Prvo se uslikao sa „vrijednim domaćinima na obroncima platoa Manjače“, potom je zorom podijelio novogodišnje paketiće članovima Udruženja višečlanih porodica u Brčkom da bi u večernjim satima u distriktu uručio članske karte novim vojnicima stranke na čijem je čelu, a zatim je zapjevao i za pojas zadjenuo sa članovima Lovačkog udruženja „Crnjelovo“ u Bijeljini.

Sutradan je poljubio ruku mitropolitu zvorničko-tuzlanskom Fotiju i posjetio manastir Tavnu, sa Milošem Stanišićem i Nebojšom Drinićem podijelio je paketiće djeci iz Bijeljine (svaki po trećinu), dok je sa Slavišom Markovićem obišao selo Amajlije. Dvadeset i osmi decembar je u gradonačelnikovom kalendaru bio zatrpan kao Banja Luka smećem: u podne sastanak sa načelnikom Lopara, u četiri sata druženje sa lovcima Majevice, u osam osamnaesti rođendan.
(Puno lovaca na Stanivukovićevom spisku, ali tako i treba. Divljači nikada dosta.)

U Stanivukovićevom rasporedu nema mjesta za Banju Luku posljednjih deset dana. Pametno ulaganje. Taktika je sljedeća: da je gradonačelnik potreban svome gradu, u svome gradu bi i bio. Sve dok je on na putu, dok obilazi manastire, domaćinstva i lovce, nikakvih problema nema. Stanje je redovno, jer je gradonačelnikovo ponašanje redovno. Da je kojim slučajem situacija vanredna, da je, daleko bilo, Banja Luka zatrpana snijegom i smećem, gradonačelnik bi dnevno objavljivao sedamdeset i sedam (ne miliona, to je u nadležnosti drugoga) fotografija sa grtalice i trinaest odvažnih reelsova sa smećarskih kamiona.

To je nova metafizika: ako stvarnost ignorišem, onda stvarnost ne postoji. Sve dok nije u Banjoj Luci, Stanivuković ne mora da o njoj brine. Ionako nema ko hoće. Banjolučkih petnaest centimetara iz Bijeljine debeli su taman kao mačja dlaka. Trista kila smeća pored dva kontejnera na Laušu u Loparama ne važu ni dvjesto grama. Gradonačelniku smeta što šest mjeseci nije održana nijedna sjednica Skupštine Grada, ali mu ne smeta što je taj isti grad deset dana okovan
snijegom i zatrpan smećem.

Dva dana su Banjalučani čekali gradonačelnika da im kaže kako će, šta će i kuda će u onolikom snijegu i dočekali su ga tek na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Dva dana su Banjalučani čekali gradonačelnika da im očisti snijeg, da im uključi struju i pusti vodu, ali je on za skupštinskom govornicom imao prečih poslova, jer je pravni položaj BiH još jednom bio teško narušen. Gradonačelnik se izvinio i obećao sve što je obećao. Dobro, i? Šta stoji iza tog izvinjenja? Je li snijeg očišćen? Da li je smeće pokupljeno? Ko je tačno smijenjen? Koga je Grad tužio?

Jedni kažu da para za čišćenje naprosto nema. Kasa je prazna, rebalans budžeta nije usvojen, soli nema. Drugi tvrde kako je Dodik naredio Kaji da ne čisti ni koliko mora. Treći misle da se u sve umiješala neka strana sila. Četvrti tvrde da je i u drugim gradovima slično ili gore, pa što ne bi bilo i u Banjoj Luci. De znaj. Gradonačelnika nema da nam kaže kako jeste i šta jeste. Dok nije pao snijeg, Stanivuković je dnevno držao 17 presova i slao dva puta toliko saopštenja. Sada je
lakše dobiti izjavu Ljubiše Petrovića nego dvije „snježne“ rečenice Draška Stanivukovića.

Što manje rade, to više glasova dobijaju. Ta matematika nije vesela, nije ni normalna, ali je neumoljiva. Novi izbori su za tri godine. Ili za dvije. Ili za pola. Svejedno je. Kad god da budu, ovo će svi zaboraviti. Biće opet neke besplatne karte, biće ponovo neki džabni udžbenici, biće opet neki badava placevi. I nikome na pamet neće pati da znaju dati, a da ne znaju očistiti. I sa dva-tri pacerska poteza pedeset hiljada će udvostručiti kao da ovaj snijeg i ovo smeće nikada
nisu postojali.

Nije greota što nije za knjige. Nego je greota što nije ni za lopate.

Goran Dakić, Gerila info

The post Sto hiljada Banjalučana first appeared on Gerila.info.

Ulice Franca Šuberta i Đorđa Jovetića na Pobrđu/Laušu pravi su šampioni današnjeg dana – već satima nemaju struju, prije dva sata nestala je voda, a grn nije prošao niti jednom otkako je počeo da pada snijeg.

Aleksandra Uletilović kaže da su problemi sa vodom u ovom naselju počeli ljetos. Voda je nestajala svaki drugi dan. Ove ulice se napajaju iz bazena „Ristin gaj“ koji je navodno renoviran.

“Zovem ih stalno. „Pukao mi je film“ kada su uoči Nikoljdana isključili vodu i još su mi čestitali slavu! Pitala sam kome se mogu zvanično žaliti da se to riješi, ali neće da kažu. A trenutno opet nema vode. I stvarno je više dosta! Ljetos je bilo sto stepeni, ja sa stomakom do zuba i bez vode. A sada sa bebom i bez vode. Dokle više”, pita Aleksandra.

Aleksandra dodaje da nijedan grn nije prošao ovim ulicama otkako je snijeg počeo da pada. Ne samo da nije prošao, nego nema naznaka da će do zore uopšte proći. Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve Grada Banja Luka danas su objavili kontakte nadležnih za čišćenje svih dijelova grada, ali je sve uzalud.

“Na te se brojeve niko ne javlja. Zvala jednom, zvala stotinu puta – isto je. I komšije su zvale. Ako se neko i javi, ne pušta glas od sebe. Nismo u dvadesetom zaseoku na Manjači, nego dvadeset minuta od centra grada. Da li je moguće da smo istovremeno zavejani, da nemamo struje i da nemamo vode”, kaže Aleksandra.

Gerila je nedavno pisala o problemima stanovnika ovih ulica. Tamara Bubnjević, koja sa porodicom živi na Laušu, kaže za Gerilu kako su prvi nestanci vode počeli sredinom avgusta. Probleme s vodosnabdijevanjem imaju svi koji vodu crpe sa „Ristinog gaja“, a to su dio Lauša, Pobrđe, dio Kočićevog vijenca.

“To je veliki broj ljudi na par kilometara od centra. U počeku vode nismo imali vikendom i to su bili cjelodnevni nestanci. Tada nam je rečeno da je to zbog ogromne potrošnje i suše. Kada su nestanci počeli biti sve češći, onda su nam rekli da je kvar na pumpi. Vrlo brzo su prestali da najavljuju čak i da objavljuju nestanke kad do njih dođe, što je najveći problem. Ne znamo kad smijemo da upalimo mašine i bojlere. Pokvariće nam se uređaji”, kaže Tamara.

Nikada, dodaje ona, ne znaju hoće li vode nestati ujutru i hoće li se moći spremiti za posao. Nemaju kome da se žale. Jednom su dobili informaciju da je u pitanju veliki nedetektovan kvar, da se voda gubi negdje pod zemljom, te da prazni rezervoar do nule.

“Vodu s česme više ne pijemo, jer je voda uvijek „tek došla“. Sedam dana vode nema svaki dan. Najgore je što nemamo prave informacije i blagovremene najave. Bilo bi dobro da nam bar jave da se možemo organizovati i da znamo u kojem dijelu dana će vode biti, jer očigledno i poslije ovih kiša nama je suša”, kazala je Tamara Bubnjević.

Tamara kaže da veliki problem imaju i sa sve češćim nestancima struje. Struja nestane, pa dođe, potom opet nestane, pa dođe i tako u krug, iz dana u dan i iz noći u noć.

“Kao da se neko igra prekidačima. Ponekad se desi da struja nestaje i dolazi po nekoliko puta za samo jednu minutu. Dispečere u „Elektrokrajini“ je nemoguće dobiti. Zvala sam ih juče petnaest puta i tek sam pola sata prije ponoći dobila nekoga. Samo mi je rečeno da je kvar na dalekovodu i da prije zore ne mogu poslati ekipu na teren”, rekla je Bubnjević.

Iz „Elektrokrajine“ su kratko saopštili da je u pitanju kvar na dalekovodu i da struja vjerovatno neće doći do ujutro. Postoji šansa da se pojavi u toku noći, ali je ona minimalna.

“Ne znam šta će uraditi noćna smjena. Kvar je lociran i pokušava se „prepoloviti“ struja, ali taj kraj vjerovatno do ujutro neće imati struju”, kazao je operater koji se javio nakon 28. poziva. „Elektokrajina“ na sajtu reklamira besplatnu info liniju koja je, kako stoji, dostupna 24 časa dnevno sedam dana u nedjelji, ali operater koji se javi ima drugačiji stav po tom pitanju: Ova usluga radi od ponedjeljka do petka u terminu od 7 do 15 časova.

Na brojeve koje je reklamiralo Odjeljenje za saobraćaj i puteve ne javlja se ama baš niko. Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković je na skijanju na Jahorini.

Goran Dakić

The post Šampioni nevremena: Ni vode, ni struje, ni grna first appeared on Gerila.info.

Vlada Republike Srpske uložila je u prethodnih nekoliko godina na stotine miliona maraka u Jahorinu, ali i pored toga nije napravljen sistem koji može da podnese ovako visoke temperature i omogući skijanje. Na planini je “zelena zima” sa temperaturama iznad svakog prosjeka za ovo doba godine, a kako nema snijega, nema ni skijaša koji bi na njoj trošili svoj novac. Vlada je zbog toga, nekoliko dana prije nove godine morala preko Ministarstva trgovine i turizma da interveniše sa dva miliona maraka u vidu subvencije, a kako bi se finansirale tekuće obaveze, prenosi portal Capital.

U resornom ministarstvu kažu da im je prethodno iz uprave “OC Jahorina” stigao zahtjev za pomoć, koji je kandidovan na sjednici Vlade.

“Uzimajući u obzir da je Olimpijski centar „Jahorina“ Pale strateško preduzeće Vlade Republike Srpske od čijeg rada zavisi poslovanje cjelokupnog sektora usluga na Jahorini, prevashodno rad ugostiteljskog sektora i ostalih pružalaca turističkih usluga, kao i trenutnu situaciju po pitanju prirodnih uslova za rad skijališta, Vlada Republike Srpske donijela je predmetnu odluku kako ne bi došlo do dodatnog ugrožavanja poslovanja ovog društva”, kazali su u ministarstvu.

Predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina, Nedeljko Elek kaže da je sa ovim temperaturama, poslovanje neodrživo.

“Prošle godine smo u decembru imali šest miliona maraka prihoda od ski – pasa, a ove godine ta cifra je nula. To sve govori”, priča Elek.

Prema njegovim riječima, Jahorini ne nedostaje snijega, već niskih temperatura.

“Planina je pokrivena sistemom za osnježavanje, koji zbog visokih temperatura ne može da radi”, zaključio je on.

Inače, sa istim problemom suočavaju se i ostale planine u zemlji, ali i u cijeloj Evropi.

Tako su mnoga skijališta u Francuskoj i Švajcarskoj morala su da zaustave svoje mašine nedugo nakon početka sezone, jer su ostali bez snijega, a visoke temperature spriječile su ih u osnježavanju vještačkim snijegom.

Sedam evropskih zemalja zabilježilo je rekordne temperature tokom novogodišnjih praznika, dok je u Francuskoj zbog nedostatka snijega zatvorena skoro polovina skijališta, uključujući najmanje deset u francuskim Pirinejima i desetine u regionu Izer u francuskim Alpima.

Niske temperaturu ponovo su podstakle kritičare nerealnog plana Vlade RS da uloži 53 miliona KM u izgradnju skijališta na Manjači i ski-centra “Igrišta” kod Vlasenici za što je planirano 42 miliona KM, iako su ove planine na znatno nižoj nadmorskoj visini od Jahorine koja u jeku sezone služi za šetnju i biciklizam.

Nedostatak snijega, međutim, nije jedini problem za OC Jahorina. Čak i kada ima snijega, očigledno da se uprava ne snalazi najbolje. Portal Gerila je početkom decembra prošle godine pisao o problemima s kojima su se susretali skijaši na Jahorini.

https://www.gerila.info/novosti/na-jahorini-pocela-sezona-bez-pripremljenih-staza-skijasi-se-vratili-ogorceni/

Početak sezone 1. decembra najavljen je u medijima ali i na zvaničnoj stranici Olimpijskog centra Jahorina uz najave jeftinijih dnevnih karata prvog dana sezone.

“Čekamo vas na Jahorini“, napisali su na kraju najave otvaranja sezone na zvaničnoj stranici Olimpijskog centra.

Brojne skijaše na Jahorini dočekalo je više od metar snijega, ali i nesređene staze, u potpunosti nespremne za skijaše. U međuvremenu uprava Olimpijskog centra Jahorina je, na sredstvima javnog informisanja u BiH hvalila početak sezone. Skijaši, međutim nisu mogli skijati jer staze nisu bile otvorene. Bez valjanog obrazloženja.

Iz Olimpijskog centra Jahorina nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa najavljenim ali nerealizovanim početkom skijaške sezone na ovoj planini.

https://www.gerila.info/novosti/o-c-jahorina-bez-odgovora-ima-li-dovoljno-vode-u-jezeru-za-osnjezavanje-koje-je-kostalo-17-miliona-maraka/

Inače, u Olimpijski centar Jahorina u proteklih nekoliko godina uložena su ogromna finansijska sredstva. Gerila je ranije pisala o spornim javnim nabavkama za izgradnju žičara na ovoj planini.

https://www.gerila.info/naslovna/o-c-jahorina-17-miliona-za-isklopivu-zicaru-ignorisanje-zalbi-na-tenderski-postupak/

NASLOVNA

U vještačko jezero za osnježavanje uloženo je, prema ranijim objavljenim informacijama, oko 18 miliona maraka sa PDV-om. Čitav projekat je zamišljen kao mješoviti sistem sa akumulacijom pumpnom stanicom, topovima za pravljenje snijega. U suštini, fabrika za proizvodnju snijega. U tenderskoj dokumentaciji je navedeno da će projekat biti finansiran zajedničkim sredstvima Vlade Republike Srpske i Olimpijskog cetra Jahorania, pola pola.

Međutim, problem može biti u tome što vode u jezeru nema dovoljno i što zbog toga uprava Olimpijskog centra ne želi da troši snijeg koji trenutno ima na raspolaganju jer može sebe dovesti u situaciju da nema dovoljno vode za proizvodnju novog snijega ukoliko to bude bilo potrebno kada dođu elitni posjetioci planine.

Dejan Ljevnajić, generalni direktor Olimpijskog centra Jahorina, prošle godine je prilikom otvaranja sezone rekao da se na Jahorinu ulaže, između ostalog, kako bi djeca iz Republike Srpske imala mogućnost skijanja na svojoj planini. Tada nije bio oduševljen pitanjem o cijenama usluga na Jahorini kao i da li su te cijene prilagođene stanovništvu Republike Srpske.

Gerila/Capital

The post Vlada RS zbog nedostatka snijega na Jahorini intervenisala sa dva miliona maraka u vidu subvencije first appeared on Gerila.info.