Ministarstvo je novu ekološku dozvolu za rudnik u Bukovoj Kosi izdalo početkom februara. Sve se dešava nakon što je Okružni sud u Banjaluci poništio prethodnu, u decembru prošle godine.

Ministarstvo je novom dozvolom ugasilo razgorene nade mještana ovog sela kod Prjedora da bi rudnik, koji pod nerazjašnjenim okolnostima počeo sa radom, mogao biti zatvoren.

U Centru za životnu sredinu resorno ministarstvo su tužili zbog činjenice da je investitor oslobođen izrade Plana spriječavanja nesreća velikih razmjera. U ovoj nevladinoj organizaciji napominju kako je na lokalitetu Bukove Kose u više navrata do sada zabilježeno samozapaljenje uglja.

“Posebno ističemo da je Ministarstvo dopustilo radove bez uvida javnosti u Plan rekultivacije, čime je prekršen Zakon o zaštiti životne sredine. Ovakvim propustima direktno se obesmišljavaju ekološke dozvole i kao takve služe isključivo interesima kapitala“, napisano je na FB stranici Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.

Ekipa Gerila info prije desetak dana posjetila je Bukovu Kosu. Prizor koji smo tamo zatekli podsjeća na scene iz postapokaliptičnih filmova.

Ministarstvo Bojana Vipotnika je prvu ekološku dozvolu preduzeću Drvoexport izdalo u maju prošle godine. Inače kompanija Drvoexport iz Teslića je radove na iskopavanju uglja u Bukovoj Kosi počela još 2024. godine prije dobijanja koncesije i potrebnih dozvola. Ta kompanije se dovodi u vezu sa odbornikom SNSD-a u Tesliću Srđanom Klječaninom Rufijem. Ista kompanija u slučnim okolnostima kopa rudu i u Bistrici, selu između Prijedora i Banjaluke. Godinama se spekulise da se ugalj iz Bukove Kose i Bistrice vozi u Srbiju a da su u posao uključene kompanije pojedinaca koji su vrlo bliski režimu Aleksandra Vučića. Gerila info je ranije objavila kako je čitav posao dogovoren na relaciji Milorad Dodik-Aleksandar Vučić. Ni iz Vučićevog ni iz Dodikovog kabineta nikada nisu odgovorili na naša pitanja u vezi rudnika u Bukovoj Kosi i Bistrici.

Iskopavanja u Bukovoj Kosi traju već dvije godine. Mještani tog sela isto toliko upozoravaju na različite nepravilnosti, kršenje zakona ali i uništavanje sela.

Kop se nalazi u srcu sela, od najbližih kuća udaljen manje od stotinu metara. Iz kopa, budući da je ugalj koji se kopa jako lošeg kvaliteta i sadrži deset procenata sumpora, isparava ovaj hemijski element, zbog čega su u nekoliko navrata, bez efekta, protestovali i građani Prijedora, koji je udaljen osam kilometara. Iz vazduha selo izgleda kao postapokaliptično područje, a nekadašnje njive, voćnjaci i šumarci pretvoreni su u crne ponore.

Miroslav Stakić, čija kuća se nalazi neposredno uz kop kaže kako dvije godine vodi institucionalnu borbu kako bi zaštitio svoje imanje ali i selo od uništenja.

“Situacija je i dalje pravno i institucionalno nestabilna. Postoje ozbiljna pitanja u vezi sa zakonitošću pojedinih radova, uticajem na životnu sredinu, kao i odnosom institucija prema prijavama i zahtjevima za nadzor. Ključni problemi ostaju: degradacija prostora, klizišta, prašina, buka i pitanje vodosnabdijevanja“, kaže Stakić za Gerila info.

Stakić kaže da su na njegovom imanju zbog rudnika evidentirana fizička šteta i degradacija zemljišta uključujući narušavanje infrastrukture i štetu na višegodišnjim zasadima voća, mahom stabala oraha.

“Šteta je značajna, kompleksna i ne može se svesti isključivo na finansijski iznos. Ona ima više dimenzija: materijalnu, ekološku i dugoročnu. Materijalna šteta obuhvata oštećenja zemljišta, infrastrukture i višegodišnjih zasada. Ekološka šteta odnosi se na degradaciju prostora, uticaj prašine, buke i promjene u režimu površinskih i podzemnih voda. Dugoročna šteta je možda i najteža, jer podrazumijeva trajno narušavanje kvaliteta života, smanjenje upotrebne i tržišne vrijednosti imovine, kao i potencijalne posljedice koje će se tek manifestovati kroz vrijeme“, kaže Stakić.

Iz kabineta gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora nisu odgovorili na naša pitanja u vezi Bukove Kose. Javor, koji je i član Dodikovog SNSD-a, ni ranije nije odgovarao na pitanja u vezi ovog rudnika. Generalno i on i kompletna prijedorska vlast ponašaju se kao da se i Bukova Kosa i Bistricadešavaju negdje stotinama kilometara daleko od ovog grada a ne na svega desetak kilometara od centra.

Miroslav Stakić je zbog svega podnio više prijava različitim republičkim inspekcijama. navodi i da Drvoexport ima dozvolu za eksploataciju rude na površini od oko 9 hektara a da se u praksi ruda vadi na površini od oko tridesetak hektara.

Rudnik je ugrozio i spomen područje iz Drugog Svjetskog rata u selu. Riječ je o lokalitetu Jezerine, mjestu stradanja 103 srpska civila, od čega više od 80 djece u Drugom Svjetskom ratu.

Inače prijedorski odbornici su prije dvije godine digli ruke protiv davanja saglasnosti za otvaranje rudnika u Bukovoj Kosi. Njihovo protivljenje kratko je trajalo. Nakon opomene vrha vlasti iz Banjaluke iz ove lokalne zajednice više se niko zvanično ne oglašava.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Život u paklu uglja Bukove Kose! first appeared on Gerila.info.

Krenimo redom. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je, nakon jučerašnjeg sastanka sa gradonačelnikom Javorom, da će, koliko danas, na računu Grada Prijedor biti upućen milion KM, za pomoć stanovništvu koje je pogođeno poplavama u ovom gradu.

“Planiramo uputiti još četiri miliona, za potrebe pomoći stanovništvu, da se dio sredstava usmjeri na izgradnju parapeta, koji je potreban dužine kilometar. To će se uraditi što je prije moguće”, kazao je Dodik i dodao da je za čišćenje Sane potrebno još 5 miliona KM a da je ranije već uloženo oko 4 miliona.

“Imali smo ambiciozne poduhvate, gdje su uložena preko 4 miliona KM. Naselja koja su ranije bila direktno ugrožena, od Miloševca, ovaj put nisu imali tih problema, to govori da se treba nastaviti sa projektima sličnog karaktera”, zaključio je Dodik.

Dodik kaže i da mu je žao što neke stvari nisu već završene.

“Žao mi je što nismo uspjeli neke stvari da završimo. Danas vjerovatno ljudi ne bi ni imali neki veći problem. Ali, naprosto, kretanje u Republici Srpskoj je bilo takvo, pogotovo teško prošle i pretprošle godine, nismo mogli da izađemo na finansijsko tržište i sve to je malo opravdanje za ljude koji imaju štete”, rekao je Dodik novinarima u Prijedoru i dodao da je” procjena da će od 6.000 do 10.000 KM po stambenom objektu biti dovoljno da se sanira šteta u Prijedoru”.

Najavljeno je i da će 11. aprila sam Dodik prisustvovati posebnoj sjednici Skupštine Grada Prijedora sa pojedinim ministrima, direktorom „Voda Srpske“, „Puteva RS“ i svima onima koji su vezani za ovakvu situaciju.

Promptno je, manje od 12 sati od Dodikove konferencije, reagovao Fond solidarnosti RS koji je donio odluku o izdvajanju tri miliona KM, koja će biti usmjerena na sanaciju šteta nastalih usljed poplava u RS.

“Sredstva će biti doznačena gradovima i opštinama koje su pretrpjele najveće štete, među kojima su Prijedor, Banja Luka, Laktaši, Srbac, Gradiška, Kozarska Dubica i Kostajnica. Ova mjera ima za cilj pružanje pomoći onima koji su najviše pogođeni elementarnim nepogodama, kako bi se ubrzao oporavak i obnova pogođenih područja”, ističe se u sapštenju Fonda solidarnosti.

Kakva je “briga” lokalnih i republičkih vlasti uvjerila se i ekipa portala Gerila.

“Niko nas od vlasti nije obišao, sve ove godine nas lažu. Naš gradonačelnik Slobodan Javor očito ima morsku bolest jer nije mogao da uđe u naselje od vode i obiđe nas koji smo pod vodom”, izjavio je za naš portal Nikola Mijaljica iz naselja Gomjenica.

Upravo je, kao jednog od odgovornih, prozvao i predsjednika Srpske: “Odakle Dodiku obraz da on nama govori da ne vjerujemo svojim očima jer su to, kao dezinformacije, a da vjerujemo njemu. Naše slušanje njega je dovelo do toga da ja treći put imam 80 cm vode u kući!”

I zaista, da Nikoline riječi nisu samo riječi čovjeka pogođenog ličnom tragedijom i izrečene u afektu, potvrđuje i to što od obećane zaštite od poplava, što su obećali i Dodik i tadašnje gradske vlasti, na kraju nije bilo ništa.

Prije četiri godine, bilo je najavljeno investiranje 26 miliona KM u realizaciju mjera zaštita od poplava u Prijedoru, a od toga je upravo Dodik obećao obezbjeđivanje 15 miliona, dok su predstavnici JP “Vode Srpske” i Dalibor Pavlović, tadašnji gradonačelnik, dogovorili “saniranje rijeke Miloševice u vrijednosti od 3,1 miliona KM i regulaciju vodotoka rijeke Gomjenice u dužini od četiri kilometra u vrijednosti od 6,4 miliona KM”.

Javor na pitanja novinara koliko je Grad Prijedor, na kraju, uložio novca u zaštitu od poplava posljednjih godina, nije odgovorio. Učinio je to Dodik, kao što smo već naveli, i rekao da je uloženo preko 4 miliona KM, odnosno 22 miliona KM manje od onog što je, prije 4 godine, najvljeno od strane upravo predsjednika Srpske i lokalnih vlasti.

“Umjesto da sa 25 miliona riješe sve probleme, sada će morati da od aktuelnih poplava namire štetu koja će iznositi daleko više od toga. Pitanje je gdje je uopšte obećani novac. Moji izvori iz Gradske uprave sumnjaju da nikada projekti nikada nisu ni upućeni ka nadležnim kako bi se zahtijevao novac za završetak posla. Gledao sam i plan kapitalnih investicija do 2026. pa redom po godinama. Evo u ovoj, ništa nisam mogao naći a da se odnosi na rješenje pitanja poplava. To je zaista tragično. I ponovo se bojim da će nakon svega ovoga sve ostati kako jeste. Što je najgore mislim da niko neće odgovarati, pogotovo što na svu sreću nije bilo ljudskih žrtava. Ali ako treba da se dese ljudske žrtve da bi se konačno reagovalo, kao u Doboju, onda smo zaista dotakli dno”, rekao je za Gerilu Radoš Krstojević, novinar Nezavisnih novina.

On kaže i da je slika od prije nekoliko dana kao preslikana onoj od prije nekoliko godina.

“Dodik se po ko zna koji put pojavljuje kao spasilac i daje milione kao kad se djeca igraju klikerima pa onaj koji ima daje onima koji nemaju jer su oni, eto, svoje izgubili. Ako novac zaista dođe onda građani moraju insistirati na tome da sa gradonačelnikom Prijedora nadziru svaki fening koji će biti potrošen. Ali zaista insistirati da učestvuju u riješavanju problema i ne dopuste lokalnoj vlasti da ih prevari, kao što tvrde da je urađeno prethodni put kada je Dodik, takođe, bio velikodušan pa im obećao 15 miliona. Ako se po istom principu bde radilo i sada neće vidjeti ni marke. Evo sada je Dodik rekao da će uplatiti milion, pa onda još 4, pa onda još 5, što je ukupno 10 miliona. E sad, ne znamo da li su ta 4 miliona u sklopu onih 15, jer i dalje nisam dobio odgovor iz kabineta gradonačelnika na pitanje šta je bilo s atim parama. Sve u svemu ovo samo dokazuje da se Dodik pita za sve, a da ni jedna lokalna zajednica u kojoj imaju vlast ne smije ništa uraditi a da on prethodno ne odobri. To se vidjelo i po Fondu solidarnosti. Zašto nisu odmah izašli sa stavom da će dati pare nego su čekali Dodika. Sve je jasno“, kaže Krstojević za Gerila info.

Mještane Prijedora, ponajviše Bukove Kose i okolnih sela, muči i još jedan problem.

A to je (i)legalni rudnik lignita u ovom selu. Saga sa ovim rudnikom traje od 2023.godine kada su geološka istraživanja počela, Skupština grada Prijedora tražila od Vlade RS da se obustave sva istraživanja, da bi potom, dva mjeseca kasnije, ta ista Skupština dala saglasnost za istraživanje uglja lignita na lokaciji Bukova Kosa, a na kraju i Vlada RS u septembru 2024. godine dodijelila desetogodišnju koncesiju za eksploataciju ovog energenta kompaniji “Drvo-export” iz Teslića. Ova firma se dovodi u vezu sa odbornikom SNSD-a u Tesliću Srđanom Klječaninom Rufijem, a koja je ranije, na sličan način, raskopala rudnik i započela eksploataciju uglja lignit u drugom prijedorskom selu, Bistrici.

I Vlada i gradske vlasti su ignorisali apele stanovnika Bukove Kose koji tvrde da im je rudnik trajno promijenio izgled sela, da se sa deponovane hrpe uglja širi dim, a sumpor se osjeti i do pet kilometara oko površinskog kopa. Mještani su zvali inspekcije i komunalnu policiju, ali da su im svi redom rekli da nisu nadležni za ove kontrole.

Sve do, pogađate, pres konferencije predsjednika Srpske u Prijedoru.

Dodik je rekao da “odmah treba zabraniti eksploataciju uglja na Bukovoj Kosi kod Prijedora i naložiti hitno uklanjanje zaliha”.

Iz Dodikovog kabineta, inače, duže od godinu dana ne odgovaraju na pitanja u vezi sa Bukovom Kosom i Bistricom.

“Sva sreća da se rudnik na Bukovoj Kosi pojavio juče, pa su svi iznenađeni tim što se dešava. Sreća pa nadležni od početka vode računa o građanima, sreća pa su odbornici bili uz Prijedorčane. Sreća pa se firma koja kopa ne dovodi u vezu sa SNSD odbornikom iz Teslića. Sreća pa ministarstvo nije “peglalo papire” i davalo dozvole i koncesije poslije početka kopanja. Sreća pa predsjednik ništa od toga nije znao, pa čim je saznao zaustavlja kopanje”, kaže za Gerilu Tanja Vukomanović, poslanik u Narodnoj skupštini RS.

Šta je sa institucijama, pita ona i dodaje da li to “opet predsjednik mora da obećava i mi moramo da vjerujemo u to”

“Rudnik bez na vrijeme dobijenih dozvola radi. Ljudi danas udišu sumporna isparenja i dim od sagorijevanja uglja koje se samozapaljuje, dok im zagađena voda ulazi u njive. Ljudi danas protestuju i između ostalog traže pitku vodu. Ovu vodu nije uništila priroda, suše niti bilo šta slično, već ljudski faktor i korupcija koja polako, ali sigurno guši sve više ljudi u ovoj zemlji. A institucije? Koje institucije? Ministarstvo? Inspektort? Struka?”, zaključuje u razgovoru za Gerilu Tanja Vukomanović.

Dragan Maksimović, novinar iz Banjaluke, za Gerilu kaže da izjave Dodika i Javora više nisu ni tragikomične i da za njih treba izmisliti novi pojam definisanja.

“Ljudi koji su aminovali dobijanje ekoloških dozvola, dobijanje koncesija, gledali devastaciju Potkozarja u realnom vremenu, sada su našli da kažu da će se obratiti nadležnim institucijama, da će vidjeti šta se može dalje, da će zatvoriti rudnik i tako dalje. Potpuna je besmislica priča o bilo kakvoj pomoći kada će sutra nići neki drugi rudnik samo 50 km odatke. Podsjećam da Dodik nije htio da dođe ni u Bistricu kada ga je tamošnje lokalno stanovništvo zvalo da vidi devastaciju i da im pomogne povodom toga. Očigledno da taj rudnik u Bukovoj Kosi ili više nema kapaciteta, ili je pri kraju sa rezervama, a sada je  Dodiku potrebna svaka podrška i prilika da dobije bilo kakav politički poen, odnosno podršku i građana i lokalne zajednice da se, eto, vidi kako su oni neki spasioci Republike Srpske i zaštitnici prirode, a sa druge strane imamo koloniju rudarsku na teritoriji Republike Srpske. To je slučaj na teritoriji cijele BiH jer smo mi ovdje evropska kolonija što se tiče rude i rudarenje”, kaže za Gerilu Maksimović.

Novinar Radoš Krstojević kaže da je situacija sa rudnikom u Bukovoj Kosi tragikomična.

“U njegovoj (Dodikovoj) izjavi smještena je sva tragikomedija aktuelnih dešavanja. Igramo se gluvih telefona”, kaže Krstojević.

Ljudi ne traže mnogo – samo da ih neko vidi, da ih čuje prije nego što u kuću ponovo uđe voda, ili dim zatruje vazduh. Umjesto sistema koji reaguje na vrijeme, dobijaju lidere koji stižu kad sve već izgori ili kad im vođa uđe četvrti put u kuću za 11 godina. A dok Dodik drži još jednu pres-konferenciju, neko u Prijedoru pokušava spasiti ono malo što mu je ostalo. Jer institucije su ovdje odavno potonule – samo što to više niko i ne pokušava da spasi.

Dejan Rakita/GERILA

The post Dodikove “instrukcije” za Bukovu Kosu i zaštitu od poplava u Prijedoru dokaz da Srpska ima samo jednu jedinu instituciju – Njega! first appeared on Gerila.info.

U naselju Gomjenica, Nikola Mijaljica je po treći put dočekao vodu u kući. Kaže, od nadležnih ga niko nije ni pokušao obići.

“Niko nas od vlasti nije obišao, sve ove godine nas lažu. Naš gradonačelnik Slobodan Javor očito ima morsku bolest jer nije mogao da uđe u naselje od vode i obiđe nas koji smo pod vodom”, izjavio je za GERILU.

Mijaljica dodaje da je razočaran i bijesan: “Mislite da je njima u vlasti bitno što su ljudi na tavanu spavali? Njima je bitno da ih snima televizija, to je njima bitno, da na ovoj našoj muci njima raste rejting!”

On, u svojoj muci, ne štedi ni predsjednika Srpske: “Odakle Dodiku obraz da on nama govori da ne vjerujemo svojim očima jer su to, kao dezinformacije, a da vjerujemo njemu. Naše slušanje njega je dovelo do toga da ja treći put imam 80 cm vode u kući!”

Slične poruke dolaze i iz prijedorskog naselja Stari grad.

Simo Batez, kojemu je voda gotovo prodrla u kuću, ogorčeno komentariše: “Ovo nasip? Ja ne mogu vjerovati, 30 cm pijeska? Imam osjećaj da su namjerno napravili ovako nasip iz nekog razloga… Ovdje nikoga ne interesuje Stari grad. Zna se da su dobili novac da to urade, moglo se napraviti od 2014.godine da su svake godine barem po 10 cm zidali.”

Među onima koji su ustali kada su institucije zakazale je i 23-godišnji Adem Hadžialić, koji je evakuisao preko 20 ljudi.

“Nasip je probio u petak naveče, tražio sam dvadeset vreća da pokušamo zaustaviti vodu, ali niko nije reagovao – ni civilna zaštita ni opština.”

Iako je voda došla do prozora njegove kuće u kojoj živi sa ženom i šestomjesečnom bebom, prvo je evakuisao porodicu, a potom se vratio: “Evakuisao sam ženu, dijete i sestru u Kozarušu, a onda se vratio sa imamom i još dvojicom da spašavamo tepihe iz džamije dok je voda ulazila za nama.”

Adem i njegovi saborci nastavili su pomagati komšijama bez ičije institucionalne podrške: “Sami smo evakuisali 20-ak ljudi iz 6 do 7 kuća, niko nije dolazio pomoći, sve što dijelimo – hranu, vodu – sami smo kupili. Nisam tri dana i noći napuštao naselje, pomagao sam komšijama, veslao po poplavljenim ulicama i donosio potrepštine.”

Prije tačno četiri godine ovaj problem je trebao biti riješen jer su u martu 2021. predstavnici JP “Vode Srpske” i Dalibor Pavlović, tadašnji gradonačelnik, najavili su da početak realizacije mjera zaštite od poplava.

Navodno su tada već trebala biti obezbjeđena sredstva za saniranje rijeke Miloševice u vrijednosti od 3,1 miliona KM i regulacijom vodotoka rijeke Gomjenice u dužini od četiri kilometra u vrijednosti od 6,4 miliona KM, a po ubrzanom postupku su se trebali završiti i aktivnosti za finansiranje i drugih prioritetnih mjera zaštite od poplava u Prijedoru u ukupnoj vrijednosti od oko 11 miliona KM.

“Riječ je o rekonstrukciji obodnog kanala u Tukovima od 5.286 m, izgradnji pločastih propusta na željezničkom mostu na pruzi Prijedor – Ljubija, izgradnji nasipa na desnoj i lijevoj obali rijeke Sane u dužini od po 2.287 m, čišćenju korita rijeke Sane u granicama Prijedora i opštine Oštra Luka, kao i drugim aktivnostima”, navedeno je u zajednikom saopštenju iz kabineta tadašnjeg gradonačelnika Prijedora i rukovodstva “Voda Srpske”.

U sve se tada uključio i Milorad Dodik, u to vrijeme član Predsjedništva BiH, koji je najavio izdvajanje dodatnih 15 miliona KM za kompletan projekat odbrane Prijedora od mogućih poplava.

Iako je navedeni projekat trebao biti završen do kraja 2023.godine, odnosno prije više od dvije godine, to se, za sada nije desilo. Ali se zato desio mart 2025.godine i “najveće poplave u istoriji grada Prijedora”, kako je to okarakterisao aktuelni gradonačelnik, takođe član SNSD-a kao i njegov prethodnik, Slobodan Javor.

“Dakle, obećano im je još 15 miliona uz onih 11 što su obezbijedili i nije urađeno gotovo ništa. Jer da jeste, ne bi sada imali 800 poplavljenih domaćinstava. Umjesto da sa 25 miliona riješe sve probleme, sada će morati da od aktuelnih poplava namire štetu koja će iznositi daleko više od toga. Pitanje je gdje je uopšte obećani novac. Moji izvori iz Gradske uprave sumnjaju da nikada projekti nikada nisu ni upućeni ka nadležnim kako bi se zahtijevao novac za završetak posla. Gledao sam i plan kapitalnih investicija do 2026. pa redom po godinama. Evo u ovoj, ništa nisam mogao naći a da se odnosi na rješenje pitanja poplava. To je zaista tragično. I ponovo se bojim da će nakon svega ovoga sve ostati kako jeste. Što je najgore mislim da niko neće odgovarati, pogotovo što na svu sreću nije bilo ljudskih žrtava. Ali ako treba da se dese ljudske žrtve da bi se konačno reagovalo, kao u Doboju, onda smo zaista dotakli dno”, kaže za Gerilu Radoš Krstojević, novinar Nezavisnih novina.

Javor se medijima, osim onim prorežimskim koji ozbiljna pitanja odavno ne postavljaju, ne javlja već danima, tako da nije poznato šta je i da li je išta od projekata koji se tiču odbrane Prijedora od poplava realizivano ili u kojoj je fazi.

Novinar Radoš Krstojević, koji se i sam bavio istraživanjem situacije oko poplava, ne samo u Prijedoru, za naš portal kaže da nam “slike iz Prijedora, po ko zna koji put, pokazuju ne samo svu nesposobnost nadležnih na lokalnom, već i na republičkom nivou”.

“Samo se vrtimo u krug, problem se pojavi, pričini ogromnu štetu i prođe. Rukovodioci u institucijama dođu pred građane, obećaju pomoć, pa odu i oni. A ostaju samo ti ljudi koje je zadesila nesreća da se pokušaju izboriti sa posljedicama i nadati se da nova neće doći. A nažalost ona ponovo dođe. U prethodnih 11 godina, Prijedor je tri ili četiri puta stradao u poplavama. Nije urađeno gotovo ništa da se na bilo koji način spriječi da voda uđe u domaćinstva, iako su ljudi molili i zahtijevali”, kaže za Gerilu Krstojević.

I dok vlast tvrdi da je vanredno stanje ukinuto, za stanovnike Prijedora i drugih poplavljenih mjesta u Srpskoj ono traje sa svakom novom kišom i lošijom vremenskom prognozom.

U Kozarskoj Dubici, Kostajnici i Gradišci situacija je bila donekle pod kontrolom zahvaljujući blagovremenoj reakciji, ali štete su i tamo značajne.

Jedanaest godina nakon velikih poplava iz 2014. godine, u Prijedoru su stotine kuća opet pod vodom, a građani ponovo spašavaju svoje živote i imovinu bez ikakve sistemske pomoći. Svaka nova kiša budi stare strahove, a stari odgovori više ne zadovoljavaju.

Prijedorčani su se još jednom našli na istom mjestu, pred istom prijetnjom, sa istim pitanjem: kako je moguće da se ništa nije naučilo? U vremenu kada se milioni najavljuju lako, a odgovornost razvodnjava brže od kiše, ostaje im samo da spašavaju jedni druge. Obećanja više niko ne broji.

Samo štetu.

Dejan Rakita / GERILA

The post Poplave koje su mogle biti spriječene: Prijedor ponovo pod vodom, a milioni ponovo u magli (FOTO, VIDEO) first appeared on Gerila.info.

BANJALUKA – Rezultati nedavno održanih lokalnih izbori u BiH ne daju nadu da će doći do promjena u načinu rada lokalnih vlasti u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini, Istočnom Sarajevu te Pelagićevu, jer će tim lokalnim zajednicama i dalje upravljati novi/stari (grado)načelnici.

Preliminarni rezultati Centralne izborne komisije BiH su pokazali da su aktuelni (grado)načelnici u ovim lokalnim zajednicama pobijedili svoje protivkandidate sa velikom razlikom u broju glasova.

To ukazuje na to da većina birača podržava rad novih/starih vlasti, ali i da se situacija u ovim gradovima/opštinama neće značajnije promijeniti. Vlast su zadržali stari gradonačelnici koji će na krilima zadnjih uspjeha sigurno nastaviti da rade na isti način kao i do sada.

Stanivuković u pregovorima za većinu u Skupštini grada

Tako će u fotelji gradonačelnika Banjaluke i u naredne četiri godine biti Draško Stanivuković (PDP) sa 50.777 osvojenih glasova ili 49,65 odsto u odnosu na ostale protivkandidate. U odnosu na drugoplasiranog kandidata SNSD-a Nikolu Šobota (36.801 glasova), Stanivuković je imao prednost od 13.976 glasa.

Taj rezultat pokazuje da birače nisu obeshrabrili medijski natpisi koji su ukazivali da Stanivuković nije ispunio obećanja koja je dao na lokalnim izborima 2020. godine.

Bez obzira na to što je u Banjaluci u protekle četiri godine na dnevnom redu bilo i stranačko zapošljavanje i netransparentno trošenje novca, sumnjiva izmjena regulacionih planova, gradnja bez dozvola i na kraju „simbioza“ sa dojučerašnjim ljutim protivnicima iz SNSD-a.

Pošto je u Banjaluci sastav lokalne vlasti ostao manje više isti, odnosno Stanivuković gradonačelnik i SNSD sa većinom odbornika u lokalnom parlamentu, za pretpostaviti je da će situacija u gradu na Vrbasu ostati manje više ista kao i prethodne četiri godine. Posljednje izjave gradonačelnika Stanivukovića pokazuju da je sve moguće i da nije imun na pregovore i dogovore. On je najavio da će pokušati napraviti skupštinsku većinu bez SNSD-a.

Rezultat takvih pregovora je uvijek politička trgovina, a tačna cijena će biti poznata u narednim danima i sedmicama.

Javor zadržao Prijedor

Iako nije došao na početku prethodnog mandata već nakon vanrednih izbora u Prijedoru Slobodan Javor (SNSD) nije imao problem da obnovi mandat sa 18.628 osvojenih glasova (64,47odsto). Taj broj glasova je za 8.367 veći u odnosu na njegovog protivkandidata Maju Dragojević Stojić iz SDS-Volja naroda (10.261).

Osvojeni broj glasova i velika prednost koju je imao u odnosu na protivkandidata pokazuju da birači nisu imali ništa protiv Javorovih poteza u prethodnom mandatu.

Tekstovi koje je objavio portal CAPITAL su ukazivali na to da je i ova lokalna zajednica imala slične boljke kao i ostale, bez obzira koja politička opcija je na vlasti.

Naime, ukazivali smo na upitno trošenje javnog novca za infrastrukturna ulaganja i promociju, sumnjivu zamjenu zemljišta te sporna imenovanja u javnoj upravi.

Pošto je i ovom gradu voljom birača odlučeno da novi/stari gradonačelnik Javor ostaje u Gradskoj upravi Prijedor, u kombinaciji sa Skupštinom grada u kojoj će njegova partija imati 11 od 31 odbornika, za očekivati je da se prakse lokalne vlasti u ovom gradu neće promijeniti.

Petrović opet obećao da će služiti građanima

Birači su novim mandatom nagradili i novog starog gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića, koji je osvojio 27.216 glasova ili 48,92 odsto. On je ostvario prednost od 5.223 glasova u odnosu na drugoplasiranog kandidata iz reda SNSD Mikajla Lazića koji je osvojio 21.993.

Većina birača Bijeljine je ponovo poklonila povjerenje Petroviću bez obzira na to što ni on nije u potpunosti ispunio sva data obećanja, između ostalog i to da neće praviti podjele među ljudima i da će raditi u interesu svih građana.

Naime u Gradskoj upravi Bijeljina u pretekle četiri godine bilo je neplanskog zapošljavanja radnika, ali i nenamjenskog trošenja novca iz gradske kase.

Po svemu sudeći, malo je vjerovatno da će doći do promjene u načinu rada vlasti u ovoj lokalnoj zajednici, s obzirom na poruke koje stižu od Petrovića. Njegove izjave nakon pobjede na lokalnim izborima 2020. i 2024. godine su gotovo identične.

“Ovo je pobjeda naroda Bijeljine, a i moja”, poručio je Petrović nakon objave rezultata 2020. godine.

Nakon pobjede na proteklim lokalnim izborima Petrović je u objavi na društvenim mrežama uputio sličnu poruku kao i 2020. godine.

“Ovo je još jedna velika narodna pobjeda, pokazali smo da smo slobodni ljudi i nepotkupljivi i zato je volja naroda pobijedila! Svim ljudima koji su mi ponovo poklonili povjerenje se od srca zahvaljujem, hvala i onima koji to nisu uradili, u narednom periodu naš zadatak će biti da dopremo do svakog čovjeka.

U narednom periodu očekuje nas mnogo posla, idemo dalje zajedno još jače, bolje i požrtvovanije!”, navedeno je u Petrovićevoj objavi.

Ćosić bez problema do novog mandata

Ako je suditi prema izbrojanim glasovima ni birači u Istočnom Sarajevu se nisu dvoumili kome će pokloniti povjerenje na proteklim lokalnim izborima. Još jedan mandat gradonačelnika je obezbijedio Ljubiša Ćosić sa 22.991 glasova ili 66,9 odsto. Ćosićeva prednost u odnosu drugoplasiranog nezavisnog kandidata je duplo veća (9.913 osvojenih glasova).

Gore navedene brojke pokazuju da na volju birača nisu uticali negativni primjeri koji su dolazili iz ove lokalne zajednice.

Obzirom na to da izbori nisu donijeli korjenite promjene u ovom gradu, za očekivati je da će lokalna vlast funkcionisati na isti način kao i u prethodne četiri godine, uz još puno obećanja političara. Jedno od njih je Ćosić objavio nakon izbora na društvenim mrežama.

„Izbori prošlost i završeni. Idemo dalje da radimo i izgradimo naš grad, da popravimo mnoge greške i još bolje činimo ono što je do sada dobro bilo. Ima grešaka ličnih za popraviti. Hvala vam dragi sugrađani i prijatelji na povjerenju, dugo sam među vama, ali obećavam da ću popraviti gdje sam griješio“, navedeno je u Ćosićevoj objavi.

I u Pelagićevu sve po starom

Novi mandat dobio je i dosadašnji načelnik opštine Pelagićevo Slavko Tešić (SNSD) sa 996 osvojenih glasova (51,22 odsto). Tešić je imao 284 glasova više od svog protivkandidata Sime Stakića iz SP (712).

Kako smo otkrili i u ovoj malo lokalnoj zajednici bilo je nenamjenskog trošenja novca i prebacivanja krivice na druge, ali to nije uticalo previše na ponašanje birača, koji su ponovo poklonili povjerenje Tešiću.

S obzirom na to da je na čelu opštine ostao isti načelnik za pretpostaviti je da on neće puno promijeniti svoju praksu i da će nastaviti sa istim načinom rada.

(Capital.ba)

The post NOVI/STARI (GRADO)NAČELNICI U BANJALUCI, BIJELJINI, PRIJEDORU, ISTOČNOM SARAJEVU, PELAGIĆEVU: Povjerenje istim ljudima first appeared on Gerila.info.

PRIJEDOR – Promjena gradonačelnika, upitno trošenje javnog novca za infrastrukturna ulaganja i promociju, sumnjiva zamjena zemljišta te sporna imenovanja u javnoj upravi, obilježili su aktuelni saziv vlasti u ovoj lokalnoj zajednici.

Kao malo koji drugi grad u RS, Prijedor je u još aktuelnom mandatu imao dva gradonačelnika.

Jedan saziv, dva gradonačelnika

Naime, prvobitno izabrani prvi čovjek ovog grada Dalibor Pavlović, kadar SNSD je u prvoj godini mandata dao ostavku nakon što su se u javnosti pojavile fotografije na kojima konzumira tablete, kao i one na kojima se nalazi u kompromitujućim pozama u toaletu.

Nakon toga su organizovani prijevremeni izbori u Prijedoru na kojima je izabran njegov stranački kolega Slobodan Javor.

Prema procjenama održavanje ovih izbora koštalo je više od 235.000 maraka, što znači da su građani Republike Srpske Pavlovićeve skandalozne fotografije platili oko četvrtinu miliona KM.

Tri funkcije za Milješića

Novoizabrani gradonačelnik Slobodan Javor ostao je na toj poziciji do kraja mandata, nije ima skandaloznih fotografija, ali u najmanju ruku spornih poteza mu nije nedostajalo.

Novi gradonačelnik je sa Skupštinom grada Prijedora „zaslužan“ za sporno imenovanje vršioca dužnosti načelnika Odjeljenja za kulturu, međunarodnu saradnju, sport i nevladine organizacije u tom gradu Aleksandra Milješić.

U momentu imenovanja na tu poziciju Milješić je bio i direktor Srednjoškolskog centra te odbornik u Skupštini grada Prijedora, što znači da je obavljao nekoliko nespojivih funkcija.

Milješić u tome nije vidio ništa sporno, jer je tvrdio da načelničku poziciju nije preuzeo te da čeka da se riješi njegov status na drugim funkcijama.

Međutim, na internet stranici Gradske uprave Prijedor njegove aktivnosti su se predstavljale kao aktivnosti v.d. načelnika odjeljenja.

Nakon što je CAPITAL objavio ovu informaciju republička upravna inspekcija je kontrolisala situaciju u Gradskoj upravi Prijedor, koja je naložila Javoru da ispravi nepravilnosti vezane za njegovo imenovanje na mjesto načelnika. Utvrdili su da su nespojive funkcije odbornika i načelnika odjeljenja.

Milješić je nakon toga vratio mandat odbornika i zadržao funkciju načelnika odjeljenja koju i danas obavlja.

Grad dva puta mijenja zemlju za vrtić

Osim spornih imenovanja tokom mandat gradonačelnika Javora bilo je i spornog trošenja javnog novca za razne namjene te zamjene zemljišta.

Jedna od tih zamjena se odnosi na izgradnju vrtića u koji će biti uloženi milioni KM, a koji još nije završen.

Naime, kamen temeljac za izgradnju objekta je položen 2022. godine, a izvođač radova firma „Nekretnine MNL“ iz ovog grada izabrana je tek sredinom prošle godine na tenderu vrijednom 3,15 miliona maraka. Izvođač radova je uveden u posao u avgustu prošle godine, a rok za završetak posla je 18 mjeseci.

Interesantno je da se vrtić gradi na placu koji je Grad Prijedor ranije prepustio upravo „Nekretninama MNL“ za manji plac i novčanu naknadu, a sve u momentu kada je objelodanjena informacija da će se graditi vrtić.

Tek što se preduzeće uknjižilo kao vlasnik te zemlje, ponovo podnose zahtjev za zamjenu zemljišta. Ovoga puta zemljište za vrtić mijenjaju za parcele ukupne površine od 1.357 kvadrata.

Zbog nesvakidašnje trampe tužilaštvo u ovom gradu je otvorilo predmet po krivičnoj prijavi PDP-a.

Javor je inače odmah po podnošenju prijave negirao optužbe i naveo da je sve urađeno u skladu sa zakonom i procedurama.

Nisu sporna samo ulaganja u infrastrukturu.

Naime, gradska vlast u Prijedoru je lani izdvojila 100.000 za medijsku promociju svog rada na malim ekranima konkurentskih medija, iako je osnivač i većinski finansijer „Kozarskog Vjesnika”.

Ta medijska kuća ima svoj radio, televiziju i časopis koji izlazi jednom sedmično i oko 80 odsto prihoda im dolazi iz budžeta grada Prijedora, dok preostali dio moraju da obezbijede sami na tržištu. Iako su većinski vlasnici ovog medija to nije spriječilo gradsku vlast da na tenderu potraži drugu TV kuću koja će biti zadužena za snimanje priloga sa terena o aktivnostima Gradske uprave te o životu i aktivnostima građana koji žive i rade u Prijedoru.

(CAPITAL.BA)

The post PRIJEDOR: Pavlovićeva afera i Javorova zamjena zemljišta obilježili mandat first appeared on Gerila.info.

Šta god da se dešavalo na republičkom nivou i kakve god se vladajuće koalicije formirale na nivou BiH, jedna stvar uvijek je bila sigurna – DNS pobjeđuje na izborima u Prijedoru. Tako je bilo na lokalnim izborima 2004, 2008. i 2012. godine, kada je tadašnji lider te partije Marko Pavić postajao načelnik, odnosno gradonačelnik Prijedora, a nastavilo se i na izborima 2016, kad je Pavića u gradonačelničkoj fotelji zamijenio Milenko Đaković. A onda su se DNS-u dogodili “mangupi”.

Otvoreno koketiranje s opozicijom “mlade garde” DNS-a, koju je pred opšte izbore 2018. godine predvodio bankar Milan Radović, prvo je doveo do sloma “najdugovječnije koalicije na Balkanu”, kako je Milorad Dodik ranije često nazivao saradnju SNSD-a s DNS-om, a zatim i do odlaska u političku penziju vremešnog Marka Pavića, koji je od Prijedora za dvije decenije napravio bastion DNS-a i grad u kome se izborni pobjednici znaju prije izbora.

Obračun Dodika s DNS-om, koga je nakon Pavića preuzeo Nenad Nešić, doveo je do skoro potpune političke marginalizacije te nekad uticajne stranke, a zatim i do onoga što je ranije izgledalo nezamislivo, da DNS izgubi vlast u Prijedoru.

Od politički učmale sredine, u kojoj je pobjednik poznat prije izbora, Prijedor je u posljednje četiri godine postala lokalna zajednica u kojoj se vodi žestoka borba između vlasti i opozicije, a na prošlim lokalnim izborima pobjedu u trci za gradonačelnika odnio je kandidat SNSD-a Dalibor Pavlović, za koga je glasalo 15.351 Prijedorčanin. Drugo mjesto pripalo je kandidatu DNS-a Dragutinu Rodiću, koji je osvojio 12.210 glasova. Međutim, da svoju kandidaturu za gradonačelnika tada nije podnijela i Maja Dragojević Stojić iz SDS-a, za koju je glasalo 6.446 birača, DNS bi prije četiri godine ponovo osvojio gradonačelničku funkciju u Prijedoru.

“Odvlačenje” glasova Rodiću, čime je SNSD-ovom kandidatu pobjeda doslovno poklonjena, dovelo je tada do razmjene žestokih optužbi između Nenada Nešića, koji je u to vrijeme glumio opozicionara, sa čelnicima SDS-a, posebno Majom Dragojević Stojić, ali i sa tadašnjom perjanicom PDP-a Jelenom Trivić, koja je otvoreno stala na stranu SDS-ove ljekarke.

Kako bilo, SNSD je 2020. dobio gradonačelnika Prijedora nakon dugogodišnje vladavine DNS-a tim gradom, a onda, samo godinu dana kasnije, rijetko viđeni skandal postao je top tema ne samo u Prijedoru i Republici Srpskoj, već i u cijeloj regiji. Naime, u javnost su isplivale šokantne fotografije novopečenog gradonačelnika Dalibora Pavlovića na kojima, najblaže rečeno, ne djeluje kao da je pri sebi, a navodno ih je, kako je objavljivano u medijima, slao nekoj ženi. Ne svojoj, naravno.

Fotografije nagog i polunagog Pavlovića, kako leži pored WC šolje s ustima punim raznih tableta izazvale su šok u javnosti, a nesrećni gradonačelnik ubrzo je podnio ostavku. Da bi cijeli slučaj postao još bizarniji, pobrinuo se opet Pavlović, koji je javno tvrdio kako je “pao pod uticaj crne magije”!?

Iako nisu bile rijetke ocjene kako je navedeni skandal nanio nepopravljivu štetu SNSD-u u Prijedoru, te da na prijevremenim izborima za novog gradonačelnika u decembru 2021. ta stranka teško može očekivati trijumf, ipak se pokazalo da je Prijedorčanima DNS toliko dozlogrdio da im čak ni Pavlović “pod crnom magijom” nije predstavljao preveliku prepreku da svoje povjerenje većinski ponovo daju SNSD-ovom kandidatu, Slobodanu Javoru.

Potpuna propast DNS-a u svom nekadašnjem bastionu najbolje se oslikava time što na predstojećim izborima, za mjesec dana, ta stranka neće ni imati kandidata za gradonačelnika, pa će se izborni duel voditi između kandidata SNSD, aktuelnog gradonačelnika Slobodana Javora, te kandidata SDS, Maje Dragojević Stojić, koja uživa podršku ostalih opozicionih stranaka.

Ko je, prema njenom mišljenju, favorit za pobjedu na izborima za gradonačelnika Prijedora, pitali smo političku analitičarku Tanju Topić. Ona smatra da za razliku od nekih ranijih izbornih ciklusa, ovog puta ne postoji izraziti favorit.

“Politička slika Prijedora drastično je izmijenjena odlaskom Marka Pavića, neprikosnovenog vladara ovog grada. Monolitnost njegove partije i kontrole svake pore društva zamijenjena je nekim novim političkim klincima”, kaže Topićeva za Gerilu.

Teško je, prema njenim riječima, praviti procjene ko će pobijediti u Prijedoru, ali je svakako zanimljivo podsjetiti se nekih velikih obećanja u predizbornim utrkama ranije, kao, recimo, obećanje stanovnicima Omarske da će postati opština.

“Da li će se građani sjetiti izbornih prevara, afera, da li će kazniti politike zbog ugrožavanja životne sredine otvaranjem rudnika u Bistrici, ili će pobijediti kratka pamet, bojim se da je iskustvo na strani ovog drugog”, smatra ona.

Što se tiče izbora opozicije da za gradonačelnika Prijedora podrži SDS-ovu Maju Dragojević Stojić, Topićeva ocjenjuje da se radi o kvalitetnom kandidatu.

“Svakako je Maja Dragojević Stojić dobra kandidatkinja, obrazovana, pametna mlada žena. Pitanje je da li je to u ovakvim devastiranim i patrijarhalnim društvima prednost ili mana. Ono što se svakako ne može zanemariti jeste i činjenica da dolazi iz stranke koja u ovoj sredini nosi teško breme prošlosti”, zaključuje Topićeva.

Inače, Gerila je ranije pisala i o političkoj situaciji u Gradišci, Bijeljini, Trebinju, Zvorniku, Kozarskoj Dubici i Palama, a slijede pregledi i u drugim opštinama pred lokalne izbore u oktobru. Takođe, analizirali smo i opštine u kojima SNSD izbornu bitku bije sa koalicionim partnerima.

Lokalni izbori u BiH zakazani su za 6. oktobar.

Gerila.info

The post Izbori u Prijedoru: Od bastiona DNS-a do grada bez izrazitog izbornog favorita first appeared on Gerila.info.

Problem je, između ostalog, što su se radovi na ovom kopu počeli dešavati mnogo prije izdavanja ekološke dozvole.

“Tražili smo da sud naloži preduzeću da stanje životne sredine vrati u prethodno, odnosno prije njihovih radova i djelatnosti”, kaže Dragana Stanković, advokatica koju su mještani Bistrice angažovali na ovom slučaju.

“Grad Prijedor i Republika Srpska nisu ništa uradili da zaštite mještane i to je razlog zbog kojih su i oni obuhvaćeni tužbom a bili su upoznati sa svim radnjama koje preduzima Drvo-Export”, istakla je Stanković.

“Ekološka dozvola nije izdata, iako ih je resorno ministarstvo prethodno obavezalo da pokrenu postupak njenog izdavanja. Ekološkom dozvolom se propisuju mjere zaštite životne sredine i način kako će se zaštiti građani”, naglašeno je na današnjoj konferenciji za medije koja je održana u Centru za životnu sredinu u Banjaluci.

Ona je istakla da je podnesena parnična tužba Osnovnom sudu u Prijedoru u kojoj je, između ostalog, zatražena zabrana obavljanja bilo kakvih aktivnosti i radova teslićkom preduzeću “Drvo-export”, jer ne posjeduje ekološku dozvolu.

“Radi se o pravu poštovanja doma i mirnog života, na zaštitu zdravlja, mirnu životnu sredinu, pravu na ljudsko dostojanstvo i mirno uživanje imovine. Tužbom je zatraženo da se mještanima nadoknadi nematerijalna šteta nastala kršenjem ovih prava”, dodala je Stanković.

Posebno je sporno, kako ističe, što je zbog prethodnih radova životna sredina na toj lokaciji izmjenjena i narušena, a nije utvrđeno prethodno stanje životne sredine, što je uvijek uslov kod dobijanja ekološke dozvole.

Iako su mještani Bistrice podnosili krivične prijave izazvanih radovima “Drvo-Exporta”, odgovor od nadležnih organa nikad nisu dobili.

“U prijavi dostavljenoj Okružnom javnom tužilaštvu u Prijedoru je tačno objašnjeno kako je došlo do zagađenja rijeke Crljeneče 3. oktobra 2023. godine. Trebalo je da se izvrši uviđaj na licu mjesta i analiza vode iz rijeke, kao i da se saslušaju mještani. Iako je proteklo više od tri mjeseca od prijave nije urađeno ništa od toga. Zakonom je propisano da se istraga uradi što prije, a u ovom slučaju to nije urađeno”, rekla je Stankovićeva.

Iako su Bistričani protestovali u više navrata i alarmirali javnost, reakcija nadležnih organa do sada nije bilo.

“Inspekcije su dolazile i odlazile. Mi smo shvatili da nije u pitanju samovolja pojedinca već je problem kompletan ustavno – pravni poredak. Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor obećao je podršku ali nam je vrlo brzo okrenuo leđa. Građani imaju utisak da su odbačeni. Sad smo u situaciji da naše porodice spakujemo i odemo u inostranstvo”, rekao je Zoran Ninić, mještanin MZ Bistrica.

On je rekao da će, ako treba, ići i do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

“Imali smo indirektan pritisak od ministra (bezbjednosti u Savjetu ministara BiH) Nenada Nešića, sa kojim sam lično imao sastanak u Banjaluci gdje je tražio da se povučemo i da mi to ne možemo zabraniti. Šta ima ministar bezbjednosti sa eksploatacijom uglja?”, upitao je Ninić.

Podsjećamo, upravo je GERILA Nešića pitala da li je vršio pritisak na mještane Bistrice, ali je on to negirao i čak pitao “gdje se nalazi Bistrica”.

Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, kaže da je prema njihovim saznajima situacija u Bistrici prvi slučaj u BiH u kojem je grupa građana ugrožena zbog dodjele koncesije.

“Radi se konkretno o nezakonitoj realizaciji koncesije. Iz tog razloga ovaj slučaj ima kapaciteta da se riješi”, zaključio je on.

Podsjećamo, upravo je redakcija Gerila nedavno objavila kratki film o dešavanjima oko rudnika lignita u Bistrici.

GERILA

The post Tužbe mještana Bistrice protiv Grada Prijedora, Republike Srpske i “Drvo-Exporta” zbog rudnika lignita first appeared on Gerila.info.

U Bukovoj Kosi, prijedorskom selu, čekaju da i u njihovo selo dođu mašine za kopanje uglja lignita. Za razliku od Bistrice u Bukovoj Kosi kopanje još nije počelo ali se mještani plaše istog scenarija. I oni su ko i mještani Bistrice upozoravali na kršenje propisa prilikom uvođenja investitora u posao ali uzalud. U Vladi Republike Srpske nisu naišli na razumjevanje.

Inače, ugalj iz Bistrice, a tako će biti i sa Bukovom kosom, odvozi se u Srbiju, a u posao su uključene kompanije koje se dovode u vezu sa Milanom Radojičićem i Zvonkom Veselinovićem, licima koji su blisku vlastima u Srbiji i predsjedniku Srbije i Aleksandru Vučiću.

Za Gerila info na pitanja o poslu u Bukovoj Kosi i Bistrici nisu odgovorili iz kabineta Milorada Dodika, Aleksandra Vučića, gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora, kompanije koja je investitor… Razgovor za film je obećao ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić ali do tog razgovora ipak nije došlo. Pogledajte film o borbi i strahovima mještana ovog prijedorskog sela ali i o tišini iz institucija.

The post Film “Posljednja žetva u Bukovoj Kosi”: Da li je selo prodato zbog viših interesa? (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Odluku Vlade je pozdravio i predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Dragoslav Kabić, a danas je i održana sjednica Upravnog odbora ovog preduzeća, dok je za 16. septembra zakazana Skupština akcionara.

Podsjećamo, na vanrednoj sjednici Skupštine akcionara u Prijedoru održanoj 10.avgusta odlučeno je da će Rudnik željezne rude “Ljubija” kod Prijedora ići će u dokapitalizaciju i promjenu vlasništva, a odluka o dokapitalizaciji donesena je jednoglasno. Kupac dionica Vlade je trebala postati investitorska grupa “American-Canadian SE-GDEC CORP”, za koje se spekuliše da su u vezi sa Eugenijem Zotovim koji je i ranije sa svojom “Israeli Investment grupacijom” već ranije pokušao da kupi dio dionica “Ljubije”. Prodaju dionica je, kako su pisali pojedini mediji, dogovorio sprski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na sastanku sa ministrom finansija Avigdorom Libermanom prilikom posjete Izraelu.

Zanimljivo, opozicioni političari su upravo za sutra zakazali veliki protest “Odbrana Ljubije” na Malom gradskom trgu u Prijedoru. Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a i narodni poslanik, je najavila proteste a kao organizatore navela SDS, PDP i Listu za pravdu i red Nebojše Vukanovića.

Portal Gerila je ranije pisao o odluci Vlade da dokapitalizuje Ljubiju, a izvori iz Vlade RS su za naš portal su tada tvrdili da je ta odluka u suprotnosti sa Zakonom o privatizaciji.

Direktor „Ljubije“ Stanko Vujković je kazao nakon sjednice da je proces dokapitalizacije u skladu sa zakonom i da se emituje nominalna vrijednost preduzeća od 50.777.428 akcija, a dokapitalizator je dužan da taj iznos uplati na poseban račun RŽR-a.

Izvor iz Vlade RS: Prekršen je Zakon o privatizaciji, Odluka se može oboriti na sudu

Izvori Gerile iz Vlade RS kažu da uvođenje stranog investitora u Ljubiju u potpunosti nezakonito, te da će Republika Srpska imati velike posljedice nakon današnje odluke, kao ni da Vlada nije imala nijedno uporište da napravi tzv. listu preduzeća od strateškog značenja, a samim tim ni da skida ta preduzeća s liste.

Podsjećamo, Vlada RS je skinula Ljubiju sa liste strateških preduzeća, te je navedeno da je to neophodan uslov za prodaju akcija preduzeća.

„Član 6 Zakona o privatizaciji, ni u osnovnom tekstu ni u Izmjenama i dopunama ne ovlašćuje Vladu da sačini Odluku o utvrđivanju preduzeća od strateškog značaja. Vlada nema uporište, nema pravni osnov za donošenje ove Odluke, zato što ovaj Zakon, Član 6, stav 1, nabraja oblasti kojima posluju  preduzeća od strateškog značaja. Jedna od oblasti je rudarstvo. Prema tome, ne može ni staviti, ni izbaciti Ljubiju sa liste strateških preduzeća. Može samo da nabroji sva preduzeća koja postoje i da više nikada ne dira ta preduzeća, ali ipak, poenta je da nije ovlaštena da pravi ove liste“, napominje izvor Gerile.

The post ZAŠTITA IMOVINE OD JAVNOG INTERESA ILI NEŠTO DRUGO? Vlada odustala od dokapitalizacije Ljubije first appeared on Gerila.info.