Neriješeno pitanje sanitarne deponije u ovoj opštini, koja nema ni stočno groblje, godinama opterećuje stanovnike Srpca. Lokalna vlast nije uspjela da pronađe adekvatno rješenje, a ni komunalna opštinska inspekcija ne može stati u kraj najvećim zagađivačima i neodgovornim licima.

Lokalno preduzeće „Komunalac“ dio smeća odvozi na deponiju u Ramiće, čiji je suosnivač i opština Srbac. Divlja opštinska deponija na koju se odlaže kabasti otpad, ali i uginule životinje, nalazi se na lokaciji nezaštićenoj od poplava, pa se događa da otpad završava u Vrbasu i na oranicama pored ove rijeke do ušća u Savu što može izazvati pravu ekološku katastrofu.

Trajno rješenje lokacije za deponiju smeća i odlaganje otpada životinjskog porijekla, sanacija stare deponije i mjere na zaštiti prirode i životne sredine primjenom evropskih ekoloških standarda, zahtijeva kvalitetan projekat za konkurisanje za sredstva pretpristupnih fondova Evropske unije koja se odnose na ekologiju.

Bivši direktor „Komunalca“ Nenad Radomir prije deset godina je govorio kako je ovo preduzeće u teškoj finansijskoj situaciji i da nema mogućnosti da odvozi smeće na regionalnu deponiju u Ramićima udaljenu oko 60 kilometara.

„Naši kamioni su stari više od 30 godina, a samo jedan odlazak u Banju Luku košta 510 KM. Zbog enormnih troškova i slabe naplativosti postoji opasnost da preduzeće bude ugašeno, a tada će gradski otpad odvoziti komunalci iz Laktaša ili Gradiške po znatno višoj cijeni. Godišnji budžet „Komunalca“ je 450.000 KM, a ukoliko dođe do njegovog gašenja, za odvoz smeća koji bi bio povjeren preduzeću iz neke druge opštine moralo bi se godišnje izdvajati više od milion maraka“, isticao je Radomir 2015. godine.

Opštinske vlasti su problem smrada koji se širio deponijom pokušali da riješe tako što su smeće zatrpavali pijeskom, ali to nije dalo rezultate. Mještani Inađola kažu da je jedino rješenje trajno uklanjanje ove deponije.

„Mi svake godine pričamo jedno te isto, lokalne vlasti odgovaraju jedno te isto i tako u krug. Ovo nije problem koji se pojavio juče. Deponija je tu maltene deset godina. Ako neko zapali deponiju, kao što je pale dva ili tri puta godišnje, ne možemo živjeti od smrada. Meni samo nije jasno kako je moguće da se ovolika količina smeća nalazi maltene dva kilometra od centra opštine“, kaže mještanin Inađola Dragan Đekić.

U decembru 2023. godine SO Srbac usvojila je odluku o povećanju cijene odvoza smeća za stambene i poslovne objekte. Srpčani vjeruju da je mnogima lakše da smeće odvezu na divlju deponiju nego da daju „caru carevo, a bogu božije“. Tadašnji vršilac dužnosti direktora Komunalnog preduzeća „Komunalac“ Boško Đakić istakao je da će računi vlasnika stanova i kuća za zbrinjavanje otpada ubuduće biti veći za 20 odsto, a poslovnih prostora za 25 procenata.

„Imamo 1.900 korisnika, fizičkih i pravnih lica, a naš cjenovnik datira iz 2012. godine. Od tada nije dolazilo do poskupljenja komunalnih usluga, jer je „Komunalac“ crpio rezerve raznim uštedama. Samo u posljednje dvije godine skočile su cijene goriva za oko 95 odsto i maziva 100 odsto. Ove godine sav prikupljeni otpad je deponovan na regionalnu deponiju u Ramićima umjesto na lokalnu deponiju, što je izazvalo dodatne troškove transporta koji mjesečno iznose oko 2.000 KM“, rekao je Đakić u decembru 2023. godine.

Za sanaciju divlje deponije izgrađena je projektna dokumentacija u saradnji sa Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Predviđeno je da se ta divlja deponija zatvori, a da se potom preko nje postavi vodnonepropusni sloj. Zatim bi bili iskopani kanali koji bi prihvatali oborinske vode i na taj način bi bilo spriječeno da toksini dođu u tlo, ali opština sada ne može da finansira ovaj projekat.

Goran Dakić

The post Ekološka katastrofa na obalama Vrbasa i Save kod Srpca first appeared on Gerila.info.

U istom periodu, dok smo strahovali da li nam je zdravlje ugroženo, uvidjeli smo i koliko su nadležne institucije nestručne, nesposobne i neodgovorne. Pravdali su se da to nije u njihovoj nadležnosti, da nedostaje novca, a za pojedine incidente okrivili su alge, pa i propalu privatizacijsko-tranzicijsku priču, navodi se u tekstu na portalu buka.com.

A građanima je ostalo samo da nagađaju da li su opasne materije već dospjele do podzemnih voda ili do vode koju pijemo? Da li su otrovi i hemikalije dospijeli i u oranice i da li je hrana iz sliva Vrbasa bezbjedna  za ljudsku ishranu?

Niko nije našao za shodno da kaže koje su moguće posljedice ovih incidenata ili šta da preduzmemo i kako da se zaštitimo.

Odgovori nadležnih institucija su izostali, a one koje je portalu buka.com dao profesor banjalučkog Prirodno matematičkog fakulteta Čedomir Crnogorac samo su još više potvrdili da smo u cijeloj priči prepušteni sami sebi.

Izrazio je ozbiljnu sumnju u tvrdnje “Voda Srpske” da je ogromnu mrlju na Vrbasu izazvao prirodni fenomen “cvjetanja algi”. Mrlja je po njemu nastala usljed djelovanja čovjeka, odnosno ispuštanja transformatorskog ulja i rđe od željeza u Vrbas.

“Moje dugogodišnje iskustvo kaže da je ono što smo imali prilike vidjeti da teče Vrbasom nastaje rezanjem određene željezne građe koja se vrši u objektima u slivu Vrbasa uzvodno i potom se zajedno sa transformatorskim uljem ispušta u rijeku, i apsurdno je govoriti o nekakvim algama i prirodnim uzrocima”, ističe Crnogorac za BUKU.

Na pitanje kako to da niko od nadležnih nije ispitao i utvrdio o čemu je riječ, ako je svima, pa i njima,  poznato da cvjetanju algi sada nije vrijeme, profesor kaže da nije isključeno da je ispitivanje urađeno.

“Možda je ispitivanje i urađeno, mi to ne znamo. A ako jeste bilo bi korektno o tome obavijestiti javnost, a ne da svi mi pretpostavljamo o čemu se ovdje radi”, naglasio je.

Komentarišući prvi slučaj koji je šokirao javnost – pucanje zaštitne mreže Eko centra Bočac kada je prema procjenama stručnjaka najmanje desetak hiljada kubika plastičnih kesa, boca, dijelova aparata i drugog kabastog otpada, doslovno zatrpalo smećem HE ‘Bočac’ , kaže da je zastrašujuće da još uvijek o ovom slučaju nemamo nikavu analizu.

Takođe, postavlja se i pitanje, kako je moguće da se prikupi tolika količina otpada u tako kratkom roku i kako se uopšte moglo očekivati da jedna mreža sve to zadrži.

Sve ovo pokazuje, dodaje profesor, da ne postoji uzajamna saradnja  kada je u pitanju zaštita Vrbasa u RS i FBiH, što je apsurdno.

“Ovdje se radi o jednom javašluku, nepoznavanju problema  i nepoznavanju uzroka koji do ovoga dovode”, istakao je profesor.

Što se kontaminiranog zemljišta u krugu Incela tiče, profesor je rekao da je ovaj slučaj tek sada dospio u javnost, ali da je odavno poznato da se velike količine kancerogenog ulja piralen nalaze u krugu nekadašnjeg giganta „Incel“.

“Znalo se za to, ali su reakcije izostale. Zašto? Ili nije bilo para ili je neko čekao da to samo nestane, a to je žalosno i za grad Banjaluku, ali i za nas sve “, zaključio je Crnogorac i dodao kako se kod nas na prevenciji slabo šta radi. Uvjerili smo se se u to i kada je o poplavama riječ. Nisu one iznenadile stručnjake, ističe, već samo one koji „dozvoljavaju“ uništavanje životne sredine i ništa ne rade kako bi spriječili buduće katastrofe.

IZVOR: buka.com

The post Buka.com: “Nisu alge u Vrbasu, već transformatorsko ulje i rđa od željeza, a vlast odavno zna i za kancerogena ulja u banjalučkom Incelu” first appeared on Gerila.info.