirko Nikolić, Dragomir Vasić, Bojo Gašanović i Ognjen Bodiroga.

Preko kompenzacione liste trebalo bi da uđu Sonja Karadžić-Jovičević i Velimir Andrić.

I ovdje postoje najmanje dva kandidata čiji će konačni status zavisiti od odluke da li ostaju na čelu lokalnih zajednica.

Jovica Radulović je načelnik Modriče, dok je Bojo Gašanović načelnik Istočnog Starog Grada. Obojica su prema trenutnim rezultatima osvojila direktne mandate.

DNS-NPS – projekcija pet mandata

Koalicija DNS-NPS trebalo bi da ima pet poslanika.

Direktne mandate osvajaju Darko Banjac, Diko Cvijetinović i Boris Trninić, dok bi preko kompenzacione liste u NSRS trebalo da uđu Dragan Brdar i Bobana Marelj.

SP-DEMOS-NDP – projekcija pet mandata

Pet poslaničkih mjesta trebalo bi da pripadne i koaliciji Socijalističke partije, DEMOS-a i NDP-a.

Direktne mandate prema trenutnim rezultatima osvajaju Davor Strika, Boris Šljivić, Zoran Kokanović i Ognjen Kuljić.

Kompenzacioni mandat trebalo bi da pripadne predsjedniku DEMOS-a Nedeljku Čubriloviću.

Ujedinjena Srpska – projekcija pet mandata

Ujedinjena Srpska Nenada Stevandića trebalo bi da ima pet poslanika.

Direktno su mandate osvojili Aleksandar Trninić, Nenad Stevandić, Saša Vrkačević i Miladin Radović, dok preko kompenzacione liste ulazi Mirela Kajkut Zeljković.

SPS – projekcija četiri mandata

Socijalistička partija Srpske Gorana Selaka prema sadašnjoj računici dobija četiri mjesta u Narodnoj skupštini.

Direktne mandate osvajaju Goran Selak i Maksim Skoko, dok preko kompenzacione liste ulaze Maja Vekić i Siniša Mijatović.

Za pravdu i red – PDP RS – projekcija četiri mandata

Koalicija Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića i PDP-a Republike Srpske Igora Crnatka trebalo bi da ima četiri poslanika.

Direktno mandate osvajaju Igor Crnadak iz banjalučke izborne jedinice i Lazar Radan iz Hercegovine.

Preko kompenzacione liste u NSRS bi trebalo da uđu Zagorka Grahovac i Đorđe Vučinić.

Koalicija za državu – dva mandata

Prema trenutnim rezultatima Koalicija za državu osvaja dva direktna mandata.

U Narodnu skupštinu trebalo bi da uđu Mirsad Duratović i Sevlid Hurtić.

Republička stranka Srpske – jedan mandat

Jedan mandat osvaja Republička stranka Srpske.

Prema trenutnim rezultatima taj mandat pripada Slavenku Ristiću.

Brojke su gotovo jasne, imena još nisu

Dakle, ukoliko se odnos glasova nakon završetka brojanja značajnije ne promijeni, novi saziv Narodne skupštine trebalo bi da izgleda ovako: SNSD 34, PSS 12, SDS 11, DNS-NPS pet, SP-DEMOS-NDP pet, Ujedinjena Srpska pet, SPS četiri, Za pravdu i red–PDP RS četiri, Koalicija za državu dva i RSS jedan mandat.

To je ukupno 83.

Ipak, spisak od 83 imena još nije konačan.

Osim glasova koji još treba da budu obrađeni i konačne odluke CIK-a o raspodjeli direktnih i kompenzacionih mandata, na sastav parlamenta uticaće i odluke kandidata koji već obavljaju funkcije gradonačelnika ili načelnika.

Najjasnija situacija trenutno je sa Slobodanom Javorom – mandat je osvojio, ali je već rekao da ga neće prihvatiti.

Draško Stanivuković je osvojio poslanički mandat, ali je gradonačelnik Banjaluke. Miroslav Bojić vodi Laktaše, Jovica Radulović Modriču, Jovan Katić Istočno Novo Sarajevo, Dejan Kojić Pale, a Bojo Gašanović Istočni Stari Grad.

Gerila info

The post Ko ulazi u Narodnu skupštinu RS: Gerilina projekcija 83 poslanička mandata first appeared on Gerila.info.

Pobjednici izbora su Milorad Dodik i Draško Stanivuković. Šta god ko mislio o jednom i o drugom. Prvi je zadržao apsolutnu vlast, vjerovatno i sam iznenađen lakoćom pobjede. Drugi je, iako premijer neće biti sigurno, učvrstio pokret koji vodi na drugom mjestu po snazi stranaka. Prvom je bitno da za većinu ne mora moliti nikoga dok je drugom vjerovatno bilo svejedno ko će biti predsjednik. Metla koju je Stanivuković nudio Blanuši pomela je upravo opozicionog kandidata. Draško je vjerovatno više brinuo o mjestu potpredsjednika (potpredsjednik iz reda hrvatskog naroda biće dugogodišnji saradnik Ivan Begić). Dodik je učvrstio neprikosnovenu vlast a Stanivuković otvorio put da jednoga dana postane Dodik umjesto Dodika. I pored očiglednog pada njegove popularnosti, zbog afera u Banjaluci, promjene političkog narativa i okruživanja sumnjivim likovima.

Izbori su, volio ga ko ili ne volio, pokazali da je Milorad Dodik državnik a SNSD jedina ozbiljna politička organizacija u Republici Srpskoj. Uz PSS koji pretenduje da to postane. Bez obzira na sve ono loše što i jedni i drugi imaju u sebi a o čemu je i Gerila nebrojeno puta pisala. Narodu i jedni i drugi nude ono što narod želi da čuje a kvalitet, pismenost i programi kandidata, jasno je, u Srpskoj nisu preduslov za bilo kakav politički uspjeh. Jasno je, mnogo je bitnije ko ima koliko novca.

SNSD će u NSRS imati gotovo apsolutnu većinu. Ako je ko i mislio da su rezultati svih prethodnih izbora posljedica krađe, prekrajanja izborne volje i pritisaka, skeneri su pokazali da glasači ovo žele. Nastranu standardno loša izlaznost. Stalna nerješiva enigma i dalje je ko glasa za Nešića, Selaka, Demos, Stevandića. I zbog čega.

SDS u skupštini ostaje bez nekoliko mandata i njihov pad je sada već standard. Ono što je u skupštini izgubio SDS uzeo je PSS. Lista za pravdu i red nije uspjela da iskoristi Vukanovićevu kandidatru i da poveća broj mandata. Poruka glasača je da možda od te Liste konačno očekuju veću ozbiljnost, bolju organizacju i veću političku mudrost.

Savo Minić “pomeo” je Branka Blanušu u trci za predsjednika Republike. Blanuša koji je na prijevremenim izborima bio nadomak pobjede protiv Karana i zamirisao na novog beskompromisnog i poštenog lidera sam je sebe uništio nedoslijednošću, servilnim odnosom prema Stanivukoviću i sukobom sa Vukanovićem.

Sa druge strane SDS je kandidaturom Marinka Božovića, koju je nametnuo Beograd uz podršku BN-a, uništio pokušaj opozicije da pobijedi Željku Cvijanović. Opoziciona nesloga omogućila je Željki Cvijanović ubjedljivu pobjedu. Utisak je da Božovićevom kandidaturom SDS uz podršku PSS-a i Narodnog Fronta nije želio mjesto u Predsjedništvu već da spriječi da to mjesto pripadne Vukanoviću. SDS-u svakako nije pomoglo ni prisustvo nekih od dugogodišnjih Dodikovih tajkuna u vrhu stranke. Ukoliko su mislili da su dio svojih glasača uspjeli da ubijede da su takvi, do juče, vojnici režima naprasno progledali očigledno je da su makar dio svojih glasača dobro intelektualno potcijenili.

Novinarka Sandra Gojković Arbutina navodi da se desila situacija da je SNSD bio najveći protivnik novih izbornih tehnologija a da je nakon njihove primjene odnio najubjedljiviju pobjedu. Zašto je to tako treba pitati i lidere opozicije koji uporno odbijaju da se pogledaju u ogledalo, navodi ova novinarka. Napominje i da su priče o slaboj izlaznosti diskutabilne jer je pitanje da li u Srpskoj živi više od 800 000 ljudi.

“Ono što se od jula dešavalo u opoziciji sada je došlo na naplatu. Bili su od samog početka u svađi mjesecima, kada je u pitanju kandidatura za predsjednika. Stalno su puštani baloni u javnost o tome ko sarađuje sa vlastima. Čak i sinoć kada se vidjelo da je Željka Cvijanović odnijela ubjedjivu pobjedu Božović i dalje optužujue Vukanović iako njih dvojica u zbiru nemaju kao ona. Pored svih afera i teškog stanja u društvu, o demografiji, zdravstvu o privredi da ne govorim…SNSD odnosi ubjedljivu pobjedu, poznato je da imaju jaku stranačku mašineriju da znaju tačno gdje im se svaki glas nalazi i oni su to dodatno animirali dok se opozicija bavila dijeljem funkcija, svađom ko će biti premijer, predsjednik….“, kaže Gojković Arbutina za Gerila info.

Jelena Trivić sa svojim Narodnim Frontom, kako su mnogi i pretpostavili, prema svemu sudeći ostaje ispod cenzusa što je rezultat njene nedoslijedne politike ali i odnosa prema situaciji u Srbiji. Podršku Vučiću i promjenu stava prema Stanivukoviću glasači joj nisu oprostili. Ispod cenzusa, pored silnih para, kotlićijada i besplatnih pjevaljki, očekivano ostaje i Vlado Đajić.

“Opozicija ili ne zna ili ne želi ili neće. Nisam siguran šta je gore od svega toga. SNSD, sa druge strane, i zna i želi i hoće. Oni jasno artikulišu svoju politiku, a opozicija to ne umije da radi, jer ne shvata prirodu ovdašnjeg glasača kome su jedna Dodikova fotografija sa Putinom i ranije isplaćena penzija bitnije nego svi Serdarovi i Radišići ovoga svijeta. To, naravno, nije dobro, niti je normalno, ali je tako i sa tom se pameću mora i u kampanju i na izbore. Ako dvadeset godina gubite s istom taktikom, možda je vrijeme da mijenjate taktiku. Dobili smo skenere koji su trebali da obezbijede poštene izbore i koje je opozicija toliko priželjkivala, pa vidimo kakav je rezultat. Kupovina glasova je svakako prisutna, ali ona ne može da objasni ovoliku razliku, niti je ovolika razlika napravljena kupovinom glasova. Pitanje je, dabome, i koliko je Stanivuković zaista radio na terenu, za šta i za koga. Dobio je 13 poslanika u parlamentu, SDS je spustio na 11, Blanuša i Božović su “pomnoženi sa nulom” i on sada može da postane maneken opozicione linije. Ako su njemu ovi izbori bili pista s koje je poletio, onda su SDS-u bili pista na koju su sletili. Opet su napravili katastrofalan rezultat, ali još gore od toga je što više ne postoji način da objasne biračima zašto se to dešava i kako je moguće da su iz izbora u izbore sve gori i sve nesposobniji“, kaže novinar Goran Dakić.

Politička analitičarka Tanja Topić napominje kako su građani Republike Srpske pokazali da su protiv bilo kakvih promjena.

“Ispostavilo se da je pravljenje bauka od skenera i prijetnje da su izbori nelegitimni zbog primjene nelegitimne tehnologije bili pucanj u prazno. Jer rezultate izbora sad prihvataju oni koji su osporavali novu tehnologiju. Jeste ovo bitan iskorak sa novom tehnologijom ali to ni izdaleka ne znači da su izbori bili slobodni i fer. “Niska”izlaznost, zapravo, razotkrila je pravo stanje – mrtvi nisu glasali ovog puta, niti je jedna osoba mogla glasati za više njih, i to je dobar put ka sređivanju biračkog spiska. Ovo je ubjedljiva pobjeda SNSD, tako da su građani koji se stalno zaklinju u promjene, zapravo glasali izričito protiv njih. Zacementirali su svoje strukture i to je učinjeno daleko prije izbornog dana“, rekla je Tanja Topić.

Stefan Blagić smatra da je nova izborna tehnologija pokazala dobre strane ali i da kao činjenica ostaje da je SNSD kao i o sada kampanju shvatio najozbiljnije.

“Što se tiče SNSD-a SNSD je napravio najrevnosniju kampanju. Čini se da je uloženo zaista puno resursa I to je I te kako dalo rezultate. Sada kada je sve ovo prošlo vidimo da su ovi skeneri I biometrija uradili jedan fantastičan posao. Više nisu mrtvi glasali ako ništa drugo tako da su se svi morali dodatno upregnuti I pomučiti za svaki glas. Ostaje da se vidi kakve će se vlasti sklapati ali čini se da će SNSD sa koalicionim partnerima moći lagano napraviti vlast na nivou RS“, smatra analitičar Stefan Blagić.

Novinar Almedin Šišić kaže, za Gerila info, da nas na nivou BiH vjerovatno očekuje pravljenje starih koalicija. Smatra da će se SDS, nakon izbornog debakla, teško oporaviti.

“Vrlo je jasno da ćemo gotovo izvjesno gledati koliciju novih-starih partnera na državnom nivou SDA-SNSD-HDZ, uz moguć ulazak SDP-a sa SDA, budući na neke najave a i na njihov rezultat koji je upravo takav da bi mogli da uđu kao četvrti partner u koaliciju na državnom nivou. Kada ja pak riječ o Republici Srpskoj, SNSD je, za nekoga očekivano za nekoga neočekivano, ali očito i dalje realno, ponovo ostvario veliki razultat koji vidim više kao rzočarenje svih onih glasača razbijenih među strankama “opozicije”, kojima su prije svih Stanivuković, ali onda i politički prvaci SDS-a razvukli mozak. Oni više ne znaju ni kud će ni šta će, dok je vojska SNSD-a disciplinovano izvršila zadatak. I rezultate vidimo. U Federaciji BiH je otprilike takav uspjeh ostvarila SDA, uz relativno solidan rezultat SDP-a, ostali su otprilike na nekim očekivanim nivoima, s tim što je vidljiv pad stranaka Trojke, kao i DF-a. Ono što ja vidim kao dobro za građane ove zemlje jeste loš rezultat za vještačke stranke, za Stevandića i Nešića (izjava uzeta kasno sinoć prije najnovijih rezultata), ali isto tako vidim i tendenciju da SDS ide ili ka cjepanju i raspadu, ili ka gašenju, jer nakon svega ovaj rezultat za njih je teška sramota. Također, u odnosu na ono što je uložio u kampanju i mjesecima prije kampanje, Draško Stanivuković sa svojim pokretom i nije ostavasrio neki rezultat. Dakle, koliko vidim, SNSD može bez problema formirati većinu u NSRS sam, ili sa dva, tri svoja partnerčića s kojima će onda četiri godine manipulirati“, kaže Šišić.

Ključno pitanje za naredni period je hoće li Predsjedništvo uz podršku članova srpskog i hrvatskog naroda sada rehabilitovati Milorada Dodika. Hoće li se gospodar političkih procesa zvanično vratiti u politički život. Njegov sin Igor definitivno je, očekivano, poslanik novog saziva skupštine, možda i novi premijer.

Republika Srpska svakako ostaje spakovana u koferu porodično-kumovskih-političko-tajkunskih elita.

Društvu u kojem Mićo Kraljević dobije 7500 a Jovana Kisin 1800 glasova ništa nije previše nenormalno.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Izborna realnost Republike Srpske! first appeared on Gerila.info.

Jašarević je u julu prošle godine uhapšen u istoj akciji kada je uhapšen i bivši predsjednik SDS-a Milan Miličević.

Hajka na Jašarevića počela je kada se priključio Klubu odbornika kojeg čine nezavisni odbornik Slaven Jelić i odbornik HDZ-a 1990 Igor Balukčić. Formiranjem ovog Kluba srušena je većina koju je u Skupštini grada Teslić imao SNSD, a vlast je ponovo formirao SDS.

Zbog napuštanja SNSD-ove većine, Jašarević je optužen da je primio mito u iznosu od 250.000 KM. Jašarević je to negirao i poručio da je dobijao čak i prijetnje smrću. On je tada istupio iz Kluba SDA koji podržava većinu sa SNSD-om i priključio se nezavisnom klubu kako bi podršku dao SDS-u.

“Nisam htio koalirati sa SNSD-om u trenutku dok lider ove stranke narušava ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, ali i zbog prijetnji smrću koje sam primio nakon što sam odbio da podržim inicijativu da Milorad Dodik postane počasni građanin Teslića”, kazao je prošle godine Jašarević.

Jašarević je pušten da se brani sa slobode baš kao i Miličević. S njima je uhapšen i potpredsjednik gradskog parlamenta Mehmed Dubravac.

Haušić je, saznaje Gerila, jedan od svjedoka u postupku protiv Jašarevića. On je za naš portal rekao da ne zna zašto mu je izgorjela vikendica i da to tek treba da bude utvrđeno.

Goran Dakić

The post Izgorjeli automobil i garaža odbornika SDA u Tesliću first appeared on Gerila.info.

Prema informacijama Gerila info, odnosi između dugogodišnjih koalicionih partnera već neko vrijeme su ozbiljno narušeni, prvenstveno zbog dešavanja u predizbornoj kampanji, ali je sukob kulminirao danas. Neposredni povod za Stevandićevu burnu reakciju, tvrde naši izvori, bila je informacija koja je do vrha Ujedinjene Srpske stigla iz krugova sa dobrim vezama u pravosudnim i bezbjednosnim strukturama, prema kojoj SIPA priprema pretrese institucija na čijem čelu se nalaze kadrovi ove stranke.

Prema tvrdnjama izvora našeg portala, međutim, Stevandić je ovu informaciju doživio kao kap koja je prelila čašu i posljednja dešavanja posmatra u kontekstu onoga što u Ujedinjenoj Srpskoj smatraju predizbornim pritiscima SNSD-a na njihov kadar i stranačku infrastrukturu.

Da problem između dvije stranke, međutim, nije samo priča iz zatvorenih stranačkih vrata pokazao je današnji javni istup potpredsjednika Ujedinjene Srpske Milana Petkovića.

Petković je javno poručio da SNSD nije bio korektan partner Ujedinjenoj Srpskoj na nivou BiH i najavio preispitivanje njihove buduće saradnje.

Prema informacijama Gerila info, taj istup nije bio slučajan. Naši izvori tvrde da je Petković u javnost izašao nakon današnje eskalacije i razgovora Dodika i Stevandića, te uz saglasnost predsjednika Ujedinjene Srpske.

Ukoliko je tako, Petkovićeva izjava mogla bi predstavljati prvu javnu poruku nakon mnogo ozbiljnijeg sukoba koji se odvija iza zatvorenih vrata.

Laktaši jedno od žarišta sukoba

Da odnosi dvije stranke nisu narušeni samo na njihovom vrhu pokazuju i dešavanja u Laktašima.

U centru tamošnjeg sukoba je aktuelni narodni poslanik Aleksandar Trninić, koji na predstojećim izborima predvodi listu Ujedinjene Srpske za Narodnu skupštinu Republike Srpske u Izbornoj jedinici 2. SNSD-ovu listu u istoj izbornoj jedinici predvodi gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić.

Prema informacijama Gerile, u dijelu SNSD-a postoji sumnja da Trninić u kampanji radi u korist kandidata SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branka Blanuše.

Izvori Gerile tvrde da takve sumnje nisu tačne, ali da su dovele do ozbiljnog političkog pritiska na Trninića i dodatnog pogoršanja odnosa dvije stranke u Laktašima.

Da između koalicionih partnera na tom području postoji ozbiljna izborna konkurencija može se vidjeti i iz javno dostupnih podataka. Trninić i Bojić direktno predvode liste US-a i SNSD-a u Izbornoj jedinici 2, koja obuhvata Gradišku, Laktaše, Srbac i Prnjavor. Današnja analiza kampanje u ovoj izbornoj jedinici takođe navodi da Trninić SNSD-u i Bojiću pravi ozbiljnu konkurenciju upravo u Laktašima.

Dodatnu pažnju danas je izazvala objava Predraga Stankovića, sina Budimira Stankovića kuma Milorada Dodika.

Predrag Stanković je na svom Instagram profilu objavio fotografiju Aleksandra Trninića preko koje je stavljen veliki crveni znak X.

Uz fotografiju nije napisano nikakvo objašnjenje. Objava, međutim, dolazi u trenutku kada, prema informacijama Gerile, sukob oko Trninića predstavlja jednu od ozbiljnih tačaka sporenja SNSD-a i Ujedinjene Srpske.

U vrhu Ujedinjene Srpske, prema našim informacijama, slučaj Trninić ne posmatraju kao izolovani lokalni sukob, već kao dio šireg odnosa SNSD-a prema njihovim kandidatima u kampanji.

Sve bi moglo dobiti javni epilog već sutra. Gerila saznaje da bi Nenad Stevandić sutra u 12 časova trebalo da održi konferenciju za novinare na kojoj namjerava govoriti o odnosu SNSD-a prema Ujedinjenoj Srpskoj.

Izvori Gerila info tvrde da je Stevandić saradnicima najavio veoma oštar nastup i mogućnost da javno otvori pitanje daljeg ostanka Ujedinjene Srpske u vladajućoj koaliciji.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Vruća telefonska linija na relaciji Dodik-Stevandić! Razlog najava akcije SIPA!? first appeared on Gerila.info.

Narodni pjevač koji je zapisao ove stihove oslijepio je čim je shvatio o čemu pjeva. U kampanji, nije to neka vijest, ima svega i svačega, češće svačega nego svega, glup se plakat bode sa debilnim sloganom, kandidati se nadmeću u traljavosti i amaterizmu, gdje prestaje smijeh – počinje plač, gdje nema suza – smijeh ih na silu izgoni i tako od jutra do mraka, od sumraka do svitanja, od izbora do izbora.

Bore se ljudi za mandat, bore se za što bolje mjesto na listi, bore se za kompenzaciju, bore se za to da ništa ne rade ili da rade što manje, a da kaplje poneka pare, da se sipa džabni benzin, može i dizel, da se troše tuđi impulsi. Divan narod i još ljepše navike. Kandidata je mnogo, a fotelja malo, pa se valja dobro pogurati i oznojiti. Ima u toj borbi i plemenitih napora, ne kažem da nema, no je mnogo više čudesa pred kojima pjevač oslijepi.

Načelnica Jezera Snežana Ružičić lovi poslanički mandat. Razumijem gospođu. Jezero je Jezero, a parlament je parlament. Načelnik je načelnik, a poslanik je poslanik. Bolje dva puta mjesečno ručati u hotelu Bosna nego se svaki dan kleti u potočnu pastrmku i domaću kuruzu. Snežana je osma na listi SNSD-a, a upravo toliko nivoa ima i igrica „Super Snježa“ koja je nedavno lansirana uz opis „heroina koja nije nastala u stripu, nego na terenu“.

Ne umijem da objasnim, pa ću pokušati da opišem: igrica, dakle, ima osam nivoa. Danju je, navodi se u opisu igrice, Snežana Ružičić žena koja zna svako selo, svaku raskrsnicu i svako ime. Ne piše šta je Snežana noću, baš kao što ne piše zašto se igrica zove „Super Snježana“ ako je načelnica – Snežana. Kao i svaki superheroj, i Snežana ima dvostruki život: u prvom brine o „zajednici“, u drugom oblači crveni plašt i ponosno nosi zlatni štit sa brojem osam na grudima.

U prvom nivou Snežana je hrabri čuvar Plive koji rijeku brani pred najezdom bagera. U drugom se brine o „zatvorenom ekološkom sistemu“. Potom slijede povratak na ognjišta i čuvanje tradicije (treći nivo), oaza bezbrižnosti koju predstavljaju vrtići, igrališta i centar za žene (četvrti nivo), budućnost koja ostaje (peti nivo), ravnomjerna Srpska (šesti nivo), od Jezera do Marsa (sedmi nivo) i završno poglavlje koje ima titulu „globalnog ambasadora“.

Šesti nivo je posebno dirljiv: na poluinteraktivnoj mapi razvoj svijetli samo u par velikih gradova. Igrač treba da klikne na manju opštinu i Super Snježa se teleportuje iz Jezera u jad i u bijedu zaboravljene palanke.  Ona potom postavlja „ćeliju razvoja“ – školu, privredu, novu tehnologiju – i Kalinovik pod Snježinim super mentorstvom sa tri klika postaje nova super prestonica. Što je snaga manja, to su ambicije veće.

Šta ljude goni u ovom smjeru? Ko im je rekao da tako treba i da je to dobro? Kada počnu o sebi da misle mimo onoga što stvarno jesu? Zašto ne mogu da se pomire sa sopstvenim imenom i prezimenom? Zar zaista ne mogu da uživaju u tome, pa vazda žele više, bolje i jače? Igrica možda i nije loša ideja, ali ako je svedena na jeftini populizam i sirotinjsku grafiku, onda je ona zapravo bakterija koja ukida očinji vid i parališe razum.

Snežana Ružičić i njena posestrima Super Snježa u igrici brane Plivu pred bagerima koji bi da je prekopaju i u njeno korito polože cijevi (svaki bagar uništavaju dva pogotka). U aprilu – četiri mjeseca prije kampanje i Snežanine borbe za parlament – nekoliko stotina građana okupilo se na igralištu Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Jezeru uz jednu jedinu poruku: dolina Plive nije za oranje. Snežana Ružičić nije bila na tom protestu. Nije bila ni Super Snježa.

U maju 2023. godine u Jezeru su napadnuti aktivisti i građani koji se godinama bore protiv geoloških istraživanja i eksploatacije ruda u dolini rijeke Plive. Oni godinama pokušavaju da ukažu na moguću ekološku katastrofu na području Jezera i Jajca zbog geoloških istraživanja kompanije koja se ranije vezivala za dobro poznato ime – Miloša Bošnjakovića, svojevrsnog „oca“ niza geoloških projekata u BiH, bivšeg policijskog inspektora iz Tuzle, sa adresama i poslovima od Bosne i Hercegovine do Australije. Bošnjaković danas formalno nije tamo gdje je nekada bio, ali njegovo ime iz ove priče nije sasvim nestalo. Barem ne prema tvrdnjama dijela aktivista, koji vjeruju da čovjek koji je godinama bio jedno od ključnih lica Lykosa ni danas nije tako daleko od projekata koje je ta kompanija pokrenula.

Snežana je prije tri godine aktivistima poručila da se vrate u „zakonske okvire“. Nije poznato šta im je poručila Super Snježa.

Super Snježa je nedavno dojavila Snežani Ružičić da se betonira korito rijeke Plive u Jajcu, u naselju Mračaj, pa su obje poletjele u crveno-plavom kostimu da se zabrinu za Plivu. Pozvale su ekološke organizacije – barem Snežana, jer Super Snježa tada nije ni postojala – da je podrže u borbi protiv betonizacije Plive. Ekolozi su pruženu ruku odbili, jer pamte njene napade prije kampanje i izbornih listâ.

Što je sila veća, mašta bolje radi. U kampanji je sve moguće. Ubice postaju heroji, dileri nose liste, kukavice se pod tuđim imenima hrabro obračunavaju sa neistomišljenicima, piromanima se dijeli regresirano gorivo, lopovima se daju državne kase, divlji kopači dobijaju dnevnice za nelegalna kopanja.

Super Snježa u igrici ne može da odbrani Plivu, jer Snežana ne umije da je odbrani pred svojom kućom. Potpuno razumljivo: prodati je lako. Braniti je skupo.

Ko počne kao odbrambeni igrač, nikada ne dođe do broja osam.

Goran Dakić / GERILA

The post Crna Snježa i osam nivoa first appeared on Gerila.info.

Zbog te i takve gužve je Vanja Bogdanović kasnio dobrih petnaest minuta u redakciju GERILE. Vanja je diplomirani inženjer poljoprivrede koji nikada nije radio u struci.

Nekoliko puta je pokušao da pronađe posao, ali nije išlo. Radi kao konobar, a za naš portal govori kao obični građanin kome je svega dosta i kome se sve zgadilo.

U podcastu Gerile htio je da ispriča šta obični građani misle,traže i očekuju od političara koji vode grad ili državu.

„O saobraćaju u Banjoj Luci odlučuju ljudi koji ne znaju puno o saobraćaju. To, ipak, treba da preuzme i da radi neko ko je. Kružni tokovi svuda u svijetu ubrzavaju protok vozila, a samo kod nas usporavaju saobraćaj. Zašto? Zato što se kod nas kružni tokovi ne prave zbog poboljšanja saobraćaja, nego se prave da bi se u njih mogli ‘posaditi’ spomenici“, kaže Bogdanović.

Vanja nije član nijedne stranke. Niti je, kako kaže, crveni, a nije ni plavi. Ni partizan, ni četnik. Za „crvene“, odnosno za SNSD, nikada nije glasao. Ali, prije šest godina je glasao za aktuelnog gradonačelnika Banje Luke, jer je vjerovao da on donosi promjene.

„Srčano sam glasao za njega. Ni na jednim izborima nisam tako glasao. Sad vidim da sam debelo pogriješio. Pokojni otac i ja smo krenuli smo zajedno na izbore. Ubjeđivao sam ga da glasa za promjene. Za novu struju i za omladinu. Čak sam rekao da ću ga zaključati i da mu neću dati da izađe na izbore. On mi je rekao da sam budala i da taj ‘mali’ ne može da vodi grad sa četiri razreda srednje škole“, ističe Bogdanović.

Za vrijeme pandemije koronavirusa, podsjeća on, grad je bio okovan snijegom. Službe nisu radile, grad je bio zameten i blokiran, a Draško Stanivuković je, sa svojim saradnicima, unosio badnjak u Gradsku upravu i još pride tvrdio da to niko prije njega nije uradio.

„Nisam glasao za promjene da bi nešto bilo isto. Ako smo mijenjali da bude isto, onda smo mogli ostaviti i ovo. Kada sam shvatio da to ne ide kako treba, želio sam da presretnem u gradu Igora Radojičića i da mu se izvinim to što sam glasao za Draška. Međutim, sada bih okrenuo glavu od njega. Ja sam se dva puta ženio u životu. Mislim da sam veću grešku napravio glasajući za Draška, nego kad sam se prvi put ženio“, rekao je Bogdanović.

Goran Dakić

The post „Obični građanin“ Vanja Bogdanović: Više sam pogriješio kada sam glasao za Draška nego kada sam se prvi put ženio! first appeared on Gerila.info.

Vlada Republike Srpske usvojila je na današnjoj sjednici odluku o isplati finansijske pomoći osnovcima, srednjoškolcima i studentima u Republici Srpskoj. Svakom osnovcu odnosno njihovim roditeljima biće uplaćeno po stotinu maraka dok će svaki student i srednjoškolac dobiti po 150 maraka.

Za realizaciju ovih odluka biće potrebno ukupno, gotovo, 18 miliona maraka.

Zanimljivo Vlada Republike Srpske je ove odluke usvojila nekoliko dana nakon što je to nakon stranačkog sastanka najavio Savo Minić. Nije jasno kako je Minić znao, iako je pored toga što je funkcioner stranke i predsjednik Vlade, da će odluka biti usvojena odnosno da će svi ministri glasati za nju. Isto tako, zanimljivo, Vlada je odluku usvojila na dan početka izborne kampanje za opšte izbore u BiH.

„U razgovoru sa roditeljima, našim porodicama koje svaki dan srećem na terenu, izražena je zahvalnost i pohvala za odluku koja se odnosila na nabavku udžbenika, ali na terenu smo čuli da ima i potrebe za troškovima koji se odnose na, na primjer, nabavku školskog pribora“, rekao je Minić prije četiri dana.

Ovo, svakako, nije prvi put da Vlada usvaja određene odluke nakon što one budu najavljene nakon sastanaka u SNSD-u. Vladine odluke je do sada najčešće predviđao Milorad Dodik.

Pomoć prvačićima, odnosno njihovim roditeljima, najavio je i grad Banjaluka.

Grad Banjaluka je ovog avgusta prvi put uveo jednokratnu pomoć od po 100 KM za svakog prvačića na području grada.

„Grad Banja Luka prvi put uvodi jednokratnu podršku od 100 KM za svakog prvačića kako bi roditeljima olakšali nabavku školskog pribora i pripremu djece za polazak u školu“, saopšteno je iz Gradske uprave prilikom predstavljanja nove mjere.

Zahtjevi su podnošeni od 10. do 20. avgusta. Grad je predvidio sredstva za 1.898 prvačića, što znači da je za ovu mjeru planirano 189.800 KM.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post SNSD okom Vlada skokom! first appeared on Gerila.info.

Premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je, nakon današnje sjednice proširenog Predsjedništva SNSD-a, da će Vlada Republike Srpske donijeti odluku prema kojoj će svaki učenik osnovne škole u Republici Srpskoj dobiti po 100 KM, dok će srednjoškolcima i studentima biti isplaćeno po 150 KM.

„Srpska može da pomogne i odlučili smo da to bude po 100 KM učenicima osnovnih škola i po 150 učenicima srednjih škola i studentima“, rekao je Minić nakon sjednice u prostorijama svoje stranke.

Zanimljivo je da odluku Vlada Republike Srpske tek treba da donese, dok je njeno donošenje premijer najavio nakon sjednice organa SNSD-a. To je praksa koju je započeo Milorad Dodik koji je nebrojeno puta do sada najavljivao da će Vlada da donese odluke prije nego što su to znali i sami ministri.

Minić tvrdi da je isplata omogućena povećanim prilivom novca u budžet.

„U razgovoru sa roditeljima, našim porodicama koje svaki dan srećem na terenu, izražena je zahvalnost i pohvala za odluku koja se odnosila na nabavku udžbenika, ali na terenu smo čuli da ima i potrebe za troškovima koji se odnose na, na primjer, nabavku školskog pribora“, rekao je Minić.

Koliko će nova odluka koštati građane Republike Srpske za sada nije saopšteno, ali dostupni statistički podaci pokazuju da je riječ o višemilionskom iznosu.

Na početku školske 2025/2026. godine osnovne škole u Republici Srpskoj pohađalo je 81.439 učenika. Samo isplata po 100 KM ovoj kategoriji značila bi izdvajanje oko 8,14 miliona KM.

Srednje škole istovremeno je pohađalo 35.217 učenika. Ukoliko svi budu obuhvaćeni najavljenom pomoći od po 150 KM, za njih će biti potrebno još oko 5,28 miliona KM.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u školskoj 2023/2024. godini na visokoškolskim ustanovama u Republici Srpskoj bilo je 23.079 studenata. Kada bi se računalo sa tim brojem, isplata po 150 KM studentima koštala bi dodatnih 3,46 miliona KM.

Prema toj okvirnoj računici, Minićeva predizborna najava mogla bi budžet Republike Srpske koštati oko 17 miliona KM. Konačan iznos zavisiće od broja korisnika koje Vlada obuhvati odlukom koju tek treba da donese.

Vlada je prethodno za ovu školsku godinu obezbijedila i besplatne udžbenike za 80.499 osnovaca, za šta je, prema Minićevim ranijim navodima, izdvojeno 16 miliona KM.

I Banjaluka prvi put dijeli po 100 KM

Republička vlast nije jedina koja je u izbornoj godini odlučila da početak školske godine prati direktnim novčanim isplatama.

Grad Banjaluka je ovog avgusta prvi put uveo jednokratnu pomoć od po 100 KM za svakog prvačića na području grada.

„Grad Banja Luka prvi put uvodi jednokratnu podršku od 100 KM za svakog prvačića kako bi roditeljima olakšali nabavku školskog pribora i pripremu djece za polazak u školu“, saopšteno je iz Gradske uprave prilikom predstavljanja nove mjere.

Zahtjevi su podnošeni od 10. do 20. avgusta. Grad je predvidio sredstva za 1.898 prvačića, što znači da je za ovu mjeru planirano 189.800 KM.

I gradska vlast, kao i republička, novčanu pomoć obrazlaže troškovima koje roditelji imaju pred početak nove školske godine.

Tako će u posljednjih nekoliko sedmica pred izbore iz republičkog i gradskog budžeta prema učenicima, studentima i njihovim porodicama biti usmjereni milioni maraka.

Razlika u obimu je velika. Banjalučka vlast daje po 100 KM porodicama oko 1.900 prvačića, dok je Minić najavio pomoć praktično kompletnoj populaciji učenika i studenata u Republici Srpskoj. Zajednički im je, međutim, tajming.

Banjaluka je mjeru od 100 KM za prvačiće prvi put uvela ovog avgusta, dok je Minić višemilionsku pomoć učenicima i studentima najavio 31. avgusta, neposredno pred početak školske godine i nešto više od mjesec dana prije izbora.

Da li je riječ isključivo o socijalnim i obrazovnim mjerama ili je blizina izbora uticala na trenutak u kojem su vlasti odlučile da posegnu za direktnim isplatama građanima, pitanje je koje će pratiti odluke vrijedne milione maraka. Posebno jer će novac biti isplaćivan iz javnih budžeta, dok političku korist od predstavljanja tih mjera očekuju upravo stranke i političari koji njima upravljaju. Savo Minić, inače, kandidat je SNSD-a i koalicije okupljene oko te stranke za predsjednika Republike Srpske. Draško Stanivuković koji je na čelu Banjaluke nije direktan kandidat na opštim izborima ali očekuje da, ukoliko na izborima za predsjednika pobijedi kandidat SDS-a i opozicije Branko Blanuša, dobije mandat za sastav nove Vlade.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Borba za svaki glas!? Pred izbore odriješene kese: Vlada dijeli milione učenicima i studentima, Banjaluka po 100 KM prvačićima first appeared on Gerila.info.

Odbornici su istim zaključkom zatražili i podatke o postupanju saobraćajne, urbanističko-građevinske i drugih nadležnih inspekcija u slučaju bilborda koji su posljednjih sedmica postavljali mještani Podnovlja i aktivisti ReStarta Srpska.

Od institucija se traže službeni nalazi o kvalitetu vode u lokalnom vodovodu, podaci sanitarne inspekcije o kontroli proizvodnje i prodaje kolača i drugih prehrambenih proizvoda, ali i da „evidentiraju sve slučajeve u kojima su pojedinci ili organizacije javno iznosili tvrdnje o navodnom protivpravnom postupanju organa Grada“ i utvrde jesu li za takve tvrdnje postojali službeni nalazi, odluke ili drugi relevantni dokazi.

Skupština je zatražila i da se javnosti prezentuju „provjerene činjenice i službeni podaci“ o Podnovlju kako bi se, kako je navedeno, spriječilo širenje netačnih i nepotpunih informacija, te da se insistira da građani, Grad i druga pravna lica svoja prava ostvaruju isključivo kroz zakonom propisane postupke pred nadležnim institucijama.

Zaključak usvojen na inicijativu odbornika SNSD-a

Ovakav zaključak Skupština grada Doboja usvojila je bez izmjena, na osnovu „Informacije o dešavanjima na području Mjesne zajednice Podnovlje i postupanju nadležnih organa“ koju je predložio odbornik SNSD-a Mladen Joksimović.

U toj Informaciji aktivnosti pojedinaca, neformalnih grupa i organizacije ReStart Srpska, javna okupljanja, medijski istupi, postavljanje bilborda i javno iznošenje tvrdnji o radu Grada – razmatrani su i kroz pitanje navodnog pritiska na institucije.

Joksimović navodi: „Posebno je važno spriječiti stvaranje utiska u javnosti da se postupci pred nadležnim organima mogu zamijeniti pritiskom putem medija, javnih okupljanja, ličnih prozivki nosilaca javnih funkcija ili drugim oblicima javnog pritiska.“

Značajan dio Informacije posvećen je upravo bilbordima koje su postavljali mještani i aktivisti, a Joksimović traži da se utvrdi da li su za njih pribavljene potrebne dozvole i saglasnosti, ko je vlasnik zemljišta, ko je investitor ili naručilac i da li su nadležni organi preduzeli mjere propisane zakonom.

Posebno se osvrće na dva bilborda postavljena 11. avgusta, nakon što je prethodni bilbord uklonjen, te traži provjeru postupanja nadležnih inspekcija.

U Informaciji se problematizuju i javni istupi u vezi sa kvalitetom vode u Podnovlju. Joksimović ovo opisuje kao „prvenstveno stručno i zdravstveno“ pitanje i navodi da se mora utvrditi postoji li bilo kakva zabrana, nalog, rješenje ili drugi akt nadležnog organa kojim je ograničeno korištenje vode, kao i ko je i na osnovu čega u javnosti iznosio drugačije informacije.

Istovremeno smatra da se pitanje vode ne bi smjelo pretvarati u sredstvo političkog ili drugog pritiska na institucije.

Na kraju Informacije Joksimović navodi da „pravo na javno izražavanje nezadovoljstva i traženje zaštite svojih interesa nije sporno“, ali dodaje da ono ne može biti osnov za „samovoljno postupanje, kršenje propisa, vršenje pritiska na institucije, lično targetiranje nosilaca javnih funkcija niti predstavljanje neprovjerenih tvrdnji kao utvrđenih činjenica“.

Od spornog zemljišta do bilborda

U središtu spora je oko 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta na Crkvenom brdu u Podnovlju. Grad Doboj zemljište je upisao na sebe, a potom ga za oko milion i po maraka prodao banjalučkom ETMAX-u, koji je na toj lokaciji počeo gradnju više od stotinu solarnih elektrana. Zemljoradnička zadruga „Podnovlje“ osporila je način na koji je izvršen prenos zemljišta.

Vrhovni sud Republike Srpske 2. aprila ukinuo je raniju odluku Okružnog suda u Doboju i osporio postupak upisa zemljišta. RUGIPP je potom poništio svoj raniji zaključak i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

Time nije konačno odlučeno ko je vlasnik zemljišta, ali je postupak vraćen na ponovno odlučivanje, međutim radovi nisu stali.

Gerila je u više tekstova utvrdila da ETMAX ne poštuje presudu sudu, odnosno da radovi traju. Gradska ekološka inspekcija utvrdila je da investitor za 104 elektrane nema potrebne ekološke dozvole, ali radovi ni tada nisu obustavljeni.

Mještani su još 12. i 13. marta blokirali pristup gradilištu. Policija je tada legitimisala okupljene, dok su stanovnici govorili da, osim vlasništva nad zemljištem, strahuju za vodozahvate iz kojih se snabdijeva dio sela.

Nakon presude Vrhovnog suda ponovo su protestovali, zahtijevajući da se radovi zaustave.

„Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“

Krajem jula mještani i organizacija ReStart Srpska su zbog svih spornih pitanja odlučili da postave bilbord u Podnovlju.

Na njemu su, uz pitanje „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“, bile karikature poslanice SNSD-a Sanje Vulić, bivšeg gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića, gradonačelnika Borisa Jerinića i vlasnika ETMAX-a Siniše Maksimovića. Bilbord postavljen 24. jula uklonjen je dvije noći kasnije.

Vulić je tada najavila krivične prijave, tvrdeći da nema veze sa projektom solarnih elektrana i da joj se takvim prikazivanjem „crta meta na čelu“. Mještani su joj odgovorili da na bilbordu nije nacrtana meta, nego postavljeno pitanje o izvršavanju sudske odluke.

Uslijedili su i policijski pozivi pojedinim stanovnicima Podnovlja.

Mještani i ReStart 11. avgusta postavili su dva nova bilborda. Na jednom je ponovljeno pitanje o Vrhovnom sudu, a na drugom poruke „Slobodno Podnovlje – slobodni ljudi“ i „Za svoja prava vrijedi se boriti“.

Republički saobraćajni inspektor istog dana izašao je na teren, nakon čega je zatraženo njihovo pomjeranje u odnosu na magistralni put.

Đorđe Vujatović

The post Zbog bilborda u Podnovlju Skupština Doboja traži reakciju tužilaštva first appeared on Gerila.info.

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o potrebnoj finansijskoj pomoći FK „Potkozarje“ i zadužila Ministarstvo finansija i Ministarstvo porodice, omladine i sporta da obezbijede 300.000 KM.

Kao razlog za izdvajanje novca Vlada navodi činjenicu da će se Potkozarje ove sezone prvi put takmičiti u Prvoj ligi Republike Srpske.

„Ulaganje u Fudbalski klub ‘Potkozarje’ u ovom trenutku predstavlja direktnu investiciju u razvoj sporta, te afirmaciju mladih sportista, s obzirom da u omladinskim kategorijama klub broji više od 200 članova“, naveli su iz Vlade Republike Srpske u odgovoru za Gerila info.

U saopštenju objavljenom nakon sjednice Vlade ne pominje se odluka o pomoći ovom fudbalskom klubu.

Inače, Potkozarje posljednjih godina bilježi uspon kakav se rijetko viđa u fudbalu Republike Srpske. Klub je za svega nekoliko sezona prošao put od nižih liga do Prve lige Republike Srpske. Prošle sezone osvojio je Drugu ligu Republike Srpske, grupa Zapad i prvi put u istoriji izborio plasman među prvoligaše.

Ambicije kluba, međutim, nisu od juče. U prethodnom periodu renovirane su svlačionice i klupske prostorije, a postavljeni su i reflektori na stadionu u Aleksandrovcu.

Na čelu kluba je do nedavno bio Dejan Kusić, koji je ranije i igrao za Potkozarje. Njega je na kraju pretprošle sezone, i pored velikog uspjeha i nakon ulaska u Drugu ligu zapad na mjestu predsjednika kluba zamijenio vozač Milorada Dodika, Goran Opačić.

Predsjednik Vlade Savo Minić danas je rekao da nema detalje oko odluke i da ne zna ko je na čelu Potkozarja.

Zanimljivo je da je Kusić još u maju 2024. godine morao da odgovara na tvrdnje da je Potkozarje „politička ekipa“. Gostujući u emisiji portala Micro mreža takve tvrdnje je odbacio.

„Ta priča nema veze sa vezom“, rekao je tada Kusić, koji je sada na čelu fudbalskog kluba Romanovci.

Nekoliko mjeseci kasnije, u novembru 2024, na „plavo-bijeloj večeri“ Potkozarja među gostima je bio i Milorad Dodik. Među zvanicama na proslavi ulaska u Drugu ligu zapad bili su gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić, tadašnji ministar trgovine i turizma Denis Šulić, generalni sekretar FSRS Dejan Lukendić. Zanimljivo stotinjak metara od stadiona nalazi se i kuća oca predsjednika Fudbalskog saveza BiH Vice Zeljkovića.

Kusić je tada, govoreći o gostima klupske večeri, Dodika opisao kao nekoga ko je u Aleksandrovcu „uvijek rado viđen gost“. Član uprave kluba je i Boris Spasojević koji je i predsjednik KK Igokea iz Aleksandrovca.

Klub je u novu sezonu ušao i sa poznatim trenerskim imenom. Ekipu vodi Vlado Jagodić, nekadašnji trener Borca, Kozare, Laktaša, Radnika i više drugih klubova, kao i nekadašnji selektor mlade reprezentacije Bosne i Hercegovine. Njegovim dovođenjem na klupu Potkozarje je pokazalo da ima ambiciju a i da nema problema sa finansijama. Kako god danas je stigla i pomoć Vlade Republike Srpske od 300.000 maraka.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Klubu na čijem čelu je vozač Milorada Dodika od Vlade 300 000 maraka! first appeared on Gerila.info.