Kada je u oktobru 2025. prvi put došao u Banjaluku, izraelski pisac Ido Netanjahu zahvalio je domaćinima što su ga ugostili u „njihovoj državi“ i „gradu Novom Sadu“. Prevodilac je grešku prećutao, a program je nastavljen.

Netanjahu je tokom prvog boravka u Banjaluci posjetio Osnovnu školu „Ivo Andrić“, razgovarao sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem i ministrom unutrašnjih poslova Željkom Budimirom, a potom je predstavio roman „Itamar K.“ u Banskom dvoru. Primio ga je i Milorad Dodik u Palati Republike, iako mu je nekoliko mjeseci ranije prestao mandat predsjednika RS, nakon pravosnažne presude Suda BiH. Uprkos tome, Dodik je gosta primio u instituciji predsjednika.

Inače, roman „Itamar K.“ satira je o izraelskoj ljevici, kulturnoj sceni i medijima. U javnim nastupima optuživao je izraelski Vrhovni sud, državno tužilaštvo i birokratiju da pokušavaju ograničiti ili ukloniti njegovog brata sa vlasti. Sličan rječnik koristi i Dodik kada tvrdi da se sudskim postupcima pokušava postići ono što njegovi protivnici nisu uspjeli na izborima.

Nakon sastanka sa Dodikom Ido Netanjahu je posjetio Donju Gradinu sa ministrom prosvjete i kulture Borivojem Golubovićem i Markom Romićem iz Službe predsjednika RS. Govorio je o stradanju Srba, Jevreja i Roma i potrebi da se takvi zločini ne ponove.

U intervjuu RTRS-u otišao je korak dalje. Rekao je da se Izrael i Republika Srpska suočavaju sa problemom „radikalnog islama“ i govorio o sunitskim i šiitskim snagama koje žele osvojiti svijet.

Ido Netanjahu je prije par dana ponovo došao u Banjaluku. Predstavio je knjigu „Jonijeva posljednja bitka: operacija spasavanja u Entebeu, 1976.“, posvećenu njegovom i Benjaminovom starijem bratu Jonatanu Netanjahuu, poginulom tokom operacije oslobađanja talaca u Ugandi.

Promocija je održana u Administrativnom centru Vlade RS, u organizaciji Centra za društveno-politička istraživanja Republike Srpske i Službenog glasnika. Prisustvovali su predsjednik RS Siniša Karan, Ana Trišić-Babić, ministri i drugi predstavnici vlasti.

Karan je narednog dana primio Netanjahua u Palati Republike. Sa njim je razgovarala i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, dok je Dodik ponovo objavio da ga je ugostio. U izjavama nakon susreta ponavljane su poruke o zajedničkom stradanju, odbrani identiteta i pravu naroda da postoji „na svome“.

U isto vrijeme u Banjaluci je najavljeno otvaranje organizacije predstavljene kao Privredna komora Izraela, na čelu sa biznismenom Amirom Grosom Kabirijem.

Dodikove veze sa Benjaminom Netanjahuom

Kontakti sa Izraelom nisu počeli dolaskom Ida Netanjahua. Dodik ih godinama razvija preko izraelskih političkih, poslovnih i lobističkih krugova. Jedan od prvih posrednika bio je njegov nekadašnji savjetnik Ari Livne, preko kojeg je uspostavio odnose sa Avigdorom Libermanom i drugim izraelskim zvaničnicima.

Dodik je još 2014. Benjaminu Netanjahuu poslao pismo podrške tokom rata u Gazi. U maju 2021. izraelski premijer mu je zahvalio zbog podrške Izraelu i isticanja izraelske zastave na Palati Republike. Poslije napada Hamasa u oktobru 2023. Palata je bila osvijetljena bojama izraelske zastave.

Dodik i Benjamin Netanjahu susreli su se u martu 2025. na konferenciji o antisemitizmu u Jerusalimu. Dodik je tada u intervjuu izraelskom JNS-u povukao paralelu između sebe i Netanjahua, tvrdeći da su obojica mete političkih i pravosudnih progona jer ih protivnici ne mogu pobijediti na izborima.

Novi sastanak održan je u januaru ove godine u kabinetu izraelskog premijera. Netanjahu je primio Anu Trišić-Babić i Milorada Dodika, kojeg su Izraelci označili kao bivšeg predsjednika RS. Zahvalio im je na podršci Izraelu i protivljenju antisemitizmu, uz opštu poruku o nastavku saradnje.

Dodik je tom prilikom rekao da je od izraelske strane tražio pomoć za vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj, uključujući vojsku, finansije, sudove i obavještajne strukture. Tvrdio je i da mu je Netanjahu poručio da RS i Izrael imaju iste neprijatelje. Inače, tih navoda nema u zvaničnom izraelskom saopštenju.

Što se posjete brata Benjamina Netanjahua Republici Srpskoj tiče, nema javnih dokaza da je Ido Netanjahu u Banjaluku dolazio po nalogu svog brata ili izraelske vlade. Ipak, Dodik od njegove posjete dobija ono što mu je potrebno, a to su fotografije sa članom porodice izraelskog premijera, prijeme u entitetskim institucijama i priliku da pokaže kako nije politički izolovan.

Gerila.info

The post Šta se krije iza posjeta Ida Netanjahua? first appeared on Gerila.info.

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci osam mjeseci nakon prijave pokušaja izborne krađe u Laktašima nije podiglo optužnicu. Na dan glasanja M.P. došla je na biračko mjesto u osnovnoj školi Mladen Stojanović da glasa da bi ustanovila da se kraj imena njenog supruga i kćerke nalaze “njihovi” potpisi iako oni tog dana nisu mogli da glasaju jer nisu bili u Bosni i Hercegovini. Slučaj je prijavljen policiji u Laktašima od strane posmatrača a policija je izvještaj proslijedila OJT Banjaluka.

“U vezi sa vašim upitom od 25. jula 2026. godine, koji se odnosi na status predmeta u kojima su oštećeni M., Č. i T. P., obavještavamo Vas, da je Okružno javno tužilaštvo Banja Luka, dana 10.12.2025godine, od strane PS Laktaši, zaprimilo izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama u vezi sa navodnim neregularnostima prilikom glasanja na biračkom mjestu u OŠ“ Mladen Stojanović „ u Laktašima. Navedeni predmet  nalazi se u radu i u fazi je provjere navoda i utvrđivanja svih činjenica podnesene prijave” , odgovorili su iz banjalučkog tužilaštva na pitanja Gerila info u vezi ovog slučaja.

Sanjin Ćetojević, koji je tog dana bio jedan od posmatrača na tom biračkom mjestu, priča za Gerila info kako je otkriven pokušaj izborne prevare odnosno pokušaja krađe identiteta na glasanju. Navodi da, nakon što je slučaj prijavio nadležnim institucijama, on i njegova porodica u Laktašima trpe pritiske.

“Brzom reakcijom mene kao posmatrača uvidjeli smo da se potpisi nalaze u rubrikama pored imena P.Č. i P.T., koji su u srodstvu M.P., odnosno radi se o njenom suprugu i kćerki. U tom momentu sam upitao gospodju da li možda nije bila sa njima na glasanju ranije u toku dana, na šta mi je gospodja odgovorila da su joj muž i kćerka u Francuskoj i da nikako nisu mogli biti na biračkom mjestu. Uvjeren da se radi o teškom krivičnom djelu obavijestio sam Mup i Okružno javno tužilastvo koje i pored svih očiglednih dokaza do dana današnjeg nije podiglo optužnicu. Ovim putem još jednom pozivam institucije da hitno okarakterišu ovaj slučaj kao krivično djelo i da odgovorni budu kažnjeni. Pored članova biračkog odbora, tražim od OJT da utvrdi nalogodavce i organizatore ovog krivičnog djela, a neki od njih se nalaze na kandidatskim listama SNSD za NSRS. Takodje skrenuo bih pažnju na pritisak koji trpimo moja porodica i ja, nakon što sam otkrio ovu izbornu prevaru. Sramotno je što se institucije ovog sistema koriste za pritisak na svjedoke,a ne za riješavanje najtežih krivičnih djela od kojih potiču sva ostala krivična djela ovog režima unazad 20 godina. U nadi da će nove tehnologije donijeti pravedniji izborni proces i slobodu institucijama Republike Srpske da rade po slovu zakona, a ne po nalogu partije i partijskih interesa kao što smo svjedoci u slucaju na Palama,“, kaže Ćetojević.

Prijevremeni predsjednički izbori koji su održani u decembru ponovljeni su zbog prijava više izbornih prevara širom Republike Srpske u korist kanddata SNSD-a. Na ponovljenim izborima u februaru ove godine za predsjednika Republike Srpske izabran je Siniša Karan, kandidat SNSD-a.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post OJT Banjaluka osam mjeseci bez odluke o pokušaju izborne krađe u Laktašima! first appeared on Gerila.info.

Odluka CIK-a donesena je nakon što su konstatovani rezultati i nakon ponavljanja izbora na 136 biračkih mjesta, u nedjelju 8 februara.

Prema tim rezultatima Siniša Karan je osvojio 224.384 glasa što je 50, 54 odsto izašlih na izbore.

Njegov najozbiljiniji protivkandidat Branko Blanuša iz SDS-a osvojio je 213. 513 glasova, odnosno 48, 09 odsto.

The post CIK potvrdio rezultate: Siniša Karan predsjednik Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Dodikov Karan pobijedio je Branka Blanušu nakon ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Karan je na kraju, kada se sve zbroji, osvojio 220 000 glasova dok je Branko Blanuša osvojio 211 000. Zanemariva razlika kada se u obzir uzmu resursi kojima su raspolagali jedni a kojima drugi jer izbori u Republici Srpskoj su sve samo ne utakmica u kojima su početne pozicije takmičara iste.

“Hvala vam što ste svi preko mene, preko moga malog imena odbranili ono što smo već nekoliko puta na ovakav način odbranili, odbranili naš suverenitet, suverinitet našeg srpskog naroda da sam odlučuje o sebi“, rekao je Siniša Karan u noći kada je dobio izbore.

Ono što je ostalo nedorečeno jeste šta novi predsjednik Republike Srpske misli o onih 211 000 koji su glasali protiv njega. Ako su ovi koji su glasali za njega branili srpski suverenitet šta su radili ovi drugi? Podrivali ga i radili protiv Republike Srpske? Zna i Karan zajedno sa svojim političkim vlasnikom Dodikom da su takve izjave nebulozne, da veze nemaju sa zdravim razumom ali da se primaju u onom dijelu stanovništva koji glasa za njih.

Karanovom logikom moglo bi se reći i da je 211 000 onih koji su glasali za Blanušu a protiv Karana glasalo za ozdravljenje Republike Srpske, glasalo za pokušaj njenog opstanka, borbu protiv kriminala i korupcije, za opstanak Srba u Bosni i Hercegovini. Ovi drugi bi, prema istoj logici, bili izdajnici koji su glasali za milionske gubitke, uništena preduzeća, otimanje rijeka, prirodnih bogatstava, za neslućene razmjere bogatstva pojedinaca, privatizovano pravosuđe i policiju, sistemsko i plansko uništavanje Republike Srpske….Šta je tek sa onih 800 000 koji nisu glasali (jasno je da u Republici Srpskoj ne može biti 1,2 miliona glasača. Popis iz 2013. godine pokazao je da na području RS ukupno živi 1,2 miliona ljudi a od tada je prošlo 13 godina i situacija može biti samo još gora)? Po čijim notama oni igraju? Šmita, Vestendorpa, Olbrajtove, sa čijih nosača aviona njima stižu poruke? Ili su ljudi jednostavno svjesni da pod ovakvim uslovima glasački listić vrijedi koliko i toaletni.

Srpski narod generalno ima problem da kada ga zajašu ne planiraju da sjašu. Ako je svugdje normalno da je vlast smjenjiva i promjenjiva kod Srba nije. Onaj ko uzjaše zarobi sve institucije, policiju, vojsku gdje je ima, medije, kriminalce, budžete pa čik ga obori na izborima. Godinama ojača i postane jači od države i naroda. Postane država i pravi novi narod po svojoj mjeri. Oni koji ne odgovaraju nestaju. Tu država nema budućnost ali to je najmanja briga. Njihovi potomci će sebi sa naslijeđenim milionima i milijaradama sebi lako naći novu kada za to dođe vrijeme.

Srpski narod ako ikada uspije da se oslobodi SNSD-a sa trabantima iz udbaške kuhinje oko njega, ali i Vučićevog SNS-a, treba da nauči da odmah veže jednu ruku onima koji dođu poslije. Pa makar bili najbolji. Jer Srbin kad bude izabran, makar na čelo mjesne zajednice, pomisli da je Bog.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Poraz SNSD-a i 200 000 izdajnika first appeared on Gerila.info.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a ima 201.387 glasova, a Siniša Karan, kandidat SNSD-a 195.686 glasova, odnosno Blanuša je trenutno u prednosti za 5.701 glas.

Od 136 biračkih mjesta na kojim se ponavljaju izbori, čak 121 biračko mjesto se nalazi u četiri lokalne zajednice, Zvornik, Doboj, Bratunac i Laktaši.

Riječ je o lokalnim zajednicama gdje SNSD ima jaku organizaciju i logističku prednost, a jedan od najjačih aduta sui m između ostalog i kontrola izbornih komisija i biračkih odbora, ali i neažurirani birački spiskovi, koji će, uprkos uočenim brojnim nepravilnostima, biti u upotrebi i na ponavljanju izbora.

Prema biračkim spiskovima u Zvorniku više od 69 osoba starije od 100 godina

Prema riječima Aleksandre Pandurević, članice Predsjedništva SDS, analizom je utvrđeno da se na biračkim spiskovima veliki broj ljudi koji su odavno napunili 100 godina, a prvenstveno tamo gdje su izbori poništeni.

“U Zvorniku imamo enorman broj – 69 ljudi ima preko 100 godina, devet ljudi ima 106 godina, a  69 ljudi, takođe, ima između 97 i 99 godina. Neko može imati 97 godina, ali imati 103 ili 106 godina- to su već rjeđi slučajevi i ne može se govoriti o tolikim brojkama kakve se nalaze na biračkim spiskovima”, izjavila je Pandurević za Gerilu.

Kako je rekla, veliki broj stogodišnjaka na biračkim spiskovima je pronađeno i u Bratuncu, a nešto manje u Laktašima. Prave informacije da li su oni stvarno i “glasali”, mogu se vidjeti u biračkim materijalima, odnosno u vrećama, koje su dostavljene Centralnoj izbornoj komisiji.

“Problem je u tome što su matične službe na lokalnom nivou, u Zvorniku, Bratuncu i drugim mjestima gdje smo pronašli veliki broj ovakvih slučajeva, neažurne i ne rade svoj posao. One bi, u slučajevima kada porodice nisu odjavile preminule, morale po službenoj dužnosti da pokrenu upravni postupak, upišu smrt u matične knjige i o tome obavijeste CIPS, a samim tim je obaviještena i Centralna izborna komisija”, napominje Pandurević.

Čavić: Praktično je nemoguć ovoliki broj stogodišnjaka

Demograf Aleksandar Čavić navodi da bez obzira na biračke spiskove, praktično je nemoguće da u Republici Srpskoj, posebno u nekim lokalnim zajednicama, ima toliki broj osoba koje su napunile 100 i više godina.

“Popis iz 2013. godine zabilježio je da je na području Zvornika bilo oko 330 osoba starijih od 85 godina. Proporcija stogodišnjaka u tom broju ne može biti veća od pet odsto, što znači da bi realan broj stogodišnjaka na području Zvornika bio najviše 5, generalno gledano to je jednocifren broj”, govori Čavić.

Radi ilustracije, izvršio je komparaciju sa popisnim podacima iz regiona, posebno iz Srbije, gdje je  2022.godine zabilježeno oko 6,5 miliona stanovnika, a broj stogodišnjaka je 194.

“U toj proporciji, ako bi smo posmatrali da Republika Srpska ima istu starosnu i polnu strukturu kao i populacija u Republici Srbiji, a to možemo i pretpostaviti, onda bi bilo realno da u cijeloj Republici Srpskoj imamo 30-ak stogodišnjaka, sasvim sigurno manje od 50 takvih osoba. Ako posmatramo područje Bratunca- na zadnjem popisu tamo je 80-ak osoba bilo starijih od 85 godina, što bi broj stogodišnjaka trebalo da svede ispod pet osoba”, dodaje Čavić.

Dodaje Čavić da manipulacije biračkim spiskovima nisu samo sa neprijavljivanjem smrtnih slučajeva, nego i sa državljanima BiH koji žive u inostranstvu, a poneki čak i denecijama borave van BiH.

“To dovodi u pitanje ne samo tačnost podataka, nego dovodi do toga da mi ozbiljno sumnjamo u pogledu manipulacije izbornim rezutatima iz razloga zato što jedan broj tih lica uopšte nisu boravila u BiH u proteklih 20 ili 30 godina ili koja su preminula, a nalaze se na biračkom spisku da je zabilježeno da su na nekim od prethodnim izborima učestvovali u tom procesu, odnosno navodno glasala. Takvu sumnju društvo sebi ne bi trebalo da dozvoli  i legitimitet izbornog procesa se ozbiljno dovodi u pitanje, a samim tim, pod upitnikom su i sve odluke javnih politika” zaključuje Čavić.

I dalje misterija ko je glasao u ime članova porodice Pupac

Upravo takva situacija se desila i članovima porodice Pupac iz Laktaša. Kada je Milka Pupac došla na biračko mjesto uočila je da je na biračkom spisku već bilo upisano da je glasala, kao i njeni suprug i kćerka, koji su u tom trenutku bili u Francuskoj.

“Lice M.P. iz Laktaša je prijavila da na glasačkom mjestu u Laktašima nije mogla glasati, jer je već neko glasao u njeno ime. O događaju je obavješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka”, saopštili su tada iz MUP RS.

Dokle se stiglo sa istragom u tom slučaju, javnost, ali ni narodni poslanici nisu upoznati ni nakon dva i po mjeseca, iako su ministrima pravde, ali i unutrašnjih poslova upućena javna pitanja.

“Prosto je nevjerovatno  da policija nije odmah privela članove biračkog odbora, zatvorila biračko mjesto i prekinula glasanje nakon tako jasne i nedvosmislene izjave. Kasnije smo utvrdili da je više od 2.500 ljudi glasalo bez ikakvih dokumenata. To govori o ogromnoj i organizovanoj strukturi zloupotreba. Trenutno živimo u sistemu u kojem je gotovo poželjno da na biračkom mjestu kradete glasove za svoju stranku i svog kandidata, bez ikakvih sankcija. Krađa se priprema kroz biračke spiskove, kroz odabir ljudi i, što je najgore, kroz tolerisanje takvih praksi od strane pravosuđa”, kaže i Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP U NSRS.

Kako kaže, to je najbolji  pokazatelj da manipulacije sa izborima imaju podršku vlasti. Prema njegovim riječima, postoje nezvanična saznanja da su članovi biračkog odbora saslušani i da su dali kontradiktorne informacije

“Zbog toga sam tražio da se istraže ti slučajevi i vrlo je važno da se oni riješe prije osmog februara kako b imali vrlo upozoravajuće preventivno dejstvo i za ponovljene izbore. Što se tiče stogodišnjaka, javnost je već na početku konstatovala da je birački spisak nerealan. Jednostavno, nema toliko ljudi u Republici Srpskoj. Ovo što se dešava, naročito u nekim zabačenim mjestima, gdje navodno ljudi stariji od 100 godina idu po brdima i šumama da glasaju, dio je izborne farse”, dodaje Crnadak.

Zaključuje da su ponovljeni izbori 8. februara još jedna šansa da makar djelimično uredimo svoje društvo – da ono što je normalno ponovo postane normalno, a ono što je nenormalno da bude kažnjivo.

Antić: Krađa glasova isto što i krađa novčanika

O brojnim uočenim nepravilnostima prije nekoliko dana je govorio i član CIK-a Željko Bakalar, koji je naveo da je na nekim biralištima bilo falsifikovano više od 50 posto potpisa.

Politički analitičari navode da je vrijeme da se “podvuče crta” i da oni koji su učestvovali u izbornim malverzacijama odgovaraju, kako se isto ne bi ponavljalo u budućnosti.

“Što se tiče odgovornosti, mislim da svi svi koji su učestvovali u prekrajanju izborne volje građana moraju da odgovaraju. Krađa glasa je isto što i krađa novčanika. Odgovornost tih ljudi koji su krali na biračkim mjestima i u opštinskim i gradskim izbornim komisijama, mora da se utvrdi kako neki drugi lljudi koji sutra dođu na njihovo mjesto, ne bi to isto radili. Jako je bitno da se jednom stane u kraj ovome, da se utvrdi ko je krao, na kojim biračkim jestima i ko je naredio tim ljudima da kradu”, govori za Gerilu Velizar Antić.

Govoreći o izbornim spiskovima, Antić napominje da njihova neažurnost stvara već duže vrijeme ogroman prostor za manipulaciju.

“Na ponovljenim izborima, ti birački spiskovi neće biti uređeni i nažalost, glasaće se po istim spiskovima. Jedina realna zaštita može biti veći broj posmatrača od strane opozicije i da će oni pokušati da spriječe veliku izbornu krađu”, dodao je Antić.

Zbog toga je, prema njegovim riječima, potrebno da se u nedjelju obrati velika pažnja na svako od 136 biračkih mjesta.

Đorđe Vujatović

The post Čekajući nedjelju, ponavljanje izbora sa starim biračkim spiskovima i “mrtvim glasačima” first appeared on Gerila.info.

„Transparency International u BiH upozorio je Centralnu izbornu komisiju da postoje indicije da je najmanje osam lica povezanih sa SNSD-om imenovano na čelo biračkih odbora u Doboju. To predstavlja direktno kršenje Izbornog zakona koji jasno navodi da predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici ne smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političkih stranaka.“, navedeno je iz ove organizacije.

Iz TI BiH podsjećaju da je ova zakonska zabrana uvedena kako bi se osigurala nezavisnost izborne administracije, ali da se slične situacije ponavljaju godinama.

„Ova mjera trebala je osigurati nezavisnost izborne administracije, ali se i ranije dešavalo da stranačka lica prođu na konkursima CIK-a koji ih je potom naknadno uklanjao sa tih pozicija po prijavama TI BiH i drugih organizacija.“

Problem je, kako navode, ovaj put dodatno otežan zbog izuzetno kratkog roka za provjeru dostavljenih imena.

„Ipak, ovaj put nema dovoljno vremena za provjeru velikog broja imena koja su dostavljena TI BiH-u manje od dva dana prije održavanja izbora.“

TI BiH je zbog toga Centralnoj izbornoj komisiji ukazao na javno dostupne dokaze.

„TI BiH je zbog toga ukazao CIK-u na javne objave dobojskog SNSD-a u kojima se “nestranačka lica“ imenovana na čelo biračkih odbora pominju kao funkcioneri lokalnog odbora ove partije.“

Odluka o imenovanju predsjednika biračkih odbora za ponovljene izbore na 136 biračkih mjesta donesena je krajem januara.

„Odluka o imenovanju predsjednika biračkih odbora za ponovljene izbore na 136 biračkih mjesta donesena je 28. januara, a TI BiH je već sutradan zatražio dostavljanje njihovih imena vodeći računa o velikom interesu javnosti zbog masovnih izbornih prevara 23. novembra zbog kojih su i poništeni izbori.“

Zahtjev je razmatran na dvije sjednice Centralne izborne komisije.

„CIK je zahtjev TI BiH razmatrao na dvije jučerašnje sjednice 5. februara i kako na prvoj nije bilo konsenzusa, održana je još jedna na kojoj je većinom glasova odlučeno da se podaci ipak dostave”

Međutim, podaci su dostavljeni prekasno da bi se mogla izvršiti detaljna provjera.

„Imena predsjednika i njihovih zamjenika koje je imenovao CIK, dostavljena su na adresu TI BiH tek 6. februara u 11:44 odnosno 43 sata prije održavanja izbora, tako da nema dovoljno vremena za bilo kakvu temeljnu provjeru.“

TI BiH navodi i dodatne okolnosti koje dovode u pitanje postupanje CIK-a.

„Imena ostalih članova dostavljena su tokom dana od strane gradskih izbornih komisija. Treba napomenuti da je članica CIK-a na sjednici izjavila da je ovo pitanje razmatrano na kolegijumu CIK-a još 3. februara.“

U saopštenju se podsjeća i na razloge zbog kojih su izbori na ovim biračkim mjestima uopšte poništeni.

„TI BiH podsjeća da su izbori za predsjednika RS poništeni na 136 biračkih mjesta zbog masovnog dopisivanja glasova birača koji nisu izašli na izbore, a prema informacijama koje je iznio jedan član CIK-a na nekim mjestima dopisano je preko 50% glasova.“

Zbog toga, kako navode, nezavisnost biračkih odbora je od ključnog značaja.

„Zbog toga je bilo važno osigurati nezavisnost izborne administracije na ponovljenim izborima jer stranačka kontrola nad biračkim odborima i naduvani birački spiskovi ostavljaju ogroman prostor za izborne prevare.“

Na kraju, TI BiH poziva pravosudne institucije da reaguju.

„TI BiH poziva pravosudne institucije da istraže dokaze o izbornim manipulacijama koje je CIK prikupio, jer se po istom obrascu izborna volja građana prekrajala u više izbornih ciklusa što je dokazano brojnim sudskim presudama.“

The post SNSD-ova lica na čelu nekoliko biračkih odbora u Doboju? first appeared on Gerila.info.

ok se tata Siniša Karan priprema za nove vanredne predsjedničke izbore, jer su oni od 23. novembra prošle godine bezočno pokradeni u njegovu korist, firma „Smart Archive Solutions“, kojom upravlja njegov sin Nikola Karan galopira prema prvom ovogodišnjem tenderskom milionu.

Jedno po jedno javno preduzeće, ustanova i institucija u ruke ove firme stavljaju kompletnu arhivsku građu i poslovnu dokumentaciju, a cifra na kraju januara ove godine popela se do 825.350,5 KM sa PDV-om. Karanov sin potpisivao je direktne sporazume, ugovore u okviru ranijih okvirnih sporazuma, kao i nove preskupe okvirne sporazume. I prošle godine i sada jedini je ponuđač.

Po narudžbi SNSD gradonačelnika Miroslava Bojića, „Smart Archive Solutions“ sređivaće arhivu laktaškoj administraciji za 6.962,5 KM, a Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova u Republici Srpskoj, na čijem je čelu Velibor Mikać i redova SPS-a Gorana Selaka, „deponovati arhivsku i dokumentacionu građu“ za 205 KM. Fond penzijsko-invalidskog osiguranja RS i direktor Mladen Milić, inače obožavalac lika i djela presuđenog bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, odobrio je ugovor unutar prošlogodišnjeg okvirnog sporazuma pa je tranša vrijedna 33.000 KM.

Listi onih koji podržavaju mladog privrednika pridružilo se i zbog nezakonitih nabavki osuđivano rukovodstvo bolnice „Sveti apostol Luka“ u Doboju, tačnije direktor Mladen Gajić. Dodikovo pomilovanje ima cijenu. Karanu će, po ranijem okvirnom sporazumu za izradu integrisanog sistema upravljanja poslovnom dokumentacijom i arhivom, a na osnovu nove fakture isplatiti 134.316 KM.

Ova IT firma zaći će i u dokumentaciju pacijenata Zavoda za forenzičku psihijatriju na Sokocu. Omogućio je to SNSD direktor Đorđe Radić, čovjek čiji je brat Nikola Radić prije godinu i po uhapšen zbog sumnje na nelegalnu trgovinu drogom, a poslije dešifrovanja Sky komunikacije. Na osnovu direktnog sporazuma na Karanovom ugovoru stoji 7.020 KM.

I Predsjednik RS, institucija u kojoj je namjeravao da se ustoliči otac Karan, angažovao je sina Nikolu za sređivanje dokumentacije sa dezintegracijom. Građane će sve koštati 1.515 KM.

Ipak, najizdašniji proteklog januara bio je Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta. Integrisani sistem za upravljanje dokumentima i arhivom košta 642.333 KM. Zanimljivo, kao i obično, Karanov „Smart Archive Solutions“ jedini se javio.

OD „SECTOR ADS“ DO „SMART ARCHIVE SOLUTIONS“

Ubistvo Slaviše Krunića, banjalučkog biznismena, vlasnika kompanije „Sector Security“ registrovane za fizičko obezbjeđenje ljudi i objekata, koji nikada nije bio na strani Milorada Dodika, nikada nije rasvijetljeno. Krunić je bio član Američke komore u BiH. Otvoreno je govorio kako je vlast pokušavala da ga reketira, a podvlačio i ono što istoj nikako nije išlo na ruku:

“Ja sam Srbin, ali i Bosanac. Moj otac je rođen tu, moj djed, a i moje dijete. Živim u Bosni i Hercegovini i cijela moja familija. Ne planiram da idem odavde. Želim imati normalan život u ovoj državi. Kako se zvala Republika u kojoj sam ja rođen? Bosna i Hercegovina. Bosanac sam. Iznerviraju me kada mi kažu kako možeš tako govoriti. Pa to je realnost. Ne smeta mi da mi komšija kaže da je Hrvat ili Bošnjak, kao ni kada mi neko kaže da sam Srbin. Kod mene su uvijek upaljena svjetla za sve“.

 Postao je prevelika prijetnja proruskoj ideji oličenoj u vlasti u RS.

Nakon brutalne likvidacije slučaj se godinama rastezao po sudovima. Nalogodavci do danas nisu otkriveni, ali jedna od njegovih firmi, „Sector ADS“, ni godinu kasnije počela je sarađivati sa „Prointerom“, firmom povezanom sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika. Milić, sa čela Fonda PIO RS, konzorcijumu je dodijelio prvi posao od gotovo 300.000 KM.

Nakon ovog ugovora, „Prointer“ postaje stopostotni vlasnik ove Krunićeve firme i mijenja joj ime u „Infinity ADS“. Bila je članica „Infinity grupe“, a javni sektor joj je dodjeljivao milionski vrijedne poslove.

Simptomatično, kao što je brutalno ubistvo zataškano, tako je i Krunićev poslovni trag nestao. „Infinity ADS“ postao je „Smart Archive Solutions“. Za direktora je imenovan Nikola Karan, sin Siniše Karana. U to vrijeme njegov otac bio je ministar unutrašnjih poslova RS.

Godine od zaboravljenog ubistva pamte milionske tenderske prihode. Osim Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kojim upravlja Dejan Kusturić, inače brat Dodikovog helikopterskog taksiste Bobana Kusturića, a koji dijeli trogodišnje okvirne sporazume u vrijednosti od više od pola miliona KM, među finansijerima je i Institut za javno zdravstvo RS – 464.000 KM. Na spisku pomagača su i „Pošte Srpske“ sa oko 350.000 KM…

Povjerenja u Karana mlađeg ima i ministar unutrašnjih poslova, izuzetno proruski orijentisan Željko Budimir. Dok se on bavi smještanjem mađarske policije premijera Viktora Orbana u Centar za obuku MUP-a RS u Zalužanima, za digitalizaciju povjerljive arhivske i dokumentarne građe policije, po cijeni od 150.000 KM, pobrinuće se „pametne solucije“.

Izvlačeći novac iz budžeta „Smart Archive Solutions“ obezbijedio je stabilno finansiranje. Tenderski zadaci se nižu, budžeti se tope, jeftin patriotizam umotava se u celofan.

zurnal info

The post GRAĐANI U MINUSU, KARANOV SIN U DEBELOM PLUSU: ‘Smart Archive Solutions’ galopira ka novom milionu first appeared on Gerila.info.

Posebnu težinu ovoj odluci daje činjenica da se uglavnom radi upravo o biračkim mjestima na kojima je kandidat SNSD-a Siniša Karan ostvario značajnu prednost. Razlika između Karana i drugoplasiranog kandidata Branka Blanuše je 9.577 glasova, a broj nepravilnih glasova na biralištima koji su obuhvaćeni predlogom o ponavljanju izbora je 15.822 glasa. To znači da bi ponovno brojanje moglo napraviti razliku u smislu konačnog pobjednika izbora.

Za ovakvu odluku glasalo je pet članova Komisije, dok je protiv bila Irena Hadžiabdić, dok jedan član nije prisustvovao sjednici. Odluka, međutim, još nije pravosnažna i na nju je moguće uložiti žalbu, nakon čega će konačnu riječ imati Sud BiH.

Prema obrazloženju koje je na sjednici iznio izvjestilac CIK-a Mišo Krstović, Komisija je postupala i po prigovorima i po službenoj dužnosti. Analizirani su zapisnici biračkih odbora, Centralni birački spisak, kao i potpisi pribavljeni od IDDEEA-e, kako bi se mogli upoređivati sa potpisima birača na terenu. Rezultati tih provjera pokazali su, kako je navedeno, “nezakonite radnje i krivotvorenje potpisa”, ali i ozbiljne propuste u radu biračkih odbora.

Utvrđeno je da su na pojedinim biračkim mjestima glasovi jednom kandidatu dodavani, a drugom oduzimani, da je manipulirano potpisima birača, te da je najmanje 908 osoba glasalo bez ijednog važećeg ličnog dokumenta. U internim analizama CIK-a pominje se i veći broj – više od 2.000 takvih slučajeva – ali je Komisija u konačnoj odluci obuhvatila samo ona biračka mjesta za koja su nepravilnosti nedvosmisleno dokazane.

Biračka mjesta na kojima će se izbori ponoviti nalaze se, između ostalog, u Prijedoru, Laktašima, Banjoj Luci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći i Milićima. Ponavljanje izbora određeno je i na jednom biračkom mjestu u Brčko distriktu, jer je izgubljen izvod iz Centralnog biračkog spiska.

Posebnu težinu ovoj odluci daje činjenica da se radi upravo o biračkim mjestima na kojima je kandidat SNSD-a Siniša Karan ostvario značajnu prednost.

Prema podacima koje je iznio član CIK-a Željko Bakalar, zbirna razlika u korist Karana na ovih 136 biračkih mjesta iznosi oko 15.800 glasova, dok je ukupna razlika između dva kandidata, prema ranije utvrđenim rezultatima, svega oko 9.500 glasova.

“Jasno i nedvosmisleno je da ova razlika može bitno uticati na izborni rezultat”, rekao je Bakalar, podsjetivši da je CIK i ranije u sličnim situacijama posezao za mjerom ponavljanja izbora.

Članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina podržala je odluku navodeći da je zasnovana na “pravilno utvrđenom činjeničnom stanju”. Istakla je da su u postupku identifikovane očigledne krivotvorine koje su, kako je rekla, “vidljive i laiku golim okom”, ali i prikrivene manipulacije. Prema njenim riječima, na istim biračkim mjestima zabilježeni su i falsifikovani potpisi i dodavanje glasova, što, smatra, ostavlja malo prostora za drugačiju odluku.

Suprotno tome, Irena Hadžiabdić upozorila je da se ponavljanje izbora odnosi na preširok broj biračkih mjesta i izbornih jedinica, te da istraga, po njenom mišljenju, nije do kraja provedena. Smatra da se trebalo striktno držati rezultata grafoloških vještačenja i ponoviti izbore na manjem broju biračkih mjesta – ukupno 108, u osam izbornih jedinica.

Većina članova CIK-a, međutim, pozvala se i na ranija pravna shvatanja Suda BiH, prema kojima se nepravilnosti poput glasanja bez važećih dokumenata ne mogu sanirati ponovnim brojanjem, već isključivo ponavljanjem izbora. Upravo taj argument bio je presudan da se prevagne u korist šireg obuhvata poništavanja.

Prema do sada utvrđenim rezultatima prijevremenih izbora održanih 23. novembra, Siniša Karan osvojio je 222.182 glasa, dok je opozicioni kandidat Branko Blanuša dobio 212.605 glasova. Odluka CIK-a o poništavanju izbora na 136 biračkih mjesta automatski prolongira potvrđivanje konačnih rezultata, a politička neizvjesnost ostaje da visi nad Republikom Srpskom – barem dok se ne okonča žalbeni postupak.

Na istoj sjednici CIK je donio i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za načelnika opštine Vareš, na kojima će učestvovati kandidati HDS-a, HDZ-a BiH, SDA, SBiH, kao i jedan nezavisni kandidat.

GERILA

The post CIK poništio izbore za predsjednika RS na 136 biračkih mjesta: Da li se predsjednička trka Blanuše i Karana nastavlja? first appeared on Gerila.info.

TI BiH je zbog toga pozvao CIK na dalju istragu jer upravo je sumnjiva izlaznost od 50 sekundi po glasaču bila jedan od razloga koji se navodi u odluci o poništenju izbora u Doboju 2020.godine. 

Ovaj put na 11 biračkih mjesta u Doboju, Zvorniku i Laktšima, gdje Siniša Karan pravi razliku od preko 2.900 glasova, u nekom intervalu prosječno vrijeme glasanja bilo je od 50-70 sekundi, a dodatnu sumnju izaziva nagli skok izlaznosti na nekim biračkim mjestima u posljednjim satima glasanja. U izbornoj forenzici sumnjivo visoka izlaznost u kombinaciji s nerealnim vremenom glasanja, smatra se ozbiljnim indikatorom mogućih izbornih prevara što zahtjeva dalju istragu.

TI BiH je ranije pozvao CIK da istraži sumnju na izborne manipulacije i objavio analizu distribucije glasova u odnosu na izlaznost koja pokazuje neprirodno visok udio glasova kandidata koji je osvojio najviše glasova pri izlaznosti koja je višestruko veća od prosječne. Na 40 biračkih mijsta gdje kandidat SNSD-a ostvaruje prednost od 70 i više procenata, izlaznost je daleko veća od prosječne, a dodatnu sumnju otvaraju novi podaci o prijavljenoj izlaznosti u različitim intervalima.

Treba reći da je CIK pokrenuo postupak po službenoj dužnosti zbog  sumnje da su povrijeđena pravila izbornog procesa, a posljednjih nekoliko dana članovi CIK-a iznosili su skandalozne informacije o razmjerama izbornih manipulaicja.  Podsjećamo da je oktiveno 1660 glasača koji su navodno izašli na izbore i potpisani su, iako nemaju nijedan važeći lični dokumenti.

Tek treba da se saopšt rezultat grafoloških analiza koje bi mogle da razjasne da li je neko masovno potpisivao birače koji nisu izašli na izbore. Ovaj obrazac prekrajanja izborne volje građana već je dokazan brojnim sudskim procesima za prethodne izborne cikluse.

Bitno je naglasiti da ovaj postupak i dalje traje i da nije potvrđen rezultat izbora, uprkos plasiranju velikog broja lažnih inforamcija da je izborni proces završen i da je CIK proglasio pobjednika. Zbog toga CIK, uprkos brojnim političkim pritiscima, treba istražiti sve sumnje na izborne nepravilnosti bez obzira na čiinjenicu da posmatrači ili članovi biračkih odbora nisu u zapisnike unijeli primjedbe na izborni proces.

Važno je napomenuti da su i ranije uočene pojave trgovine biračkim odborima od strane političkih partija, a TI BiH je upozorava da se to nije promijenilo ni izmjenama zakona koje su uvele nestranačke predsjendike biračkih odbora i njihove zamjenike.

Pored toga, u brojnim sudskim postupcima za izborne prevare koje je pratio TI BiH, posmatrači su, pored toga što nisu unosili primjedbe u zapisnike,  često i svjedočili da nisu vidjeli ništa sporno iako je dokazano da su masovno dopisivani glasovi birača koji nisu izašli na izbore pa čak i onih koji su preminuli prije izbora i nisu izbirsani iz biračkog spiska. Tako je na izborima u Srebrenici 2020. godine takođe pronađeno 20% krivotvorenih potisa, iako je 91 član biračkog odbora dostavio izjavu da nije bilo nepravilnosti i da niko nije ostvario biračko pravo sa nevažećim dokumentima.   Tada je, između ostalog, CIK utvrdio da je više lica glasalo u ime birača koji nisu izašli na izbore i da su “imali žute stikere preko identifikacionih dokumenata” na kojima su bili podaci osoba u čije ime glasaju.

Otkrivene izborne prevare podstakle su brojne građane da se upitom obrate CIK-u i traže informacije da li je neko glasao  u njihovo ime. Na nekoliko posljednjih sjednica  ovakve zahtjeve za pristup informacijama CIK je odbijao bez provođenja testa javnog interesa uz obrazloženje da sačinjavanje takve informacije iziskuje rad većeg broja službenika.

TI BiH smatra da je tema izbornih manipulacija i dokazivanje ovih pojava izuzetno značajno i da u tom postupku mogu pomoći i svjedočenja građana čiji je identitet zlouptrijebljen.

transparentno.ba

The post Podaci CIK-a otvaraju nove sumnje na izborne nepravilnosti: Na nekim mjestima svake 53 sekunde glasao jedan glasač first appeared on Gerila.info.

Nikola Karan direktor je firme Smart Archive Solutions d.o.o. Banjaluka. On je i sin nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske a posao je firma na čijem je čelu dobila upravo od MUP-a, prenosi portal Valter.

Ugovor je vrijedan 150.000 KM i samo je jedan i nizu poslova koje je ova kompanija priskrbila od institucija i ustanova RS.

U slične svrhe, Fond zdravstvenog osiguranja RS platio je 108.000 KM u julu i oko 23.000 KM u maju ove godine firmi čiji je direktor Karanov sin.  

A sam početak 2025. za ovu kompaniju bio je izuzetno plodonosan.

Fond zdravstvenog osiguranja RS podebljao je račun Smart Archive Solutions za više od pola miliona maraka.

Usluge elektronskog arhiviranja dokumenata Pošte Srpske platile su 300.000 KM, dok je za indeksiranje, skeniranje i mikrofilmovanje dokumentacije Fond PIO RS izdvojio 230.000 KM. Za integrisani sistem upravljanja poslovnom dokumentacijom i arhivom u JZU Bolnica Sveti apostol Lukau Doboju dali su 200.000 KM.

Od početka godine firma Nikole Karana zaradila je više od dva miliona maraka.

Zanimljiva činjenica je da je Smart Archive Solutions zapravo bivša Infinity ADS firma čiji ja vlasnik i osnivač bio Prointer ITSS, kompanija koja se dovodila u vezu sa Igorom Dodikom i koju je prošle godine sankcionisalo Američko ministarstvo finansija.

Još ranije, kompanija se zvala Sector ADS i pripadala je ubijenom banjalučkom biznismenu Slaviši Kruniću. Prointer ITSS kupio je Sector ADS od porodice ubijenog vlasnika, nepunu godinu nakon Krunićevog ubistva, piše Valter.

NIZ TENDERSKIH MONOPOLISTA

Infinity ADS inače bio je monopolista u Republici Srpskoj na polju digitalizacije dokumentacije, a “tradiciju” dobijanja tendera nastavili su i pod novim imenom.

Svi poslovi koje je Smart Archive Solutions dobio od institucija i javnih preduzeća RS doveli su do više nego dobrih finansijskih rezultata te kompanije. S 1,3 miliona KM, koliko su iznosili prihodi u 2022., narasli su na oko 1.6 miliona KM u prošloj godini.

Kao osnivači – vlasnici ove kompanije, prema podacima portala Akta.ba, navode se Damir Rađenović, Dejan Ćetojević i Marija Mihajilo.

Iako nije poznato kad je tačno imenovan, prema objavljenim dokumentima, Nikola Karan je upisan kao direktor Smart Archive Solutions d.o.o. Banja Luka 2. oktobra 2024. godine.

U tom trenutku, njegov otac bio je na funkciji ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske.

The post Karanu posao digitalizacije vrijedan 150 000 maraka! first appeared on Gerila.info.