Na premijeri dokumentarnog filma „Odbranimo prirodu Balkana“, održanoj u organizaciji udruženja Eko put iz Bijeljine i Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, okupili su se aktivisti i građani koji godinama upozoravaju da se odluke o korištenju prirodnih resursa prečesto donose bez učešća lokalnih zajednica.

Film autora Dragana Stanimirovića i Svjetlane Panić donosi priče ljudi koji su odlučili da se suprotstave projektima za koje vjeruju da ugrožavaju rijeke, šume, biodiverzitet i kvalitet života. U fokusu su zajednice koje se bore protiv izgradnje malih hidroelektrana, nekontrolisane eksploatacije šljunka, devastacije šuma i širenja rudarskih projekata širom regiona.

U jednosatnom dokumentarcu prikazano je djelovanje organizacija i inicijativa okupljenih u regionalni savez „Odbranimo prirodu Balkana“, mrežu koja danas povezuje tridesetak organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije.

U vremenu kada se građani u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i drugim državama regiona suočavaju sa sličnim problemima, od planiranih rudnika litijuma i drugih metala do hidroenergetskih zahvata i sječe šuma, regionalno povezivanje postaje jedno od najvažnijih oruđa otpora.

Na to je ukazala i Snežana Jagodić Vujić iz udruženja Eko put, podsjećajući da je film nastajao kroz zajednički rad ljudi iz različitih krajeva Balkana.

„Ovaj dokumentarni film nije nastao za jedan dan ni na jednom mestu. Snimanje je krenulo od Bijeljine, prošle godine, krajem oktobra meseca kada je ovdje održan sastanak većeg broja predstavnika raznih udruženja, od Makedonije do Slovenije. Kako naša borba za zdravu prirodu i životnu sredinu obuhvata više oblasti – zagađenje vazduha, vode, zemljišta, rudarenje i druge štetne projekte – Savez je postao ‘Odbranimo prirodu Balkana’ i povezuje različite ljude iz različitih krajeva u istoj borbi za istu stvar, a to je upravo ono što svi želimo – zdrava priroda i zdravi ljudi“, rekla je Jagodić Vujić.

Njene riječi oslikavaju širu promjenu koja se posljednjih godina dešava širom regiona. Lokalne inicijative koje su nekada vodile izolovane bitke danas sve češće razmjenjuju iskustva, pružaju podršku jedne drugima i zajednički nastupaju prema institucijama i investitorima.

Organizatori smatraju da je upravo takva saradnja ključna za uspjeh budućih ekoloških borbi.

„Ovaj savez je možda i najuspješniji mirovni pokret u regiji jer ponovo spaja ljude u borbi za ono što je najvažnije – prirodu, zajednička dobra i održiv način života. Solidarni i ujedinjeni šaljemo poruku da ne pristajemo na lažne zelene projekte iza kojih se kriju želja za profitom i ekološka devastacija“, poručila je Aida Kapetanović iz Fondacije ACT.

Premijera u Bijeljini samo je početak regionalne turneje filma. Već naredne sedmice dokumentarac će biti prikazan u Srbiji, u Kulturnom centru Novi Pazar, u okviru Mikser festivala, nakon čega su planirane projekcije i u drugim državama regiona.

Autori i organizatori pozivaju građane, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i kulturne radnike da se pridruže mreži „Odbranimo prirodu Balkana“, uvjereni da će budućnost rijeka, šuma i prirodnih bogatstava zavisiti upravo od spremnosti ljudi da ih brane.

Jer, kako pokazuje i sam film, najveće ekološke pobjede na Balkanu nisu izvojevale institucije, već zajednice koje su odbile da odustanu.

GERILA

The post Premijera filma „Odbranimo prirodu Balkana“: Ljudi protiv profita u borbi za rijeke, šume i život first appeared on Gerila.info.

U inicijativi je jasno traženo da se odluka o moratorijumu  donese do okončanja postupka zaštite područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske i usvajanja Dokumenta politike dodjele koncesije u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske. Takođe, inicijativa još nije došla ni na dnevni red Narodne skupštine, nakon više od četiri mjeseca.

“Peticija, odnosno Građanska inicijativa predata je u januaru na protokol NSRS i od tada je prešla dug put, kroz nekoliko institucija, da bi se par mjeseci kasnije ponovo vratila u Narodnu skupštinu sa negativnim mišljenjem Vlade RS da nije potrebno da se skupštinski raspravlja o ovoj Inicijativi“, kaže Snežana Jagodić Vujić ispred ove građanske inicjative.

Nije pomoglo ni to što je mišljenje obrazloženo vrlo detaljno, opisujući i čitav proces pokretanja inicijative za zaštitu Majevice, oslanjajući se na Zakone o zaštiti prirode RS, geološkim istraživanjima i dodeli koncesija, pokrenutom Inicijativom za zaštitu Majevice kao Parka prirode ali i geološkim istraživanjima koje je vršilo pomenuto preduzeće.

“Članom 12. stav 7. Zakona o dodeli koncesija propisano je da ako je jedno ili više mišljenja negativno, nadležni organ ne predlaže pokretanje postupka dodele koncesije, ako su razlozi za negativno mišljenje neotklonjivi”, naglašavaju iz Građanske incijative.

Dodaju da smo, kao društvo svjedoci proteklih godine “da se veći broj koncesija koje su nadležne institucije dodelile raznim privatnim, stranim i domaćim preduzećima, naročito iz oblasti energetike, pokazalo negativno po našu zemlju i da zbog štetnih ugovora sa tim koncesionarima, građani ove zemlje moraju da strahuju za svoju budućnost, za svoj život, zdravlje, posao“.

“Svjedoci smo neodgovornog upravljanja našim prirodnim resursima, bahatog poslovanja preduzeća za eksploataciju, nemarnog i bezobzironog odnosa prema životnoj sredini i zajednicama ljudi koji žive u neposrednoj okolini tih eksploatacionih polja”, ističu podnosioci ove inicijative.

Dodaju da je, zbog svega navedenog, potrebna skupštinska rasprava gdje bi narodni poslanici mogli jasno da iskažu svoj stav o budućem pravcu razvoja naše zemlje.

Potrebno je da, kako ističu, da donosioci odluka u budućnosti pažljivije slušaju glas naroda koji živi na navedenim teritorijama a koji “ne žele da budu žrtvene zone i rudarska kolonija bogatijeg dijela svijeta”.

Nezvanično, izvori za Gerilu kažu da su iz Vlade RS vidjeli da je peticija postavljena na hipotezi o koncesijama za istraživanje a one se daju vrlo ograničeno, dok je, konkretno za Majevicu, potrebno rješenje o odobrenju za geološka istraživanja od strane resornog ministarstva.

I upravo to je, kaže naš izvor, navodni razlog za odbijanje inicijative, odnosno argument da su geološka istraživanja neophodan uslov za dobijanje podataka o resursima koja raspolaže Republika Srpska, kao i za “održivim” rudarskim vršenjem radova eksploatacije.

GERILA

The post Vlada RS odbila raspravu o zaštiti Majevice: Ignorisano više od 6.000 potpisa first appeared on Gerila.info.

U srijedu, 12. marta, stotine građana okupile su se u Loparama ispred Centra za kulturu i informisanje, protestujući protiv najavljenog rudarenja litijuma. Skup, organizovan od strane udruženja “Čuvari Majevice” i “Eko put” uz podršku Opštine Lopare, jasno je pokazao jedinstven stav lokalnog stanovništva.

I dok se u Banjaluci i Sarajevu dešavaju političke borbe koje sedmicama unazad okupiraju pažnju medija i javnosti, stanovnici Lopara i okolnih mjesta zabrinuti su zbog informacija o potencijalnom otvaranju rudnika litijuma na obroncima Majevice. Upravo je Gerila nedavno pisala o dešavanjima vezano za ovo nalazište litijuma a gdje je u centru pažnje bio predsjednjik Republike Srpske Milorad Dodik.

Političke igre kao zaklon za rudarenje?

“Kada su politička prepucavanja u toku, najlakše je takve stvari provući kroz male rupe u zakonu”, izjavio je Admir Hrustanović, načelnik Općine Čelić, naglašavajući da građani sumnjaju u namjerne propuste u zakonskim procedurama.

Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine, bio je još direktniji u svom obraćanju: “Ne dijelimo se na Bošnjake, Hrvate i Srbe, već na one koji vole ovu zemlju i one koji je žele prokopati i zatrovati. Više nas je normalnih. Nećete kopati ni sada, ni nikada.”

Ključni razlozi protivljenja lokalne zajednice

Organizatori skupa naveli su nekoliko ključnih razloga zbog kojih rudnik litijuma nije prihvatljiv:

• Blizina naselja: Lokacija je u neposrednoj blizini Lopara, gdje živi oko 3.000 ljudi.
• Rizik od zagađenja voda: Područjem protiču rijeke Gnjica i Janja, koje su ključne za snabdijevanje vodom stanovništva nizvodno.
• Opasna tehnologija ekstrakcije: Ekstrakcija litijuma koristi opasne hemikalije poput koncentrirane sumporne kiseline.
• Ekonomska neopravdanost: Rudna renta od svega 3% nije dovoljan razlog za devastaciju životnog prostora.
• Nespojivost s lokalnim razvojem: Općina Lopare je orijentisana na turizam i poljoprivredu, što rudnik dovodi u pitanje.

Ignorisanje lokalne zajednice

Na skupu je posebno istaknuto da je nedopustivo da se proces donošenja odluka oko geoloških istraživanja, a samim tim i kasnije eksploatacije, odvija bez mišljenja lokalnog stanovništva. Izmjenom Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske, koji je prošle godine izglasan u NSRS-u, suglasnost lokalnih vlasti i građana je u potpunosti isključena.

“Barem u Zakonu o koncesijama ne bi trebalo doći do isključenja lokalne zajednice i još nekih institucija čije je mišljenje ključno. Ako bi postojala dva-tri negativna mišljenja, to bi automatski isključilo mogućnost koncesije”, naglašava Rado Savić, načelnik Opštine Lopare.

“Vlada RS mora shvatiti da je narod važniji od multinacionalnih kompanija”, istakao je Savić.

Andrijana Pekić, predsjednica “Čuvara Majevice”, navela je da je podnesen zahtjev Ministarstvu rudarstva i energetike da se prekine proces dodjele koncesije dok se ne riješi građanska inicijativa.

“Juče smo, kao članovi inicijativnog odbora, podnijeli zahtjev Ministarstvu rudarstva i energetike da se prekine proces dodjele koncesije dok se ne završi proces građanske inicijative koja je u tijeku”, rekla je Pekić.

“Ako vlada ne uvaži naše zahtjeve, pozvaćemo građane na neposlušnost institucijama Republike Srpske”, upozorio je Želimir Nešković, delegat u Domu naroda BiH.

“Tamo gdje se svakodnevno troše ogromne količine sumporne kiseline i eksploziva, životna sredina nikako ne može biti sigurna”, naglasio je Zvonimir Milošević, ističući pravne aspekte zaštite životne sredine prema Krivičnom zakonu RS-a.

Snežana Jagodić Vujić iz “Eko puta” poručila je da će se održati regionalni protest u Bijeljini krajem marta, uz učešće brojnih ekoloških udruženja iz cijele regije.

“Još uvijek, nažalost, nemamo nikakav odgovor, što pokazuje neozbiljnost naših institucija. Zato se i borimo – želimo da nas vide, čuju i shvate da ljudi iz cijele ove regije ne žele rudnik u naseljenom mjestu”, dodala je Jagodić-Vujić.

“Poručujemo jasno i glasno – nećete kopati! Imamo strategiju za borbu i na pravnom planu i kroz građansku neposlušnost. To konkretno znači da narod ima zadnju riječ”, rekao je na skušu u Loparama je Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine

Budućnost još uvijek neizvjesna

Građani Majevice, odlučni u svojoj borbi, jasno su poručili da neće odustati od očuvanja prirodnih resursa za buduće generacije. Kako se politička kriza u Bosni i Hercegovini nastavlja, stanovnici ovih područja spremni su na daljnje korake kako bi zaštitili svoju životnu sredinu.

“Ovo nije samo naša borba, već i borba za našu djecu. Nećemo dozvoliti da unište Majevicu”, zaključili su aktivisti.

Gerila

The post “Nećete kopati!”: Stanovnici Majevice ujedinjeni protiv rudnika litijuma first appeared on Gerila.info.

„U izuzetno teškim zimskim uslovima, sa snježnim nepogodama i hladnoćom, uspjeli smo sakupiti preko šest hiljada potpisa. To daleko nadmašuje zakonom propisani minimum od tri hiljade potpisa neophodnih da bi inicijativa došla na dnevni red Narodne skupštine“, ističe Snežana Jagodić-Vujić iz udruženja „Eko put“.

Ona naglašava i podršku lokalnih vlasti u Loparama i Bijeljini, što, kako kaže, pokazuje da se i građani i lokalne vlasti u tim mjestima nalaze „na istoj strani“ kad je u pitanju zaštita Majevice.

Mještani majevičkog kraja, kako ističe Snežana, su kao i načelnici osam opština (Lopare, Tuzla, Brčko distrikt BiH, Čelić, Ugljevik, Teočak, Bijeljina i Sapna) jasno izrazili protivljenje otvaranju rudnika litijuma na ovom području. Lokalno stanovništvo strahuje od zagađenja vode, zemlje i vazduha, ističući da slični projekti u inostranstvu često dovode do ekoloških katastrofa.

„Posljedice mogu biti vidljive u krugu od 50 do 100 kilometara, a zagađenje vazduha može se osjetiti i na više od 200 kilometara udaljenosti“, objašnjava Ognjen Vujičić, član udruženja „Eko put“.

Švajcarska kompanija „Arcore AG“ prisutna je u Bosni i Hercegovini od 2018. godine i od Ministarstva energetike i rudarstva RS tada je dobila dozvolu za istraživanje litijuma u područjima Lopara i Zvornika. Kompanija, koja je najavila pripremu dokumentacije za koncesiju, tokom godina je mijenjala vlasničku strukturu i otvorila još četiri kćerke-firme s istom namjerom – eksploataciju vrijednih mineralnih sirovina na Majevici.

Međutim, ekološki aktivisti i struka upozoravaju na raznovrsna prirodna bogatstva ovog kraja, uključujući fosilne ostatke marinskih organizama koji datiraju još iz doba Panonskog mora, prije 10 do 15 miliona godina, kao i endemske vrste zbog kojih je Majevica potencijalno prioritetno područje za zaštitu unutar mreže Natura 2000.

„Pitanje zaštite Majevice pokrenuto je i prije nego što se raspravljalo o rudniku litijuma, jer smo svjesni nevjerovatne bioraznolikosti koja je ovdje prisutna“, dodaje Vujičić.

Potpredsjednica udruženja „Eko put“ naglašava da je trenutno ključno da Narodna skupština RS uvrsti ovu inicijativu na svoj dnevni red. „Očekujemo da poslanici shvate koliko je ovo pitanje važno. Ako se do kraja marta ne izglasa moratorijum, kompanija ‘Arcore AG’ će imati slobodan put za podnošenje zahtjeva za koncesiju, odnosnootvaranje rudnika litijuma na Majevici“, kaže Jagodić-Vujić.

S pravne strane, podršku je pružio i banjalučki Centar za životnu sredinu. Pravna savjetnica ovog centra, Sonja Kosanović, izjavila je da je peticija u potpunosti u skladu sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi RS iz 2024. godine, što znači da ne bi trebalo biti formalnih prepreka da se o njoj raspravlja.

“Potpisi su prikupljeni u navedenom periodu i ono što je značajno spomenuto u stvari jeste da je prikupljanje potpisa vršeno u roku koji je kraći od zakona propisanog roka, a opet je prikupljen dvostruko veći broj potpisa od onog koji je propisan zakonom kao minimalan. Građani očekuju od predstavnika koji sjede u NSRS da se ova građansk inicijativa nađe na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine i da se o njoj odlučuje u sladu sa zakonom”, ističe Kosanovićeva.

Upravo je broj prikupljenih potpisa, 6.057, glasno svjedočanstvo o zabrinutosti lokalnih zajednica, ali i o podršci koju aktivisti dobivaju od šire javnosti. Po uzoru na slične borbe protiv litijumskih projekata u regionu, građani i nevladine organizacije na Majevici strahuju da bi eksploatacija mogla dovesti do trajnog zagađenja, uništenja poljoprivrednog zemljišta i iseljavanja stanovništva.

Inače, potpisivanje peticije je trajalo od 21. decembra 2024. godine do 18. januara i organizovano je u Bijeljini i Zvorniku, te opštinama Lopare i Ugljevik.

Iako predstavnici kompanije „Arcore AG“ tvrde da će se eksploatacija vršiti po savremenim ekološkim standardima, te da će donijeti nova radna mjesta i investicije, stanovnici Majevice ostaju skeptični. „Ne želimo da se ponovi scenario viđen u drugim državama, gdje su obećanja o održivosti i dobrobiti lokalnih zajednica zamijenile ogromne ekološke štete“, zaključuje Vujičić.

U narednim sedmicama, fokus javnosti biće usmjeren na postupanje Narodne skupštine RS. Aktivisti se nadaju da će poslanici, uprkos političkim interesima i pritiscima, pokazati da im je stvarna briga za ljude i okolinu iznad svih. Ako se inicijativa ne nađe na dnevnom redu, ili ako bude odbačena, građani i organizacije planiraju nastaviti pritisak, uključujući proteste i međunarodne apelacije, kako bi zaštitili Majevicu od, kako navode, „nepovratnog uništenja“.

Dejan Rakita/GERILA

The post Bitka za Majevicu: Ekološki aktivisti i građani traže moratorijum na rudnik litijuma (FOTO, VIDEO) first appeared on Gerila.info.

…

“Društvo i zajednica bi trebalo da se razvijaju u smjeru proizvodje zdrave hrane i da sačuvamo našu vodu da bude zdrava i čista. Danas, sutra, možda će cijela BiH postati jedan veliki rudnik. Pitanje je da li to želimo? Stariji su još malo tu, ali šta će ovi mladi, šta će oni koji će tek sutra krenuti da žive”, navodi Snežana Jagodić Vujić ispred Ekološkog udruženja “Eko put”.

Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu naziva moguća iskopavanja “suludim” jer će ih raditi privatna kompanija.

“Građani od toga neće imati ništa kao ni Republika Srpska, jer su koncesione naknade mizerne. Ko kopa? Republika Srpska nema veze sa kopanjem litijuma, već daje dozvolu da se po njoj radi od strane privatnih firmi. Istraživanje se završi, informacije se prodaju, vjerovatno ulazi druga firma da kopa i to je to“, ističe Dakić i dodaje da je “simptomatična i preterana zainteresovanost stranih ambasada u BiH u ovim procesima“.

Poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže da se sve radilo iza očiju javnosti, da su davali saglasnost bez potrebnih dozvola, a da je narod doveden pred svršen čin.

„Protiv smo, ne zato jer smo protiv razvoja tog kraja, nego što se rudarenje vrši kao u Zimbabveu i Sudanu. Ne interesuju ih posledice, renta je minimalna a korist može imati samo par tajkuna“, kaže Vukanović.

Litijum u Loparama uzrokovao je i trvenje unutar SDS-a, najveće opozicione stranke u RS, jer su vodeći ljudi Bijeljine (Ljubiša Petrović) i Lopara (Rado Savić) ušli u otvoreni sukob na društvenim mrežama po ovom pitanju. Predsjednik SDS Milan Miličević je smirio strasti tako što je sjednica Glavnog odbora ove stranke održana upravo u Loparama. Načelnik Lopara Rado Savić je odlučio da jasno stane protiv iskopavanja litijuma pa je tako 15. februara ove godine u tom gradiću održan protest koji je označio i početak peticije za obustavu projekta koji se odnosi na otvaranje rudnika litijuma.

Protestu je prisustvovalo preko 1500 građana, uglavnom mještana Lopara, a peticiju je za sedam dana podržalo preko 3700 potpisnika.

Načelnik Opštine je peticiju predao 22. februara na protokol Narodne skupštine RS, a narodnim poslanicima upućen je i tekst deklaracije o protivljenju.

Kao dodatni argument mještani vide i u činjenici da je  Majevica prema prostornom planu Republike Srpske od 2015. do 2025. godine predviđena da bude zaštićena kao “Park prirode”, o čemu još nema zvanične odluke vlasti u Srpskoj.

Sa tim se slaže i mještanka Lopara  Andrijana Pekić-Tešanović i članica udruženja Čuvari Majevice.

“Sva ova geološka istraživanja su prošla neopaženo od strane javnosti, a 2018.godine po tadašnjem važećem Zakonu o geološkim istraživanjima trebale su da budu javne rasprave o ovom pitanju i o tome su trebali da se pitaju i građani a ne da se samo donose odluke na nivuo vlasti. Ovdje je sporno što su upitne i te dozvole koje su dobili predstavnici kompanije Ar Core zato što mi imamo saznanja da nije ispoštovana procedura, ni na lokalnom, ali ni na entitetskom nivou.

Nama se iz te firme plasiraju informacije da su istraživanja sprovedena po najvišim ekološkim standardima ali mi imamo dokaze da se kod pojedinih ljudi u blizini tih lokacija na kojima je vršeno istraživanje došlo do presušivanja nekih bunara a u pojedinim je pronađeno nekoliko otvrovnih supstanci a među njima i mangan i sada ta voda više nije za piće. I sad možete misliti kada je takvo stanje u istraživanjima, kakvo bi stanje bilo kada bi se ovdje otvorio rudnik“, pita Andrijana Pekić-Tešanović.

Ona dodaje da bi otvaranjem rudnika mogla biti ugrožena i priroda na Majevici, ali i okoline putem vodosistema koji je na ovom području poprilično razgranat i bogat.

Smatra da rudarske kompanije dolaze u Republiku Srpsku i BiH jer je ovdje jedna od najnižih rudnih renti na svijetu.

“A sve je, na žalost, i lako dostupno upravo zbog velike stope korupcije u našem sistemu vlasti na svim nivoima”, dodaje Pekić-Tešanović.

Sa Andrijanom smo obišli i jednu od mnogobrojnih lokacija na kojima su vršena istraživanja, a koja je ujedno jedna od najbližih samom centru Lopara, na svega kilometar i po udaljenosti od samog centra Lopara.

Vladimir Rudić iz firme Ar Core peticiju i protivljenje mještana vidi kao manipulaciju lokalnih političara.

“Peticija ima isključivo za cilj skupljanje jeftinih poltičkih poena zloupotrebom građana i neopravdanim sijanjem straha i panike. Lokalni političari u nedostatku argumenata pokušavaju da obezbjede podršku za predstojeće lokalne izbore na način da koriste nas kao sredstvo, odnosno promovišući našu firmu kao firmu koja se bavi aktivnostima koje nisu zdrave i koje ugrožavaju životnu sredinu što u potpunosti nije tačno. Mi u javnosti pokazujemo i dokazujemo činjenicama i dokazima da ćemo raditi bezbjedno ovaj posao. Jedini u ovome će ispaštati građani koji su zloupotrijebljeni i kojima su plasirane lažne informacije“, dodaje Rudić.

Da u svemu ima dijela odgovornosti i samih mještana, ili barem pojedinaca, ističe novinar Dragan Maksimović.

“Od krivice međutim ne treba amnestirati stanovništvo, koje, vidjeli smo na bezbroj primjera ekspoloatacije uglja u BiH, tek nakon što proda zemljište, shvati na kakvu je ‘rudu’ naišlo, a tada je kasno. Najbolji primjer je upravo Zapadna Srbija, gdje je investiror sa lakoćom pokupovao zemljište, pa se na kraju bune ili oni koji su dobili malo ili oni koji nisu dobili ništa, a osuđeni su da žive u blizini nekog od rudnih kopova“, zaključuje Maksimović.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a Petar Đokić 15. februara ove godine je izjavio za Radio Slobodna Evropa da kompanija “Arcore AG” nije podnijela zahtjev za dodjelu koncesije u cilju eksploatacije, te da u ovom trenutku “ne postoje ni formalni uslovi da se vodi koncesoni postupak“.

Ar Core počev od dana objavljivanja ovog teksta ima rok da u manje od 5 mjeseci (31.jul) podnese zahtjev o eksploataciji prema Vladi RS, odnosno resornom ministarstvu. Naime, prema važećem Zakonu o geološkim istraživanjima RS, Ar Core, kao nosilac geoloških istraživanja na Majevici, ima to isključivo pravo i taj tok ističe posljednjeg dana jula 2024.godine.

Iako je nedavno Milorad Dodik, višedecenijska alfa i omega vlasti u Republici Srpskoj i BiH, rekao da će o Loparama odlučivati struka, samo će neupućeni povjerovati u to da konačnu riječ o eksploataciji litijuma neće donijeti političari.

Do tada, mještanima Lopara ostaje neizvjesnost.

Piše: Dejan Rakita / Objavi.ba

The post PROJEKAT LITIJUM: Lopare među javom, snom i košmarom (IV dio) first appeared on Gerila.info.

“Prošla Vlada nije prihvatila projekat litijum, a mislim da nikada nije dobro podilaziti nezanilacama, mislim da je potrebno da razvijamo naše krajeve”, rekao je predsednik Srbije prilikom predstavljanja programa “Srbija 2027”.

Svega dva dana kasnije, odnosno juče 22.januara, Vučić je u Skoplju rekao da “je litijum naše blago i da, što se njega tiče, može ujutru da se kopa”.

“Niko ne postavlja nikakve rokove. Ne brinem se za napade, o litijumu sam uvek govorio isto, govorim i danas. To je naše blago, belo zlato. Prethodna vlada nije mogla da izdrži pritisak”, rekao je Vučić posle Foruma u Skoplju, odgovrajući na pitanje da li su stranci postavili rok od godinu dana za kopanje rudnika litijuma.

Vučić je najavio da će  konačnu odluku donijeti nova Vlada, koja još uvek ne postoji jer nije konstituisana Skupština Srbije.

Predsjednica, prethodne odnosno trenutne a vjerovatno i buduće, Vlade Srbije Ana Brnabić je takođe juče izjavila da je projekat Ria Tinta u Srbiji zaustavljen, ali da je na novoj Vladi Srbije da li će i kada biti pokrenut.

„Sa jedne strane, stranci su verovali da će Aleksandar Vučić izgurati taj projekat uprkos protestima, zato što zna da je taj projekat dobar za Srbiju. Sa druge strane su finansirali te proteste i pomagali njihovu organizaciju, da bi oslabili Aleksandra Vučića. Time su hteli bukvalno ‘i jare i pare’ na tom projektu“, rekla je Brnabić na TV Hepi i dodala da podržava taj projekat koji može da, kako je istakla, može da doprinese razvoju Zapadne Srbije.

Brnabićka je dodala da je taj projekat zaustavljen zbog “političkih igara koje su se tada vodile i koje su bile usmjerene protiv Aleksandra Vučića”, a ne zato što je ona ili Vlada Srbije mislila da je u pitanju loš projekat za Srbiju.

Vučić je, u subotnjem izlaganju, prezentovao “skok u budućnost” Srbije, koji bi do 2027, kada je predviđena i EXPO izložba u Srbiji, a koji bi koštao 17,8 milijardi evra.

Taj iznos, Srbija bi, pored nesumnjivog zaduživanja, mogla, po mišljenju analitičara i opozicionih političara, dobiti i kroz podršku kompanija poput Ria Tinta.

Nije trebalo proći ni 24 sata da, na sličnu temu, reaguje i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

“Procijenjena vrijednost rudnih bogatstava Srpske na osnovu dosadašnjih istraživanja iznosi 15 milijardi evra”, rekao je Dodik koji je naglasio da “postoje mnoge opstrucije kada je riječ o istraživanju rudnih bogatstava Srpske”.

“Upravo je spoznaja stranaca da Srpska na nekim lokacijama raspolaže značajnim količinama magnezujuma, minerala od kojih se pravi borna kiselina, litijuma i drugog, pa čak i zlata, napravilo euforuju koja se dešava oko imovine”, izjavio je Dodik koji je dodao da su “napadi na imovinu Srpske prvo došli sa federalnih medija”.

Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je krajem prošle godine usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima kojim, za odobravanje istraživanja mineralnih sirovina, neće biti potrebna saglasnost lokalne samouprave, kao ni mišljenje o procjeni uticaja na životnu sredinu, a što je najveći dio javnosti dočekao sa nevjericom.

Izmijenjena je i odredba kojom se uređuje najveća dozvoljena količina mineralne sirovine koja se može uzeti s ciljem ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških svojstava mineralne sirovine, tako da umjesto do sada propisanih 200 m³ najveća dozvoljena količina iznosi do 10.000 m³.

Snežana Jagodić Vujić iz udruženja “Eko put” iz Bijeljine za portal GERILA kaže da je logično da će se dešavanja oko litijuma u Srbiji odraziti i na BiH, odnosno da će odluke vezane za dolinu Jadra vrlo vjerovatno uticati i na sudbinu Lopara.

“Treba da razumemo jednu činjenicu a to je da je Evropska komisija usvojila Zakon o kritičnim (evropskim) mineralnim resursima i da se shodno tom zakonu i dalje vrše pritisci na donosioce odluka kako u Srbiji tako i u BiH. Mi smo na žalost postali kolonija od stane EU pa se tako i ponašaju prema nama, a naši donosioci odluka i političari su nemoćni ili ne znaju kako da se odupru tim zahtevima i da svoju zemlju sačuvaju od zagađenja, od svake vrste zagađenja kako prirode tako i ljudi”, ističe Snežana Jagodić Vujić.

“Isto tako mislim da niko više ne može da zaustavi buđenje ljudi koji postaju svesni sve više sveta oko sebe i pod broj jedan šta je naš prioritet, odnosno šta je javni interes ljudi koji žive na ugroženim područjima, pre svega zdravlje a ne neke imaginarne milijarde koje niko od nas ovde neće videti a zemlju će nam upropastiti”, naglasila je ona.

“Jasna je sinhronizacija izmedju Dodika i Vučića da daju, gotovo istovremeno, slične izjave o tome kako je iskopavanje litijuma i rudnika spas i da tu imaju nekakve milijarde. Naravno od tih milijardi koje se iskopaju narod neće imati koristi već će se samo raseliti ljudi koji tu žive. Uništiće se životna sredina jer je poznato koliko je opasan litijum za čiju se eksploataciju koristi sumporna kiselina koja iza sebe ostavlja pravu pustoš i jasno je da će sav interes od tih milijardi o kojima pričaju Dodik i Vučić imati uska klijentela na vlasti i njihovi tajkuni i koncesionari stranci, multinacionalne kompanije koje će to dobiti”, kaže u izjavi za GERILU Vukanović.

Podsjećamo, projekat iskopavanja litijuma u dolini Jadra u blizini Loznice obustavljen je 2022.godine nakon velikih protesta, posebno u Beogradu. Vlada Srbije je tada stopirala odluke koje su se ticale iskopavanja bora i prvenstveno, litijuma, a kompanija Rio Tinto je, iznenađujuće, poprilično tiho prešla preko te odluke Vlade Srbije.

Sastanak predstavnika ove rudarske kompanije sa Aleksandrom Vučićem od 17.januara ove godine je, po svemu sudeći, pokrenuo procese kojima ćemo prisustvovati po ubrzanoj proceduri i sa obe strane rijeke Drine.

GERILA

The post Vučić u promociji kopanja litijuma, čeka se formiranje nove Vlade Srbije. Kojim putem će Republika Srpska? first appeared on Gerila.info.

Republičko tužilaštvo je saopštilo da je privedeno ukupno pet osoba, uključujući Eskariju, među kojima su ministar infrastrukure Žoao Galamba i predsednik Agencije za zaštitu životne sredine Nunjo Lakasta.

Sve ovo je povezano sa namjerama Evropske unije da što skorije dekarbonizuje transportni saobraćaj koji, prema procjenama, proizvodi čak jednu četvrtinu CO2 u Evropi. Namjera EU je da Evropa postane ugljen dioksid neutralan kontinent do 2050. godine, a u narednim godinama na evropskim cestama treba da se pojavi čak 30 miliona električnih automobila.

To automatski znači da će potreba za litijumom, osnovom materijom potrebnom za pravljenje baterija za električne automobile, porasti za čak 18 puta!?

Problem u cijeloj priči je što nijedna zemlja članica EU, pa ni ostale evropske zemlje, trenutno ne proizvode litijum, a najviše litijuma se trenutno uvozi iz Čilea, skoro 80%.

Mnogobrojni eko aktivisti širom Evrope se protive rudarenju litijuma, tvrdnjama da ono ostavlja katastrofalne posljedice za životnu sredinu, i to na daleko širem prostoru nego što su sami kopovi.

Problem litijuma u našoj regiji je u fokus javnosti došao sa australijskom kompanijom Rio Tinto i njenim namjerama da u okolini Loznice, odnosno dolini rijeke Jadar, eksploatiše rudu jadarit iz kojeg se izvlači litijum. Za sada su, ponajviše zahvaljujući eko aktivistima u Srbiji, te namjere osujećene, ali čini se da Rio Tinto i slične (ili iste) kompanije neće tako lako odustati od tih namjera.

I tu dolazimo do BiH.

Izvještavanju o hapšenju i velikoj aferi u Portugaliji, paradoksalno, više se posvetio najglasniji opozicioni narodni poslanik Nebojša Vukanović na svom ličnom blogu, nego većina medija, pogotovo prodržavnih.

“Evropski i portugalski mediji danima pišu o detaljima velike afere, koja kod nas prolazi gotovo nezapaženo u režimskim medijima  jer vlasti ne žele da se puno piše o ovoj aferi, kako se ne bi istraživalo kako se kod nas na Majevici vrše istraživanja i daju dozvole strancima. Istovremeno okupljena masa naroda prekinula je skup Rio Tinta u Beogradu i poručila im da idu iz Srbije, jer narod neće dozvoliti otvaranje rudnika”, napisao je na svom blogu Vukanović.

Prije afere u Portugaliji, u medijima u BiH je odjeknula informacija da je švajcarska firma „ArCore AG“ na obroncima planine Majevice pronašla, pored litijuma, i značajne količine magnezijuma, kalijuma i bora.

Zanimljivo je i da je provladin javni servis RTRS “odradio” priču o iskopavanjima na Majevici koja više liči na promotivni prilog u njihovoj vodećoj političkoj emisiji “Pečat” u kojoj bi trebale da se emituju istraživačke priče.

U prilogu nema apsolutno nijedan sagovornik koji bi svojim stavom bio makar sumnjičav prema iskopavanjima litijuma kojih, podsjećamo, trenutno nema nigdje na evropskom tlu! 

Za potrebe istraživanja na Majevici osnovana je kćerka firma „ArCore ulaganja“ sa sjedištem u Laktašima. Za izdavanje dozvola za istraživanja i koncesije nadležno je resorno entitetsko ministarstvo koje smatra da je „svaki istraživački projekat koristan“.

Eko aktivisti podsjećaju da se pitanje rudarenja, a posebno litijuma, ne tiče samo Lopara nego i susjednih Bijeljine, Tuzle, Teočaka i Ugljevika.

Oglasio se i ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

“Vidjećemo dalje kako će se to odvijati. Daleko je to od toga da će doći do eksploatacije i do razvijanja proizvodnje. Istraživački projekti od same eksploatacije se jako razlikuju i to treba objasniti i građanima”, rekao je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

Snežana Jagodić Vujić, iz Udruženja Eko put iz Bijeljine, za GERILU kaže da “situacija u Portugaliji ne čudi jer gde god ta multinacionalna rudarska korporacija pod kišobranom Rio Tinta dođe, na kraju ostaje samo pustoš, ljudi između sebe izdeljeni i posvađani”.

“Uglavnom što se komentara tiče vezano za Portugaliju sećam se da je bila jedna manja afera u javnosti pre nekoliko godina kada su se stanovnici i čini mi se lokalna uprava tog područja digli protiv geo istraživanja a potom i rudnika, obzirom da je to područje bilo velike prirodne vrednosti, kao i sva druga područja koja pokušavaju da pretvore u rudarske zone. Zato korupcija kao takva, jedno stanje svesti kod pojedinaca koji su zaslepljeni samo ličnim interesom i ne vide višu svrhu niti širu perspektivu.  Kako se u EU obračunavaju sa korupcijom dobro je pitanje, verovatno u nekim poljima uspešnije nego u drugim za razliku od nas gde smo svedoci da je korupcija ušla u sve slojeve društva i da će je biti jako teško eliminisati. To je postalo stanje svesti gde se na pitanje ”kako ćemo” uvek daje isti odgovor “lako”. To je korupcija i postoji u svim državama u nekom obliku”, kaže za naš portal Jagodić Vujić.

Ona ističe za sebe da je osoba koja se bavi zaštitom prirode i da problemu “geoloških istraživanja teških metala i pre svega litijuma, kao i rudarenju, prilazi sa zaštitarske strane i sa te strane posmatra čitavu ovu problematiku”.

Naglašava da oko istraživanja litijuma na Majevici postoje elementi za istražne radnje, odnosno za nadležno tužilaštvo.

“Nadam se da će institucije raditi svoj posao objektivno i nepristrasno, tako da će javnost verovatno biti obaveštena o tome. Veći je problem prodaja naše zemlje strancima i multinacionalnim korporacijama koje vodi isključivo profit, koji obećavaju radna mesta, mnogo radnih mesta, što je laž, jer kroz sve te rudnike gde su iskopavali širom sveta, uvek se na isti, tragičan način završilo po prirodu a i po ljude tog područja. Ono za šta se mi moramo kao društvo boriti jeste da kreiramo društveni sistem po meri čoveka a ne po meri kolonijalnih sila koja žele naša rudna bogatstva za sebe i nas kao robove”, zaključuje u izjavi za GERILU Jagodić Vujić.

Iz Centra za životnu sredinu kažu da je nesumnjivo da je “iskopavanje i prerada litijuma štetno “jer se prilikom tih procesa koriste hemikalije koje izuzetno štetno utiču na ono najbitnije, a to su vazduh, zemljište i vode”.

“Kod nas još nije došlo do iskopavanja, međutim ni istraživanja nisu sprovedena onako kako bi trebalo da budu. Prvi štetan slučaj geoloških istraživanja desio se nedavno, u opštini Vareš, pri čemu je kompanija Adriatic Metals posjekla 3000 hektara šume zbog istraživanjam, pravdajući sječu omaškom. Protiv njih je već podnesena krivična prijava. Drugi primjer su Lopare, gdje su istraživanja završena prije par mjeseci. Ukoliko dođe do iskopavanja litijuma na teritoriji Lopara, cijelo područje bi potencijalno ostalo bez pitke vode“, kaže za naš portal Dragan Ostić, asistent na programu “Energija i klimatske promjene” u Centru za životnu sredinu.

On dodaje da “postoji praksa da kompanije koje se bave iskopavanjem litijuma svjesno i namjenski biraju zemlje trećeg svijeta, zemlje u kojima još uvijek nije uspostavljena dovoljna praksa koordinisanog funkcionisanja zakonodavne, izvršne i sudske vlasti i gdje često viđamo nesavjestan rad inspekcija, sudova i tužilaštava”.

“Neminovno je da ćemo imati velike probleme ukoliko dođe do iskopavanja litijuma u Bosni i Hercegovini, jer ukoliko bi se ono sprovodila po pravilima, taj proces bi morao biti kontrolisan od raznih nadzornih organa i inspekcija. Kod nas je simpotmatičan nesavjestan rad inspekcija, sudova i tužilaštava. Ako je u Portugalu, koliko-toliko uređenoj zemlji na površinu isplivala takva afera da je jedan premijer smijenjen, opravdano treba da sa oprezom pratimo sva dalja dešavanja vezana za iskopavanja litijuma na Balkanu“, ističe Ostić.

Kakav nas kranji epilog očekuje sa Majevicom i istraživanjem litijuma, nezahvalno je predviđati. Otpor eko aktivista ali i samih građana Srbije doveo je do, makar privremenog, zaustavljanja najavljenog iskopavanja u dolini Jadra, iako je država nesumnjivo bila uz kompaniju Rio Tinto.

U BiH, makar do sada, svjedoci smo ubrzane devastacije prirode i prirodnih resursa sa ciljem još bržeg bogaćenja pojedinaca u sprezi sa pojedinim političarima a pod navodima da su u pitanju savremene tehnologije iskopavanja koja “nisu opasne” kao i unapređenje, obično, siromašnih i rubnih mjesta koji eto, sem prirode, odnosno čistog vazduha i hrane, nemaju šta da ponude.

Koliko ova iskopavanja “nisu opasna” dovoljno govore riječi profesora doktora Ratka Ristića, dekana Šumarskog fakulteta u Beogradu, da je “za potrebe iskopavanja litijuma i njegove obrade neophodno formiranje deponija na kojima bi se odlagao kancerogeni i toksični materijal, što će poremetiti biodiverzitet, uništiti prirodu, vodu i kvalitet vazduha, te dovesti do sigurnog raseljavanja stanovništva”.

Profesor Ristić navodi da taj materijal vjetar može da nosi i nekoliko desetina kilometara dalje od samih deponija.

GERILA

The post ZBOG LITIJUMA Pustošenje prirode Srpske u najavi, poslovi vrijedni milijarde first appeared on Gerila.info.