Piše: Rubina ČENGIĆ, interview.ba

–Ako ja uđem u Skupštinu Kantona Sarajevo to će biti jako zanimljivo. Morat ćete gledati svaku skupštinu. Da, biće to spektakl, sigurno – poručila je s jednog predizbornog skupa Sebija Izetbegović, kandidatkinja SDA za Skupštinu Kantona Sarajevo i direktorica Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo.

Niko, pa ni članica Upravnog odbora Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo (KCUS) Lejla Brčić ne zna da li je dr. Izetbegović uskladila svoje profesionalne obaveze sa izbornom kampanjom.

– To je funkcionerska kampanja koja je problematična sama po sebi, ali nije sukob interesa za koji kod nas inače niko nikog ne prijavljuje. Ako bi bila izabrana i ostala na mjestu direktorice – onda bi to bio sukob interesa jer mi izvještaj podnosimo Skupštini Kantona Sarajevo kao jednom od naših osnivača – kaže Brčić.

Na pismeni upit Kabinetu direktorice KCUS-a da li je Izetbegović uzela godišnji odmor tokom kampanje ili postoji raspored njenih izlazaka s posla – nema odgovora.

Ja nikada nisam na odmoru

Tek u jednom slučajnom susretu na ulicama Sarajeva, tokom susreta s građanima, Izetbegović prepoznaje novinarku koja je poslala upit i obraća joj se s jedne na drugu stranu ulice.

– Pitate da li sam uzela godišnji? Nisam. Ja nikada nisam na odmoru. Sad sam ovdje s ljudima, a onda idem nazad u Klinički – kazala je.

Sebija Izetbegović je supruga Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, člana Kolegija Doma naroda Parlamenta BiH, nekadašnjeg člana, a na ovim izborima kandidata za Predsjedništvo BiH.

Ona je upravo za vrijeme njegovog prvog mandata imenovana za direktoricu KCUS-a čiji osnovači su Federacija BiH i pet kantona.

Prema Zakonu o sukobu interesa u BiH – član Predsjedništva BiH i delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u konkretnom slučaju Bakir Izetbegović je “izabrani zvaničnik”, Sebija Izetbegović je njegova supruga i u skladu s tim zakonom je njegov “bliski srodnik”, a kao direktorica KCUS-a je imenovana direktorica ustanove, ali na nivou FBiH i Zakon o sukobu interesa u BiH ovaj odnos ne prepoznaje kao sukob interesa.

Osim toga, iako Dom naroda Parlamenta FBiH bira i imenuje delegate za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a Sebija Izetbegović je bila članica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH kada je Bakir Izetbegović imenovan u Dom naroda Parlamenta BiH. Ali, ni to prema Zakonu nije sukob interesa. interesa.

Osnivač i suvlasnik bolnice

Na državnom nivou je u zakonom neprepoznatom sukobu interesa i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović iz SNSD-a, osnivač i suvlasnik bolnice Sv. Nikola u Milićima.

On je i član Stručnog savjeta Agencije za lijekove u BiH koje je stručno, regulatorno, savjetodavno i kontrolno tijelo Agencije.

Pojašnjenja radi – Parlament BiH donosi zakonska rješenja o radu ove agencije i usvaja budžet BiH iz kog se finansira i Agencija,

Prema Zakonu o lijekovima u BiH “Stručno vijeće Agencije imenuje Vijeće ministara BiH između istaknutih stručnjaka iz oblasti farmacije, medicine, hemije i prava iz oba entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH s liste kandidata koju su utvrdila entitetska ministarstva zdravstva i Odjel za zdravstvo Brčko Distrikta, a Stručno vijeće nadležno je, između ostalog, i za razmatranje i usmjeravanje realizacije smjernica ovlaštenih ministarstava o politici o lijekovima i medicinskim sredstvima”, pa tako i smjernice Ministarstva zdravstva u Vladi RS.

Inače – članovi Stručnog vijeća dužni su potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa što u ovom slučaju nije urađeno iako je Prodanović, prema Zakonu o sukobu interesa u BiH, u isto vrijeme ”izabrani i imenovani” dužnosnik na istom nivou vlasti. Prema dostupnim informacijama – iako nije kandidat na izborima 2022. godine, on je kandidat za delegata u Domu naroda PS BiH.

Ako nisu, biće nakon izbora

Veliki broj političkih partija je u izbornu kampanju ušao s kandidatskim listama na kojima su zdravstveni radnici koji jesu u sukobu interesa ili će biti ako budu izabrani jer su direktori zdravstvenih ustanova, članovi ili predsjednici upravnih odbora i slično, odnosno nalaze se na mjestima gdje sami sebi podnose izvještaje o radu ili sami sebi odobravaju budžete što može dovesti do zloupotrebe uticaja ili moći kod zapošljavanja i imenovanja, ali i do neravnopravne raspodjele novca za javne zdravstvene ustanove.

S druge strane – problem je i dostupnost informacija: direktore imenuju upravni odbori, a članove upravnih odbora imenuju parlamenti ili skupštine, opštinska i gradska vijeća, u zavisnosti od nivoa vlasti osnivača zdravstvene ustanove i njihova imena su rijetko dostupna javnosti na internet-stranama zdravstvenih institucija.

Direktorica Doma zdravlja Banjaluka i odbornica u Gradskom vijeću Banjaluka Nevena Todorović je takođe u kampanji – ona je kandidatkinja SNSD-a za Narodnu skupštinu RS.

Od početka kampanje posjećuje lokalne ambulante i zaslužnim radnicima dijeli plakete i zahvalnice o čemu objavljuje izvještaje na internet-strani Doma (Dom zdravlja – JZU Dom Zdravlja, Banja Luka (domzdravljabanjaluka.com) ), a njenih saradnika zaduženih za odnose s javnošću nema na radnim mjestima – njihove kolege objašnjavaju da su “na terenu i nešto snimaju”.

Protekle četiri godine je bila u sukobu interesa jer je kao direktorica Doma zdravlja podnosila izvještaj Skupštini Grada Banjaluka čija je članica, dakle sama sebi. Ukoliko bude izabrana za NSRS – njoj će izvještaje podnositi kadrovi iz njene stranke koji su direktori zdravstvenih ustanova na nivou Republike Srpske.

Predsjednik UO JU Dom zdravlja Banjaluka Aleksandar Božić na naš poziv obećava da će se “javiti kasnije”. Nije, jer nema pravog obješanjenja za postupke kolegice Todorović.

Odbornik u Skupštini Grada Banjaluka Milko Grmuša kaže da je problem “što kandidati, ako budu izabrani, ostaju na visokim dužnostima u zdravstvu, a komisije za sukob interesa ne rade svoj posao”.

– Čini mi se da stranke posebno guraju ljekare na liste, vjerovatno zbog toga što imaju kontakt s mnogo ljudi. Mislim da oni mogu ići na izbore i učestvovati u kampanjama, ali bi morali ako budu izabrani otići s funkcije u zdravstvu. Poseban problem su izvještaji o poslovanju koje na kraju podnose sami sebi. S druge strane ako su samo ljekari i poslanici – to je još i prihvatljivo, ali biti direktor i poslanik u isto vrijeme otvara prostor za zloupotrebe, politički uticaj, korištenje pogodnosti… Ako skrenete pažnju na to – odmah vas optuže da politizirate, a kada odete kod doktora – nema ih jer vode kampanju ili politiku – kaže Grmuša.

A u kampanji za Skupštinu Unsko-sanskog kantona je i zastupnik u toj skupštini Amir Murić iz DF-a koji je ujedno i direktor Javne ustanove Dom zdravlja Cazin.

Kako je taj Dom zdravlja kantonalna ustanova – Murić sam sebi podnosi izvještaj o radu i ako bude izabran u Skupštinu Unsko-sanskog kantona. I dalje će to raditi.

Inače – direktora imenuje Upravni odbor čije članove imenuje i razrješava Vlada Unsko-sanskog kantona na prijedlog ministra zdravstva, rada i socijalne politike.

Tokom predizborne kampanje na web-strani Doma zdravlja Cazin je obavljeno da je Dom zdravlja dobio nova vozila koja je za njih nabavila Vlade USK za 300.000KM. U primopredaji je učestvovao kantonalni premijer Mustafa Ružnić koji je aktuelni nosilac liste NES-a za taj kanton.

I ovo je, prema izmjenama Izbornog zakona koje je u augustu 2022. godine proglasio visoki predstavnik u BiH, zloupotreba javnih sredstava jer nabavka automobila u ovoj vrijednosti nije predviđena planom javnih nabavki Vlade Unsko-sanskog kantona. Predviđena je kupovina dva automobila u ukupnoj vrijednosti od 98.000 KM.

Među kandidatima je i Ivan Ivić iz HNP-a (Hrvatski nacionalni pomak) koji je ranije bio u HDZ BiH. On je delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, zastupnik u Skupštini Kantona 10 i direktor Javne ustanove Dom zdravlja Odžak koji je, prema dostupnim podacima, kantonalna zdravstvena ustanova.

Sve ovo znači da Ivić sada izvještaj o radu u Domu zdravlja podnosi Skupštini čiji je član, a ukoliko ponovo bude izabran u kantonalnu Skupštinu – ta praksa će biti nastavljena. Ovo je sukob interesa koji zakoni u BiH ne prepoznaju.

Zakon se ne primjenjuje

Srđan Traljić iz Transparency international u BiH pojašnjava da prema trenutnom zakonodavstvu direktori zdravstvenih ustanova koji su ujedno i kandidati i kandidatkinje mogu nesmetano nastaviti obavljati svoje funkcije.

– Zakoni o sukobu interesa u FBiH i na državnom nivou direktore javnih ustanova smatraju nosiocima izvršnih funkcija. To praktično znači da oni istovremeno ne mogu biti u upravi javnih preduzeća, ne mogu imati privatna preduzeća koja posluju s državom, ne mogu biti na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta, ali i dalje mogu obavljati više izvršnih funkcija, recimo biti poslanici i direktori ustanove. Dodatni problem je što se ovaj zakon u FBiH od 2013. godine uopšte ne primjenjuje, a većina zdravstvenih ustanova je na entitetskom i lokalnom nivou na koje se taj zakon odnosi – pojašnjava Traljić.

On naglašava da takav odnos prema sukobu interesa u zdravstvu dovodi do stvarnih problema.

– Transparency International u BiH se zalaže za unapređenje zakona o sukobu interesa na svim nivoima kako bi to bilo zabranjeno, međutim trenutno imamo različitu praksu. U Republici Srpskoj ograničenja u Zakonu o sukobu interesa ne odnose se na direktore javnih ustanova, a u jednom članu se čak izričito kaže da izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici mogu obavljati poslove u kulturnim, zdravstvenim i sportskim ustanovama, u udruženjima i slično za šta mogu primati platu. Praksa pokazuje da se veliki broj narodnih poslanika i odbornika nalazi upravo na čelu tih ustanova, a TI BIH godinama upozorava na zloupotrebu javnih resursa u predizborne svrhe – navodi Traljić.

Takođe, on podsjeća da je veliki broj poslanika i odbornika na čelu zdravstvenih i drugih javnih ustanova i javnih preduzeća.

Glasali i pacijenti

– Oni koriste resurse tih ustanova za izbornu kampanju i prikupljanje glasova, kako kroz zapošljavanja, tako i kroz druge privilegije. Uzmimo na primjer Univerzitetski klinički centar RS – direktor je narodni poslanik i predsjednik gradskog odbora stranke. Za prošle opšte izbore imali su plaćenu kampanju “Svi pod jedan krov”, koja je promovisala kandidate na izborima. I pacijenti iz zdravstvene evidencije su pozivani da glasaju za direktora koji je bio kandidat. Iz tog i niza drugih razloga je važno depolitizovati i ustanove i javna preduzeća – naglašava Traljić.

Traljić podsjeća i da je TI BiH u ovom konkrentnom slučaju tužilaštvu prijavio slučaj glasanja za direktora, da je tužilaštvo ispitalo slučaj, utvrdilo da su pozivi dolazili sa službenih telefona UKC RS. No, istraga je obustavljena uz obrazloženje da broj telefona onih koji su pozivani da glasaju nije lični podatak i da to nije zloupotreba, iako je stav zvaničnih institucija drugačiji.

A da može i drugačije pokazuje primjer iz Lukavca.

Dajana Čolić iz DF-a je u kampanji za Parlament Federacije BiH. Ona je bila direktorica JZU Dom zdravlja Lukavac, čiji osnivač je Opštinsko vijeće Lukavac i vijećnica u OV Lukavac. Podnijela je ostavku na mjesto direktorice kada je imenovana u Vladu kantona Tuzla.

– Ona jeste bila vijećnica i direktorica Doma zdravlja i ja smatram da to jeste sukob interesa. Kada je pala Vlada kantona u kojoj je ona bila ministrica – bila je kandidatkinja za direktoricu, ali nije prošla. Da je još uvijek direktorica i kandidatkinja – to bi bio sukob interesa, a ako sada bude izabrana u Parlament FBiH, u Dom zdravlja se može vratiti samo na mjesto dječije stomatologinje što je njena specijalizacija – kaže Edin Delić, gradonačelnik Lukavca.

Smatra da su ljekari u politici veliki problem jer unose politiku u zdravstvene ustanove što nije dobro.

Možda je ipak do osnivača? Ili do Zakona, koji je već odavno mrtvo slovo na papiru? I jasan signal da su promjene potrebne.

Izvor: Interview.ba

The post Sukob interesa u zdravstvu: Do podne poslanik, od podne direktor, pa sam sebi podnosi izvještaj first appeared on Gerila.info.

To možda i ne bi bilo toliko čudno da na čelu KCUS-a već godinama nije Sebija Izetbegović, supruga Bakira Izetbegovića, navodno Dodikovog najvećeg političkog oponenta.

KCUS je ovaj ugovor sa Prointerom potpisao 8. februara ove godine, odnosno prije svega 10 dana, a odnosi se na održavanje SAP licenci.

Podsjećamo, Prointer je bio jedan od vlasnika banjalučke Alternative televizije, kojoj je, zajedno sa Miloradom Dodikom i nekim njemu bliskim ljudima poput Milana Tegeltije, sankcije uvelo američko Ministarstvo finansija.

Konkretno kada je riječ o sankcijama ATV-u ministarstvo je tada navelo da je ona vlasništvo kompanije blisko povezane sa Dodikovom porodicom, dok sam Dodik iza kulisa vrši ličnu kontrolu nad ATV-om, naprimjer, odobrenjima za medijske priče vezane za politički osjetljive teme.

„Dodik je angažovao ATV kako bi namjerno i izričito unaprijedio vlastitu agendu, koja uključuje njegove napore da ocrni druge političke ličnosti, izgladi svoj javni imidž i unaprijedi svoje lične i političke ciljeve“, navodi se u obrazloženju podsekretara ministarstva za terorizam i finansije SAD Briana E. Nelsona.

“Dodik je ugovore vezane uz ATV dodjeljivao direktno članovima svoje porodice, što je koristio kao još jedan način za korupciju. On je novac iz javnih preduzeća usmjerio direktno ATV, iz koruptivnih razloga. Dodik je posljednjih godina znatno povećao finansiranje ATV-a i uključio se u kampanje zloćudnog medijskog utjecaja putem ATV-a kako bi objavio sadržaj koji unapređuje njegove političke i lične ciljeve“, zaključuje su u ovoj izjavi.

Zanimljivo, ATV je svega nekoliko sedmica prije sankcija promijenila vlasničku strukturu, pa je tako sredinom januara ove godine došlo je do promjene u vlasništvu. Osamdeset odsto kapitala ATV-a je sada u vlasništvu firme “Infinity media”.

Danas je objavljena i informacija da je Prointer ostao bez licenci od strane Microsofta, ali iz Prointera su demantovali te navode.

“Naša kompanija nije dobila obavještenje od kompanije Microsoft, niti od distributerskih kuća sa kojima sarađujemo, a koje se odnosi na pitanje partnerskog statusa. U tom smislu, kompanija Prointer ITSS, kao i do sada, nastavlja sa redovnim poslovnim aktivnostima i projektima. Istovremeno odbacujemo nesnovane i neargumentovane spekulacije koje su se pojavile u pojedinim medijima, da kadrovsko prestrukturiranje u samoj grupaciji ima bilo kakve veze sa navedenom saradnjom, a posebno insinuacije kojima se u politički kontekst stavljaju poslovni odnosi”, istakli su iz Prointera.

GERILA.info

The post I Sebija preferira saradnju sa Prointerom: Ugovor od čak 124.000 KM! first appeared on Gerila.info.

Menadžment Bosnalijeka, van svih profesionalnih normi i standarda, krajem prošle godine kreće u agresivnu medijsku kampanju reklamiranja lijeka Enkorten kao medikamenta u liječenju Covid oboljenja. Indikativno, ključnu ulogu u prvoj fazi kliničkog ispitivanja Enkortena imao je sam vrh SDA stranke od Sebije Izetbegović, Enre Mehmedika-Suljić do Rusmira Baljića.

Piše: Predrag Blagovčanin

Priča o Enkortenu, prvom originalnom bh. lijeku počinje 2000-tih godina kada Farmacija Tuzla u vlasništvu Zlatka Ademovića kreće u kreiranje imunomodulatora za liječenje oboljenja multipla skleroza.

Kao glavni istraživač kliničkog ispitivanja Enkortena bio je angažovan prof.dr. Nedžad Mulabegović, nekadašnji član Glavnog odbora SDA stranke, Dekan medicinskog fakulteta te predsjednik Vijeća bošnjačkih intelektualaca. Pored prof. Mulabegovića u kliničkom ispitivanju lijeka koje se provodilo na Kliničkom centru u Sarajevu učestvovali su prof. dr. Azra Alajbegović te u tom trenutku doc.dr. Enra Mehmedika-Suljić.

Enkorten nakon završene treće faze kliničkog ispitivanja dobija privremenu dozvolu Federalnog ministarstva zdravstva za stacionarnu upotrebu na teritoriji Federacije BIH uz svesrdnu podršku tadašnjeg prvog čovjeka SDA stranke Sulejmana Tihića.

Nakon formiranja Agencije za lijekove kao državnog regulatornog tijela Stručna komisija ove agencije samo jednim glasom više, izdaje Farmaciji Tuzla 2010. godine dozvolu za prometovanje ovog lijeka.

U maju 2013. godine dozvola je poništena zbog neusaglašenosti u proizvodnom procesu. Nezvanično saznajemo da su razlog za ukidanje dozvole bile utvrđene nepravilnosti prilikom oznake serijskih brojeva na ambalaži lijekova.

Patent Enkorten nakon ukidanja dozvole od strane Agencije za lijekove, Farmacija Tuzla ustupa kompaniji Bosnalijek koja nakon dodatnih pojašnjenja u kontekstu nastavka istraživanja Stručnoj komisiji za lijekove, dobija dozvolu u decembru 2013. godine.

Nema sukoba interesa

Od 2013. godine do decembra 2020. godine naziv Enkorten bio je poznat samo stručnoj javnost kao i pacijentima oboljelim od multiple skleroze koji su ovim Bosnalijekovim proizvodom bili liječeni preko liste čekanja Fonda Solidarnosti pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.

Zdravstveni radnici koji su pristali razgovarati za portal Tačno.net pod uslovom anonimnosti zbog eventualnih sankcija naglašavaju da prof.dr. Enra Mehmedika-Suljić ima apsolutni monopol nad kliničkim istraživanjima u oblasti neurologije kao i ključnu ulogu u okviru Komisije za multipla sklerozu koja u konačnici i donosi odluku o odabiru lijekova sa liste za liječenje pacijenata. Također, navode da prof.dr. Mehmedika-Suljić sa kompanijom Bosnalijek održava veoma dobro poslovne odnose koji se ogledaju kroz njen poslovni angažman kao i podatak da su članovi njene porodice zaposlenici ove kompanije.

Portal tačno.net obratio se Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH sa molbom da nam se dostavi spisak članova ove komisije za multipla sklerozu. Iz Zavoda su nam odgovorili da imena članova komisije nisu javni dokument.

„U svom radu Komisija je potpuno autonomna i odluke donosi u skladu sa stručno –medicinskim uputstvima, izdatim od strane ministra, a članovi komisije imenovani su rješenjima o imenovanju na osnovu saglasnosti federalnog ministra zdravstva.

U cilju omogućavanja nepristrasnog rada i dosljedne primjene navedenih propisa imena članova komisije nisu javno objavljena nego su interni dokument na koji saglasnost daje federalni ministar zdravstva.“

Međutim, saznajemo da je prof.dr. Enra Mehmedika Suljić član ove Komisije od osnivanja sredinom 2000-tih godina do danas, te da u ovom trenutku obnaša poziciju predsjedavajuće ovog tijela što nam je i potvrdila u telefonskom razgovoru.

Pored učešća u ovoj komisiji prof.dr. Mehmedika Suljić također je i predsjedavajuća Komisije za klinička ispitivanja Agencije za lijekove BiH koja je u aprilu 2020. godine dala dozvolu Bosnalijeku za sprovođenje ispitivanja Enkortena u liječenju srednje teških i teških oblika Covid-19 infekcije.

Nevjerovatna koincidencija je činjenica da je prof.dr. Enra Mehmedika Suljić i direktorica Instituta za naučno istraživački rad Kliničkog centra Sarajevo organizacione jedinice preko koje se realiziraju klinička ispitivanja u okviru ove zdravstvene institucije.

Govoreći o eventualnom sukobu interesa, obzirom na funkcije koje obnaša, prof.dr. Enra Mehmedika-Suljić ističe da je Komisija za klinička ispitivanja pri Agenciji regulatorno tijelo i da kao takvo ne dodjeljuje klinička ispitivanja.

„Rad Komisije je transparentan, reguliran propisima i ukoliko je jedan od članova Komisije dio istraživačkog tima u nekom kliničkom istraživanju, ne može glasati pri odobravanju te studije, koja je prethodno odobrena na Lokalnom etičkom komitetu, tako da ne postoji sukob interesa. U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu sam uposlena od 1992. godine, redovni sam profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, trenutno obnašam funkciju Direktora za nauku i nastavu KCUS-a, nisam član Etičkog komiteta KCUS-a i nisam u sukobu interesa da učestvujem u kliničkim ispitivanjima“.

Navode o bilo kakvom favoriziranju Bosnalijekovog Enkortena za liječenje multipla skleroze, obzirom na činjenicu da joj je sin Tarik Mehmedika zaposlenik ove kompanije, odlučno odbacuje. Također naglašava da monopol nad kliničkim istraživanjima nije moguć iz razloga što niti jedna zdravstvena organizacija, a ni sponzor-farmaceutska industrija, ne bira glavne istraživače, ni članove istraživačkog tima, što je kako ističe zadatak Contract research organizacije.

„Bosnalijek, kao domaća farmaceutska kompanija, koliko je meni poznato nema veliki broj kliničkih studija, u usporedbi sa inostranim kućama, od kojih pojedine imaju vodeći razvojni i istraživački program. Da bi ste dobili ponudu da vodite kliničku studiju kao glavni istraživač, morate imati reference iz naučno istraživačkog rada i rezultate vašeg rada iz ranijih kliničkih studija. Činjenica je da je moj sin uposlenik Bosnalijeka preko pet godina u odjelu ljudskih resursa, dakle nema nikakvog doticaja sa lijekovima i istraživanjima, ne može biti argument za navedene insinuacije.“

Prof.dr. Mehmedika-Suljić ističe da kroz djelovanje Komisije za multipla sklerozu u okviru Fonda Solidarnosti nije moguće vršiti preferencije obzirom da se lijekovi dodjeljuju u skladu s mišljenjem ljekara iz Konzilija za multipla sklerozu iz UKC Tuzla, SBK Mostar te Kliničkog centra Sarajevo.

„Pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH postoji Lista čekanja koja je dostupna evaluaciji javnosti i na njoj uz svakog pacijenta stoji preporučeni lijek od strane Konzilija, koji delegira pacijente prema Fondu solidarnosti. Komisija za liječenje MS- a pri Fondu solidarnosti u kojoj sam predstavnik KCUS-a, pored kolegica koje su delegirali SKB Mostar i UKC Tuzla, a kojoj prisustvuje i predstavnik Udruženja oboljelih od MS i predstavnik Fonda, evaluira pristigle prijedloge i dodjeljuje terapiju koji su predložile kolege iz Kozilija bez mogućnosti preferencije pojedinih lijekova.

Trenutno je na Listi lijekova za liječenje multiple skleroze devet (9) imunomodulatora. Zahvaljujući koordiniranom radu ljekara, pacijenata, predstavnika Udruženja oboljelih od MS i prije svega velikom razumijevanju menadžmenta Fonda i Federalnog ministarstva zdravlja, uz podršku farmaceutskih kuća koje prometuju lijekove za MS, naši pacijenti dobiju najbolji lijek spram individualnih potreba. Lista čekanja je sve manja, trenutno 450 pacijenata za MS dobija terapiju na teret Fonda solidarnosti, od kojih je 27 na Enkorten®-u, tako da brojke same po sebi govore o eventualnom favoriziranju.“

Lijek Enkorten na listu Fonda Solidarnosti stavljen je u mandatu federalnog ministara zdravstva iz SDP-a Rusmira Mesihovića. Prema dostupnim podacima Zavod Zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH direktno od Bosnalijeka od 2014. godine do danas izvršio je nabavku Enkortena u vrijednosti nešto većoj od 1 milion i 943 hiljada.

S tim da je za 27 pacijenata, prema navodima, koji primaju Enkorten u februaru ove godine Zavod zdravstvenog osiguranja izvršio nabavku 3800 doza u vrijednosti nešto većoj od 371.000 KM.

Nacionalni koordinator istraživanja – prof.dr. Izetbegović

Kako su nas informisali iz Agencije za lijekove BIH kliničko ispitivanje Enkortena na indikacije Covida-19 osim u Kliničkom centru Sarajevo provedeno je u UKC-u Republike Srpske, SBK Mostar, Kantonalnoj Bolnici Bihać, Kantonalnoj Bolnici Zenica te JU Bolnici Travnik. Dok su glavni istraživači po centrima bili dr. Rusmir Baljić, dr. Antonija Verhaz, dr. Siniša Skočibušić, dr. Enisa Šabotić, dr. Ednan Drljević te dr. Minela Zekiri Sivro.

Direktorica Kliničkog centra Sarajevo prof.dr. Sebija Izetbegović u prvoj fazi kliničkog ispitivanja Enkortena kod Covid-19 oboljenja na 120 pacijenata imala je ulogu nacionalnog koordinatora.

Ove navode potvrđuje i Agencija za lijekove BIH. Na naš upit o funkciji nacionalnog koordinatora iz Agencije za lijekove BIH je stigao odgovor da važeća regulativa iz oblasti kliničkog ispitivanja ne prepoznaje termin nacionalnog koordinatora.

„Prema odredbama Pravilnika o kliničkom ispitivanju lijeka i medicinskog sredstva, podnosilac zahtjeva je u obavezi da Agenciji dostavi potpisne stranice Protokola kliničkog ispitivanja, potpisane od strane glavnih istraživača za centre za koje je planirano ispitivanje, što je Bosnalijek uredno dostavio.

Pored toga, od strane podnosioca zahtjeva, dostavljena je i potpisna stranica Protokola od strane prof dr. Sebije Izetbegović na kojoj je navedeno da je prof. Izetbegović u ulozi nacionalnog koordinatora.
Obzirom da navedeni dokument ne razmatramo prilikom pregleda dokumentacije, jer se isti ne zahtjeva prema važećoj regulativi, molimo vas da se za dodatna pojašnjenja obratite sponzoru Bosnalijek d.d.“

Kako bismo saznali koja je uloga prof.dr. Sebije Izetbegović kao nacionalnog koordinatora kliničkog ispitivanja Enkortena obratili smo se direktno Kliničkom centru Sarajevo. Do objave ovog teksta nismo dobili odgovor na ovo pitanje. Odgovor također nismo dobili ni na naš upit o članovima Etičkog odbora Kliničkog centra Sarajevo koji su nadležni za odobravanje kliničkih ispitivanja.

Glavni istraživač kliničkog ispitivanja dr. Rusmir Baljić inače šef klinike za infektivne bolesti KCUS-a te predsjedavajući opštinskog vijeća Novi Grad ispred SDA stranke u periodu 2016-2020 u telefonskom razgovoru istakao je da u ovom trenutku ne može davati izjave za medije bez suglasnosti sponzora, odnosno kompanije Bosnalijek.

Nakon medijskog spektakla, šutnja

A na naša inicijalna pitanja upućena Bosnalijeku poput: „Da li je Enkorten osim Bosne i Hercegovine igdje drugo registrovan kao lijek za liječenje multipla skleroze, te da li postoji mogućnost da se Enkorten nakon završetka kliničkih ispitivanja nađe u slobodnoj prodaji i po kojoj cijeni?“ iz ove kompanije nam je odgovoreno da nisu u mogućnosti da nam odgovore.

Naime, kako ističu razlog je činjenica da je Enkorten lijek koji se izdaje na osnovu ljekarskog recepta i na koji se primjenjuje odredba Pravilnika o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava.

Međutim, Pravilnik o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava nije bio prepreka da kompanija Bosnalijek krene u agresivnu medijsku kampanju krajem decembra prošle godine kada je van svih protokola i prakse, lijek u kliničkom ispitivanju testiran na 120 pacijenata, reklamiran kao medikament koji pomaže pri liječenju Covid-19 oboljenja.

Vijest o Enkortenu krajem decembra objavljena je na skoro svim komercijalnim televizijama, printanim i online medijima kako u BIH tako i u regionu, pa je tako i direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović početkom godine dao intervju agenciji Anadolija u kojem je potvrdio „da je kliničko ispitivanje pokazalo kako je Enkorten efikasan i siguran za primjenu kod srednje teške kliničke slike COVID-19 infekcije u bolničkim uslovima, te da značajno pomaže i ubrzava oporavak ovih pacijenata. Istraživanje je, otkriva, pokazalo i veoma dobru podnošljivost lijeka.“

Uporedo sa medijskim nastupima predstavnika Bosnalijeka kao i glavnog istraživača u ovoj studiji prof.dr. Rusmira Baljića iz ove kompanije je 22. decembra upućen oglas pod nazivom „Novo u liječenju Covid-19¬_Enkorten (imunomodulator)“ na email adrese 6000 zdravstvenih radnika.

Zdravstveni radnici nakon ovog oglasa kontaktiraju Agenciju za lijekove i medicinska sredstva sa upozorenjem da oglas nije u skladu sa Pravilnikom koji je jasno definirao način komunikacije sadržaja preuzetih iz naučnih radova uz jasno označavanja tačnog izvora što ovdje nije ispoštovano.

Prema mišljenju zdravstvenih radnika koji su uputili ovaj dopis Agenciji za lijekove BIH cilj ovakvog oglašavanja prema stručnoj javnosti je poticanje upotrebe lijeka u indikaciji u kojoj nije odobrena primjena lijeka i u kojoj ne postoji dovoljno dokaza ni o efikasnosti niti o sigurnosti, a što može imati kobne posljedice po zdravlje pacijenata kod kojih se primjeni.

Agencija za lijekove je reagovala i zabranila dalje reklamiranje Bosnalijeku. Prema našim informacijama ova kompanija se žalila na ovu odluku.

Postavlja se pitanje iz kojih razloga je kompanije Bosnalijek van svih protokola plasirala informaciju o kliničkom ispitivanju Enkortena provedenom na uzorku od 120 pacijenata?

Podsjećamo, samo 13 dana prije prvih informacija o Enkortenu kao lijeku koji pomaže Covid-19 pacijentima u akciji Tužilaštva kantona Sarajevo uhapšeni su Zijad Blekić vlasnik brokerske kuće Eurohaus kao i član nadzornog odbora Bosnalijeka Edin Dizdar, glavnih akteri korupcijske afere preuzimanja dionica Bosnalijeka od strane kompanije Haden.

Do objave ovog teksta iz Tužilaštva BIH nije stigao odgovor u kojoj fazi je istraga u predmetu Bosnalijek pokrenuta 2014. godine.

tacno.net

The post Bosnalijek protiv Covida: Koja je uloga vrha SDA u ispitivanju Enkortena first appeared on Gerila.info.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Fahrudin Radončić, ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine (BiH), kupio je 2018. godine luksuznu jahtu čija je tržišna vrijednost oko tri miliona maraka. On je prošle godine imao dvije prilike da jahtu upiše u svoj imovinski karton, ali to nije uradio. Prvo je imenovan u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), a potom na poziciju državnog ministra, ali jahtu nije prijavio ni Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) ni Savjetu ministara BiH.

Ministar Radončić nije jedini koji je ignorisao zakone i prikrio dio imovine. Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), još osam visokopozicioniranih političara nije prijavilo dvadeset stanova, kuća, poslovnih prostora, garaža i zemljište.

Oni koji su pristali da razgovaraju, kažu da su imovinu prijavili ili da je riječ o greški. Neki od njih su je prijavili nakon razgovora sa novinarima.

Prema Izbornom zakonu BiH, kandidati i izabrani zvaničnici su obavezni CIK-u prijaviti prihode iz prethodne godine te svoju i imovinu članova uže porodice koja je vrednija od 5.000 KM. CIK ne provjerava sadržaj imovinskih kartona niti je predviđena sankcija za nepotpuno ili lažno prijavljivanje imovine.

Radončićeva jahta

Fahrudin Radončić je nakon desetomjesečnog mandata u Domu naroda PSBiH imenovan krajem 2019. godine za ministra bezbjednosti BiH. Dolaskom na funkcije popunio je izjave o imovinskom stanju i prijavio: zaradu od 570.000 maraka od prodaje udjela u „Avaz-roto pressu“, kuće i 7,8 hektara zemljišta u Vogošći koje je procijenio na 700.000 maraka. Napisao je i da ima stan vrijedan oko 4,2 miliona maraka u crnogorskom Tivtu i zemljište u Plavu koje dijeli sa braćom.

Međutim, prećutio je da ima jahtu. Jahta Princess 62 je duga 17,5 metara i proizvedena 2018. godine, a tadašnji delegat u Državnom parlamentu i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH je u junu iste godine registrovao jahtu u Baru u Crnoj Gori.

On kaže da ju je kupio novcem od prodaje dionica.

CIN je ranije pisao kako je Radončić 2015. godine kupio 250.000 dionica Crnogorskog telekoma za 1,95 miliona maraka. Novinarima nije htio reći da li je prodao sve.

„Radi se o legalnoj disciplini, o jahti koja je kupljena mojim novcem od dionica, prodaje udjela“, kaže Radončić.

Iako jahtu nije upisao u imovinske kartone, on je novinarki rekao da je prijavio svu imovinu.

CIN: Hoćete da Vam pokažem? (Radončićev imovinski karton bez podataka o jahti, op. a.)

Radončić: „Ako je nema, dopunićemo, nikakav problem. Sve radim transparentno“.

U CIK-u su novinarima potvrdili da jahtu nije prijavio ni naknadno.

Ministar Radončić nije htio reći ni koliko ga je jahta koštala: „To su moje privatne stvari“.

Radončić je imao dvije prilike da prijavi ovu imovinu: CIK-u, kada je imenovan za delegata, i Savjetu ministara BiH, kada je imenovan za državnog ministra. On to nije učinio.

Propisi nisu odredili nikakvu kaznu za takvo ponašanje funkcionera i CIK nije obavezan provjeravati sadržaj njihovih imovinskih kartona. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) to radi za kandidate Savjeta ministara, ali samo kada je riječ o imovini u BiH.

U SIPA-i kažu da ako pronađu da pojedini podaci nisu istiniti, to navode u konačnom izvještaju koji prosljeđuju mandataru za sastav Savjeta ministara. On dalje odlučuje kako će postupiti u skladu sa dobijenim informacijama i o tome ne obavještava SIPA-u.

U PSBiH djeluje Komisija za pripremu izbora Savjeta ministara koja obavlja finalni razgovor sa kandidatima. Jedan od članova je zastupnik ovog parlamenta Branislav Borenović koji kaže da je rad Komisije formalan.

Sakrivena milionska imovina vrha SDA

Potpredsjednica Federacije BiH (FBiH) u tehničkom mandatu i zastupnica u Federalnom parlamentu Melika Mahmutbegović je u svom imovinskom kartonu propustila napisati da, osim dva prijavljena stana u Bugojnu i Sarajevu, u ovim gradovima ima još: dva stana, dva poslovna prostora i tri garaže. Neke od ovih nekretnina dijeli sa sestrama Maksidom Mahmutbegović i Maidom Jusić.

Jedan stan, poslovni prostor te dvije garaže se nalaze u Bugojnu i tri sestre su ih otkupile 2009. godine. Porodica Mahmutbegović je tu živjela od 1952. godine, a vlasništvo nad nekretninama u ovoj zgradi je stekla na osnovu Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

Drugi stan, poslovni prostor i garažu sestre su kupile u Sarajevu krajem 2010. godine za skoro 693.000 KM.

Potpredsjednica Mahmutbegović je specijalistica opšte hirurgije, a politikom se bavi više od 20 godina. Bila je zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) u Skupštini Srednjobosanskog kantona, a potom je tri puta birana za zastupnicu u Federalnom parlamentu. Od 2015. je potpredsjednica FBiH.

Mahmutbegović u posljednjem imovinskom kartonu iz 2018. godine nije navela ni imovinu svoje kćerke Neire Džumhur. To nije uradila ni 2010. kada je navela da izdržava kćerku. Naime, Neira je 2008. godine kao studentica kupila za 170.000 maraka dvosoban stan u Sarajevu.

Ona ima i drugu nekretninu u Sarajevu. Stan u naselju Malta kupila je za skoro 155.000 maraka istog dana kada su njena majka i tetke kupile tri nekretnine u Sarajevu 2010. godine.

Novinari su provjeravali imovinu više od 120 zvaničnika i političara vladajućih i opozicionih stranaka u BiH koji se nalaze u CIN-ovoj bazi „Imovina političara“. Bazu podataka čine informacije o: njihovom obrazovanju, profesionalnoj i političkoj karijeri te podaci o nekretninama, ušteđevini, kreditima, udjelima i dionicama u preduzećima.

Čitaocima je besplatno dostupno više od dvije hiljade dokumenata: vlasničkih listova o nekretninama, registara preduzeća u vlasništvu političara, imovinskih kartona te krivičnih prijava, optužnica i presuda.

Potpredsjednica Mahmutbegović je odbila govoriti o svojim nekretninama sa novinarkom CIN-a.

I njen stranački šef Bakir Izetbegović godinama pokušava sakriti da je suvlasnik zemljišta u elitnom sarajevskom naselju Poljine. Izetbegović je nakon imenovanja u Dom naroda PSBiH u proljeće 2019. godine dostavio CIK-u novi imovinski karton, ali ni u njemu ni u kartonu njegove supruge Sebije, koja je 2018. godine osvojila mandat u Federalnom parlamentu, zemljište nisu prijavili.

Njih dvoje su ovo zemljište od skoro pet duluma kupili sa stranačkim kolegom Ševkijom Okerićem 2012. godine za 243.000 maraka. Bakir Izetbegović i Okerić dijele i vlasništvo nad pristupnim putem koji su platili skoro 8.000 maraka.

Izetbegović je novinarki CIN-a prvo negirao da ima ovo zemljište, dok je u drugom razgovoru tvrdio: “Jesam, jesam prijavio! Sigurno sam sve prijavio!”

Osim zemljišta supružnici nisu prijavili ni garažu na Bjelašnici koju je Sebija Izetbegović kupila 2008. godine za 20.000 KM. Ona je u martu ove godine vratila poslanički mandat zbog obaveza na mjestu direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Ignorisala je CIN-ov poziv za razgovor o neprijavljenoj imovini.

Još jedan član SDA, takođe delegat u državnom Domu naroda, Asim Sarajlić je izostavio prijaviti dvije garaže koje je kupio 2013. godine za 30.000 KM.

“Možda sam greškom previdio, ne znam. Moram to dodati”, rekao je Sarajlić.

Stan u istoj zgradi, suvlasništvo nad kućom u Sarajevu te apartman na Bjelašnici je prijavio.

Sarajlić je u ranijem razgovoru za CIN rekao da se u SDA učlanio kao petnaestogodišnjak. Do početka marta ove godine bio je na visokim funkcijama u Stranci: potpredsjednik i član Predsjedništva SDA te predsjednik Kantonalnog odbora Stranke u Sarajevu. Ostavku na sve funkcije je dao nakon što je objavljen kompromitirajući audiosnimak na kojem Sarajlić dogovara kupovinu glasa delegata na unutarstranačkim izborima za rukovodstvo Kantonalnog odbora SDA u Sarajevu.

Bio je načelnik Vogošće šest godina – do 2010, a nakon toga je dva mandata bio zastupnik u Državnom parlamentu.

Neprijavljena imovina supružnika

U sazivu Doma naroda PSBiH koji je imenovan u martu 2019. godine svaki treći delegat je prećutio dio svoje imovine CIK-u i građanima. Osim Radončića, Sarajlića i Izetbegovića svu imovinu nisu prijavili ni Sredoje Nović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Munib Jusufović iz SBB-a BiH.

Sredoje Nović je u kartonu koji je popunjavao na početku svog drugog delegatskog mandata izostavio napisati da ima trosoban, a njegova supruga Gina jednosoban stan u Beogradu. Nović je prvo tvrdio da nema ove stanove, ali je promijenio mišljenje kada ga je novinarka CIN-a suočila sa dokumentima.

“Imamo stan u Beogradu, ništa nije sporno”, rekao je, dodavši da je to njegov, ali možda i propust CIK-a.

Nekoliko dana nakon razgovora za CIN Nović je prijavio i ove nekretnine.

Munib Jusufović je ušao u Dom naroda PSBiH u januaru 2020. godine na mjesto svog stranačkog šefa Fahrudina Radončića. Iako je u ranijim imovinskim kartonima prijavljivao da njegova supruga Zijada ima kuću i voćnjak u Brčkom čija je vrijednost 350.000 maraka, to je propustio uraditi ove godine. Novinarima je potvrdio da je ona i dalje vlasnica ove imovine sa sinom Jasminom.

„Stoji za suprugu, kako ne stoji! (…) To je onda greška“, kratko je rekao, ne objasnivši ko je tu grešku napravio.

Supruginu imovinu nije prijavio na prošlim opštim izborima ni bivši državni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović. Iako u zakonu piše da su političari obavezni prijaviti i imovinu članova najuže porodice, Šarović smatra da nije sporno što on to nije učinio: “Znači, nije pitanje bilo, je li, to da prikažem imovinu moje supruge, to je suština. Sve ono što je na meni, ja sam prikazao“.

Njegova supruga Stojanka je vlasnica kuće sa dulumom zemljišta u Lukavici.

Šarovićev donedavni stranački kolega Obren Petrović, dugogodišnji gradonačelnik Doboja, takođe nije prijavio svu imovinu. On je 2018. godine iz SDS-a prešao u SNSD i kao član nove stranke prvi put se kandidovao za zastupnika u Državnom parlamentu. U imovinski karton je propustio napisati da je suvlasnik kuće i garaže u Doboju. Petrović je prvo novinarima potvrdio da ima ove nekretnine, a potom je to negirao: „Imam ja i advokata pa Vi advokata pitajte“.

The post Političari kriju jahte, stanove, poslovne prostore i zemljište first appeared on Gerila.info.

Krajem marta kada se čitav sistem još navikavao na koronu razgovarali smo sa predstavnicima nekoliko zdravstvenih ustanova u BiH i tražili informacije o spremnosti bolnica za prijem eventualno većeg broja pacijenata. Krajem marta su svi, manje više tvrdili da su spremni.

Svi tvrdili spremni smo. Oni koji su tvrdili drugačije dobijali su prekršajne prijave

Virus korona opteretio je zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini gotovo do krajnjih granica iako se širenje virusa koliko toliko, u odnosu na neke veće zemlje, drži pod kontrolom.

U prvi plan je nakon pojave privih pozitivnih na virus korona u Bosni i Hercegovini stavljeno stanje opremljenosti zdravstvenih ustanova u zemlji, prije svega kapacitetima, respiratorima i testovima na virus korona. Jasno je da su zdravstveni sistemi u Bosni i Hercegovini virus dočekali relativno nespremni jer ni jedna zdravstvena ustanova nema kapacitete da u slučaju koji niko ne priželjkuje zbrine veći broj teško oboljelih od virusa korona. Ključno pitanje je koliko bolnice u Republici Srpskoj i Federaciji BiH imaju respiratora i zašto se morao pojaviti virus korona da bi se o temi nedostatka respiratora razgovaralo.

“Nemamo timove, organizovane službe, dovoljan broj respiratora… Imamo manjak intenzivne njege, na šta je trebalo mnogo ranije misliti. Nama ne znače kreveti bez adekvatne opreme, edukovanog kadra, neophodne terapije, treba nam adekvatna intenzivna nega! Nepripremljeni čekamo na ono što će nam stići”

Ovo je prije nekoliko dana izjavila Maja Dragojević Stojić, doktorica iz Prijedora ukazujući da je kriza pokazala manjkavosti zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj. Ova izjava je doktoricu iz Prijedora koštala prekršajne prijave zbog izazivanja panike i širenja lažnih vijesti a po najnovijoj Odluci Vlade Republike Srpske.

Kako god, vlasti u Bosni i Hercegovini na različitim nivoima su najavile da će učiniti i da čine sve kako bi bio nabavljen što veći broj respiratora ali i testova na virus koronu.

Ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić je naglasio da trenutno u Republici Srpskoj imaju 72 respiratora. Još 20 treba da stigne i još se desetine respiratora planira nabaviti.

“Sad ne mogu govoriti jer nisu potpisani ugovori ali mi smo završili cijelu proceduru tako da u narednom periodu će biti sve obezbijeđeno. Međutim, opet ponavljam, respiratori jesu važni ali ovo su mjere koje moraju pomoći da ljudi ne dođu na respirator”, naglasio je Šeranić prilikom obilaska privremenog karantina u Studentskom centru u Banjaluci.

Problem nabavke respiratora je evidentan jer u globalnoj krizi sa koronom ni jedna zemlja u svijetu nema dovoljan broj respiratora. Na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 23. marta su nam potvrdili da trenutno imaju 50 respiratora a da je u posljednjih petnaest dana nabavljeno 11 novih respiratora.

Na Kliničkom centru univerziteta u Sarajevu za Gerila info potvrdili su za Gerilu da imaju 53 respiratora i 39 anesteziloških aparata koji takođe mogu biti korišteni pri mehaničkoj ventilaciji pacijenata. Pored postojećih, kupljeno je još 6 aparata čija isporuka se, u momentu odgovora na pitanja, čeka. U ovoj zdravstvenoj ustanovi kažu da su naručili još 40 respiratora. Isto tako, napominju da vode računa o zaštiti pacijenata i zaposlenih u bolnici.

“Klinički centar Univerziteta u Sarajevu prva je ustanova koja je formirala Krizni štab, još 31. januara, te zabranila posjete bolesnicima i kretanje u krugu bolničkog centra. Obustavili smo ulazak svih grupa studenata i učenika fakulteta i škola medicinskog profila. Vođeni medicinskom praksom, kada su u pitanju velike epidemije, u cilju prevencije unošenja i širenja korona virusa među uposlenicima i bolesnicima odmah smo postavili trijažne šatore. Jedan šator montiran je na ulazu u KCUS a drugi na ulazu Klinike urgentne medicine.”– kaže za Gerila info Sebija Izetbegović direktorica KCUS.

Iz bijeljinske bolnice za naš portal napominju da im je na prvom mjestu zdravlje pacijenata i zaposlenih kao i mjere na sprječavanju širenja virusa.

“Bijeljinska bolnica trenutno ima 10 respiratora a narednih dana dobićemo još deset od Vlade RS. Ponavljam, respiratori trebaju svim zdravstvenim ustanovama u svijetu ali ukoliko ne poštujemo savjete ljekara, preporuke nadležnih ustanova i institucija respiratori su samo pokušaj da spriječimo krajnji i nepoželjan ishod”- pojašnjava za Gerila info situaciju u bijeljinskoj bolnici infektolog Aleksandra Radojčić.

Iz bolnica u Mostaru, Livnu, Drvaru, Foči i Trebinju nisu odgovorili na naša pitanja o broju respiratora sa kojim raspolažu i mjerama koje preduzimaju za za zštitu pacijenata i medicinskih radnika.

Bivši ministar zdravlja Republike Srpske, sada član tima SDS-a za zdravstvo Slobodan Stanić napominje da je izuzetno bitno spriječiti ulazak virusa u zdravstveni sistem jer bi u suprotnom moglo doći do ogromnih problema.

“Imamo dva rizika za nepovoljne ishode a ta dva rizika su sljedeća. Kada bi u kratkom periodu došlo do velikog oboljevanja što bi zagušilo zdravstveni sistem ali to se sprečava karantinom, samoizolacijom i drugim mjerama. Drugi veliki rizik je prodor COVID 19 u zdravstvene ustanove. Ja pozivam ministarstvo zdravlja, UKC RS je dobro organizovan, da provjeri jer već smo evo imali jednog pacijenta u Prijedoru, da se izvrši epidemiološki nadzor nad provođenju mjera u bolnici Prijedor i da se utvrde svi kontakti u bolnici prilikom prolaska pacijenta…”- rekao je Slobodan Stanić nakon pojave prvog pacijenta oboljelog od virusa korona u prijedorskoj bolnici.

Iz ministarstva zdravlja Republike Srpske su, ipak, u nekoliko navrata naglasili da se ispituju svi kontakti koje je bilo koji pozitivan pacijent imao.

Međutim, ono što je evidentan problem jeste nedostatak testova na virus korona. Vlast Republike Srpske, tačnije ministar zdravlja Alen Šeranić je 25. marta rekao da Republika Srpska ima nešto više od 2000 testova. Taj broj svakako nije dovoljan s obzirom na broj stanovnika ali u ministarstvu zdravlja najavljuju nabavku novih testova, 3000 do kraja ove 25 000 kao donaciju UNDP sljedeće sedmice. Federalni štab civilne zaštite je, međutim, saopštio da nabavlja 170 000 testova.

I u Vladi Republike Srpske su kasnije nabavil još testova a u nekoliko navrata je u Republiku Srpsku došla humanitarna pomoć iz Srbije, Rusije, Mađarske.

Gerila.info

• Tekst je nastao u sklopu istraživačkog projekta “Pravo da tražimo zdravo”, u sklopu šireg programa koji finansira Evropska unija, a realizuju Transparency international u BiH i Centri civilnih inicijativa”.
• Projekat se organizuje uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Servisa za medijsku profesionalnu edukaciju i razvoj- SEMPER i ne predstavlja nužno stajalište Evropske unije.

The post Kako se zdravstveni sistem BiH borio sa virusom korona u “početnom stadijumu”? first appeared on Gerila.info.

Novinar Gordan Duhaček piše da se iz današnje perspektive može reći da BiH, kao i mnoge druge države, pandemiju koronavirusa nije dočekala spremna te da se i dalje događaju razni, često skandalozni propusti u borbi protiv zaraze.

U tekstu pod nazivom “BiH se raspadala i prije pojave koronavirusa. Što se sada događa tamo?”, podsjeća da su s dnevnog reda odjednom nestale sve priče o nezavisnosti Republike Srpske i ulaska BiH u NATO, što se mjesecima forsiralo kao najvažnija tema.

“Kada je članovima Predsjedništva BiH postalo jasno da je koronavirus došao u BiH, odjednom su našli način da prilično efikasno i konstruktivno surađuju, time pokazavši da su prepoznali ozbiljnost situacije, ali i da je sve ono što su kao ključno forsirali u javnosti prije samo par sedmica zapravo irelevantno i služi tek očuvanju vlastite moći”, navodi Duhaček.

Tekst hrvatskog novinara Gordana Duhačeka prenosimo u cijelini, naravno, uz jezičke prepravke.

BiH se raspadala i prije pojave koronavirusa. Šta se sada događa tamo?

Bosna i Hercegovina je februar ove godine provela u svom uobičajenom stanju polaganog raspada i permanentnog sukoba etnonacionalnih lidera koji tako osiguravaju svoj opstanak na vlasti uprkos višedesecenijskoj pljački građana i uništavanju društva.

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik opet je izvodio klasik svog repertoara, prijetnje da će se Republika Srpska odcijepiti, dok su druga dva člana predsjedništva iz Federacije BiH, Šefik Džarefirović i Željko Komšić, izvodili svoj uobičajeni repertoar u kojem oni Dodiku to kao ne daju. Reagovala je i međunarodna zajednica, pisalo se da je “kriza sve dublja” i jako se ozbiljno tretirala najnovija predstava bosanskohercegovačkih vladajućih elita.

Forsiranje nevažnih tema u osvit pandemije

Na sve to vrijedi podsjetiti iz današnje perspektive pandemije koronavirusa, u kojoj su s dnevnog reda odjednom nestale sve priče o nezavisnosti Republike Srpske i ulaska BiH u NATO, što se mjesecima forsiralo kao najvažnija tema. Kada je članovima Predsjedništva BiH postalo jasno da je koronavirus došao u BiH, odjednom su našli način da prilično efikasno i konstruktivno sarađuju, pokazavši time da su prepoznali ozbiljnost situacije, ali i da je sve ono što su kao ključno forsirali u javnosti prije samo par sedmica zapravo irelevantno i služi tek očuvanju vlastite moći.

Iz današnje perspektive se može reći da BiH, kao i mnoge druge države, pandemiju koronavirusa nije dočekala spremna te da se i dalje događaju razni, često skandalozni propusti u borbi protiv zaraze. Ipak, situacija je bolja nego što bi se očekivalo s obzirom na opštu (ne)funkcionalnost BiH kao države te svih nivoa vlasti i javnih institucija.

Ministar zdravstva RS-a Šeranić osvojio simpatije javnosti

Prvi slučaj zaraze koronavirusom u BiH registrovan je u Banjoj Luci 5. marta i to kod čovjeka koji je radio u Italiji. Isti dan je i njegov sin dobio pozitivan test na koronavirus, a javnosti se obratio ministar zdravstva RS-a Alen Šeranić, inače po nacionalnosti Bošnjak, koji će zbog svojih staloženih istupa i kompetentne reakcije na pandemiju u međuvremenu postati medijska zvijezda, poput svog hrvatskog kolege Vilija Beroša. U Federaciji BiH je prvi slučaj zaraze koronavirusom potvrđen 9. marta u Zenici.

Savjet ministara BiH je tek 17. marta proglasilo vanredno stanje, ali mjere zaštite su se i prije toga počele provoditi. I RS i FBiH su već bili zatvorili sve škole i fakultete (10. i 11. marta), a na lokalnom nivou su u nizu opština uvedena ograničenja kretanja kako bi se usporilo širenje zaraze. Mjesec i nekoliko dana nakon što je potvrđena prva zaraza koronavirusom, u BiH ima oko 850 zaraženih, 35 umrlih i stotinjak ljudi koji su se od covida-19 oporavili. Za jednu duboko disfunkcionalnu zemlju to i nije tako loš rezultat.

Haos u mostarskoj bolnici i bizarna presica Ante Kvesića

Ipak, propusta i skandala nije manjkalo. Zahvaljujući jednom od gorih propusta, zvijezda medija i društvenih mreža postao je vječni direktor Univerzitetske kliničke bolnice Mostar dr. Ante Kvesić, inače provjereni kadar HDZ-a.

On se pred novinarima pojavio 18. marta kako bi pokušao objasniti kako je pacijent zaražen koronavirusom slobodno hodao po bolnici 24 sata i tako izazvao haos.

Pred medije je izašao čovjek sa sunčanim naočalama, u vjetrovki, polo majici i trapericama, koji je onda počeo prstima i noktima čačkati po svojim zubima i dodirivati prstima lice, dakle baš sve ono što stručnjaci danima ponavljaju kako se ne smije činiti ako se želi izbjeći zaraza koronavirusom.

Čovjek je i odgovarao na pitanja, između ostaloga, sada već legendarnim dijalektološkim biserom “Umisto sprida, uša nan je sazad” te se ponašao kao da je na nekakvom vašaru, pa bi bilo posve opravdano ako bi se neupućeni gledalac zapitao ko je taj tip i zbog čega je uopšte važan novinarima. Nažalost, bio je to baš direktor  mostarske bolnice dr. Ante Kvesić, na čije je čelo došao ratne 1992. i od tada je vodi uprkos tome što je odavno dokazao da za tu poziciju nije sposoban.

Koronavirus je u SKB Mostar ušao zahvaljujući tome što je jedan pacijent primljen preko veze i poslan na Plućni odjel umjesto da je završio na Infektivnom odjelu. Ova bolnica je pandemiju dočekala posve nespremna, ponovo u ogromnim finansijskim dubiozama pa je čak i SMS-ovima žicala od pretplatnika Eroneta da joj uplate novac za borbu protiv koronavirusa.

Ali ko bi dao novac ustanovi na čijem je čelu netko poput Kvesića? Danas smo dobili odgovor na to pitanje: vlada Republike Hrvatske, koja je na današnjoj sjednici SKB-u Mostar poklonila 43 miliona kuna.

Time će se vjerojatno jednokratno začepiti finansijske rupe, ali teško je očekivati poboljšanja u SKB-u Mostar sve dok je Kvesić na čelu te zdravstvene ustanove. HDZ-u BiH ne pada na pamet vanrednu situaciju pandemije koronavirusa iskoristiti da se konačno riješi ovog skandaloznog kadra i zamijeni ga možda nekim mlađim i sposobnijim.

Časna sestra proširila virus zapadnom Hercegovinom

Bilo kako bilo, zapadna Hercegovina je kroz mart postala jedno od žarišta širenja zaraze zahvaljujući i časnoj sestri iz Međugorja, koja se početkom marta vratila iz Italije i onda obišla valjda svaki samostan i crkvu u Hercegovini, tako šireći virus. Zbog nje je u karantinu završio i dom za nezbrinutu djecu.

Stoga su neki dan vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona pozvale gradić Čitluk da pooštri mjere s obzirom na to da je ta mala opština na trećem mjestu u BiH po broju zaraženih koronavirusom, što je u najvećoj mjeri povezano s oboljelim monasima i njihovim kontaktima u Međugorju.

“To su restriktivne mjere kako bi pomogli Čitluku da se zaustavi širenje virusa. Mi bismo tako mogli izolovati koronavirus ako se ograniči kretanje”, rekao je na konferenciji za novinare u Mostaru direktor Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona prim. dr. Nermin Avdić.

Jumbo plakati Sebije Izetbegović

Velikih propusta je bilo i u Kantonu Sarajevo, čijom najvećom bolnicom (KCUS) upravlja dr. Sebija Izetbegović, supruga predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, koja je na tu poziciju došla po stranačkoj liniji prije par godina. Sebija Izetbegović je na samom početku pandemije dala ostavku na svoje poslaničko mjesto u parlamentu BiH, uz objašnjenje da se želi u potpunosti posvetiti borbi protiv zaraze, ali zasad se rezultati te navodne posvećenosti ne vide.

Zato se širom Sarajeva mogu vidjeti jumbo plakati na kojima se direktorica KCUS-a obraća “dragim sugrađanima”: “Zdravstveni radnici koji imaju puno znanja su na prvoj liniji. Hrabri smo i borićemo se za svaki život kao da je naš vlastiti. Poštujte pravila kriznog štaba i mjere opreza.” U potpisu: “Prof.dr. Sebija Izetbegović.” Ukratko, usred pandemije je Izetbegović odlučila novac KCUS-a trošiti na vlastitu reklamu.

Smrt epidemiologa Pašagića

Kada je riječ o znanju zdravstvenih radnika kojima je Izetbegović nadređena, u pitanje ga je dovela smrt uglednog epidemiologa Šefika Pašagića, inače saradnika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čija je supruga Elna teško optužila nadležne za propuste u njegovom liječenju. O Pašagićevoj smrti je članak u međuvremenu objavio i “New York Times”, a Elna Pašagić je  konstatatovala da njen suprug nije žrtva koronavirusa, već “zdravstvenog sistema”.

Skandalozna je i smrt oboljele od koronavirusa na Ilidži, čija je porodica više puta u nekoliko dana zvala različite medicinske ustanove u pomoć, ali bez rezultata. Stara žena je na kraju doslovno umrla na stepenicama pred domom zdravlja.

Propusti sistema primarne zdravstvene zaštite

Još jedan primjer je iskustvo dr. Dragana Stevanovića, uglednog sarajevskog ljekara koji se odazvao na poziv vlasti i iz penzije uključio u borbu protiv širenja zaraze.

Stevanović je, između ostalog, odlučio utvrditi kako funkcioniše primarna medicinska zaštita u Sarajevu te je nazvao niz ordinacija i požalio se na simptome koronavirusa, ali niko ga nije htio obići te je tek dobio savjet: “Ostanite kući.”

“Apelovao sam na odgovorne ljude da siđu i vide gdje sistem ne funkcioniše. Neke zamisli su dobro napravljene, ali očito ne funkcionišu. Ne funkcionišu iz više razloga. Telefonske linije su prezagušene. Ja sam lično probao na žalbu građana da kontaktiram, da fingiram jednu situaciju da sam bolestan, sa simptomima koji bi zahtijevali da tim dođe kod mene. Poslije 37 poziva sam na kraju dobio odgovor – ostanite kući”, kazao je dr. Stevanović u razgovoru za televiziju N1. Nakon toga mu je iz Opšte bolnice dr. Abdulah Nakaš naprasno otkazan angažman.

Uprkos pandemiji, nastavlja se uhljebljivanje stranačkih kadrova

Uprkos pandemiji, lokalni političari nisu zaustavili svoja standardna uhljebljivanja pa se u Sarajevu upravo provode i smjene u nekim domovima zdravlja, što je posljedica rušenja progresivne vlade premijera Edina Forte (Naša stranka) i dovođenja Komšićevog potrčka Marija Nenadića na tu poziciju.

Nažalost, ništa od toga nije iznenađujuće, ponajmanje rasklimanost zdravstvenog sistema u BiH, kojem nedostaju i novac i stručni kadrovi. Starija generacija kompetentnih ljekara školovana u socijalizmu većinom je otišla u penziju, najbolji mladi kadrovi su pobjegli u inostranstvo, pa je u sistemu većinom ostala vojska oportunista, kojima je važniji društveni status od pomaganja ljudima, ljekara koji se uspijevaju aranžirati s egotriperima poput Sebije Izetbegović.

U Tuzli privatna bolnica kao izvorište virusa

U Tuzli se koronavirus počeo širiti baš iz (privatne) bolnice, bivšeg Centra za srce koji sada nosi naziv Medicinski institut Bayer (MIB), a zaraza se onda pojavila i u bolnicama Kliničkog univerzitetskog centra Tuzla. U svakom slučaju, ključna linija odbrane – ne dopustiti da virus uđe u zdravstvene ustanove – pokazala se itekako propusnom.

S druge strane, u većini dijelova BiH uveden je prilično rigorozan policijski sat, što je većinu građana zatvorilo u njihove domove pa je eksplozija zaraze po italijanskom scenariju ipak zasad izbjegnuta.

Svađe u vladi Federacije BiH

To ne znači da se stanje neće pogoršati, jer se proteklih dana pokazuju znaci da je vladajuće političare prošao početni šok usljed početka pandemije u BiH.

Dodik je ponovo počeo s kritikom federalnih i državnih vlasti, a federalna vlada, koja je u valjda vječnom tehničkom mandatu, više energije troši na prepucavanje ministara iz SDA i HDZ-a BiH nego na upravljanje ovom vanrednom situacijom.

Premijer Fadil Novalić je u ovoj pandemiji upamćen jedino po tome što mu stavljanje zaštitne maske predstavlja nepremostivi problem.

Bez pomoći MMF-a

Najnovija je vijest da BiH neće dobiti 165 miliona eura međunarodne pomoći jer se vlasti ne mogu dogovoriti o raspodjeli novca.

“Vlasti se i dalje ne mogu dogovoriti kako podijeliti novac. Mi smo im rekli da bez dogovora ne može uslijediti odobravanje sredstava”, rekao je medijima Andrew Jewell, šef kancelarije MMF-a u Sarajevu.

Po njegovim riječima, u srijedu naveče je istekao posljednji rok do kojega su se vlasti u BiH morale usuglasiti kako podijeliti novac da bi Izvršni odbor MMF-a, na svojoj sjednici zakazanoj za 14. april, mogao donijeti službenu odluku o dodjeli. Taj novac trebao je poslužiti kao pomoć namijenjena prije svega borbi s posljedicama pandemije izazvane koronavirusom.

Javio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji u pandemiji koronavirusa očajnički pokušava zadržati političku relevantnost, te se pohvalio da će i on pripomoći u blokadi sredstava MMF-a.

Čović je naglasio da bez finansijske podrške kantonima neće prihvatiti sporazum s MMF-om te je optužio vodeću bošnjačku Stranku demokratske akcije da je u jeku koronavirusa oštetila hrvatske sredine za više miliona maraka.

“Kroz prvih 300 miliona eura koji bi trebali doći od strane MMF-a insistiraćemo da potpisnici tog aranžmana uz dva entiteta uvijek spominju i 10 naših kantona, čime bismo osigurali da nema političkog nadmudrivanja u raspodjeli”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Širokom Brijegu nakon susreta s čelništvom Zapadnohercegovačkog kantona.

Pojasnio je da kantoni zbog izloženosti posljedicama koronavirusa, jer je zdravstvo i privreda u podijeljenoj nadležnosti entiteta Federacije BiH i deset kantona, moraju dobiti značajnu finansijsku potporu.

Najgore tek slijedi

Sve to pokazuje da je trenutno najveći problem za BiH u kontekstu pandemija vladajuća politička klasa, koja se na trenutak trgnula iz svojih uobičajenih prepucavanja i relativno razumom onemogućila ekspresno širenje zaraze u BiH, ali se sada vraća u svoje standardno stanje, koje bi hiljade građana BiH tek moglo koštati života.

Dejtonsko uređenje BiH sigurno ne pomaže u ovoj situaciji. Postoji, dakle, državni nivo vlasti, pa onda dva entiteta, a jedan od njih se sastoji od deset kantona, koji imaju velika ovlaštenja, naročito kada je riječ o zdravstvu.

Tu je i Distrikt Brčko, kao svojevrsni mini-entitet. Stoga je kakvo-takvo centralizirano upravljanje krizom u BiH nemoguće te je potrebna konstantna koordinacija različitih nivoa vlasti, koji su nerijetko međusobno posvađani ili u političkom sukobu.

Sve to otvara vrata tome da bi se koronavirus u BiH tek mogao razmahati.

Izvor: Index.hr

The post Da li je ovo najbolji pogled regionalnih medija na trenutnu situaciju: BIH je i prije korone bila nefunkcionalna! first appeared on Gerila.info.