Praksa koja je bila uobičajena tokom cijelog ovog mandata, nastavljena je i na sjednici koja je vjerovatno i posljednja u ovom sazivu. Doduše, na ovoj sjednici srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je prisustvovao video linkom, ali vatre nije nedostajalo.

Dodik je na sjednici Predsjedništva predložio pet tačaka, a kako je rekao sve su odbijene od strane druga dva člana, što prema njegovim riječima, govori o odnosu članova Predsjedništva prema Republici Srpskoj.

Kako kaže, predložio je tačku o smjeni predsjedavajućeg Predsjedništva Šefika Džaferovića zbog kršenja poslovnika i Ustava, kao i da Džaferović čini već nekoliko puta krivično djelo lažnog predstavljanja, sprečavajući da drugi kako je predviđeno Ustavom ostvare svoja prava, odnosno Republika Srpska, to jeste Dodik kao izabrani predstavnik Republike Srpske u Predsjedništvu BiH.

„Zato sam kasnije i na samom zasjedanju glasao protiv izbora delegacije za učešće na Generalnoj skupštini UN u septembru, jer smatram da Džaferović nije dostojan da predstavlja BiH i u takvog čovjeka ne može se imati povjerenje jer ne predstavlja stavove BiH. Veoma se lako odlučuje da to čini u ime svoje stranke i lično“, izjavio je Dodik novinarima u Banjaluci.

On je dodao da je zbog svega navedenog protiv Džaferovića podnio krivičnu prijavu, te da je, između ostalog, predložio i tačku dnevnog reda, to jeste Zaključke kojim se visoki predstavnik Kristijan Šmit udaljava iz BiH i podnosi se protiv njega krivična prijava.

“Svojim ponašanjem i djelovanjem Šmit ruši princip pravne države“, naveo je Dodik.

U obrazloženju je Dodik istakao da Šmit nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, i da samim tim nema i ne može imati ovlaštenje za obavljanje ove dužnosti.

“Posljedica navedenog je da se donošenjem odluka gospodina Šmita, imenovanog na protivpravan način, krše odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava, kao i ljudska i demokratska prava svih konstitutivnih građana i naroda BiH“, istakao je Dodik.

On je u ovom prijedlogu, koji su odbila druga dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, obrazložio da visoki predstavnik u BiH treba biti potvrđen relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti, što je u slučaju Šmita izostalo, te stoga logično pravno slijedi da je njegovo imenovanje nelegalnog i nelegitimnog karaktera, te da sve vrste odluka koje Šmit donosi, nemaju i ne mogu imati nikakvu pravnu važnost niti proizvoditi bilo kakvo dejstvo.

“Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ nema ovlaštenje da imenuje visoke predstavnike bez odobrenja i relevantne rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, što ukazuje da je tzv. odluka PIK-a o imenovanju visokog predstavnika akt bez pravnog dejstva. PIK je `neformalna grupa država`, `ad hoc` grupa država bez ikakvih pravnih ovlaštenja, kako ga je uostalom nazvao i sam Evropski sud za ljudska prava“, istakao je Dodik u svom obrazloženju.

Dodik je novinarima rekao da su odbijeni i njegovi prijedlozi da se uvrste još neke tačke dnevnog reda, kao što je pridruživanje Otvorenom Balkanu, te odobravanje izgradnje gasovoda između BiH i Srbije, kao i ratifikovanje sporazuma za izgradnju aerodroma u Trebinju.

Dodik je dodao i da druga dva člana Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović namjerno blokiraju i stopiraju sve investicione projekte u Republici Srpskoj koji se mjere milijardamaa maraka, te da je i on principijalno glasao protiv svih predloženih tačaka, a među njima su i tačke koje se tiču investicionih projekata u Federaciji BiH.

Gerila.info

The post Predsjedništvo BiH: Odbijen Dodikov prijedlog o krivičnoj prijavi protiv Kristijana Šmita first appeared on Gerila.info.

Vježbi su prisustvovala dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Šefik Džaferović i Željko Komšić, Fadil Novalić, predsjednik Vlade FBiH, ambasador SAD u BiH Erik Nelson, ministar odbrane BiH, još nekoliko zvaničnika BiH i Federacije BiH. Vježbi nije prisustvovao niko od predstavnika Republike Srpske niti od predstavnika Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine.

Ambasador Sjedinjenih američkih država Erik Nelson rekao je da je vježba bila uspješna kao i da je jasan pokazatelj puta BiH ka evroatlantskim integracijama.

General major Radovan Ilić, komandant operativne komande OS BiH, naročito je istakao da ova vježba ipak nije NATO vježba već da se radi o bilateralnoj vježbi koju OS BiH sprovode sa svim zemljama sa kojima imaju potpisan ugovor o vojnoj saradnji. On je najavio vježbu na istom mjestu na jesen sa Vojskom Srbije.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović rekli su da su zadovoljni jer je vježba na Manjači održana a iskazali su zahvalnost američkoj vojsci i državi kao, kako su naveli, prijateljskoj zemlji.

Željko Komšić nije želio da odgovori na pitanje zašto sa njima nije i treći član Predsjedništva, Milorad Dodik.

Inače, primjetno je bilo da na vježbi nije bilo vojnika iz srpske komponente Oružanih snaga BiH. Niko od prisutnih vojnika, koliko je bilo uočljivo, nije imao obilježja Trećeg Pješadijskog (Republika Srpska) puka koji baštini tradiciju Vojske Republike Srpske. Ministar odbrane BiH, Sifet Podžić, ipak, tvrdi da su u vježbi učestvovali pripadnici Oružanih snaga svih nacionalnosti.

Novinari, koji su prisustvovali vježbi, imali su primjedbe na organizaciju događaja jer iako su na poprište vježbe stigli, po protokolu, čak dva sata prije zvanica nije im, za razliku od zvanica, obezbijeđen dovoljan broj stolica kao ni voda.

GERILA.info

The post Vježba na Manjači, prezentacija za zvanice i javnost. Bez predstavnika Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

“To što Džaferović nije osuđen ne znači da nije bio svjedok zločina“- Milorad Dodik, 07.11.2018.

“SNSD bi mogao pozdraviti inicijativu potpredsjednika SDA Šefika Džaferovića za osnivanje “Centra za progon ratnih zločinaca”, ali samo i isključivo pod uslovom da se taj centar prvo pozabavi brojnim dokazima o njegovom učešću u prikrivanju stravičnog zločina koji su nad Srbima u Vozući počinili pripadnici jedinice “El mudžahedin”-Radovan Kovačević portparol SNSD, jul 2018. godine.

„Ne može predsjedavajući Parlamentarne skupštine BiH biti neko ko se dovodi u sumnju da je činio krivično djelo prikrivanja ratnog zločina nad srpskim stanovništvom“, Staša Košarac, poslanik SNSD-a u Prredstavničkom domu Parlamenta BiH, 15.1.2015. godine.

„14. avgusta 1994. godine bio je svjedok odsijecanja glava srpskim zarobljenicima na Vozući i za to postoji izvještaj koji je napisao Centar bezbjednosti Zenica, čiji je on bio načelnik. To što nije bio osuđen ne znači da nije bio svjedok zločina u kojem je, na neki način, bio prisutan“– Milorad Dodik 7.1.2018. godine.

Poslanici SNSD su u više navrata u vrijeme dok su bili opozicija u Sarajevu, zbog navoda da je Šefik Džaferović učestvovao ili bio svjedok ratnim zločinima nad Srbima, napuštali sjednice Predstavničkog doma kada bi sadašnji bošnjački član Predsjedništva predsjedavao parlamentom.

Milorad Dodik je izjavio i da u potpunosti stoji iza izvještaja koji je Republika Srpska uputila Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u kojem se Šefik Džaferović optužuje za ratne zločine u ratu u BiH.

Juče je Milorad Dodik izjavio kako nema problem s tim što će Džaferović u martu preuzeti predsjedavanje Predsjedništvom BiH kao i da mu je zahvalan jer je došao na sahranu njegovog nedavno preminulog oca. Dodik prisustvo sjednicama kojima će rukovoditi Džaferović pravda zaštitom interesa RS.

“Nisam birao Džaferovića niti je on mene birao. Vjerovatno aludirate na ono što je SNSD radio u Predstavničkom domu PSBiH i naravno da mi to nismo smetnuli s uma. Potrudili smo se da u nekom ranijem periodu tačno lociramo i odgovornost samog Džaferovića. Moja odgovornost vezana uz rad u Predsjedništvu isključivo je vezana uz one koji su me birali, a ne da li će Džaferović voditi sjednicu ili ne. Ovdje moram naprosto da učestvujem u radu kako bih zaštitio interese RS i doprinio što boljim odlukama koje će biti na korist za sve u BiH, a naravno i za nas u RS. Inače sam mu veoma zahvalan, njemu lično zato što je prije nekoliko dana došao na sahranu mog oca i zaista to cijenim.”– Milorad Dodik 3.02.2020. godine.

Dakle, Miloradu Dodiku ne smeta, čak cijeni, to  što mu je na očevu sahranu došao čovjek za koga godinama on i članovi njegove stranke tvrde da je učestvovao ili u najmanju ruku svjedočio najstrašnijim zločinima nad Srbima kako je izjavio Dodikov portparol Radovan Kovačević. Ili im sve to malo manje smeta sada kada su vlast u Sarajevu i kada sa SDA dogovaraju imenovanja i raspodjelu fotelja na nivou Bosne i Hercegovine.

Šefik Džaferović predsjedavanje Predsjedništvom BiH treba da preuzme u martu.

GERILA info

The post U SNSD-u čovjeka koga optužuju za najstrašnije zločine nad Srbima odjednom cijene. Dodik zahvalan Šefiku zbog dolaska na sahranu first appeared on Gerila.info.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva Šefik Džaferović odbili su da se sastanu sa komesarom za proširenje EU Johannesom Hahnom, saznaje Žurnal.

Hahn je pozvao članove Predsjedništva BiH kako bi razgovarali o provedbi Sporazuma o formiranju vlasti u BiH. Međutim, Komšić i Džaferovic su obavijestili Hahna da jedan sastanak neće promijeniti ništa, te da se nadaju da se Hahn iskoristiti svoj uticaj kako bi ubijedio Milorada Dodika da pristane na kompromisno rješenje u vezi sa slanjem ANP-a odnosno Godišnjeg nacionalnog programa za NATO.

Podsjetimo, ranije su čelnici EU u BIH ustvrdili da ANP ne bi trebao biti preduslov za formiranje Vijeća ministara BiH, s čime se složila i Ruska Federacija.

Ranije je komesar Hahn poslao prijedlog rješenja s kojim se nisu složili Komšić i Džaferović.

U tom prijedlogu, između ostalog, se navodi:

1. Novom Vijeću/Savjetu ministara Bosne i Hercegovine da izradi Akcioni plan u odgovoru na Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji te izradi preporuke za njegovu uspješnu provedbu, uključujući izradu (nacionalnog) Programa usklađivanja s pravnom stečevinom Evropske unije;

2. Novom Vijeću/Savjetu ministara Bosne i Hercegovine da izradi i dostavi modificirani Godišnji nacionalni program (Godišnji program) za unapređenje odnosa s NATO-om, bez prejudiciranja budućih odluka o članstvu Bosne i Hercegovine.

3. Svim relevantnim tijelima da usaglase i provedu novi set socioekonomskih reformi kao nasljednika ranije Reformske agende, a koji je usklađen s Programom ekonomskih reformi zemlje (skr. ERP) te intenziviraju provedbu Godišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor.

4. Svim nadležnim tijelima da poduzmu sve potrebne mjere za učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijom, uključujući funkcionisanje sistema azila te unapređenje institucionalnog i zakonodavnog okvira, kao i provedbenih kapaciteta potrebnih za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije, organizovanog kriminala uključujući pranje novca i terorizam.

izvor: zurnal info

The post UBIJEDITE DODIKA: Džaferović i Komšić odbili sastanak sa Hahnom first appeared on Gerila.info.

Predsjedništvo BiH otkazalo je vanrednu sjednicu na kojoj su Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik trebali glasati o imenovanju Zorana Tegeltije za mandatara novog saziva Vijeća ministara BiH.  Sjednica je otkazana na zahtjev Milorada Dodika koji je prošle sjednice podnio zahtjev za njeno održavanje.

Nakon toga, Milorad Dodik je održao konferenciju za medije u sjedištu Republike Srpske u Istočnom Sarajevu na kojoj je upozorio da Bošnjaci u političkom smislu danas ostvaruju nacionalni plan uzurpacije prava Hrvata i Srba u BiH, što se ogleda u izboru Željka Komšića bošnjačkim glasovima na poziciju hvratskog člana Predsjedništva i neformiranjem Savjeta ministara čime se Srbima uskraćuje pravo na legitimno predstavljanje, prenosi novinska agencija Srna.

Oni to rade zato što u ovom trenutku sve čelne pozicije na nivou BiH drže upravo Bošnjaci.

Dodik je dodao da nezakonita uzurpacija pozicija od Bošnjaka gura BiH u tešku političku i institucionalnu krizu, te poručio da neće dozvoliti da se Srbima i Republici Srpskoj uskraćuju politička prava.

Rekao je da je spreman do 5. septembra da se pojavi u Predsjedništvu BiH i da se riješi pitanje formiranja Savjeta ministara, ali da on više tim povodom neće zakazivati sjednice.

Oni moraju da znaju i da neću izaći iz Predsjedništva, nego ću koristiti sva prava kao član Predsjedništva da zaštitim prava srpskog naroda.

Dodik je najavio je da će Republika Srpska povući saglasnost na sporazum o Oružanim snagama BiH i time riješiti pitanje NATO-a ukoliko bošnjačka strana nastavi da insistira na Godišnjem nacionalnom programu (ANP) za NATO kao uslovu za formiranje Savjeta ministara i na članstvu u ovom savezu.

On je istakao da nigdje u Zakonu o Savjetu ministara ne piše da je ANP uslov za formiranje ovog pomoćnog tijela Predsjedništva BiH, te naglasio da u Republici Srpskoj postoji odlučnost za povlačenje saglasnosti na sporazum o Oružanim snagama BiH.

Nemojte misliti da nemamo odlučnost te vrste i da nemamo konsenzus te vrste. Smatrali smo da treba da damo prioritet evropskom putu, ali pošto ste to spriječili, a hoćete NATO, sad ćemo se usmjeriti na tu vrstu teme pa ćete onda vidjeti kako to izgleda.

On je rekao da je prije današnje vanredne sjednice Predsjedništva BiH na sastanku sa članovima Predsjedništva bio zamjenik načelnika Štaba vrhovne komande Savezničkih snaga za Evropu i komandant Misije “Altea” Olivije Ritiman, koji je rekao da je pravo o integraciji pravo BiH i da on nije došao da se bavi tim pitanjem, a da su Željko Komšić i Šefik Džaferović upravo otvarali samo to pitanje.

Rekao sam mu (Ritimanu) da sam saglasan da ‘Altea’ ostane u BiH, da zajedno radimo na miru, da predstavnici Oružanih snaga BiH učestvuju u međunarodnim mirovnim misijama i da BiH zajedno sa NATO-om ima dogovoreni obim vježbi u toku godine, i spreman sam da na kraju godine, kada ističe IPAP, glasam za obnovu tog sporazuma jer to ima i Srbija. Ali, u ovoj zemlji sve se svodi na priču o članstvu.

On je dodao da je Ritimanu rekao i da BiH, ovako kako je konstituisana, veoma teško funkcioniše i da je moguće da je “razvali” jedna tema.

Zamolio sam ga da to ne bude NATO, kao što izgleda da bi moglo da bude.

Dodik je naglasio da će se, ukoliko do 5. septembra ne bude izabran Savjet ministara, okupiti politički predstavnici srpskog naroda i biti zakazana sjednica Narodne skupštine Republike Srpske.

Pripremićemo detaljan materijal o šteti koju trpe Republika Srpska i srpski narod u BiH i na bazi ozbiljne poslaničke institucionalne rasprave sugerisati određene zaključke.

Dodik je naglasio da ima razne ideje koje će predložiti kada dođe vrijeme.

Naše je pravo da istupimo iz ranijeg sporazuma o formiranju Oružanih snaga BiH. Kradu nam iz indirektnih poreza. Povući ćemo se iz sporazuma o indirektnim porezima i formirati svoju službu ovih poreza. Nećemo mijenjati stope, nećemo ništa mijenjati, ali u BiH hoćemo politiku čistih računa i neću dozvoliti da nas kradu. Uzurpiraju nam politička prava i još nam kradu pare.

On je zatražio da Džaferović pokaže gdje u Ustavu piše da BiH ima pravo na Sud i Tužilaštvo, pa će mu vjerovati da se bori za ustavnost i zakonitost.

Njegovo pravo je u funkciji politike i njegove partije.

On je ponovio da su ispunjeni svi zakonski uslovi za imenovanje kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije, što je danas potvrdio i Željko Komšić otvarajući vanrednu sjednicu, imajući u vidu da su dostavljene pretrage koje su tražene od Centralne izborne komisije i Agencije za istrage i zaštitu BiH.

I u tom pogledu su mi saopštili njih dvojica (Komšić i DŽaferović) da neće glasati za kandidata ako to predložim i da, ukoliko je moguće, sjednica bude odgođena. Imajući u vidu situaciju mogućeg preglasavanja u kojem bi se žrtvovalo ime kandidata odlučio sam da to povučem jer nije bilo drugog izbora. Sada je stanje takvo da ni ova sjednica nije proizvela kandidata.

On je dodao da Bošnjaci ostvaruju svoj nacionalni plan, a to je uzurpacija svih mjesta od Savjeta ministara, Predstavničkog doma, Doma naroda, Predsjedništva BiH, jer su sva mjesta u okviru bošnjačke nacionalne politike i derogirana su prava Hrvata i Srba, što proizvodi tešku političku situaciju.

Rok sporazuma koji smo potpisali je 5. septembar i do tada ćemo razmotriti određene postupke i nećemo dozvoliti da Srbima i Republici Srpskoj budu uskraćivana politička prava kako to zamišlja političko Sarajevo, predvođeno SDA.

Što se otkazivanja sjednice Predsjedništva tiče, bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je da su sva tri člana Predsjedništva bila mišljenja da vanredna sjednica Predsjedništva, koja je bila zakazana za danas, ne treba da bude održana, prenosi Srna. Džaferović je rekao da je nije trebalo ni sazivati niti podnositi zahtjev za njeno održavanje, jer se nisu stekli uslovi i nisu raščišćene stvari u vezi sa Godišnjim nacionalnim planom za NATO.

Ističući da imenovanje predsjedavajućeg Savjeta ministara nije sporno ni kada je riječ o političkoj stranci niti o kandidatu, on je naveo da je ostavljen prostor da se nekim dogovorom narednih dana pokuša naći rješenje.

Dodik je rekao da će, ukoliko ne bude dogovora do 5. septembra u vezi sa ovim pitanjima, biti sazvana sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se raspravljati o povlačenju saglasnosti za nadležnosti BiH u vezi sa pitanjima odbrane, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i Uprave za indirektno oporezivanje.

Prema njegovom mišljenju, fokus treba da bude usmjeren na buduće razgovore unutar parlamentarne većine.

Treba da dođe do razgovora koji će da dovedu do rješenja. Treba tragati za rješenjem i da nađemo rješenje unutar BiH. Odgovornost je na nama da nađemo to rješenje.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da želi da vjeruje da će do 5. septembra, kada ističe rok za realizaciju sporazuma o formiranju vlasti u BiH, biti postignut dogovor, ali da se boji da je izvjesniji scenario koji je najavio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, prenosi Srna.

Komšić je u izjavi medijima nakon otkazivanja vanredne sjednice Predsjedništva BiH podsjetio da je Dodik najavio da će, ukoliko Sporazum do navedenog roka ne bude sproveden, tražiti od Narodne skupštine Republike Srpske povlačenje saglasnosti Srpske za prenos nadležnosti za osnivanje Oružanih snaga, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Prema njegovim riječima, nije moguće povući nadležnosti o kojima se nije izjašnjavala samo Narodna skupština Republike Srpske, nego i Parlament Federacije BiH i Parlamentarna skupština BiH.

Ističući da je rješavanje trenutne situacije u rukama trojice političkih lidera koji su potpisali Sporazum o principima za formiranje vlasti i čije stranke čine parlamentarnu većinu, Komšić je zaključio da treba sačekati 5. septembar.

The post Politička kriza u BiH se nastavlja: Dodik povukao zahtjev za održavanje sjednice Predsjedništva BiH i poručio “Ako ne bude Savjeta ministara, RS ima pravo na svoj potez” first appeared on Gerila.info.

Na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika za danas je u 13 sati zakazana 37. vanredna sjednica Predsjedništva BiH sa samo jednom tačkom dnevnog reda – Prijedog odluke o imenovanju Zorana Tegeltije za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Međutim, kako Srpskainfo saznaje, postoji mogućnost da sjednica Predsjedništva BiH bude odgođena, i to u posljednji čas. Izvori Srpskainfo bliski predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću tvrde da je Dodik, uz zahtjev za vanrednu sjednicu, prije nekoliko dana izričito tražio da se na sjednici glasa o Tegeltiji. Ovakvo Dodikovo insistiranje je u najmanju ruku čudno, jer dolazi u trenutku kada su Komšić i Džaferović poručili da neće glasati za Tegeltiju sve dok Dodik ne glasa za slanje tzv. godišnjeg nacionalnog programa ANP u NATO, navodi se na portalu Srpskainfo.

Pošto je Dodik i dalje protiv, stvari su jasne – glasanje o Tegeltiji znači da on nema podršku i time bi danas definitivno bio precrtan kao kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara. Komšić i Šefik Džaferović, prema informacijama portala Srpskainfo, ne namjeravaju da na sjednici budu uzdržani, već  namjeravaju da glasaju protiv.

Pošto i Dodik sve to zna, postavlja se pitanje koji su mu motivi. Izvori Srpskainfo tvrde da su narušeni odnosi u SNSD jedan od razloga i da Dodik navodno na ovaj način želi da preko Tegeltije „disciplinuje“ i ostale članove SNSD-a, koji se ne slažu sa njegovom politikom. Mediji su već objavili da se Tegeltija zamjerio Dodiku tako što, mimo njegove volje, krči sebi put za upravljanje „Aluminom“, fabrikom oko koje se otimaju bar tri političko-finansijska klana u RS.

Pregovori njih dvojice još traju. Ako Tegeltija pristane da odustane od „Alumine“, postoji mogućnost da Dodik u zadnji čas zatraži odgađanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH, čime bi ga ostavio u igri za predsjedavajućeg Savjeta ministara. Ali, ako nagodbe ne bude, Tegeltija će biti politički pokopan na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH.

Bivši ministar finansija, a sada poslanik u NSRS Zoran Tegeltija, spada među brojne funkcionere SNSD-a koji su nezadovoljni Dodikovom politikom nakon odlaska u Sarajevo. Međutim, Dodik uz sebe i dalje ima brojne funkcionere, mađu kojima je i šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu BiH Staša Košarac.

On se pominje kao jedan od kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara ukoliko Tegeltija definitivno otpadne, a Dodik i dalje ostane u institucijama BiH, navodi Srpskainfo. Inače, Košarac je trenutno neformalni kandidat za ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Da Bosnu i Hercegovinu očekuje velika kriza ako se ne formira Savjet ministara, najavio je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović. Slobodna Bosna prenosi da je on izjavio kako očekuje da Predsjedništvo BiH danas ustukne pred Dodikom i da imenuje kandidata za predsjedavajućeg savjeta ministara BiH bez obzira na status ANP-a.

Čović je dodao da očekuje manevar iz Predsjedništva BiH da se dobije kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara, a da se kroz neku drugu fazu taj proces ponovo kompromituje.

Drugim riječima, za mene je apsolutno neprihvatljivo da nemamo izvršnu vlast nakon što su stranke pobjednice napravile zajedničko razmišljanje o budućnosti BiH, dogovorile detalje i podijelile resore, a da to nismo u stanju nakon pet ili deset dana punom dinamikom sprovesti.

On je naveo da je fokus nepotrebno prebačen na Predsjedništvo BiH i da se o Savjetu ministara i programu predsjedavajućeg treba izjasniti Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U slučaju da Tegeltija ne bude imenovan, Čović očekuje ulazak u nove krize.

Mi smo već u krizi nesagledivih razmjera. Godinu dana je od izbora, a još uvijek nagađamo strukturu Savjeta ministara. Previše se naglaska stavilo na nešto što je trebalo davno završiti.

Uzevši u obzir trenutnu situaciju “rogova u vreći”, velika je vjerovatnoća da se Savjet ministara BiH neće formirati čime Bosna i Hercegovina i deset mjeseci nakon izbora nastavlja sa krizom zbog neformiranja vlasti. Međutim, to joj neće biti prvi put. Štaviše, BiH je u svojevrsnoj “stalnoj krizi” u posljednje dvije decenije.

Slična situacija sa “zatezanjem” oko formiranja vlasti se desila i nakon Opštih izbora 2010. godine kada je vlast formirana tek krajem 2011. godine, 15 mjeseci nakon izbora. Uprkos formiranju vlasti, BiH je i dalje ostala u krizi koja je posebno bila izražena u Federaciji BiH.

Bosna i Hercegovina, inače, nije najgora kad je riječ o političkim krizama zbog neformiranja vlasti nakon izbora, što je teško povjerovati, bar iz ugla prosječnog žitelja ove zemlje. Da ima i “gorih” od nas, pokazuje slučaj Belgije, koja se čak našla na listi Ginisove knjige svjetskih rekorda kao zemlja sa najdužim periodom bez formiranja vlasti nakon izbora u mirnodopskom periodu.

Rekord iznosi 541 dan bez formiranja vlade nakon izbora održanih 13. juna 2010. godine. Nova koaliciona vlada je imenovana 5. decembra 2011. i formalno postavljena sledeći dan. Inače, period bez izvršne vlasti je čak i duži uzevši u obzir da je prethodni premijer Iv Laterm podnio ostavku koju je kralj Albert II prihvatio 26. aprila 2010. Od ovog datuma, Belgija je prošla 589 dana bez izvršne vlasti.

Prije toga, Kambodža je držala rekord u mirnodopskom periodu, jer je trebalo 354 dana da formira vladu nakon izbora 2003. godine

Irak je 2010. godine bio bez izvršne vlasti 289 dana od izbora do dana kada je nova administracija preuzela dužnost. Međutim, ovaj period bez formiranja izvršne vlasti uslijedio je nakon godina sukoba koji su potresali ovu zemlju nakon svrgavanja Sadama Huseina sa vlasti 2003. godine.

Holandija je 2017. godine formirala izvršnu vlast nakon 208 dana od izbora. Pregovori koalacije četiri stranke bili su najduži pregovori za formiranje nove vlade u modernoj istoriji Holandije.

Njemačkoj je 2013. godine trebalo 86 dana da formira novu vladu, a iste godine Italiji 62 dana.

Inače, neformalni rekord u periodu bez formiranja izvršne vlasti drži Sjeverna Irska koja ni nakon 953 dana nije formirala novu vladu. Međutim, Ginisova knjiga rekorda ne priznaje ovaj podatak zato što Sjeverna Irska nije nezavisna država nego je u sastavu Velike Britanije.

Ne možemo baš reći da je Bosna i Hercegovina najgora što se tiče krize zbog neformiranja vlasti nakon izbora, ali daleko od toga da je najbolja. Međutim, poseban problem u vezi sa krizom u BiH predstavlja činjenica da se radi o krizama u kontinuitetu, štaviše, o jednoj velikoj krizi kojoj se ne nazire kraj.

Dok su druge zemlje nakon formiranja vlasti, čak i nakon dugog perioda pregovora, izlazile na kraj sa problemima i uglavnom “stajale na zelenu granu”, u Bosni i Hercegovini će proces (ne)formiranja vlasti samo još više produbiti postojeću krizu i učvrstiti postojeće antagonizme. Sve su prilike da se vlast neće skoro formirati, možda čak oborimo i sopstveni rekord iz 2011. godine, a ni belgijski nam nije toliko nedostižan.

The post Kriza zbog (ne)formiranja Savjeta ministara BiH: To be continued… first appeared on Gerila.info.

foto BHRT

“Održana je jedna redovna sjednica, a nije se izjašnjavalo o ANP-u i o mandataru. Vanredna sjednica je otkazana. Lako smo donijeli ove zaključke, bez rasprava. Želio sam da danas dođe do neke vrste kompromisa i riješimo sve ono što je tema nesporazuma u BiH. Moje mišljenje je da smo mogli doći do toga, ali nažalost nismo”, izjavio je nakon konsultacija Željko Komšić a prenosi BHRT.

Neusvajanje ANP-a, Godišnjeg nacionalnog plana, nije iznenađenje jer su od ranije poznati stavovi člana Predsjedništva iz Republike Srpske Milorada Dodika da neće glasati za usvajanje i slanje ANP-a u Brisel. Otkazivanje sjednice na kojoj je trebalo da bude imenovan mandatara za sastav Savjeta Ministara, vjerovatno SNSD-ov Zoran Tegeltija, logičan je slijed događaja jer su i Komšić i Džaferović nagovijestili da nema mandatara bez ANP-a.

Komšić je nakon konsultacija članova Predsjedništva rekao da ni on ni Džaferović nisu imali namjeru da glasaju protiv imenovanja Tegeltije ali da nisu da idu u preglasavanje kada je ANP u pitanju.

Komšić i Džaferović su preglasavanjem mogli da riješe pitanje ANP-a ali bi to vjerovatno išlo u pravcu Dodikovog povlačenja vitalnog nacionalnog interesa kroz NSRS pa bi kriza svejedno bila produbljena.

Rok do kada treba da budu ispunjeni dogovoreni principi djelovanja oko formiranja vlasti na nivou BiH a koje su 5. avgusta potpisali Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Dragan Čović kao stranački lideri SNSD, SDA i HDZ ističe 5. septembra. Nakon potpisivanja principa, uzimajući u obzir potpisano oko evroatlanskih integracija i ANP-a, pojedini analitičari su najavili da iz principa politički živ neće izaći jedan od dvojca Dodik-Izetbegović.

foto slobodna bosna

“Gledajući logično, najmanje jedan od potpisnika Principa o koaliranju je izdajnik. No, suštinski, dvojica su izdajnici. I Izetbegović i Dodik, sudeći po njihovim izjavama, pogazili su svoje Principe. Izetbegović je, evidento, prešao crvenu liniju ispod koje, navodno, nikad nije želio ići, dok je Dodik pristao da priča o NATO integracijama o kojima “nikad nije želio pričati”. Ali u narednim danima fakture koje su izdali doći će na naplatu. Ne pošalje li se ANP prije imenovanja mandatara, Bakir Izetbegović će i službeno postati izdajnik države BiH. Pošalju li, pak, ANP prije imenovanja mandatara – Milorad Dodik će postati izdajnik ruskih, a ne srpskih interesa, što bi moglo u budućnosti destabilizirati njegovu vladavinu.” – rekao je nakon potpisivanja principa novinar Žurnala Avdo Avdić za Gerila info.

The post Ništa od ANP ništa od mandatara, otkazane sjednice Predsjedništva BiH first appeared on Gerila.info.

Za navedenim „demokratskim veličinama“ ne zaostaju ni Viktor Orban u Mađarskoj kao ni Redžep Tajip Erdogan u Turskoj. „Demokratska elita“. Crème de la crème modernog poimanja demokratije. Bar u očima ovih lidera, ili bolje reći gospodara, jer u suštini oni u većoj ili manjoj mjeri odlučuju o svemu, čak i o životu i o smrti svojih „podanika i sužnjeva“. Naravno, reći će Milorad Dodik, ko tako razmišlja ne razumije „realpolitiku“, odnosno politiku koja se zasniva na realnoj procjeni i prilagođavanju mogućnostima, kako kažu enciklopedije. Drugim riječima, to je politika koja ne podliježe idealima kao ni dalekim vizijama, već je strogo pragmatična, a u nekim prilikama i izrazito oportunistička. Zvuči poznato? Posebno ovaj dio o oportunizmu? Svjedoci smo da ovim „državnicima“ od izbora do izbora oportunizma ne manjka. Štaviše, imaju ga i previše. Nerijetko se taj oportunizam obije o glavu njihovih građana, odnosno „podanika i sužnjeva“.

S druge strane, postavlja se pitanje ko je opozicija gospodarima? Demokratski prosvećeni, pravdoljubivi, politički zreli i odgovorni lideri? Možda. Bar dok se ne probudite. U realnosti je sasvim drugačije. Opozicija, bar u Republici Srpskoj, nije ništa drugo nego latentna vlast. Mali svadljivi Iznogud koji želi da postane kalif umjesto kalifa. I da nastavi po starom i dobro utabanom putu. Utabanom po glavama „podanika i sužnjeva“. Štaviše, neke današnje opozicione stranke su bile „pioniri utabavanja“, kao što je SDS, čije posljedice „utabavanja“ možemo vidjeti i danas a oličene su u raseljenim, izbjeglim, nestalim, masovnim grobnicama, začecima „kriminalne revolucije“. U svemu onome čega se ne odriču nego pripisuju „herojskoj odbrani naroda“. Ni sa „druge strane ograde našeg bh. tora“ situacija nije sjajna. Za člana predsjedništva su se kandidovali, neki su čak i prošli, nepresuđeni ratni zločinci, reći će neki. Tokom rata su sticali iskustvo u „utabavanju“ angažovanjem ratnih zarobljenika za kopanje rovova i prikrivanjem ratnih zločina. Vjerovatno sve s ciljem podizanja demokratskog kapaciteta i prosvećivanja demokratski neprosvećenih i politički nezrelih „podanika i sužnjeva“. Posebno podanika druge etničke pripadnosti.

Što se Republike Srpske tiče, da paradoks bude veći, „tekovine“ SDS-a je preuzeo SNSD, bar na diskurzivnom polju, i „štafetu nacionalizma, šovinizma i ksenofobije“ pronosi istrajnije i samouvjerenije nego što su to radili „očevi nacije“ iz devedesetih. Da ne bi zaostao, Vukota Govedarica u predizbornoj kampanji poručuje po Ljiljani i Sonji Karadžić da prvom predsjedniku Republike Srpske, presuđenom ratnom zločincu, prenesu „da je budući predsjednik Republike Srpske rekao da će ličiti na njega a da neće ličiti na onoga ko danas vodi Republiku Srpsku“. Da li je u pitanju kriza identiteta ili lapsus politički nezrelog lidera, ali ovom porukom Govedarica je samo dokazao da se ne razlikuje od Dodika koji je „monopolisao“ lament nad Karadžićem i glorifikovanje prvog predsjednika RS. A možda on i ne želi da se razlikuje od Dodika? Možda želi da bude kalif umjesto kalifa?

Sami gospodari ne bi bili problem, bar ne u demokratiji, koliko god formalna bila. Ako nam se neko ne sviđa, ako smatramo da ne radi u interesu naroda, ako je sklon korupciji i kriminalu, ako program koji zastupa nije dobar, jednostavno mu ne ukažemo povjerenje na izborima. Bar bi tako trebalo da bude. U teoriji. Ali toliko puta do sada smo se uvjerili da su teorija i praksa u Bosni i Hercegovini više nego dijametralno suprotne. Da li je onda u pitanju svojevresni društveno-politički mazohizam građana? Ili je „kult vođe“, relikvija iz prošlih vremena, toliko čvrsto ukorijenjena u sistem vrijednosti dinarskog čovjeka, koga krasi „živi duh i tanana inteligencija“, kako to onomad reče Jovan Cvijić, da uprkos svemu žudi za kandžijom? Možda ima istine u riječima koje je Gagi Jovanović izrekao u „Profesionalcu“: „Nije Sloba kriv…“.

Ovim dolazimo do suštinskog pitanja: ko je dobitnik a ko gubitnik ovih izbora? Pored eksplicitnih dobitnika (Milorad Dodik, Željka Cvijanović i SNSD u Republici Srpskoj; Željko Komšić ali i HDZ, uprkos svemu, među Hrvatima; i Šefik Džaferović i SDA među Bošnjacima), čitava je „plejada“ dobitnika ovih izbora. Prije svih, izdvajamo opoziciju. Da, dobro ste pročitali, opoziciju. Provešće još četiri godine primajući pozamašnu apanažu za nikakav posao. Milina božija. Ni brige, ni pameti a markice samo kaplju. Kao da su htjeli da izgube. Tu je i armija poslušnika i „stranačkih ratnika“ koji su zarad sitnih privilegija bili spremni na sve. Čak i da pretuku i pokušaju da ubiju. Nakon početne bure, kad se tenzije smire a javnost zaboravi, pošto javnost ima neobičnu naviku da kao zlatne ribice zaboravlja sve nakon kratkog perioda, dobiće zaslužene nagrade u vidu kakvog savjetničkog mjesta ili bar pozicije vozača nekome od funkcionera. U isto vrijeme da ih mogu braniti i voziti. Ne možemo reći da vlast ne misli na sistematizaciju radnih mjesta i uštedu budžetskih sredstava. Tu je i ogromna masa „uhljeba“ u državnim institucijama kojima pobjeda vladajuće garniture omogućava da i dalje „parazitiraju na državnim jaslama“ ne radeći ništa. Nešto kao opozicija. Tu su i „nesrećnici“ koji su zarad obećanja o radnom mjestu mahali zastavicama, zivkali telefonima, lijepili plakate i kao Jehovini svedoci prepadali ljude po ulazima i haustorima. Naravno, oni koji su dobili, ili koji će dobiti radno mjesto nakon izbora. Za ostale, više sreće drugi put. Ne možemo zanemariti ni pristalice pobjedničkih partija koji iz ubjeđenja laju i grizu sve koji ne misle kao njihov „dragi vođa“. Oni su takođe pobjednici. Naravno, samo u njihovim glavama, a u suštini su gubitnici, kao i većina građana ove uboge i napaćene zemlje.

Da li će se i kada išta promijeniti? U prvoj verziji, neće i nikada. U drugoj, možda ali teško i ko zna kada. A u trećoj… Bilo ih je koji su mislili da se nešto može promijeniti. Nakon ovih izbora su grubo demantovani i osviješteni. Ostajući zarobljeni u svojim „eho komorama“ i dalje ne mogu da vjeruju kako je došlo do ovoga. A došlo je. I dolaziće u narednim izbornim ciklusima. Dobitnici će opet biti oni, privilegovana kasta gospodara i njihovih najbližih poslušnika, a gubitnici će biti ogromna većina građana. Bar dok ne progledamo. Ili dobijemo mrenu pa nam bude svejedno.

The post Dobitnici i gubitnici izbora first appeared on Gerila.info.