Marko Perković koji hljeb zarađuje na najnižim ljudskim, divljim porivima, evocirajući uspomene na krvave ratove, klanja i protjerivanja ljudi održao je koncert u Širokom Brijegu. Prije toga pjevao je na dočeku hrvatskih rukometaša a prije toga okupio pola miliona istomišljenika na koncertu u Zagrebu. Kakve god probleme, poremećaje i porive imaju ljudi koji mogu uživati u njegovoj muzici oni neće biti otklonjeni ni nakon stotinu tekstova ali Bosna i Hercegovina ima problem ukoliko jos se desi promocija ustašstva na njenoj teritoriji. Bez obzira na bilo čiji muzički ukus.

Sam Perković u ovom konkretnom slučaju je nebitan. On radi ono što mu je dozvoljeno i od toga što radi živi odlično. Problem je je u tome što mu je to dozvoljeno. Perkovićev koncert dozvolila je policija Hercegovačko- Neretvanskog kantona.

Iz Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine i granične policije BiH nisu odgovorili na pitanje da li će Perkoviću, koji veliča zločine nad Srbima i promoviše nacizam a što je zakonom zabranjeno u BiH, biti dozvoljen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. S obzirom da je Perković održao prvi od dva koncerta u Širkom Brijegu jasno je da mu ulazak u zemlju nije zabranjen.

Bez odgovora su i iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-Neretvanske županije.

Milan Savanović poslanik Liste za pravdu i red kaže da naročito, u čitavoj priči oko spornih koncerata, zabrinjava tišina iz Republike Srpske odnosno predstavnika njenih institucija. U vrijeme dok je Perković pjevao u Pecari vrh vlasti Republike Srpske okupio se u dvorani Borik u Banjaluci obilježavajući novouspostavljeni praznik “Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave”.

“Dolazak Tomsona u Široki Brijeg nije pitanje muzičkog događaja, već pitanje društvene i političke poruke koja se šalje. U zemlji koja je prošla kroz težak i krvav rat, svaki javni nastup ličnosti čiji je identitet opterećen simbolikom i porukama mržnje mora biti tretiran s posebnom pažnjom i odgovornošću. Zabrinjava me činjenica da iz Republike Srpske gotovo da nije bilo institucionalne reakcije. Smatram da predstavnici vlasti imaju obavezu da jasno i nedvosmisleno štite dostojanstvo srpskog naroda i žrtava. Naša politika, odnosno politika Srba kao nebeskog naroda, mora biti politika dostojanstva, principijelnosti i jasnog stava. Ne možemo govoriti o „jedinstvu i pomirenju“ ako se prećutkuju događaji koji kod jednog naroda bude bolna istorijska sjećanja. Jedinstvo se ne gradi šutnjom pred provokacijama, nego međusobnim poštovanjem i iskrenim suočavanjem s prošlošću. Republika Srpska mora imati glas i taj glas ne smije izostati kada su u pitanju pitanja identiteta, istorijskog pamćenja i dostojanstva našeg napaćenog naroda“, kaže Savanović za Gerila info.

Izostanak reakcije zvaničnika Republike Srpske na Perkovićev koncert u BiH poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga objašnjava dobrim odnosima predstavnika vlasti Republike Srpske sa Hrvatskom. Bodiroga kaže da emocija Milorada Dodika prema Hrvatima datira još od prodaje jasenovačke građe i Pelješkog mosta.

“Sinoćni koncert Tompsona u Širokom Brijegu je nastavak veličanja ustaške ideologije. Biće zanimljivo vidjeti reakciju Mazalice i Dodika, jer je jedan u Narodnoj skupštini Republike Srpske rekao da je Zoran Milanovića veći Srbin od nas iz Srpske demokratske stranke, a drugi je ispijao piće na imanju Zorana Milanovića i veliki je prijatelj sa Draganom Čovićem. Veliki srpski pjesnik Jovan Dučić rekao je: „Hrvati su najhrabriji narod na svijetu ne zato što se ničega ne boje, nego zato što se ničega ne stide”. Za samo pola vijeka, Hrvatska je etnički očišćena od Srba. Posao koji je započela nacistička Nezavisna država Hrvatska u vrijeme Hitlera, kada je u konclogorima i jamama skončalo na stotine i stotine hiljada Srba, dovršen je pola vijeka kasnije, 1995. godine u takozvanoj akciji “Oluja”. Neke stvari se ne dešavaju slučajno i svako pozivanje na raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma može imati velike posledice po Republiku Srpsku i srpski narod“, napisao je na twiteru poslanik SDS-a u NSRS Ognjen Bodiroga.

Perković je zajedno sa organizatorima najavio održavanje još jednog koncerta za večeras. Zbog velike zainteresovanosti. Policija u Širokom Brijegu saopštila je da su javni skupovi prijavljeni po zakonu i pravilima koji važe za održavanje javnih skupova.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Za košulje spremni! One što se kopča na leđima! first appeared on Gerila.info.

Mostar je i ovaj put bio u fokusu, no za razliku od proteklih izbora koji su bili održani vanredno mimo regularnog datuma, ove godine su izbori održani kada i u ostalim gradovima.

Na čelu grada u protekle četiri godine bio je Mario Kordić (HDZ). Iako se u Mostaru gradonačelnik ne bira direktnim putem nego u Gradskom vijeću pa u principu svih 35 novoizabranih odbornika može postati gradonačelnik/ica, zahvaljujući dobrom rezultatu HDZ-a izgledno je da će Mostarci još četiri godine gledati Marija Kordića kao gradonačelnika koji je i pojedinačno osvojio veliki broj glasova. Kordić je osvojio 11.165 glasova od ukupno HDZ-ovih 16.664.

Uz potencijalnog gradonačelnika, HDZ će biti najjača stranka u novom sazivu Gradskog vijeća, a odmah iza njih je i SDA što će izvjesno biti nova-stara koalicija u Gradu na Neretvi.

Iako su izbori 2020. donijeli povratak demokratskih procesa, mnogi problemi, poput nelegalne gradnje, sporne solaromanije na brdima oko grada, netransparentnog trošenja sredstava i deponije Uborak, ostaju neriješeni.

Zadnji put kada su Mostarke i Mostarci ‘normalno’ izišli na lokalne izbore bilo je prije 16 godina.

Široki Brijeg i Čapljina imaju zajedničku podudarnost na ovim lokalnim izborima, a to je da su s mjesta gradonačelnika otišli ljudi koji su se na toj funkciji nalazili u više mandata. Naravno, kao i u ostalim mjestim njihove stranke su ostali na vlasti pa je tako Vidića u Čapljini zamijenila Iva Raguž, dok je Miru Kraljevića u Širokom Brijegu naslijedio Ivo Pavković. Njihovi nasljednici su mlađe stranačke snage, a ostaje za vidjeti kako će se nositi s problemima i izazovima kojih zasigurno ne manjka u oba grada.

Višemjesečna unutarstranačka previranja rezultirala su time da Miro Kraljević neće više biti kandidat za gradonačelnika Širokog Brijega, dok njegov stranački kolega iz Čapljine Smiljan Vidić odlazi na neslavniji način.

Uprkos visokom standardu života, Široki Brijeg i dalje nema funkcionalan pročistač otpadnih voda, a kanalizacija nije dovršena, iako su projekti pokrenuti još 2018. godine. Dugogodišnji gradonačelnik Miro Kraljević i predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić još ranije najavili su povlačenje nakon izbora 2024. godine, no iza sebe ostavljaju mnoga neispunjena obećanja. Revizorski izvještaji ukazali su na nepravilnosti u finansijskom poslovanju, posebno u upravljanju budžetskim sredstvima i javnim nabavkama.

HDZ će biti dominantna stranka i u Gradskom vijeću.

Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH, bilježi uspješan rast privatnog sektora i visoki standard života.

Dugogodišnji gradonačelnik odlazi s funkcije ostavljajući iza sebe mandat obilježen aferama i optužnicama. Tokom svoje vladavine, Vidić i njegov bliski saradnik optuženi su za zloupotrebu položaja i ovlaštenja.

Optužnica se odnosi na nezakonito sticanje imovinske koristi u periodu od 2011. do 2015. godine. Vidićev odlazak dolazi u trenutku kada je njegovo upravljanje gradom pod velikim upitnikom, dok lokalna zajednica čeka na epilog pravnih procesa protiv njega.

No, izbori za gradsko vijeće prema trenutnim rezultatima puno su zanimljiviji i pokazuju jedan novi trend. Prema trenutnom stanju stvari, HDZ u Čapljini gubi ne samo dominantnu većinu kakvu je imao, nego gubi i prostu većinu u Gradskom vijeću. U Vijeće ulaze, uz HDZ, takođe i Čapljina u srcu, SDA, Pokret HUM, HDZ 1990 te HRS i SDP. Teško je očekivati da će čapljinska opozicija biti ujedinjena, no prema još uvijek neslužbenim podacima zajedno imaju više

Višegodišnji gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić definitivno odlazi s te pozicije nakon ovih lokalnih izbora. Na čelu grada bio je više mandata.

Suprotno od čapljinskog i širokobriješkog primjera su Posušje i Livno. Opštinu Posušje i grad Livno u naredne četiri godine vodiće iste osobe, odnosno Ante Begić kao načelnik Posušja te Darko Čondrić kao gradonačelnik Livna.

Livno se u proteklom mandatu suočavalo s političkim previranjima, gdje je Gradsko vijeće ostalo bez rukovodstva na pola mandata, a mjesecima nije moglo formirati većinu. Opozicioni političari oštro kritikuju rad gradske uprave, ističući brojne propuste, uključujući nedonošenje Statuta Grada i nepravilnosti u javnim nabavkama, što je dovelo do lošeg upravljanja gradskom imovinom. Posebno su istaknuti problemi u školstvu i neriješeni infrastrukturni izazovi u lokalnim zajednicama poput Ljubunčića. Kancelarija za reviziju je u julu 2024. izvijestila o brojnim nepravilnostima, uključujući nerealizovanih 16 preporuka, čime je dodatno naglašeno loše upravljanje u gradskoj administraciji.

Grad Livno jedna je od onih sredina u Bosni i Hercegovini koja se može ‘pohvaliti’ složenom političkom situacijom. Da ne bude izuzetak ni ovaj put, Gradsko vijeće je na pola mandata ostalo bez većine.

Darko Čondrić je zabilježio porast glasova u odnosu na prethodne izbore, a ovaj put je u političkoj utakmici pobijedio Matu Vukadina iz HDZ 1990. Uprkos činjenici da imaju gradonačelnika, biće zanimljivo u odborničkim klupama. Prema rezultatima koje je SIP objavio razlika je samo u oko 300 glasova, pa će te dvije najjače stranke u Livnu biti skoro podjednake u Gradskom vijeću.

Za posuškog načelnika Begića ovi izbori su bili formalnost gdje je samo i službeno potvrdio svoj novi mandat budući da nije imao protivkandidata.

Nova vlast u Posušju, nakon pobjede 2020, suočila se s kritikama zbog neispunjenih obećanja, uključujući izgradnju vodovodne mreže, autobuske stanice i pročistača pitke vode. Opozicija posebno kritikuje fokus na fudbalski klub HŠK Posušje, dok ključni infrastrukturni projekti stagniraju, poput kanalizacije i nedostatka prostornog plana. Revizori su otkrili nepravilnosti u finansijskom poslovanju, uključujući loše upravljanje dugom i nepoštivanje zakona o javnim nabavkama. Načelnik Ante Begić pohvaljen je za dobar PR, ali se suočava s optužbama za nedostatak transparentnosti i neaktivnost na rješavanju gorućih problema.

Nova opštinska vlast u Posušju nakon pobjede na izborima 2020. godine obećavala je svašta.

Kao i ostalim hercegovačkim opštinama i gradovima, HDZ je prošao odlično. U Posušju su dobili 3.143 glasova, a slijede ih HDZ 1990 s 543, HSS s 460 te HSP BiH s 425 glasova.

(HERCEGOVINA.INFO)

The post ŽIVOT NAKON IZBORA U pet hercegovačkih gradova koje smo analizirali dogodile se samo kozmetičke promjene first appeared on Gerila.info.

ŠIROKI BRIJEG – Široki Brijeg, iako prema popisu iz 2013. godine ima tek oko 28.000 stanovnika, redovno se svrstava među deset najbogatijih gradova u Bosni i Hercegovini.

U ovom zapadnohercegovačkom gradu posluje šest privatnih kompanija koje ostvaruju godišnje prihode iznad 100 miliona KM, dok je čak 129 malih i srednjih poduzeća prošle godine ostvarilo više od milion KM prihoda. Privatni sektor u gradu je vrlo jak, što doprinosi visokom standardu života. Međutim, istovremeno se događa i situacija da se zbog toga većina stanovnika ne želi baviti politikom niti aktivno podizati glas zbog nedostataka koje primijete u javnim preduzećima i uslugama koje im ta preduzeća moraju pružati.

Odlaze stari

Miro Kraljević, dugogodišnji gradonačelnik, i Vinko Topić, predsjednik Gradskog vijeća, obavljaju te funkcije još od 2004. i 2012. godine, no čini se da njihova era dolazi kraju s Opštim izborima 2024. godine. Topić je najavio da se neće ponovno kandidovati, rekavši da je zadovoljan svojim radom, ali smatra kako je vrijeme za mlađe snage. Kraljević je takođe potvrdio da se neće kandidovati za još jedan mandat, ističući kako želi predahnuti, no planira ostati politički aktivan kao predsjednik gradskog odbora HDZ-a BiH.

U zadnjem sazivu gradskog vijeća, izabranom 2020. godine, 16 je HDZ-ovih odbornika moglo glasati za sve odluke, bez potrebe da za ruke mole opoziciju koju čine HDZ 1990 i HSP dr. Ante Starčević sa po četiri odbornika, te jedan nezavisni odbornik.

HDZ BiH je najavio kao svog kandidata za gradonačelnika Ivu Pavkovića, mladog ekonomista i zaposlenika Grada koji je dosada radio na EU projektima i saradnji s međunarodnim organizacijama. Njegov glavni suparnik biće Žarko Lasić ispred HDZ-a 1990, ratni veteran i menadžer u privatnom sektoru koji se dosad nije aktivno bavio politikom.

Pročistač zvan čežnja

Uprkos visokom standardu života, infrastrukturni problemi, poput izgradnje kanalizacije i pročistača otpadnih voda, već godinama muče grad, ali i one koji su na sebe preuzeli odgovornost za njegovu izgradnju. Projekt pročistača, pokrenut (po drugi put) još 2018. godine, trebao je biti dovršen do 2021, no do danas nije funkcionalan. Opozicija kritikuje gradsku vlast zbog brojnih obećanja koja nisu ispunjena, dok aktuelna vlast prebacuje odgovornost na probleme s nadzorom radova i saradnjom s višim nivoima vlasti.

Činjenica je da je projekat izrađen 2018. godine, a gradilište je predano izvođaču radova JVCA KTM-Brina d.o.o. iz Posušja 25. januara 2019, čime su službeno započeli radovi. Planirani rok za završetak projekta, koji je uključivao faze projektovanja, izgradnje i probnog rada, bio je 750 dana. Nadzor nad radovima povjeren je konzorcijumu koji čine Biogest International GmbH iz Dresdena i Louis Berger iz Francuske, uz saradnju s ILF Beretende Ing ZT GmbH iz Austrije. Vrijednost radova procijenjena je na 2.705.172,00 evra bez PDV-a, a finansiranje je predviđeno kroz kombinaciju kreditnih i bespovratnih sredstava. Prema informacijama na ploči postavljenoj na ulazu u gradilište, rok za dovršetak bio je 7. decembra 2021. godine.

No od dana početka radova prošlo je više od pet godina, a Široki funkcionalni pročistač i dalje nema. Više puta je u medijima gradonačelnik Kraljević obećavao završetak radova, no otpadne vode Širokobriježana i dalje idu u rijeke Lišticu i Ugrovaču.

Gradonačelnik Kraljević više puta je obećao dovršetak projekta, no do toga još nije došlo. Opozicija se često osvrće na obećanja koja su vlasti dale 2021. godine, kada je gradonačelnik naveo tačan datum završetka – Dan grada 2022. – što se nikad nije dogodilo.

Manjak vizije oko duvanske stanice

Duvanska stanica, nekada ključna ekonomska lokacija i žila kucavica ekonomije Širokog Brijega, sada je prostor na kojem se planira graditi srednja stručna škola, trg, kao i niz drugih projekata, no realizacija tog projekta takođe kasni. Slična situacija je i s gradskim stadionom Pecara, čija je obnova debelo zakasnila uprkos uloženim sredstvima i kreditima.

Premda je bilo obećanja o izgradnji nove srednje stručne škole i poslovnog centra s ribarnicom i podzemnom garažom, vlasti su odustale od tih planova. Trenutni planovi uključuju izgradnju dvorane za školu, zgrade županijskih institucija i možda Gradskog muzeja, no opozicija je skeptična u vezi sa realizacijom tih projekata, posebno zbog nejasnih vlasničkih odnosa vezanih uz zemljište Duvanske stanice.

Predsjednik Gradskog vijeća Topić napominje kako „grad još nije upisan u vlasništvo tog prostora duvanske stanice, imamo neke peripetije, županijski zakon o privatizaciji, po njemu još nisu izmirene sve obaveze, iako jesu i ne znam koji je razlog što se to ne upiše na grad i počne raditi”.

Zaključuje kako je lakše osigurati sredstva za gradnju nego složiti kompleksnu papirologiju.

Netransparentno upravljanje odvozom otpada

Finansijsko poslovanje grada takođe je pod lupom zbog revizorskih izvještaja koja ukazuju na nepravilnosti u upravljanju budžetskim sredstvima, kao i netransparentno subvencionisanje komunalnih usluga.

Federalni revizori proveli su detaljnu analizu rada gradske uprave za 2023. godinu te su finansijskim izvještajima dodijelili mišljenje s rezervom, dok je usklađenost s važećim zakonima ocijenjena negativno.

Posebnu pažnju revizora privukao je način na koji Široki Brijeg upravlja odvozom otpada. Prema Odluci o komunalnoj naknadi iz 2012. godine, Služba za prostorno uređenje izdaje rješenja, dok se naknada uplaćuje na račun Javne ustanove “Coming”. Međutim, revizija je otkrila da ta odluka nije u skladu sa Zakonom o riznici FBiH i Zakonom o komunalnim djelatnostima, što dovodi u pitanje tačnost prikaza neporeznih prihoda.

Odvoz otpada iz Širokog Brijega do Zenice obavlja privatna firma Gram-Trans, čiji je vlasnik Ferdo Galić prema portalu Companywall. Revizija je utvrdila da je firma angažovana bez javnog konkursa i uz to prima subvencije od grada. U izvještaju stoji:

“Subvencije javnim poduzećima iznose ukupno 2.303.809 KM, od čega se 1.325.304 KM odnosi na zbrinjavanje komunalnog otpada, 360.765 KM na subvencije dječjem vrtiću ‘Trnoružica’, 253.242 KM na zapošljavanje pripravnika, 125.800 KM na Radio Široki Brijeg, te manji iznosi na druge projekte.”

Cjelokupni iznos subvencija za zbrinjavanje otpada odnosi se na usluge koje pruža Gram-Trans. Revizija je utvrdila da nije provedena procedura odabira najpovoljnijeg ponuđača te da su usluge pružane bez formalnog ugovora, što je suprotno Zakonu o javnim nabavama.

Dobavljač je ispostavljao račune po jediničnoj cijeni od 1.696,50 KM, priloživši otpremnice za odvoz otpada na relaciji Široki Brijeg – Zenica, kao i račune za deponiranje otpada po cijeni od 60 KM po toni. Grad je prihvaćao te račune bez odgovarajuće dokumentacije o količini deponiranog otpada i bez detalja o cijeni plaćenoj pri deponiranju.

Za poređenje, Grad Ljubuški po ugovoru plaća samo 10 KM po toni deponiranog otpada JP “Regionalna deponija” Doboj. Revizori su izrazili sumnju u to da su u ovom slučaju ispunjena načela efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti.

Dodatne sumnje pobudio je izračun koji je iznio opozicioni odbornik Josip Pinjuh. On je izračunao da je za odvoz otpada plaćeno ukupno 1.325.304 KM, što je podijelio s iznosom po jednoj turi od 1.696,50 KM, čime je dobio 781 turu. Uzimajući u obzir 303 radna dana (isključujući nedjelje i praznike), dolazi do podatka da su dnevno prema Zenici išla 2,6 kamiona otpada.

Međutim, uzimajući u obzir da Široki Brijeg godišnje generiše oko 7.000 tona otpada, a nosivost kamiona je 25 tona, logika pokazuje da je opravdan broj od 280 tura. Postavlja se pitanje – gdje je nestala preostala 501 tura?

Infrastruktura popravljena, ali gdje su računi?

Ipak, neki projekti su uspješno dovršeni. Asfaltiranje lokalnih cesta i rekonstrukcija saobraćajnica u okolnim područjima olakšali su saobračaj i poboljšali povezanost grada sa susjednim zajednicama. Kružni tok u Lisama pokazao se dobrim rješenjem za smanjenje gužvi u industrijskoj zoni, dok proširenje lokalne ceste prema Mokrom doprinosi boljoj dostupnosti ruralnih područja.

No ni u izgradnji puteva nije sve idealno.

Rekonstrukcija saobraćajnice Trn-Belušine-Mokro, koja je ključna za smanjenje saobraćaja kroz Trn, završena je početkom ove godine i koštala je 1,2 miliona KM. U istom mandatu proširena je i asfaltirana lokalna cesta Dobrič – Grabova Draga – Bile (Misište). Kružni tok u Lisama se pokazao kao uspješno rješenje, jer više nema zastoja u toj industrijskoj zoni, za razliku od situacije na izlazu iz poslovne zone Knešpolje. Iako su sredstva za proširenje izlaza i treću saobraćajnu traku osigurana, radovi na izgradnji, čija je vrijednost procijenjena na 3 miliona KM, još nisu započeli.

Planirana izgradnja treće trake za teretne kamione i šlepere nikad nije realizovana, iako, prema opoziciji, Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH) ima na raspolaganju 3 miliona KM za taj projekat sa federalnog nivoa. Ta je tema postala predmet žustre rasprave na 36. sjednici Gradskog vijeća, gdje je odbornik HDZ-a 1990 Ivan Barać ponovno zatražio objašnjenje o sredstvima za Industrijsku zonu Knešpolje, napomenuvši kako odgovor na pitanje iz juna 2023. godine nikada nije dobio.

Gradonačelnik Miro Kraljević odgovorio je da su sredstva iskorištena za druge projekte, poput ceste Mokro – Belušine i Bile, odbacivši insinuacije o “zamračivanju” sredstava, ističući da su dokazi o utrošenom novcu vidljivi na terenu. Ipak, Barać je ponovio svoje pitanje o sredstvima za Knešpolje, kritikujući gradonačelnika zbog izbjegavanja odgovora. Novi kandidat za gradonačelnika, Ivo Pavković, izjavio je kako Grad nije primio sredstva od županije za taj projekat.

Barać je insistirao da su podaci objavljeni u Narodnim novinama ŽZH tačni te da je novac prebačen na županijski račun, ali nije proslijeđen Gradu Širokom Brijegu. Gradonačelnik Kraljević potvrdio je da je ŽZH dobila 7-8 miliona KM, ali je naglasio kako Grad nije dobio svoja sredstva, te da će upit biti upućen Vladi ŽZH radi pojašnjenja situacije.

Revizorski izvještaj dodatno je naglasio problem jer su neki ugovoreni radovi kasnili, a Grad nije naplatio ugovorne penale. Na primjer, za sanaciju ceste Dobrič – Bile izdvojeno je gotovo dva miliona KM, no radovi su kasnili 112 dana. Sličan problem nastao je i s rekonstrukcijom ceste Trn – Belušine – Mokro. Iako je ugovorom predviđena kazna od 1% ukupne vrijednosti za svaki dan kašnjenja, Grad nije aktivirao te zaštitne mjere i nije naplatio penale izvođaču.

Loše upravljanje sredstvima

Vlast se, uprkos povećanju budžeta, suočava s kritikama zbog lošeg upravljanja sredstvima, što je Gradu nanijelo direktnu štetu.

Revizorski izvještaji takođe su ukazali na brojne nepravilnosti u poslovanju gradske uprave. Transparentnost u raspodjeli sredstava za sport i kulturu, subvencije mjesnim zajednicama, kao i zapošljavanje novih radnika bez javnog konkursa, ocijenjeni su kao ključni problemi. Na primjer, isplate subvencija za zbrinjavanje otpada bile su bez zaključenog ugovora, što nije u skladu sa zakonom o javnim nabavama.

Revizori su utvrdili da je gradonačelnik, bez javnih poziva i definisanih kriterijuma, podijelio oko 260.000 KM za sport i kulturu. Takođe, netransparentnim su ocijenjeni transferi od 435.673 KM za mjesne zajednice te oko 128.000 KM za neprofitne organizacije i udruženja. Raspodjela je vršena na temelju dostavljenih zahtjeva bez prethodno utvrđenih kriterijuma. Uz to, skoro 150.000 KM, namijenjenih subvencijama za podršku novoosnovanim subjektima male i srednje privrede, nisu utrošene za planirane namjene.

Revizija je otkrila brojne nepravilnosti, uključujući upitnu saradnju gradonačelnika s preduzećem TP “Lijanovići”.

Jedan od ključnih problema je valjanost ugovora o zakupu zemljišta iz 1993. godine, kojim je TP “Lijanovići” dobio 299.212 kvadratnih metara bez naknade uz obavezu zapošljavanja 50 radnika. Kasnije su “Lijanovići” ustupili ugovor Farmi koza “Muša”, a grad je 2021. godine preuzeo objekte izgrađene na zemljištu, uz obavezu isplate 770.000 KM.

Međutim, Grad nije uspio dokazati da je zakupac ispunio obavezu zapošljavanja, što je ključni uslov za isplatu. Ovaj slučaj dovodi u pitanje transparentnost i odgovornost u upravljanju gradskom imovinom, kao i zaštitu interesa lokalne zajednice.

Bitno da su građani zadovoljni

Jedan od pozitivnih projekata u gradu svakako je modernizacija vodovodne mreže i obnova školskih objekata u ruralnim područjima. Ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, poput izgradnje novih cesta i proširenja postojećih saobraćajnica, pomogla su poboljšanju kvalitete života stanovnika. Posebno je važno spomenuti digitalizaciju kina Borak, koje sada ponovno prikazuje filmove, uz status domaćina Mediteran Film Festivala, čime se doprinosi kulturnom životu grada.

Konačno, dok se gradske vlasti hvale povećanjem proračuna, revizorski izvještaji ukazuju na propuste u korištenju tih sredstava. Uprkos naporima da se poboljša infrastruktura i ekonomske prilike, problemi poput dugotrajnih kašnjenja projekata i nepravilnosti u javnim nabavkama ostaju izazov koji vlasti moraju hitno rješavati kako bi osigurale održiv razvoj grada.

(HERCEGOVINA.INFO)

The post ŠIROKI BRIJEG: Bogat grad u kojem se HDZ razbacuje javnim novcem first appeared on Gerila.info.

Slučajno ili namjerno 33 zaposlena u Odsjeku za poslove civilne zaštite i profesionalno teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice banjalučke Gradske uprave završila su istu srednju školu u malom vremenskom razmaku. Ono što je u svemu najzanimljivije jeste da se radi o privatnoj Srednjoj strukovnoj školi sa pravom javnosti u Širokom Brijegu. Dvadeset i tri zaposlena u ovom odsjeku tu školu završila su na isti dan 31. januara 2017. godine. Šest ih je ovu srednju školu u Širokom Brijegu završilo četiri dana ranije, 27. januara iste godine. Dvoje zaposlenih tu srednju školu je završilo u junu 2017. godine, jedan u aprilu 2017. godine, jedan u junu 2010. i jedan u oktobru 2013. godine. Odsjek za poslove civilne zaštite i profesionalno teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice banjalučke Gradske uprave broji 83 zaposlena radnika.

Podaci o stručnoj spremi i mjestu sticanja diplome zaposlenih u gradskoj upravi od nedavno su dostupni javnosti kada je na sajtu Grada Banjaluka postavljena “lična karta Gradske uprave”.

Gradonačelnik Draško Stanivuković je nedavno rekao da će biti preispitane sve diplome zaposlenih u Gradskoj upravi. On tvrdi da će grad učiniti sve kako sve ne bi završilo samo na evidentiranju i objavi na sajtu.

“To je ono što nikako ne smijemo dozvoliti. Krivične prijave za sve odgovorne moraju biti imperativ. Mi nemamo mogućnost da mi nekoga privodimo ili nešto slično, naravno ali krivične prijave ili disciplinske mjere da neko ne bude na nekom radnom mjestu, to će morati biti tako…”

GERILA info

The post Široki Brijeg popularna obrazovna destinacija zaposlenih u Gradskoj upravi Banjaluka first appeared on Gerila.info.

Žurnal je početkom 2019. godine objavio priču o kupovini diploma u BiH. Tada je novinarka Žurnala za samo 17 dana dobila diplomu srednje medicinske škole. Predaju diplome novinari Žurnala su uspjeli zabilježiti i na video snimku. Neposredno prije objave priče, dostavili su Tužilaštvu BiH sve informacije do kojih su došli novinari, kao i video snimak kupovine. Stečenu diplomu novinarka Žurnala predala je tužiocima.

Od tada su prošla 22 mjeseca. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 30. septembra ove godine donijelo je Naredbu o nesprovođenju istrage u ovom predmetu!

“Obavještavamo Vas da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine povodom Vaše krivične prijave dostavljene ovom Tužilaštvu, dana 30.9.2020. godine donijelo Naredbu o nesprovođenju istrage jer je u smislu odredbi člana 216. stav 3. i 4. ZKP BiH iz prijave i pratećih spisa, odnosno rezultata provedenih istražnih radnji očigledno da ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo”, naveo je u dopisu kažnjavani falsifikator i državni tužilac Oleg Čavka.

Snimak Žurnala, na kojem je pokazano na koji način je moguće steći diplomu u BiH, skrenuo je pažnju javnosti na ovaj unosni i široko rasprostranjeni kriminal. Priču su prenijeli mnogi mediji u Evropi i regionu, a reagovale su i neke evropske zemlje koje su počele pažljivije ispitivati porijeklo ovdašnjih diploma. Ipak, taj snimak, pa ni sva dokumentacija koju su prikupili novinari Žurnala, nisu bili dovoljni Tužilaštvu BiH. Utvrdili su da “ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo”.

Što se tiče prodavača diploma iz Žurnalove priče, Tužilaštvo BiH krivično gonjenje je prepustilo Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sankog kantona, naveo je Čavka.

U ŠIROKOM BRIJEGU NE PRODAJU DIPLOME

Takođe, Čavka je obavijestio redakciju Žurnala da neće pokrenuti ni istragu oko Centra za obrazovanje odraslih u Širokom Brijegu. Širokobriješke škole u vlasništvu HDZ-ovog preduzetnika Ivana Ševe ili njegove porodice pominjane su i u dokumentima SIPA-e koje je u novembru 2018. godine Tužilaštvo BiH odbacilo.

“Što se tiče prijavljenog Š.V. protiv kojeg je neposredno na zapisnik podnijela vaša novinarka Omerović Azra, izvršili smo više istražnih radnji iz kojih je proizašlo da je tvrdnja vaše novinarke netačna”, naveo je državni tužilac Oleg Čavka u obavještenju redakciji Žurnala o nesprovođenju istrage u predmetu diploma.

Radi se o vatrogascu iz Hrvatske, rođenom u Sisku. Posljednjeg dana avgusta 2018. godine u Širokom Brijegu mu je izdato svjedočanstvo da je uspješno završo Srednju strukovnu školu u Širokom Brijegu, smjer vatrogasac.

“Učenik je završni ispit polagao od 28.8.2018. godine, do 31.8.2018. godine”, piše u svjedočanstvu.

Međutim, učenik tih dana uopšte nije bio na teritoriji BiH. Kao redovni putnik u BiH je ušao tek 1. septembra u zoru, u 4 sata i 20 minuta, i to na sjeveru, na graničnim prelazu Kostajnica. Tek tada se uputio u Hercegovinu, odakle je, u 12 sati i 16 minuta izašao iz BiH preko Graničnog prelaza Osoje.

Bez obzira na sve, tužilac Čavka i dalje smatra da u tome nema ništa neobično i tvrdi da je ovaj učenik svakodnevno vrijedno putovao u školu iz Siska u Široki Brijeg.

“Naime, u periodu školovanja za zanimanje vatrogasca, Š.V. je više stotina puta evidentiran prilikom prelaska državne granice od strane Granične policije BiH, s obzirom da je utvrđeno da je u navedeno vrijeme gotovo svakodnevno putovao na relaciji iz Siska u Bosnu i Hercegovinu”, nastavio je tužilac Čavka.

Zbog toga, zaključuje Oleg Čavka, “što se tiče istražnih radnji u Srednjoj školi Centar za obrazovanje odraslih Široki Brijeg, te istražne radnje nisu ukazale na bilo kakve nezakonitosti”.

Na kraju svog dopisa, tužilac Čavka obavještava redakciju Žurnala da je ipak otvorena jedna istraga – o diplomi Osmana Mehemdagića.

“Vaša istraživačka priča, nakon formiranja predmeta je ovom Tužilaštvu značajno pomogla u smislu iniciranja istraživanja na evidentno brojne propuste u procesu školovanja na privatnim visokoškolskim ustanovama – više njih na području BiH, te je tim povodom istražna aktivnost dovela do sveobuhvatnih provjera validnosti diploma visokopozicioniranih službenika sigurnosnog sektora BiH, što je u konačnici dovelo zahvaljujući i Vašem istraživanju do donošenja Naredbe o provođenju istrage protiv Mehmedagić Osmana zbog krivotvorenja diploma”, naveo je državni tužilac Oleg Čavka.

Iz redakcije Žurnala ističu da im je drago ukoliko su zaista pomogli tužiocu Čavki da otvori neku istragu. Navode da njihovi novinari svakodnevnim radom dokazuju da rade isključivo u interesu javnosti, da su nezavisni i profesionalni i da na njih ne mogu uticati nikakve političke niti interesne grupacije.

Ali, i dalje ostaje otvoreno pitanje za čije interese radi Tužilaštvo BiH, pitaju se iz Žurnala. I ova posljednja sramna odluka, pored niza drugih, pokazuje da postoji “osnov sumnje” u nezavisnost i profesionalnost Tužilaštva BiH, zaključuje se na kraju.

The post Kupovina diploma: Tužilaštvo BiH smatra da nije počinjeno krivično djelo i odustaje od istrage first appeared on Gerila.info.