Na osnovu izmjena Pravilnika o geotehničkim istraživanjima, koje su 2015. urađene u vrijeme Vlade Fadila Novalića a danas ih bez problema primjenjuje Vlada Nermina Nikšića, izvođačima radova koji učestvuju u gradnji dionica i tunela na koridoru 5C je omogućeno da u toku gradnje višestruko napumpaju cijene, odnosno udvostruče i utrostruče troškove koji idu na teret investitora, odnosno Vlade, Autocesta i svih nas.

Ova faktički ozakonjena korupcija upravo je kasnije rezultirala bogaćenjem pojedinaca, odnosno enormnim povećanjem troškova Autocesta FBiH te na kraju sumnjivo utrošenih pola milijarde maraka.

No krenimo redom.

KAKO JE NASTALA DUBIOZA OD POLA MILIJARDE MARAKA

Kada je krajem septembra ove godine Ured za reviziju institucija u FBiH objavio Izvještaj o finansijskoj reviziji Javnog preduzeća “Autoceste FBiH” d.o.o. Mostar, javnost je s pravom ostala šokirana.

Naime, Autoceste FBiH dobile su negativno mišljenje Ureda za reviziju u segmentu usklađenosti sa zakonskim propisima. U izvještaju je jasno izdvojeno da je 30 radnika zaposleno bez javnog natječaja, što je u suprotnosti sa Zakonom o radu i propisima o transparentnosti, te da je dionica Počitelj – Zvirovići “puštena  u promet, ali nije knjižena u poslovnim knjigama”. Naglašeno je i da kreditna sredstva nisu korištena u skladu s planom, te da je i tekuća likvidnost problematična, “što može utjecati na poslovanje”.

Ipak, ono što je najproblematičnije i nesumnjivo šokantno jeste to što su revizori otkrili višestruko mijenjanje ugovora za izgradnju i nadzor dionica autoputa na koridoru 5C, čime je vrijednost samo na četiri dionice povećana za 255,5 miliona eura, uz dodatne kamate od 11,5 miliona maraka po kreditima.

Na osnovu izmjena Pravilnika o geotehničkim istraživanjima, koje su 2015. urađene u vrijeme Vlade Fadila Novalića a danas ih bez problema primjenjuje Vlada Nermina Nikšića, izvođačima radova koji učestvuju u gradnji dionica i tunela na koridoru 5C je omogućeno da u toku gradnje višestruko napumpaju cijene, odnosno udvostruče i utrostruče troškove koji idu na teret investitora, odnosno Vlade, Autocesta i svih nas.

Ova faktički ozakonjena korupcija upravo je kasnije rezultirala bogaćenjem pojedinaca, odnosno enormnim povećanjem troškova Autocesta FBiH te na kraju sumnjivo utrošenih pola milijarde maraka.

No krenimo redom.

KAKO JE NASTALA DUBIOZA OD POLA MILIJARDE MARAKA

Kada je krajem septembra ove godine Ured za reviziju institucija u FBiH objavio Izvještaj o finansijskoj reviziji Javnog preduzeća “Autoceste FBiH” d.o.o. Mostar, javnost je s pravom ostala šokirana.

Naime, Autoceste FBiH dobile su negativno mišljenje Ureda za reviziju u segmentu usklađenosti sa zakonskim propisima. U izvještaju je jasno izdvojeno da je 30 radnika zaposleno bez javnog natječaja, što je u suprotnosti sa Zakonom o radu i propisima o transparentnosti, te da je dionica Počitelj – Zvirovići “puštena  u promet, ali nije knjižena u poslovnim knjigama”. Naglašeno je i da kreditna sredstva nisu korištena u skladu s planom, te da je i tekuća likvidnost problematična, “što može utjecati na poslovanje”.

Ipak, ono što je najproblematičnije i nesumnjivo šokantno jeste to što su revizori otkrili višestruko mijenjanje ugovora za izgradnju i nadzor dionica autoputa na koridoru 5C, čime je vrijednost samo na četiri dionice povećana za 255,5 miliona eura, uz dodatne kamate od 11,5 miliona maraka po kreditima.

U međuvremenu je u javnost iscurila i informacija da su se za nepravilnosti u Autocestama FBiHzainteresirali iz iz Ureda evropskog javnog tužitelja (EPPO), te da je početkom godine u prostorijama SIPA-e saslušano više osoba u vezi s istragom koju EPPO vodi protiv generalnog direktora Autocesta FBiH Denisa Lasića, izvršnog direktora Asmira Dževlana, službenice za javne nabavke Katice Vranjković te konsultanta Erdala Trhulja. Lasić je na tu poziciju kao provjereni HDZ-ov kadar imenovan u augustu 2024.

Nadalje, Iz Evropske investicijske banke (EBRD), koja kreditira Autoceste FBiH, službeno je potvrđeno da se istražuju moguće koruptivne radnje u ovom javnom preduzeću, a također je i federalni POSKOK otkrio da rade na više predmeta koji se odnose na potencijalne nepravilnosti u Autocestama FBiH.

Podsjećamo da su pripadnici Uprave policije FMUP-a 18. februara ove godine uhapsili 15 osoba, među njima i Elmedina Volodera, bivšeg direktora Autocesta FBiH. U saopćenju federalni MUP je potvrdio da je predmet formiran 2022. godine “zbog nezakonitosti prilikom procesa izgradnje dionice autoceste Vranduk – Ponirak na koridoru 5C”. Sumnja se da su prilikom izgradnje te dionice Autoceste FBiH oštećene za skoro 20 miliona eura.

FIRMA BIVŠEG DIREKTORA AUTOCESTA POSLUJE S AUTOCESTAMA

Tada je uz Volodera uhapšen i Jasmin Bučo, bivši izvršni direktor Autocesta FBiH za projektovanje i građenje, koji je iz ovog javnog preduzeća otišao 2018. uz objašnjenje da Vlada FBiH pokazuje “odsustvo volje da istinski radi”. Bučo je pak danas član uprave privatne firme Euro-Asfalt, koja često posluje s Autocestama FBiH. Uhapšen je upravo pod sumnjom u koruptivna djela u izgradnji dionice Vranduk-Ponirak.

Najblaže rečeno, nešto je jako trulo u Autocestama FBiH, što dodatno dokazuje i poražavajuća činjenica da je od 2008. godine do danas izgrađeno i pušteno u promet tek 137,5 kilometara autoputa na koridroru 5C, koji bi preko Mađarske, Hrvatske i BiH trebao srednju Evropu povezivati s Jadranskim morem. Kada bude završena, autocesta na koridoru 5C će donijeti i veliku ekonomsku korist za BiH, s obzirom da će milioni turista prolaziti kroz našu zemlju na putu za more, te u pauzama puta i izdašno trošiti, a kako BiH postaje sve poželjnija turistička destinacija, mnogi će i kod nas provesti nekoliko dana.

Hrvatska je ove jeseni svoju dionicu završila, dok BiH nije ni blizu, a javno preduzeće čiji je to primarni posao – Autoceste FBiH – se guši u skandalima, no oni imaju izgovor za sve. To se najbolje može vidjeti u reagiranju za javnost koje su poslali nakon nalaza Ureda za reviziju.

“Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar nije suglasno s većinom navoda Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH koji je u svom Izvješću o financijskoj reviziji Javnog poduzeća Autoceste FBiH za 2024. godinu, na financijska izvješća Poduzeća dao mišljenje s rezervom dok je na usklađenost poslovanja s važećim zakonima i propisima izrazio negativno mišljenje”, poručili su iz Autocesta FBiH, dodajući da je po njima “neutemeljena većina stavki iz Izvještaja”.

Ipak, potvrdili su da je “došlo do produženja rokova izgradnje na dionicama kao i povećanja ugovorene vrijednosti, ali iz objektivnih i opravdanih razloga”, ali su naglasili da “u izvješću nisu dani nalazi kojima bi se potvrdilo bilo kakvo nesavjesno postupanje ili kršenje zakonskih i podzakonskih odredbi, odnosno nepoštivanja propisanih procedura”,

“Objektivni i opravdani razlozi” za enormna poskupljenja i višegodišnje probijanje rokova, poručili su iz Autocesta FBiH, su promjene u globalnim financijskim tokovima, te zbog “složenih i u vrijeme projektiranja nedovoljno istraženih geoloških uvjeta”.

KAKO JE ELEGANTNO OSMIŠLJENJA “PLJAČKA PO ZAKONU”

Ovo opravdanje iz Autocesta FBiH otvara logično pitanje: kako je uopće moguće da se ide u izgradnju vjerojatno najvažnijeg infrastrukturnog projekta u BiH – koridora 5C – bez toga da se odgovarajuće istraže geološki uvjeti na dionicama budućeg autoputa? I svakom laiku je jasno da je to recept za financijsku dubiozu onih koji plaćaju i enormno bogaćenje onima kojima se plaća.

Odgovor na to pitanje donosi ekskluzivno Valter, te se nalazi u izmjenama Pravilnika o geotehničkim istraživanjima i ispitivanjima te organizaciji i sadržaju misija geotehničkog inžinjerstva iz 2009. godine, a koje su provedene u septembru 2015.

Na čelo federalne Vlade tada je svježe došao (u martu te godine) Fadil Novalić (SDA), dok je za federalnog ministra prostornog uređenja postavljen HDZ-ovac Josip Martić, koji je i potpisao izmjene ovog Pravilnika.

Sve je smišljeno na način da su same izmjene Pravilnika bili minimalne, ali sa dalekosežnim posljedicama. Naime, promijenjen je član 9., koji je u originalu ovako glasio:

“Izvođač je dužan osigurati, u skladu sa ovim Pravilnikom, geotehničku izvedbenu studiju (u daljnjem tekstu: misija G31) i praćenje geotehničkih radova (u daljnjem tekstu: misija G32) koje su interaktivne i nerazdvojive, a omogućuju blagovremenu adaptaciju i/ili optimizaciju glavnog projekta stvarnim uslovima terena i metodologiji rada izvođača, te na taj način osiguravaju adekvatnu implementaciju plana upravljanja kvalitetom.”

U izmjenama Pravilnika je sve iza riječi “nerazdvojive” izbrisano, ali je zato dodan novi stav po kojem je “INVESTITOR DUŽAN osigurati adaptaciju i/ili optimizaciju glavnog projekta stvarnim uvjetima terena”, ako se naknadno utvrdi da “postoji promjena geotehničkih konstrukcija”.

Promijenjen je i član 51., koji je originalno glasio:

“U slučaju značajnijih izmjena geotehničkog projekta koje uključuju nova geotehnička istraživanja i ispitivanja, te proračune novih geotehničkih konstrukcija, izvođač je dužan ostvariti misiju G21 umjesto misije G31.”

G31 je geotehnička izvedbena studija, a G21 je geotehnički projekt. Izmjena je bila takva da je riječ “IZVOĐAČ” zamijenjena rječju “INVESTITOR”, čime se zapravo elegantno mijenja smisao cijelog Pravilnika.

NA GRADILIŠTIMA AUTOPUTA BEZ AKTIVNOSTI

Drugim riječima, ove izmjene Pravilnika su omogućile da se u izgradnju dionica autoputa krene bez odgovarajućih geotehničkih studija ili s njihovim manjkavim verzijama, a da se svi troškovi koji zbog toga nastanu prebacuju s izvođača na investitora, odnosno Autoceste FBiH, tj. posredno na sve građane FBiH koji plaćaju poreze, akcize i slično. Dakle, sam izvođač u toku gradnje može mijenjati projekat i naplatiti te izmjene (napumpati cijenu i troškove).

Upravo se u tim izmjenama Pravilnika iz 2015. krije tajna kako je uopće moguće da su građevinski radovi na koridoru 5C poskupili za pola milijarde maraka!

Dapače, Autoceste FBiH su, ponavljamo, kao izgovor navele “u vrijeme projektiranja nedovoljno istražene geološke uvjete”. Ključna razlika je u tome što su prije izmjena Pravilnika posljedice koje proizilaze iz “nedovoljno istraženih geoloških uvjeta” išle na račun izvođača, a sad idu na račun investitora, odnosno svih nas, pa sada kroz razne namete i kredite moramo platiti pola milijarde maraka više za ionako suludo spore radove na bh. dijelu koridora 5C.

Naravno, kao što je Novalićeva vlada 2015. izmijenila ovaj Pravilnik, tako i trenutna vlada premijera Nermina Nikšića (SDP) može poništiti te promjene samo da to želi – ali oni to nisu uradili, niti, kako se čini, namjeravaju da to učine. Konkretno, to može učiniti ministar prostornog uređenja – opet kadar HDZ-a Željko Nedić. Napomenimo i da se Valter obratio s upitom u vezi ove teme Vladi FBiH, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Što se tiče toga kako izgradnja dionica koridora 5C (ne)funkcionira u praksi, ekipa Valtera se uvjerila osobno na terenu. Postjetili smo dionicu između Nemile i Poprikuša, koja bi trebala biti puštena u promet u novembru, što se definitivno neće dogoditi sudeći po onome što smo zatekli.

Tu smo dionicu inače izabrali zato što se za nju baš interesiraju EPPO i domaći tužitelji, zbog sumnje da se za mito od 125.000 eura pogodovalo da drugoplasirani izvođač na javnom natječaju dobije posao izgradnje.

Veći dio gradilišta je bio bez ikakve aktivnosti – bili smo tamo radnim danom – a malobrojni radnici nisu bili raspoloženi za komunikaciju. Jedino smo veću radnu aktivnost uočili na lokaciji Topčić Polje, ali sve to definitivno nije dovoljno da se projekt završi u predviđenom roku. Većinom smo mogli vidjeti kamione, mješalice, bagere, dizalice i ostalu građevinsku opremu kako neaktivno stoji.

Zbog toga završetak koridora 5C i dalje izgleda kao nedosanjani san, koji skupo plaćamo zahvaljujući neogovornosti, malverzacijama i korupciji nadležnih, koji uključuju i bivšu i sadašnju Vladu FBiH i Autoceste FBiH.

O ovoj aferi razgovrali smo i sa Srđanom Traljićem iz organizacije Transparency International BiH.

“Vidjeli smo izvještaj revizora i mislim da je skandalozan podatak da su postojeći ugovori za samo četiri dionice povećani za pola milijarde KM. Rukovodstvo Autocesta bi moralo izaći u javnost sa detaljnim objašnjenjem razloga zbog kojih je do toga došlo jer je na samo četiri dionice a nadležne institucije svakako trebaju krenuti od ovog izvještaja i utvrditi da li je bilo zloupotreba”, ističe Traljić.

“Vidjeli smo podatak da je na samom koridoru završeno samo 137,5 km od planiranih 285 km, dok ukupne obaveze po kreditima kod međunarodnih institucija iznose 2,2 milijarde KM i da za dalje nisu obezbjeđena sredstva. Neophodno je utvrditi odgovornost svih koji su potpisivali takve ugovore u prethodnim godinama, kao i to da li su javna sredstva trošena u skladu sa zakonom”, kaže Traljić te podsjeća da se Autoceste FBiH najvećim dijelom finansiraju iz prihoda od akciza na gorivo koje plaćaju građani.

“Te su akcize prije nekoliko godina udvostručene uz obećanje da će to ubrzati izgradnju putne infrastrukture, ali konkretne rezultate još nismo vidjeli – dugovi rastu, a vrijednosti postojećih ugovora se značajno uvećavaju”, ističe Traljić i dodaje kako je neophodno preispitati i sam Zakon o javnim nabavkama, posebno odredbe koje omogućavaju povećanje vrijednosti osnovnih ugovora.

“Nažalost, sada vidimo posljedice činjenice da javnim preduzećima upravljaju kadrovi blisko povezani s političkim strankama, iako zakon to izričito zabranjuje. Naša organizacija je više puta javno upozoravala na sukobe interesa, i kod prethodne i kod sadašnje uprave ovog preduzeća. Ako su vlasti odlučile da takve prakse ignorišu, da direktore biraju na stranačkim sastancima umjesto putem javnih konkursa, onda duguju građanima objašnjenje – zašto se javnim sredstvima raspolagalo na ovaj način”, zaključuje Srđan Traljić iz Transparency International BiH.

valter portal

The post Kako je izmjenom Pravilnika od Novalićeve do Nikšićeve Vlade omogućena pljačka od pola milijarde KM na koridoru 5C first appeared on Gerila.info.

Goran Seak predsjednik Socijalističke partije Srpske neće dobiti podršku poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, saznaje Gerila info. Selaka je za fotelju ministra bezbjednosti predložila Borjana Krišto predsjedavajuća Savjeta ministara. Njegovo imenovanje treba da potvrdi Parlament Bosne i Hercegovine ali tamo za tako nešto nema potrebne većine.

Nermin Nikšić predsjednik SDP BiH rekao je da ta stranka neće glasati za Selakovo imenovanje.

“Bilo bi nelogično da glasamo za smjenu jednih ministara iz te koalicije a da glasamo za imenovanje novih iz iste koalicije“, rekao je prije dva dana Nikšić.

Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH zakazana je za 17. mart. Gerila info saznaje da ni većina bošnjačkih poslanika iz drugih stranaka koje imaju poslanike u Predstavničkom domu neće glasati za imenovanje Gorana Selaka. Selak ne može računati ni na glasove pet poslanika iz Kluba SDS-PDP-Lista za pravdu i red.

Selaka je kao kandidata za novog ministra bezbjednosti “pogurao” Milorad Dodik. On je na medijima koji su bliski vlastima i policiji u Republici Srpskoj posljednjih mjesec dana promovisan kao idealan kandidat.

GERILA info

The post Goran Selak neće biti novi ministar bezbjednosti first appeared on Gerila.info.

Ovaj potez izazvao je žestoke reakcije među pojedinim političarima koji su Mahmutovićevo glasanje nazvali direktnom izdajom državnih interesa. Mirsad Duratović, poslanik SDP-a u Narodnoj skupštini RS-a, otvoreno je optužio SDA za nastavak politike koja podriva Bošnjake u entitetu RS.

„Delegat SDA u Klubu Bošnjaka, Dževad Mahmutović, danas nije glasao za pokretanje pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa i na taj način je oborio većinu u Klubu. SDA nastavlja kontinuitet izdaje države koji su započeli još 2006. godine, kada nisu glasali protiv Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama RS-a i Srbije, niti su tada pokrenuli zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda“, izjavio je Duratović.

Delegat Kluba Bošnjaka Dževad Mahmutović (SDA) za Klix.ba kaže da je bio suzdržan na sastanku kluba i da ova odluka nije donesena jednoglasno.

“Nije pokrenut vitalni nacionalni interes. Argumentacija koju koristimo nije prolazila do sada na Ustavnom sudu Republike Srpske. Smatramo da je BiH naš vitalni nacionalni interes, a ovim zakonima se napada na Bosnu i Hercegovinu. Da ne bismo tu stvar razvlačili po Ustavnom sudu RS i davali vremena Dodiku i svima ostalima da odugovlače, neka potpiše i neka idu ti zakoni u objavu. Mi smo spremili apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti ovih zakona. Čekamo objavu i biće odmah osporeni pred Ustavnim sudom BiH”, kaže Mahmutović.

Naglašava da se, prije svega, radi o krivičnom djelu napad na ustavno-pravni poredak BiH.

Odluka u Klubu Bošnjaka nije donesena jednoglasno. Mahmutović je bio jedini suzdržan, a četvero njegovih kolega bili su za povlačenje vitalnog nacionalnog interesa, dvoje je bilo protiv dok jedan delegat nije ni bio na sjednici kluba.

Ova odluka dolazi u trenutku kada je Narodna skupština RS-a usvojila zakone kojima se zabranjuje rad Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTV-a i SIPA-e na teritoriji Republike Srpske, kao i Zakon o posebnom registru nevladinih organizacija. Ovi zakoni su ocijenjeni kao neustavni i predstavljaju direktan izazov pravnom sistemu Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, da bi bilo koji od ovih zakona postao zvaničan, mora ga usvojiti i Vijeće naroda RS, zakonodavni organ sastavljen od klubova konstitutivnih naroda u BiH, iz kojeg može da se pokrene postupak zaštite “vitalnog nacionalnog interesa”. Nakon toga osporeni zakon bi završio na Ustavnom Sudu RS i tek ukoliko se tu odluči da nema ništa sporno, zakon se službeno objavljuje i stupa na snagu.

Zakoni su, inače, usvojeni 27. februara, a ranije su pojedini delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a najavili veto na ove zakone, ali je Mahmutovićevo glasanje to, na kraju, onemogućili.

Gerila

The post Dodikove zakone u Vijeću naroda RS “spasao” Izetbegovićev SDA?! first appeared on Gerila.info.

Pitanje imovine je u svim strankama riješeno statutom. Tako bi, na primjer, sva imovina SNSD-a u slučaju prestanka rada ove partije pripala humanitarnim organizacijama i socijalnim ustanovama na području opštine ili grada gdje se imovina i nalazi.

SNSD je prošle godine na konto imovine zaradio svega 3.600 maraka. U finansijskim izvještajima se navodi da je ovaj prihod ostvario Gradski odbor u Laktašima, ali nije precizirano na osnovu čega. Stranka Milorada Dodika je iz budžeta prošle godine dobila 2.003.703 KM, a godinu je završila sa ukupnim prihodom od 2.554.738 KM.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je prije nekoliko godina da stranka ima imovinu, ali ni on ne zna šta sve ima SNSD.

“Imamo imovinu, naravno. Imamo zgradu u Laktašima. Imamo plac u Banjoj Luci na kojem sad pravimo zgradu. Imamo i nekoliko automobila, namještaj, naliv-pera, hemijske olovke. Ne znam detalje. Svi opštinski odbori stranke su zaduženi da trajno riješe prostorije”, kazao je Dodik tada.

Imovina SDS-a pripala bi Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ova stranka godišnje na ime imovine „ubere“ 10.200 KM. Cijeli ovaj iznos dolazi od Gradskog odbora u Prijedoru koji renta nekoliko prostorija. Zanimljivo je i to da SDS u Prijedoru prostore iznajmljuje Socijalističkoj partiji (2.400 KM) i DEMOS-u (3.000 KM). SDS je prošle godine iz budžeta dobio 886.893, a ukupno su prihodovali 1.108.357 KM.

O imovini PDP-a u slučaju gašenja stranke odlučivao bi Sabor. PDP je nedavno prodao sjedište partije u širem centru Banje Luke. Poslovni prostor koji ima više od 200 kvadrata stranka je kupila prije dvadesetak godina. Sada su na istom mjestu podstanari, a prodajom prostora zaradili su 348.815 KM. Iz budžeta su prošle godine dobili 646.887, a ukupan prihod je stao na 1.017.600 maraka.

Imovinom Demokratskog narodnog saveza raspolagaće Skupština ili Glavni odbor stranke. Po sudskom poravnanju duga iz zakupa prostora kod „Aragosta invest“ DNS je prošle godine zaradio 16.149 KM. Iz budžeta su dobili 403.688, a ukupni prihodi iznosili su 454.000 KM.

Socijalistička partija će svu svoju imovinu ostaviti humanitarnim organizacijama, ali čini se da se ta udruženja neće „hljeba najesti“, jer stranka na čijem je čelu Petar Đokić u finansijskim izvještajima ne navodi niti jedan jedini pfenig prihoda od imovine. Iz budžeta su dobili 446.111 KM, a ostatak do ukupnog prihoda od 563.991 KM popunjen je donacijama. Socijalistička partija Srpske pitanje imovine u slučaju prestanka rada nije definisala.

Dragan Banjac će svu imovinu Narodnog pokreta Srpske – koja je jednaka imovini Socijalističke partije – ostaviti crkvi. Ukupni prihodi ove stranke u prošloj godini bili su 397.013 KM, a od toga je iz budžeta izdvojeno 219.105 KM. Srpskoj pravoslavnoj ckrvi će imovinu ostaviti i Ujedinjena Srpska, ali nije poznato šta od pokretne i nepokretne imovine ove stranka zapravo ime. Ono što je poznato jesu dotacije iz budžeta (374.772 KM) i ukupan prihod (413.863 KM).

Kongres SDA će odlučiti o imovini SDA, a ta imovina, navodi se u Statutu ove partije, može biti donirana samo u korist dobrotvorne, kulturne ili vjerske ustanove. SDA je od imovine prošle godine zaradila 49.200 KM. Iznajmili su tri kioska u Novom Gradu za 25.200 KM (od toga je jedan kiosk iznajmljen Lutriji BiH za 15.600 KM), a iznajmili su i tri poslovna prostora u Zenici za 24.000 KM.

Odluka o eventualnom prestanku postojanja HDZ-a BiH sadrži i odluku o imovini stranke. Prihod od imovine sveden je na svega 340 maraka. Ali su zato primanja iz budžeta za stranku Dragana Čovića više nego izdašna – 2.250.060 KM, što u zbiru, kada se saberu sva primanja, čini saldo od 2.552.980 KM.

Apsolutni šampion kada je u pitanju prihod od imovine je SDP.  Glavni odbor stranke je prošle godine od rentanja prostora zaradio čak 452.332 KM. SDP iznajmljuje 17 prostora. Najskuplju rentu plaća Međunarodna kvalitetna škola (331.353 KM), potom „Eso-promet“ (43.688 KM) i Dječji vrtić „Sunce“ (22.564 KM). Prihodi iz budžeta su 1.799.452, a ukupni prihodi 2.708.990 maraka. O imovini odlučuje Kongres stranke.

Najveću imovinu u BiH, bez sumnje, ima SDP koji se i danas vodi kao pravni nasljednik Centralnog komiteta Saveza komunista BiH. SDP je prije nekoliko godina pokušao da na svoje ime uknjiži i zgradu Specijalnog tužilaštva RS u Banjoj Luci, ali je Ustavni sud BiH sredinom novembra 2014. godine odbacio njihovu apelaciju protiv ranije donesene presude Višeg privrednog suda u Banjoj Luci.

Tadašnja odluka Ustavnog suda BiH samo je jedno u nizu sudskih rješenja u kojima se navodi da SDP nikada nije raspolagao materijalnim dokazima da je nasljednik Saveza komunista BiH. Ustavni sud BiH je 21. decembra 2006. donio presudu prema kojoj je utvrdio da „niti jednim aktom, odnosno diobenom bilansom, nakon raspada SFRJ nije regulisano pitanje preuzimanja prava, obaveza i imovine koja je postojala na području SFRJ, a koja je pripadala Savezu komunista Jugoslavije“. Ipak, većina te imovine pripala je stranci koju danas vodi Nermin Nikšić.

Najvažnija nakretnina ove stranke je zgrada u Alipašinoj ulici na broju 41 u Sarajevu, gdje je smještena centrala SDP-a, ali i gdje je sjedište Vlade FBiH. SDP je uspio uknjižiti pravo vlasništva nad nekoliko nekretnina u Sarajevu, Stocu, Livnu, Tuzli i Jajcu, dok se sudski sporovi vode zbog zgrade u kojoj je smještena Vlada FBiH u Sarajevu i poslovnog objekta u Zenici, koji SDP neometano koristi i iznajmljuje privatnicima uprkos činjenici da su u zemljišnim knjigama upisane kao državna svojina. Na spisku imovine koju je prisvojio SDP nalazi se i nekadašnje odmaralište bivšeg CKSK BiH u Neumu.

Finansiranje političkih stranaka u BiH regulisano je zakonom koji je usvojen 2012. godine. Stručnjaci i analitičari godinama unazad ukazuju na manjkavosti ovog zakona koje političkim strankama omogućavaju različite zloupotrebe, a među najvećim manama zakona je i ta što ne obavezuje partije da prijavljuju pokretnu i nepokretnu imovinu. Iako su revizori u nekoliko navrata ukazivali da se zbog toga ne zna šta sve političke stranke u BiH posjeduju, izmjene zakona koje su uslijedile nakon 2012. godine nisu donijele očekivane rezultate.

Zakon o finansiranju političkih stranaka precizira da se partije u BiH finansiraju iz članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih osoba, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizovanja stranačkih manifestacija, prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, budžeta BiH, entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko Distrikta, te budžeta drugih jedinica lokalne uprave i samouprave, dobiti preduzeća koja su u vlasništvu političke stranke i kreditnih zaduženja kod banaka.

Gerila.info

The post SNSD imovinu zavještao humanitarnim udruženjima, a SDS crkvi first appeared on Gerila.info.

piše valter portal

Ovih dana se navršava toliko obećavajućih 100 dana otkako je novoustoličeni načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Irfan Čengić obećao usvajanja Strategije razvoja Općine.

Strategija nije usvojena, ali ovaj banjalučki diplomant sa svojim partijskim drugom, sokolačkim diplomantom i aktuelnim ministrom saobraćaja u Kantonu Sarajevo Adnanom Štetom, potpisuje „kapitalne projekte“.

Jedan od takvih je dogovoren 28. novembra, nepun mjesec nakon što je „nova energija stigla u Stari Grad“, a tiče se rekonstrukcije ceste za Barice. Kako je istakao i sam Čengić, „za projekat Barice već postoji urbanističko-građevinska dozvola koju je pripremila Općina.“

BOGATSTVO ZA KAMPANJU

„Ministar Šteta je pokazao da je čovjek od riječi i ovim smo započeli ono što je dogovoreno na ranijem sastanku. Osim ovog, čekaju nas važni projekti, poput rekonstrukcije ceste uz cijelu dužinu tramvajske pruge, put za Barice, cesta Bistrik i regionalni put od mosta na Obhodži do Konzuma na Mošćanici“, 5. januara pohvalio se Čengić, nakon što je potpisan Sporazum sa direktorom Direkcije za puteve KS Selmirom Kovačem.

U nastavku, vidjećete zašto je taj lokalni put prema Baricama „kapitalni projekat“ za mladog načelnika kojem je tek 28 godina, odnosno zašto je bio toliko bitan u ovoj njegovoj 9. izbornoj kampanji u političkoj karijeri.

Podsjećamo, prijevremeni izbori u Općini Stari Grad, nakon što je uhapšen tadašnji dugogodišnji načelnik Općine Ibrahim Hadžibajrić, održani su 29. oktobra prošle godine. Politički analitičari su već tada isticali da se u utrci sa blijedim i neostvarenim SDA-ovim kandidatim Dženanom Selimbegovićem bespotrebno troše pare za ove farsa izbore, jer su čak i neke opozicione struje bliske SDA podržale Čengića, poput predsjednika DF-a Željka Komšića.

Izvori poznati redakciji navode da je Čengić uložio novac u više od 120 zakupljenih oglasnih površina u Starom Gradu i u Općini Centar. U pitanju su bilbordi, citylightovi, banderole, stanice javnog prijevoza i led displeji, od kojih svaki košta između 150 KM i 1.500 KM. Osim ovoga, Čengićje koristio preporučenu poštu, koja se plaća po svakom pismu pojedinačno, a koja je stigla na veliki broj adresa u Starom Gradu.

Također, primjetno je bilo neviđeno sponzorisanje na društvenim mrežama Facebook, Instagram, YouTube i dr, za šta je, prema procjenama stručnjaka, uloženo na desetine hiljada maraka. Zakupio je i oglasne površine i reklame na više portala, na kojima je davao plaćene intervjue. Naš izvor navodi da su  plaćeni i call centri i agencije koje su mjesecima prije zloupotrebljavale baze podataka i lične podatke građana, čime su kršili i pravila izborne kampanje i uznemiravali građane Starog Grada.

Vrijedi podsjetiti i da je početkom septembra iznajmljena kancelarija SDP-a Stari Grad u Saračimakoja je brendirana fotografijama mnogo prije nego je zvanična kampanja počela. Printane su i velike količine flajera, pisama, afiša i ostalog promo materijala, te plaćeni aktivisti i promotori za rad na terenu, a što sve potvrđuju naši izvori iz same stranke.

Sve ovo je koštalo nekoliko desetina hiljada KM, iako je, prema zakonu, a kako su nam potvrdili iz same Centralne izborne komisije (CIK) BiH, u ovoj kampanji Čengić mogao maksimalno da potroši 10.850,50 KM. U odgovoru Valteru, u koji vjerovatno i sami ne vjeruju, iz CIK BiH su naveli:

„Irfan Čengić je na prijevremenim izborima za načelnika Općine Stari Grad Sarajevo učestvovao kao član političke stranke SDP BiH, pa je prema tome izbornu kampanju finansirala politička stranka, a ne kandidat za načelnika. Prema odredbama člana 15.10. Izbornog zakona BiH, politička stranka je za izbornu kampanju mogla potrošiti 10.858,50

Iz CIK-a su u nastavku odgovora dodali da će stvarnu cifru utošenu u kampanju svog kandidata „saznati do 31. marta do kada je SDP BiH dužan predati svoj godišnji finansijski izvještaj ta 2023.“

„Ukoliko politička stranka bude prekoračila limit na troškove izborne kampanje, Centralna izborna komisija će postupiti u skladu sa svojim nadležnostima propisanim Izbornim zakonom BiH.“

DA LI SU HOTELI NA BARICAMA GOTOVA STVAR

Čak ni to, iako je u pitanju kršenje zakona, ne bi bilo toliko sporno da je novoizabrani načelnik Starog Grada, koji inače voli da se pohvali kako mijenja pravilnike i zaključke i da je inicijator ovoga ili onoga, iskren i odgovoran političar i da ne postoji opravdana sumnja u njegovo koruptivno djelovanje.

Iz samog vrha SDP-a potvrđena nam je Čengićeva bliskost sa Ajdinom Brkovićem, vlasnikom MonteizeAD, kompanije za telefonsku prodaju čajeva, koja nije ni sporna ni zabranjena da nije imala direktan uticaj u samoj kampanji. Svi naši izvori navode da je Brković Čengića sponzorirao s ozbiljnim novcem – nezvanično, riječ je o oko 250.000 KM u kešu.

Zauzvrat, naši izvori ističu da je Brkoviću obećan poveliki komad zemlje na Baricama za izgradnju hotelskog kompleksa, za šta su dozvole i potrebna dokumentacija u općini Stari Grad trebali da budu završeni „nakon pobjede“. Čak su se i slikali zajedno na društvenim mrežama.

Brković je i vlasnik call centara putem kojih su, tokom kampanje, upućivani pozivi građanima Starog Grada i pravljene ankete, a zapravo se lobiralo za Čengića. Da bi sve bilo pokriveno kako treba, građanima je Čengić obećao „novi put za Barice“, upravo tamo gdje treba da nikne novi hotelski kompleks i bude uništeno jedno od omiljenih sarajevskih izletišta. Stoga je taj put jedan od Čengićevih krucijalnih projekata.

O svemu ovome Irfanu Čengiću smo u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama još 24. novembra prošle godine uputili pitanja. Čengić je „u zakonskom roku“ ignorisao naše upite i tek 15. decembra, nakon urgencije, poslao šture i većinom neistinite odgovore.

Na naše pitanje koliko je novca uložio u kampanju na vanrednim izborima za načelnika općine Stari Grad Sarajevo, Čengić je svjesno izbjegao odgovor:

„Novac ne ulažem ja kao pojedinac, već SDP kao politički subjekat. U skladu sa rokovima CIK-a, SDP Stari Grad objedinjuje fakture iz kampanje i dostaviti će ih CIK-u u sklopu izvještaja te će CIK postupati u skladu sa izbornim zakonom.“

Zatim, pitali smo na koji način je dobio promotivne prostore?

„Promotivni outdoor prostor se dobija plaćanjem faktura kompanijama koje se bave tim poslovima.“

„Šta su radili, odnosno kakva je uloga u kampanji bila vaših aktivista“, glasilo je naše sljedeće pitanje.

„Sami ste odgovorili u svom pitanju, to su aktivisti FOM-a, njihova uloga je propisana Statutom, odlukom o unutrašnjem organizovanju.“

Zatim smo pitali „ko su mu bili sponzori“, na šta se Čengić pokušao baviti formom, a odgovor na suštinu svjesno izbjeći:

„U političkim kampanjama ne postoje sponzori, nego donatori. Donatori kampanje će biti prikazani u skladu sa CIK uputama i rokovima propisnaim zakonom, to su vijećnici, zastupnici, gradonačelnica i ministri SDP-a, sredstva OO SDP SG, kao i vlastita sredstva koja se uplaćuju na račun SDP.“

Nismo nimalo slučajno postavili ovakvo pitanje. Makar javnosti ne smije saopćiti utrošak u svojoj kampanji, načelnik vrlo dobro zna da su donacije jedno, a sponzorstvo sasvim nešto drugo i zahtjeva protuslugu i ugovor.

Namjeravate li kompenzirati njihovo sponzorstvo – ako da, na koji način?

„Ne, jer bi to bilo krivično djelo, također te osobe ne bi nikada tražile kompenzaciju.“

Na kraju pitali smo ga „kakva je bila uloga Ajdina Brkovića u njegovoj kampanji“, pri čemu smo tehničkom omaškom pogriješili dva slova u prezimenu, napisavši „Brkanić“.

„Osobu pod imenom Ajdin Brkanić ne poznajem“, odgovorio je Čengić.

Isti minut smo reagovali uz izvinjenje da smo tehničkom omaškom pogriješili u dva slova i da je, naravno, riječ o Ajdinu Brkoviću, te smo ponovo zamolili za odgovor.

No, Čengić nam više nije odgovarao, vjerujući valjda da se time ova za njega iznimno neugodna priča završava.

VEZE SA BRKOVIĆEM

Pitanja na istu temu smo prije skoro dva mjeseca uputili i Brkoviću, koji do danas na njih nije odgovorio.

Da Čengić svjesno obmanjuje javnost i govori neistinu potvrđuje i ova fotografija na kojoj su u istom društvu za istim stolom Irfan Čengić i Ajdin Brković (prvi zdesna). Fotografiju je pred zvaničnu kampanju na društvenim mrežama objavio sam Brković.

Desetak dana poslije, krajem decembra, stigao je i odgovor iz SDP-a BiH u kojem se kaže da su naša pitanja proslijeđena OO SDP Stari Grad i, „kako su informisani, iz ove općinske organizacije, poslali su nam odgovor“. To nije bilo tačno i ujedno bila je to još jedna od neistina Čengića i njegovog tima.

Tek sutradan su nam od predsjednika OO SDP Stari Grad Muamera Mekića stigli odgovori, gotovo identični kao u slučaju načelnika Čengića, osim u slučaju Brković.

„U kampanji, uloga pomenutog Ajdina Brkovića i njegove kompanije je nikakva jer ista nije angažovana od strane našeg odbora ili kandidata“, odgovorio je Mekić našem portalu.

Vrijedi podsjetiti da je Čengićevo interesovanje za rekonstrukciju puta prema Baricama krenulo još iz kantonalnih skupštinskih klupa. On je još 8. februara  prošle godine, pokazujući određeni stepen nepismenosti, Direkciji za puteve Kantona Sarajevo postavio zastupnička pitanja u vidu dvije izjavne rečenice.

„U kojoj fazi je realizacija rekonstrukcije ceste za Barice u Općini Stari Grad Sarajevo. Te koja je očekivana dinamika aktivnostina realizaciji tog projekta.“, glasila su i ovako izgledala dva Čengićeva „pitanja“.

Odgovor iz Direkcije za ceste pri Štetinom ministarstvu saobraćaja KS stigao je 11. septembra, dakle pred sami početak zvanične izborne kampanje na prijevremenim izborima za načelnika Starog Grada. U odgovoru se navodi da je planirana rekonstrukcija propala zbog dešavanja u Općini Stari Grad, te da je Direkcija usmjerila novac na druge projekte, međutim, kako su dalje naveli u odgovoru:

„Direkcija izražava spremnost za ponovno uvrštavanje u naredni program i obezbjeđenje sredstava kada se stvore uslovi za realizaciju projekta od strane  Općine“, naveo je direktor Selmir Kovač.

U prevodu – sređeno. U utorak (24. januara) ovaj projekat je na sjednici OO SDP Stari Grad uvršten u Strategiju koja će ovih dana biti predložena Općinskom vijeću.

Istog dana na društvenim mrežama Čengić je napisao da je na nastavku sjednice Skupštine Kantona Sarajevo predao inicijative za projekte u Općini Stari Grad koji se trabaju planirati u budžetu za 2024. godine. Među prioritetima su, naravno, Barice.

Dva i po mjeseca kasnije, kada je već postao načelnik, ponovo se pohvalio na Facebooku da je sa svojim kolegom iz istog stranačkog klana, ministrom Štetom, dogovorio višemilionske projekte, među kojima su i Barice za koje, kako je napisao, već postoji građevinska dozvola koju je pripremila Opština.

Neosporno je da su za Sarajlije Barice atraktivna destinacija, u blizina samog grada, sa kojim su povezane minibus linijom javnog gradskog prevoza. S Barica se pruža i predivan pogled na Sarajevo, mnogo je pješačkih i biciklističkih staza, a mnogo i sunčanih dana.

Nicanjem hotelskih kompleksa, koji su privatni interes, a čiju je gradnju Čengić i sam najavio krajem decembra prilikom otvaranja info centra Turističke zajednice KS, Sarajlije bi izgubile svoje izletište, a o uništavanju prirode da ne govorimo.

The post NAČELNIK ZA SVE POLITIKE: Kako je Irfan Čengić unaprijed osigurao pobjedu na izborima i šta je obećao na Baricama first appeared on Gerila.info.

Riječ je o spomeniku koji je u planu godinama, ističe portal Klix, ali doživio je brojne otpore s različitih strana pa je njegovo postavljanje stalno odgađano.

Navode da je jedan od glavnih problema onih koji su bili protiv te ideje upravo tenk, a da to ostane kao konačno rješenje insistirala je gradonačelnica Benjamina Karić, inače članica Socijaldemokratske partije.

Karićevoj ovo nije prvi put da nastupa “malo desnije” od ideološkog pravca koji (bi trebala da) slijedi njena partija. Pored nje, “desničari” u socijaldemokratskim redovima su, između ostalih, i ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, kao i bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Ukoliko izuzmemo Savez nezavisnih socijaldemokrata na čelu sa Miloradom Dodikom, koji je odavno sve samo ne socijaldemokratska stranka, SDP je godinama slovio za jedinu značajniju bh. stranku socijaldemokratskog usmjerenja. Međutim, postavlja se pitanje da li su i oni autentične socijaldemokrate?

U posljednje vrijeme u Federaciji BiH je primjetno zaoštravanje narativa, i to od strane političara iz lijevo orijentisanih stranaka kao što je SDP. Da li se to može posmatrati kao reakcija na akciju, uzevši u obzir da iz Republike Srpske dolazi sve agresivniji narativ o otcjepljenju, dok Milorad Dodik odavno vrijeđa Bošnjake? Ili je možda razlog da se dodvore glasačima bližim desnici? Ili njihovo ideološko opredijeljenje nije iskreno, a oni su u suštini desničari? Ako uopšte u našem političkom habitusu možemo govoriti o eksplicitnim ideološkim i političkim podjelama na ljevicu, desnicu i centar?

Naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung Tanja Topić za Gerilu kaže da je ovo pitanje višeslojno i da se može posmatrati na nekoliko nivoa.

“Generalni okvir u kojem se kreće politika BiH zadnja dva desetljeća je relacija akcija-reakcija. Gotovo da rijetko imamo proaktivne politike, već smo decenijama energiju i živce iscrpljivali reagujući jedni na druge, pa onda reagujući na reakciju i tako u nedogled. Do danas nismo izašli iz tog začaranog kruga ping-pong politike”, ističe Topićeva.

Navodi da je prvi nivo na kome se može posmatrati navedeni problem taj da je naš politički prostor “kontaminiran agresivnim govorom mržnje, dominantni narativi su uvredljivi često ponižavajući po mnogim osnovama, negiraju državu, pojedine etničke skupine, pojedinačna ljudska prava pa onda često kao izrazi nemoći na tu agresivnost dobijemo drugu vrstu agresivnosti, i opet smo u začaranom krugu”.

Kao drugi nivo izdvaja nepostojanje jasne ideološke matrice između lijevih i desnih, što se na kraju vrlo često svodi na populizam, “pa pojedini političari nastoje da se dodvore onom biračkom tijelu koje je brojnije a pripada drugom ideološkom miljeu”. Naglašava da naši političari nisu izuzetak, navodeći slučaj Zorana Milanovića kao najistaknutiji primjer te transformacije.

Naposlijetku, ističe da je treći nivo na kome se može posmatrati ovaj problem taj da je dio političara zaista takvih retrogradnih stavova a utočište su našli u progresivnim partijama.

“Ono što možemo je postaviti pitanje odnosa stranačkog rukovodstva prema tome – dijelom to obrazlažu poštovanjem slobode mišljenja i različitosti ne upuštajući se u suštinsku polemiku. Dok su stranački vojnici na rukovodećim pozicijama, stranačko rukovodstvo će zažmiriti i pred nasiljem nad ženama, njihovom rigidnom odnosu prema manjinama, pripadnicima LGBT populacije, mizoginim izjavama i religijskoj rigidnosti koju isti često javno promovišu”, navodi Tanja Topić.

Što se političkih i društvenih podjela tiče, politički analitičar Velizar Antić za Gerilu kaže da u našem društvu imamo, prije svega, nacionalni i vjerski nivo društvenog rascjepa i podjele.

“Tek onda u okviru svake od tih nacionalnih zajednica imamo podelu na desne i leve političke partije. Po pitanju nacionalnih interesa, bilo kog naroda, sve političke partije bilo sa levice ili desnice na prvo mesto stavljaju nacionalne interese. Iz tog razloga, kod Bošnjaka imamo SDP koji jeste socijaldemokratska partija i kao takva jeste na levici, međutim, njima će uvek na prvom mestu biti interesi bošnjačkog naroda pa tek onda dolaze ideje socijaldemokratije. Da je ovo zaista tako, dovoljno je pogledati kako se SDP odnosi prema pitanjima iz skorije istorije našeg društva, pitanjima razloga za izbijanje rata, karaktera tog rata, ko je koga napadao i zašto, ko je na kraju krajeva izazvao rat, ali i pitanjima kako danas urediti društvo i kuda treba da ide država BiH”, ističe Antić.

Naglašava da što se ovih pitanja tiče, ne postoji suštinska razlika između SDA i SDP, i da “koliko god se u SDP-u trudili da se predstave kao partija koja je prevazišla nacionalne podele, odgovorima na mnoga pitanja postaje jasno da su oni partija bošnjačkog naroda”.

Antić ističe da je dodatni razlog zašto SDP zauzima ratoborniju nacionalnu retoriku taj da su oni došli na vlast sa jako tijesnom većinom.

“Njima SDA duva za vrat i konstantno ih optužuje za izdaju nacionalnih interesa Bošnjaka, a pošto znamo da za SDP dominantno glasaju upravo Bošnjaci, oni prosto moraju da pojačaju nacionalnu retoriku kako bi sebe glasačkoj mašineriji predstavili kao veći zaštitnici interesa bošnjačkog naroda od same SDA. Tako da je taj pritisak koji imaju sasvim sigurno dodatni razlog da igraju na varijantu pojačane ratoborne nacionalne retorike”, smatra Antić.

Dodaje da ukoliko na sve to dodamo i nacionalnu retoriku kojom se Milorad Dodik služi posljednjih nekoliko godina i na osnovu koje dobija veliku podršku birača u Republici Srpskoj, “jasno je da je ovo još jedan od dodatnih razloga za podizanje nacionalnih tenzija i retorike i u SDP”.

“Dakle, ono što je u njihovoj suštini je samo dodatno isplivalo na površinu i u potpunosti ogolilo činjenicu da je i SDP baš kao i SDA partija koja se pre svega bori za interese bošnjačkog naroda u BiH i da to u ovom trenutku ne mogu nikakvom mimikrijom ni da sakriju”, smatra Antić.

Gerila.info

The post Desničarski narativ na ljevici: Radikalne socijaldemokrate first appeared on Gerila.info.

Članovi BORS-a najavu konferencije vidjeli su kao provokaciju iz Sarajeva. Pred hotel u centru Banjaluke u kojem je najavljena pa otkazana konferencija došli su da se uvjere kako neće biti nikakvog događaja povodom datuma koji se u Federaciji slavi kao Dan državnosti.

“Vi vrlo dobro znate da taj datum nije ustanovljen kao datum koji se obilježava na nivou BiH. Mi kad smo saznali da se to održava tražili smo od institucija da se to zabrani jer smatramo da je to vrijeđanje i nas boraca i svih onih koji su dali živote za Republiku Srpsku, prije svega vrijeđanje Republike Srpske“, rekao je Radan Ostojić predsjednik BORS-a.

Ostojić kaže da borci ne bi napravili incident da je došlo do održavanja konferencije ali da bi svakako poslali poruku okupljanjem. On je osudio i ono što se desilo u Derventi kada je predsjednik Hrvatske uručio odlikovanja članovima brigade HVO koja je poznata i po zločinima nad Srbima.

U BORS-u kažu da je svako slobodan da dođe u Banjaluku ali da ne mogu da dozvole vrijeđanje Republike Srpske. Na pitanje da li će borci protestovati zbog kriminala i korupcije u Republici Srpskoj i odlaska ljudi iz Republike Srpske Ostojić kaže da postoje prioriteti kao i da su to političke teme.

“Smatram da moramo da stvorimo takve principe da svako može slobodno da glasa za koga hoće. Političari moraju da vode računa o tome, u pravu ste postoji mnogo tema ali da bi pričali o tome i korupciji moramo da imamo stabilnu državu i vladavinu prava a ne da se potenciraju nemiri i eskalacija situacije. Zato želimo da imamo stabilnu državu da bi pričali i o tim temama o kojima vi pričate”, rekao je predsjenik BORS-a.

Goran Rogić predsjednik banjalučke gradske boračke organizacije rekao je da organizatori skupa BORS-a nisu tražili dozvolu za javno okupljanje.

“Onog momenta kada smo tražili da je taj skup zabranjen mi nismo tražili. Sinoć poslije nekih stotinjak poziva članova moje organizacije upoznali smo rukovodstvo i organe javnog reda i mira ali s obzirom da s eradilo o toku noći iskreno nismo“, rekao je Rogić.

Banjalučka policija zabranila je svečanu akademiju u hotelu Meriot koju je najavio SDP. Ovo nije prvi put da banjalučka policija zabranjuje događaje koji nisu na javnom mjestu već u privatnim objektima zbog poziva zabrinutih pojedinaca i organizacija. Praksa policije kojom je postalo normalno da se skupovi, ne ulazeći u to o kakvim skupovima se radi, zabranjuju po pozivu onih kojima se takvi skupovi ne dopadaju umjesto da se adekvatno obezbijede je zabrinjavajuća. Inače, policija nije obezbjeđivala skup BORS-a.

Članovi BORS-a su nakon skupa ispred hotela Meriot otišli ispred prostorija SDP-a u Banjaluci. Tamo su ih sačekali pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Nezvanično u prostorijama SDP su Nermin Nikšić i Elmedin Konaković.

Okupljeni članovi BORS-a ispred prostorija SDP uzvikuju poruke podrške Miloradu Dodiku.

GERILA info

The post Protest BORS-a zbog najave konferencije povodom 25.11. Traže članove SDP-a u hotelu i po gradu first appeared on Gerila.info.

Prijava je podnijeta kada je, nedugo nakon provođenja postupka izbora delegata u Dom naroda Parlamenta BiH, predsjednik SDP-a Nermin Nikšić u medijima izjavio da u svom telefonu posjeduje fotografije glasačkih listića, iako je fotografisanje strogo zabranjeno, što je dalje otvorilo sumnje u mogućnost činjenja više krivičnih djela od strane N.N. lica, prenosi SB.

Predsjednik PDP nakon što je napustio prostorije SIPA-e, okupljenim novinarima kazao je da se radi o izbornoj prevari.

“Neko bi rekao muljaži. Izbor delegata određuje i ko će biti vlast u ovoj zemlji i očekujem da pravosuđe ovaj proces dovede do kraja i da se dokaže ko je imao pristup glasačkim listicima”, istakao je.

Dodao je da ako se dozvoli korupciju, onda smo dozvolili da korupcija bude pravilo ponašanja u ovoj zemlji.

– Podnošenje krivične prijave u ovom slučaju je bila moja obaveza, i kao političara, ali i kao savjesnog građanina i to ću raditi svaki put kada dođem u posjed informacija koje izazivajuopravdanu sumnju da je počinjeno krivično djelo ili više njih – rekao je Borenović.

Ističe da postoji sumnja da je počinjeno više krivičnih djela, što je i navedeno u krivičnoj prijavi koju je podnio.

“Radi se o djelima povrede tajnosti glasanja, uništavanja izbornih isprava, zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi, falsifikovanja službene isprave, kao i izborne prevare, za koje je zaprijećeno 3 do 5 godina zatvora”, ističe Borenović.

Kaže da očekuje da će pravosudne institucije ovaj slučaj dovesti do kraja.

“Nadam se da neće stati sa mojom izjavom. Dosadašnja praksa je pokazala da ispituju nas koji podnosimo prijave, a ne one na koje se krivične prijave odnose, pa i u slučajevima u kojima su jasno navedena lica protiv kojih se podnosi prijava, kao što je primjer organizovane kriminalne grupe koja se bavila krađom izbora. Očekujem da za početak budu pozvani da daju iskaze i g. Nikšić, i poslanici SDP u NSRS Saša Grbić i Andrea Gajić, kao i članovi Komisije za izbor i imenovanja, koji su, kako tvrde, prema svim propisima pripremili glasanje. Ovo je treći put da ulazim u prostorije SIPA-e, pitam se ima li više smisla”, kazao je.

Prema njegovim riječima, prividni haos stvara nova garnitura, a “iza scene sve funkcioniše”.

The post Borenović dao izjavu u sjedištu SIPA povodom izjave Nermina Nikšića o “fotografijama glasačkih listića” first appeared on Gerila.info.

“Nakon sinoćne izjave narodnog poslanika Saše Grbića koji je precizno rekao, ja sam mu zaista zahvalan na tome kao član Komisije za izbore i imenovanja koja je sve uradila da glasanje bude tajno, podsjećam vas on je rako da nije slikao svoj listić i da je glasanje bilo tajno, ovim je potvrđeno definitivno da je Nermin Nikšić prevario i slagao brojne ambasadore, novinare, cijelu javnost kada im je pokazivao iz svog famoznog telefona navodnu fotografiju glasačkog listića. Danas je jasno da je u njegovom telefonu bio falsifikat”, rekao je danas potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak komentarišući izjavu člana predsjedništva SDP-a i poslanika u NSRS Saše Grbića da nije slikao svoj glasački listić, kako je tvrdio predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Grbić je, inače, odgovarajući na optužbe narodnog poslanika Nebojše Vukanovića da je sa Andreom Gajić omogućio Miloradu Dodiku kontrolni paket u Domu naroda državnog Parlamenta, izjavio da je to za njega završena tema.

“Mogu jasno kazati da su poslanici SDP-a u NSRS-u glasali u skladu odluka organa SDP-a BiH, a to je bilo za listu PDP-a.”

Na pitanje da li je fotografisao svoj glasački listić, jer je predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić tvrdio kako ima fotografije glasačkih listića za izbor delegata u Dom naroda i da su na njima zaokruženi delegati PDP-a, Grbić je odgovorio da nije fotografisao listić i da je glasanje tajno, dodajući da će Nikšić morati odgovoriti na pitanje odakle mu fotografije.

U vezi sa Grbićevom izjavom da nije fotografisao listić, kako tvrdi Nermin Nikšić, Igor Crnadak je pozvao Tužilaštvo BiH da radi svoj posao.

“Posebno pozivam ambasadore, bolje da ne moram ja da govorim ko su oni, neka sami izađu nakon ove sinoćne izjave, ambasadori kojima je Nikšić pokazivao ovaj lažni listić, neka izađu da se oglase oko toga. Pozivam i novinarku koja vodi emisiju Polis na TV SA da se javno oglasi oko ovoga. Ona je pogledala u Nikšićev telefon i rekla: „Da, vidimo, ipak su vaši glasali za PDP“. A danas je jasno da nisu glasali za PDP, ono što smo od početka govorili i da je SDP isporučio četvrtog delegata SNSD-u. I neka je, to je njihovo pravo, ali nemaju pravo da lažu i obmanjuju javnost i da prozivaju druge. Tada je Nikšić htio da uvrijedi nas iz PDP-a, rekao je: „Slikali smo jer smo znali kakvi su prevaranti s druge strane“. A moje pitanje danas je ko je prevarant? Danas se vidi ko je prevarant”, ističe Crnadak.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na jučerašnjoj 5. sjednici u 2023. godini donijela Odluku o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske.

Prema potvrđenim rezultatima, mandati u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske dodijeljeni su Snježani Novaković Bursać, Želimiru Neškoviću, Nikoli Špiriću, Sredoju Noviću i Radovanu Kovačeviću, čime je okončana saga oko izbora četvrtog delegata iz RS, koji je pripao SNSD-u.

Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS jedan glas, koji je bio odlučujući, izazvao je pometnju. Naime, glas za PDP-ovu listu je unesen na pogrešan način, zbog čega je komisija Narodne skupštine, koja je provela glasanje, listić proglasila nevažećim, pa je četvrti delegat dodijeljen SNSD-u.

Međutim, tek tada počinje političko-pravna bitka za petog delegata iz Republike Srpske. CIK je nakon žalbe PDP-a taj glas prihvatio kao važeći i dodijelio delegata PDP-u. Prema prvobitnoj odluci CIK-a, SNSD je dobio tri, a PDP i SDS po jednog delegata.

Nakon toga je uslijedila žalba SNSD-a Apelacionom vijeću Suda BiH, a Sud prihvata žalbu i vraća odluku CIK-u na ponovno razmatranje.

CIK potom ponovo donosi istu odluku kojom je SNSD dobio tri, a SDS i PDP po jednog delegata.

Međutim, Sud opet odlučuje da SNSD-u ipak pripadaju četiri delegata. Nakon toga CIK prihvata odluku Suda te SNSD-u dodjeljuje četvrtog delegata.

https://www.gerila.info/novosti/cik-usvojio-odluku-suda-bih-snsd-ce-imati-cetiri-delegata-u-domu-naroda/

SNSD je četvrtim delegatom u suštini dobio mogućnost potpune kontrole procesa i donošenja odluka kroz Dom naroda, čime je postao neizaobilazan faktor na državnom nivou.

Dom naroda BiH sastoji se od 15 delegata i to po pet delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Inače, Dom naroda je drugi dom Parlamenta BiH od koga zavisi hoće li i u kojoj mjeri biti usvajani zakoni i sve druge odluke, zaključci i slično. Dakle, bilo koji zakon koji usvoji Predstavnički dom, mora dobiti podršku i u Domu naroda. Ko kontroliše makar jedan klub u Domu naroda ima značajna ovlaštenja u svojim rukama. Primjera radi, u prethodnom mandatu SNSD je u Domu naroda imao četiri delegata pa je veliki broj odluka bio blokiran jer SNSD nije podržavao zakone, a bez njih nije bilo moguće postići entitetsku većinu koja je potrebna za izglasavanje odluka.

Ustav BiH, u vezi sa načinom donošenja odluka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, navodi da se “sve odluke u oba doma donose većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Delegati i članovi će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko većina ne uključuje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine, ili više, delegata ili članova izabranih iz svakog entiteta.

Identična odrednica nalazi se i u članu 75. (Donošenje odluka) Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koji u posljednjem paragrafu navodi da se “odluke donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju, pod uslovom da glasovi „protiv“ ne sadrže dvije trećine ili više glasova delegata izabranih iz svakog entiteta.”

Dakle, četiri delegata od ukupno pet koji dolaze iz Republike Srpske čine više od dvije trećine delegata iz tog entiteta, te ukoliko glasaju “protiv” bilo kojeg prijedloga koji se nađe pred zastupnicima u Domu naroda, u skladu sa Ustavom BiH i Poslovnikom tog tijela, takav eventualni prijedlog neće moći biti usvojen.

Gerila/N1/Slobodna Bosna

The post “Afera glasački listić”: Ko je prevario i obmanuo javnost? first appeared on Gerila.info.

Za ovo zakonsko rješenje glasala su 64 poslanika, od kojih je 45 bilo za, četiri protiv, dok je 15 bilo uzdržano.

Riječ je o nepokretnoj imovini koja je upisana kao svojina subjekata u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije je vođenje nadležna Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić  je naveo da očekuje i da se iskreno nada da će ono što su on i Dodik potpisali i obećali uraditi, i provoditi.

“U posljednje vrijeme ono što predsjednik SNSD Milorad Dodik radi i priča odudara od tog sporazuma i nama ne pada na pamet da pravimo bilo kakve kompromise i ustupke kada je u pitanju država BiH. O imovini BiH, o imovini države moraju odlučivati institucije države BiH”, istakao je Nikšić.

Nermin Nikšić / FOTO: GERILA

Podsjećamo, Ustavni sud BiH utvrdio je na sjednici 22. septembra da “Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske”, jer je to nadležnost BiH.

Ipak, Dodik je odlučio izmijeniti neke dijelove zakona i poslati ponovo u proceduru u parlament u kojem definitivno ima većinu.

Vukota Govedarica, narodni poslanik iz redova SDS-a, je juče komentarisao dijelove zakona koji su promjenjeni i tvrdio da je prijedlog zakona sličan onome što je svojevremeno nametao Pedi Ešdaun, nekadašnji visoki predstavnik u BiH.

“Ako pogledate nametnute zakone iz 2005. i 2006.godine koje je svojevremeno donosio Ešdaun onda ćete vidjeti da je ovaj zakon praktično prepisan iz onih odredbi koji su nametali visoki predstavnici. I ovim zakonom sve ono što je aktuelna vlast pričala od februara do septembra mjeseca kada je donešena odluka Ustavnog suda BiH, na ovaj način se sve to samo potvrđuje”, rekao je Govedarica.

“Danas ovim zakonom, ako bude usvojen u ovoj formi, dešavaju se dvije stvari – prva je da se prihvata odluka Ustavnog suda BiH i drugo, prihvataju se nametnuti Ešdaunovi zakoni iz 2005. i 2006.godine jer je on vrijednovao imovinu koja je upisana u evidenciju do 31.12. 1991.godine kao državnu imovinu a to je imovina koja je bila u sukcesiji, to je imovina koja je izgrađena od strane institucija BiH i to je imovina Republike Srpske, za koju mi tvrdimo da pripada Srpskoj, i tu je riječ i o poljoprivrednom zemljištu, šumama. Dakle, sve posebne sjednice koje se tiču nacionalnih pitanja i interesa su manipulacija i jedna klasična prevara”, izjavio je juče u NSRS Govedarica.

Apelaciju pred Ustavnim sudom BiH mogu podnijeti članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, delegati u Domu naroda Parlamenta BiH i članovi Kolegija. Reakciju su već najavili Željko Komšić i Denis Bećirović, ali ukoliko poslanici Pokreta za državu povuku vitalni nacionalni interes to bi dovelo do dvotrećinskog glasanja u Vijeću naroda RS-a što bi moglo prolongirati stupanje na snagu ovog zakona i omogućiti dodatno vrijeme za novu apelaciju.

Dodikov savjetnik Milan Tegeltija jenapisao na tviteru da “dio sporazuma o pravljenju Vijeća ministara nije i odricanje od vlastitih politika nijedne strane”.

“Nije dio sporazuma odricanje od imovine i nadležnosti Republike Srpske. Ono što govori Milorad Dodik upravo je u skladu sa prvom stavkom sporazuma. Od potpisivanja sporazuma niko iz SNSD-a nije “napao” nikog iz Osmorke i njihove politike iako se s njima u dobrom dijelu ne slažemo. Ukoliko neko iz Osmorke ima potrebu da se dokazuje SDA napadima na Dodika zbog onog s čim se s nama ne slažu onda problem nije u Dodiku i nama. Problem je tad u poštovanju dogovorenog principa “ne sukobljavamo se oko onog u čemu se ne slažemo” i zajednički radimo ono što se slažemo”, napisao je Tegeltija.

Ranije danas je upravo Dodik održao konferenciju za medije na kojoj je rekao da uprkos saradnjii sa strankama u Sarajevu dogovora i pregovora oko državne imovine neće biti jer ona, kako tvrdi, ne pripada državi već entitetu i na tome će se vidjeti “hoće li biti Bosne i Hercegovine ili ne”.

“Što se tiče svih relevantih pravnika koji nisu opterećeni politikama, praksa koja je funkcionisala preko 15 godina to nije bilo sporno. Odjednom je putem raznih lobija koji su došli iz Sarajeva iz muslimanskih krugova, nametnuto pitanje da je imovina nešto što pripada BiH što se nikada nije spomenuto ni Dejtonom ni Ustavom”, kazao je Dodik.

Dodik je rekao i da sa predstavnicima Osmorke “želi graditi ustavnu, a ne neustavnu BiH”.

I dok je Nikšićeva reakcija (iznenađujuće) blaga, Bakir Izetbegović i SDA, kao i Željko Komšić, najavljuju novu apelaciju pred Ustavnim sudom BiH, a mediji iz FBiH najavljuju i mogućnost nove intervencije Kristijana Šmita.

U narednih sedam dana, kada bi zakon trebao stupiti na snagu, mnoge će stvari biti jasnije, kao i krajnje Dodikove namjere.

GERILA / Klix

The post Zakon o nepokretnoj imovini usvojen, Nikšić (blago) negoduje. Da li je Govedarica bio u pravu? first appeared on Gerila.info.