Odluke CIK-a ukazuju na promjenu dosadašnje prakse i podizanje praga tolerancije za ove pojave koje su se u prethodnim izbornim ciklusima rigorozno kažnjavale.

Tako je bez sankcije prošao niz tribina SDA u Tavniku održavanih po osnovnim školama, iako su ti skupovi bili sporni po više osnova, što je TI BiH naveo i u prijavi. Na prvom mjestu, kantonalnim Zakonom o osnovnom školstvu zabranjeno je političko djelovanje u osnovnim školama, što znači da ovakav objekat nije ni mogao biti ustupljen stranci, dok Izborni zakon zabranjuje korišćenje prostorija javnih ustanova za predizborne aktivnosti. Takođe, u ovom periodu strankama je zabranjeno održavanje predizbornih tribina, a iako se ovdje radilo o javnoj tribini za sve građane, CIK je zaključio da nije došlo do preuranjene kampanje, jer u objavi SDA na društvenim mrežama nema poziva na glasanje.

“Sama činjenica da su tribine bile otvorene za građane i da se u objavama koriste izrazi poput „glas građana u fokusu“, „otvoren razgovor sa građanima“, „susreti sa građanima“ ili „saslušana mišljenja građana“ ne predstavlja izbornu promociju. Naprotiv, komunikacija političkih subjekata sa građanima predstavlja sastavni dio njihovog redovnog političkog djelovanja tokom cijelog mandata”, navodi se u odluci CIK-a.

Iako CIK nije nadležan za sankcionisanje kršenja zakona koji regulišu rad obrazovnih ustanova, ove zabrane trebale su biti važna okolnost prilikom utvrđivanja da li je javna škola iskorištena za stranačku promociju i da li je time prekršen član 7.2a Izbornog zakona, koji zabranjuje zloupotrebu javnih resursa. Treba podsjetiti i na saopštenje CIK-a od 16. jula, u kojem upozoravaju političke subjekte da je zabranjeno korištenje „prostorija, opreme, službenih vozila i drugih javnih resursa za potrebe kampanje“.

Poziv na pristupanje partiji nije izborna kampanja

CIK je takođe jednoglasno obustavio i postupak protiv Pokreta Sigurna Srpska zbog kampanje “Budi u pokretu” koja se vodila putem bilborda i u kojima se promovisao predsjednik ovog pokreta Draško Stanivuković. TI BiH je prijavio da su se plaćeni bilbordi nalazili na nekoliko lokacija i nakon raspisivanja izbora, što je jasno zabranjeno Izbornim zakonom. CIK je kao odlučujući faktor prihvatio dokaz da je PSS reklamni prostor “zakupio prije raspisivanja izbora” i da se njima “poziva na pristupanje članstvu, a ne na glasanje”, čime se otvara opasan prostor za nove zloupotrebe ove vrste u narednim izbornim ciklusima i vođenje plaćenekampanje koja je izričito zakonom zabranjena.

Bakalar jedini u stranačkoj promociji javnog novca vidio zloupotrebu

Jedino neslaganje među članovima CIK-a izazvala je prijava protiv Opštinskog odbora SNSD-a Ugljevik. Ova stranačka organizacija objavila je na društvenim mrežama sadržaj u kojem se navodi da će Vlada Republike Srpske za oko 80.500 učenika osnovnih škola obezbijediti besplatne udžbenike vrijedne oko 16 miliona KM.

Iako je riječ o paketu odluka Vlade i novcu iz javnog budžeta, informacija je objavljena na stranačkoj platformi i predstavljena kao rezultat politike SNSD-a. Isti odbor podijelio je i objavu Milorada Dodika o 4,5 miliona KM odobrenih za novi vrtić u Ugljeviku, uz poruku: „Naša politika je jasna i u njenom centru su porodica, djeca i stvaranje uslova za kvalitetniji život u svakom dijelu Republike Srpske“.

Pet članova CIK-a podržalo je obustavu postupka, dok je Željko Bakalar jedini glasao protiv:

„Ja ću biti protiv. Objavu na stranačkoj platformi da će Vlada Republike Srpske za 80.500 učenika osnovnih škola obezbijediti 16 miliona KM u školskoj 2026/2027. godini za besplatne udžbenike, podvodim pod odredbu 7.2a – zlouporabu javnih resursa u smislu vođenja kampanje, promocijom političkog subjekta, tako da ću biti protiv ovog zaključka.“

CIK je ipak većinom glasova zaključio da nema zloupotrebe javnih resursa, jer se u objavi ne pominju izbori, a SNSD je ovjeren za učešće na izborima svega nekoliko časova nakon što je ova objava podijeljena na društvenim mrežama stranke. Takođe, u odluci koju je izglasala većina članova, CIK koristi argumentaciju ove stranke navodeći da se radi o politici Vlade RS koja se provodi od “školske 2007/2008. godine, što upućuje da nije riječ o novom obećanju datom uoči izbora već o nastavku postojeće politike”.

Tako korištenje odluke Vlade o raspodjeli 16 miliona KM na stranačkoj platformi za većinu članova CIK-a nije bilo dovoljno za utvrđivanje zloupotrebe javnih resursa.

Djeca kao dokaz da je SNSD uradio „veliku stvar“

CIK je jednoglasno obustavio i drugi postupak protiv SNSD-a, pokrenut zbog otvaranja dječijeg igrališta 7. jula u krugu Poljoprivredne škole u banjalučkom naselju Rosulje.

Prethodno su u banjalučkim naseljima dijeljeni promotivni posteri, dok su se na organizovanim druženjima pojavljivali funkcioneri SNSD-a Goran Maričić, Igor Dodik, Nikola Šobot, Željka Cvijanović i Bogoljub Zeljković.

Kandidat za poslanika, Igor Dodik, je tom prilikom rekao:

„Danas smo evo otvorili igralište, šesto ili sedmo po redu, i zaista je zadovoljstvo kada vidimo osmijehe na licima ovolikog broja djece. Nećemo stati na ovome nego ćemo nastaviti sa ovim akcijama.“

Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Goran Maričić poručio je da „veliki broj građana potvrđuje da je SNSD opet u pravu“, dok je Bogoljub Zeljković prisustvo djece iskoristio kao potvrdu stranačkog uspjeha:

„Evo, kao što vidite, veliki broj djece dokazuje da smo uradili jednu veliku stvar.“

TI BiH je u ovom slučaju prijavio moguću preuranjenu kampanju i zloupotrebu djece u političke svrhe. Međutim, ni izričito spominjanje SNSD-a, ni predstavljanje igrališta kao rezultata stranačke akcije, ni korištenje djece kao potvrde tog uspjeha nisu bili dovoljni da CIK izrekne sankciju.

(transparentno.ba)

The post CIK podiže prag tolerancije: Nema sankcija za stranački skup u školi, bilborde prije kampanje, zloupotrebu javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Podaci sa platforme Integrity watch BiH pokazuju da su ove firme od 2019. do 2025. godine dobile 3.237 ugovora i to uglavno kroz direktni sporazum čime se najnetransparentniji vid javnih nabavki koristi kao alat za legalizaciju poslovnih veza između vlasti i privatnih porodičnih firmi.

Prema ovoj bazi firma „Elvik“ iz Srebrenika u vlasništvu poslanika SDA u Skupštini tuzlanskog kantona Edina Vikala je definitivni šampion po vrijednosti ugovora koje je sklapala sa državom.

Ova firma je tako u julu 2023. godine kao član grupe ponuđača, zajedno sa još dvije firme sa tuzlanskom „Elektrodistribucijom“ sklopila ugovor vrijedan nepuna četiri miliona maraka i to za građevinske i elektromontažne radove na priključenju, izgradnji i rekonstrukciji Eeo na području opština Gračanica, Gradačac i Srebrenik.

Ugovor za iste radove, ali samostalno, a ne kao dio grupe ponuđača i to u ograničenom postupku nabavke su potpisali i u maju prošle godine sa „Elektrodistribucijom“ iz Tuzle, a njegova vrijednost je bila 1.659.485 KM.

Pozamašan ugovor su, prema bazi „Integrity watch“ potpisali i 2019. godine kada su takođe sa „Elektrodistribucijom“ sklopili posao od 827.320 KM i to za izvođenje građevinskih radova u već pomenutim opštinama Gračanica, Gradačac i Srebrenik.

Generalno, kada se podvuče crta, ugovori ove firme sklopljeni sa javnim sektorom u posljednjih sedam godina ukupno iznose 9,4 miliona maraka.

Milionski poslovi ministra za ljudska prava BiH

Ni firma „Nam“ iz Tuzle u vlasništvu ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlida Hurtića ne preza od poslova sa državom. Tako su sa Ministarstvom obrazovanja i nauke tuzlanskog kantona 2022. godine sklopili ugovor za nabavku udžbenika vrijedan 2.603.868,75 KM.

Za udžbenike su sa istim ministarstvom potpisali ugovor i 2023. godine vrijedan 990.996,41 KM.

Sa Federalnim ministarstvom za izbjeglice i raseljena lica su 2022. godine dogovorili nabavku udžbenika za učenike povratnike u RS za nacionalnu grupu predmeta i taj posao su naplatili 739.180 maraka.

Važno je napomenuti da je Hurtić od marta 2021. godine do oktobra 2022. predsjedavao skupštinom Grada Doboja, da bi od oktobra 2022. do januara 2023. godine bio ministar trgovine i turizma RS, a u januaru 2023. postaje ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Podsjećamo, Transparency International u BiH ga je zbog poslova sa državom 2023. godine prijavio za sukob interesa, a prošle godine je kažnjen novčano, umanjenjem dijela plate. Ukupno, firma “Nam”  ministra Hurtića od države je dobila poslove vrijedne preko osam miliona maraka.

Preduzeće „HNR“ Kalesija porodična je firma u kojoj je zaposlen Nihad Hamzić vijećnik stranke „Narod i pravda“ u Općinskom vijeću Kalesija.

Sa Federalnim ministarstvom za izbjeglice i raseljena lica sklopili su prošle godine ugovor za visokogradnju, obnovu i izgradnju privrednih, poljoprivrednih, vjerskih i društvenih objekata povratnika kao članovi grupe ponuđača sa još nekoliko preduzeća, vrijedan šest miliona maraka.

Sa opštinom Kalesija su krajem prošle godine sklopili ugovor za izradu bunara i vodovodne mreže vrijedan 374.039,92 KM.   Ugovor za radove na sportskoj dvorani vrijedan 185.714 KM su sklopili takođe sa opštinom Kalesija i to pretrpošle godine.

Meso od milion maraka od vijećnika Semića

Vijećnik SDA u Skupćini općine Visoko Esad Semić vlasnik je preduzeća Industrija mesa „Semić“ koja je redovni dobavljač mesa i proizvoda od mesa Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Kazneno popravnog zavoda Sarajevo.

Sa Ministarstvom odbrane BiH su za nabavku svježeg mesa sklopili ugovor 2023. godine, za koji su dobili 706.666,67 KM.

Krajem prošle godine od Kazneno popravnog zavoda Sarajevo dobijaju posao vrijedan 830.407,18 KM takođe za nabavku mesa i mesnih proizvoda.

Jedan od vlasnika firme „BH sigurnost“ iz Tuzle, pored Nasera Orića je i Smajo Mandžić zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona. Mandžić se na toj poziciji nalazi od 2018. godine kada je osvojio svoj prvi mandat.

To ga nije spriječilo da posredstvom svoje firme 2020. godine sklopi ugovor za usluge agencije za zaštitu vrijedan 511.650 KM sa „BH poštama“ iz Sarajeva.

Sa poštama je i 2022. godine sklopio ugovor vrijedan skoro pola miliona maraka sa PDV-om, takođe za usluge zaštite.

Dok „Šume“ propadaju, firme lokalnih moćnika cvjetaju

I odbornik SDS-a u Skupštini opštine Kalinovik Duško Stanić ne bježi od poslova sa javnim preduzećima, tačnije sa „Šumama Srpske“, odnosno sa ŠG „Zelengora“ Kalinovik.

Samo ove godine njegovo preduzeće “MD” ugovorilo je dva posla vrijedna 478.000 KM i to za usluge sječe i izrade šumskih drvnih sortimenata.

Prethodno je od “Zelengore” dobio poslove čija vrijednost premašuje dva miliona maraka.

Ovo su prema pomenutoj bazi najvrijedniji ugovori koje su firme u vlasništvu izabranih zvaničnika sklapale sa javnim preduzećima i institucijama, ali svakako nisu jedini.

Od firmi koje ozbiljno posluju sa državom a koje su u vlasništvu funkcionera ističu se još i „Drvo promet Đurić“ iz Kneževa u vlasništvu Manojla Đurića odbornika Socijalističke partije Srpske u Skupštini opštine Kneževo sa ugovorima vrijednim oko dva miliona maraka.

Treba istaći da je zakonima o sukobu interesa na svim nivoima zabranjeno firmama u vlasništvu izabranih zvaničnika da posluju sa državom ali u FBiH od 2013. Godine ne postoji nadležno tijelo dok se u Republici Srpskoj zbog uskog tumačenja od strane komisije izriče mali broj sankcija.

Inače, platforma Integrity Watch za Bosnu i Hercegovinu vizualizira te tendere od 2019. godine i pomaže zainteresovanoj javnosti da vidi koje kompanije redovno dobijaju javne ugovore, kolika je njihova vrijednost, od kojih institucija potiču, te postoji li povezanost između javnih funkcionera i tih kompanija ili ugovora.

Cilj platforme je da poveća transparentnost i poboljša pristup informacijama, omogućavajući praćenje potencijalnih sukoba interesa, nezakonitog uticaja i korupcije.

Transparentno.ba

The post Firme u vlasništvu funkcionera dobile preko 3.000 tendera od države first appeared on Gerila.info.

Prema podacima koje prikuplja i objedinjuje platforma Integrity Watch BiH od 2019. do 2025. godine dodijeljena 32.973 tendera ponuđačima koji su finansijski pomagali rad stranaka, a vrijednost poslova išla je i preko 20 miliona maraka.

Ovu platformu pokrenuo je Transparency International u BiH a analiza prikupljenih podataka pokazuje da određeni donatori nakon finansiranja stranaka dobijaju javne ugovore višestruko veće vrijednosti, što otvara pitanje da li formalno skromne donacije predstavljaju ulaznicu u sistem javnih nabavki.

Jedan od najvećih političkih donatora u zemlji je Azmir Husić, biznismen iz Tuzle. On je preko svog preduzeća “Heez transport” krajem 2022. godine Stranci demokratske akcije (SDA) uplatio donaciju od 50.000 maraka.

Prethodno je bilo član Pokreta demokratske akcije (PDA) kojeg je do svog odlaska takođe pomogao sa istim iznosom.Paralelno sa Husićevim prelaskom u SDA-a, “Heez transport” je krenuo da dobija milionske ugovore u rudniku uglja Kreka, a koji su se uglavnom podrazumijevali najam rudarske mehanizacije.

Inače, rudnicima u sklopu Elektroprivrede BiH su u tom periodu kadrirali koalicioni partneri DF i SDA.  Od januara 2022. godine do danas sklopljeno je na desetine poslova vrijednih preko 10,6 miliona maraka, od kojih je najvredniji, za otkopavanje otkrivke, vrijedan 5,24 miliona KM sklopljen u februaru 2023. godine.

Željko Vrkačević vlasnik firme “Braco i Sinovi” iz Brčko distrikta u dva navrata sa ukuopno 13.000 maraka je pomogao Ujedinjenu Srpsku, stranku Nenada Stevandića koja zajedno sa SNSD-om dijeli vlast u Republici Srpskoj. Ova firma je za 36 miliona maraka Vladi Republike Srpske prodala kazino hotel „Theatrum“ u Brčkom, a koji je kasnije preuređen u “Srpsku kuću”.

Inače, rođeni brat Željka Vrkačevića, Dražen, poslanik je u Skupštini Brčko distrikta i predsjednik opštinskog odbora Ujedinjene Srpske u ovom mjestu. Milan Šuvak, vlasnik preduzeća “Šumil” iz Kozarske Dubice jedan je od najvećih finansijera Narodne partije Srpske (NPS), Darka Banjca, a donacije uplaćuje kao fizičko lice.

Tokom 2022. godine je uplatio 19.990 maraka, a od kako je Banjac direktor banje Mlječanica neprikosnoveni je gospodar tendera u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Od zamjene krova, krečenja, do gradnje bungalova i sportskih terena pa čak i nabavke jaja ova firma je dobila poslove vrijedne oko 18 miliona maraka.

Treba napomenuti da je finansiranje političkih partija zabranjeno firmama koje direktno posluju sa organima izvršne vlasti tako da su zbog brojnih prijava koje je CIK-u podnosio Transparency International u BiH, stranke morala vraćati pare donatorima a većina ih je prestala u svojim izvještajima uopšte navoditi pravna lica kao donatore.

Funkcioneri preuzeli finansiranje stranaka

Umjesto toga u finansijskim izvještajima partija počele su dominirati donacije fizičkih lica a zanimljivo je da je prošle godine podrška privrednika političkim strankama izostala i da su glavni donatori bili uglavnom stranački funkcioneri.

Tokom 2025. godine je donirano 2,26 miliona maraka kroz 1.366 donacija, pokazuju podaci iz njihovih finansijskih izvještaja objavljenih na stranici Centralne izborne komisije BiH.

Baza Integrity watch BiH pokazuje da prilivi novca drastično skaču u izbornim ciklusima, dok u godinama bez izbora taj intenzitet drastično opada.

Za prošlu godinu je interesantno i da je od ukupnog iznosa primljenih donacija čak 1,8 miliona maraka završilo kod stranaka iz Republike Srpske, dok su stranke iz Federacije BiH skupile tek manji dio od oko 465.000 KM.

Najviše novca prikupio je Savez nezavisnih socijal demokrata (SNSD) i i to 427.220 KM iz 197 donacija. Najveći donator je Zoran Tegeltija, aktuelni direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji je u novembru prošle godine dao 10.000 KM.

Ispod njega je Igor Milojević, funkcioner iz gradskog odbora Trebinje koji je svoju stranku pomogao sa 9.000 KM te doktor Mikajlo Lazić, direktor bolnice Sveti Vračevi iz Bijeljine sa donacijom od 8.000 KM. Istu sumu, odnosno 8.000 KM je donirao i Dalibor Tomaš.

Po 5.000 KM su dali Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS, Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, Denis Šulić, bivši ministar trgovine i turizma u Vladi RS, MIloš Lukić, direktor Službenog glasnika Republike Srpske.

Na drugom mjestu po ukupnim donacijama je Socijalistička partija koja je kroz 122 donacije u prošloj godini primila 317.765 KM.

U ovoj partiji najveće donacije su iznosile 5.000 maraka, a njih su, između ostalih dali Denis Stevanović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine, Nikola Vukčević, odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Igor Kneginić, predsjednik Skupštine grada Prijedor.

Narodni front, Jelene Trivić treća je stranka po ukupnom iznosu donacija primljenih u 2025. godini sa prikupljenih 252.725,42 KM.

Najveći donatori, od ukupno 78 su Milivoje Nović, Tanja Vukmirović i Žarko Tešić sa po 10.000 KM, inače članovi glavnog odbora stranke.

I naredne dvije pozicije zauzimaju stranke iz Republike Srpske. To su Ujedinjena Srpska sa 217. 376 KM donacija i Republička stranka Srpske koja je prijavila priloge od 182.525,40.

Kada je riječ o strankama sa sjedištem u Federaciji BIH, prva po donacijama je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koja je primila 156.433,90 KM kroz 105 donacija.

Najveći prilog od 5.000 KM je dao Mijo Stanić, ministar finansija u vladi Posavskog kantona, a prate ga Lucija Iljić Džojić, Damir Živković i Đuro Delić sa po 4.000 KM.

Stranka demokratske akcije (SDA) je druga po donacijama u FBIH sa iznosom od 90.116,8 KM.

Stanku je najviše pomogao Salko Zildžić, zastupnik u federalnom parlamentu sa 10.000 KM, a ova politička organizacija je jedna od rijetkih koju su pomagala i privatna preduzeća sa ukupnim iznosom od 10.400 KM.

Bitnije donacije u ovom entitetu imala je i stranka “Snaga Naroda” Rame Isaka a najveći prilog je dao biznismen Dario Pekić.

Generalno, kada se podaci iz prošle godine saberu sa onima na platformi Integrity Watch BiH od 2018. godine najviše donacija je imala SDA i to 2.321.016,59 KM.

Drugi je SNSD koji je prikupio 1.195.736,3 KM, dok je treća stranka sa donacijama Ujedinjena Srpska kojoj je za osam godina donirano 1.195.736,3 KM.

Zanimljivo je da se među najvećim donatorima pojavljuje i politička stranka, odnosno Narodni demokratskipokret koji je Socijalističkoj partiji u dva navrata 2022. godine donirao ukupno 45.000 KM.

Inače, pored finansiranja političkiuh partija, Integrity Watch BiH prati javne nabavke i imovinske kartone izabranih zvaničnika.

Platforma omogućava uvid u to kako se troši javni novac, ko dobija javne ugovore i koje se procedure koriste, kako se finansiraju političke stranke, uključujući izvore donacija te kako izabrani javni funkcioneri prijavljuju svoju imovinu.

(transparentno.ba)

The post Privrednici koji finansiraju stranke dobijali milionske poslove na tenderima first appeared on Gerila.info.

Prvi rezultati istrage ukazuju da je naprava bila postavljena u konzervu, te je pomoću kočića i žice, koja je prevučena preko puta, podmetnuta tako da se aktivira kada se pređe preko žice.

„Jelić je ujutro vozio dijete u školu i točkovima je prešao preko žice. Međutim, nije odmah došlo do eksplozije, već tek naknadno kada na putu nije bilo nikoga. Nakon što je odvezao dijete Jelić se vratio i sve prijavio policiji“, kazao je jedan od svjedoka ovog incidenta.

Istorija političkog nasilja u Tesliću više je nego bogata. Svojevrsni početak političkih obračuna seže čak u 1998. godinu kada je tadašnjem poslaniku SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske ispaljena zolja u kuću. U tom periodu je pretučen i visoki funkcioner SDS-a i kasniji predsjednik parlamenta Srpske Dušan Stojičić.

Na kuću tadašnjeg načelnika Teslića Radeta Pavlovića 2006. godine bačena je bomba. Pavlović je bio predsjednik opštine Teslić, dugogodišnji direktor Hemijske industrije „Destilacija, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske u dva mandata i načelnik Teslića u periodu od 2004. do 2008. godine.

Tadašnji šef policije u Tesliću Željko Radonjić demantovao je navode visokih funkcionera SDS-a koji su tvrdili kako je policija otkrila da je Pavlović sam organizovao bombaški napad na svoju vikendicu u Pavlovićima nadomak Teslića.

U novembru 2016. godine zapaljen je automobil koji je koristio predsjednik Opštinskog odbora Partije demokratskog progresa (PDP) u Tesliću Radojica Todić. Dva mjeseca ranije kandidatu SDS-a za lokalni parlament Nevenu Majstoroviću je zapaljen skupocjeni Audi A5. Požar je izazvan na parkingu u Karađorđevoj ulici u Tesliću, a povrijeđenih nije bilo.

„Audi je poliven gorivom, a zatim i zapaljen. Uviđajem je utvrđeno da je požar na vozilu izazavan namjerno otvorenim plamenom“, saopštila je tada portparol CJB Doboj Ljerka Stanimirović.

U julu 2017. godine na automobilu koje je bilo u vlasništvu porodice odbornice SNSD-a u Skupštini opštine Teslić Dijane Đekanović izbušene su sve četiri gume i zabijen je nož u krov. Ona je u julu te godine, zajedno sa Savom Radićem i Draganom Nikolićem, napustila Klub odbornika SNSD-a u Tesliću zbog, kako su tada naveli, višemjesečnih pritisaka koji se provode nad njima i zbog neslaganje sa predsjednikom OO SNSD-a Draganom Bogdanićem.

Mediji su u novembru 2020. godine objavili objavio je video na kojem se vidi kako je, trećeg marta 2019. godine, grupa batinaša pretukla aktivistu Socijalističke partije iz Teslića Zdravka Škrebića i njegovu suprugu Esmu Mekić. Tada je teško pretučen i Momo Pozderović.

Policija u Tesliću podnijela je u julu 2024. godine prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju protiv zamjenika predsjednika Opštinskog odbora SNSD Srđana Klječanina, Stefana Đukarića, te Milana i Strahinje Klječanina zbog sumnje da su pretukli Daria Vidovića (21) i Zorana Kusića
(21) u Tesliću. Kako je tada saopšteno iz policije, njih četvorica su osumnjičeni za nasilničko ponašanje.

„Policiji je prijavljeno da su oko 3.25 časova u Dom zdravlja u Tesliću javili D.V. i Z.K. sa povredama koje su zadobili od strane više osoba koji su ih presrele automobilom i napali u povratku kući. Identifikovani su S.K., M.K., S.Đ. i S.K., svi iz Teslića, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje“, saopšteno je tada iz PU Doboj.

Prema informacijama iz medija, svemu je prethodio sukob u diskoteci „XL“ u Tesliću. Nešto kasnije Klječanin je, zajedno sa više osoba, u Gornjem Tesliću presreo automobil u kojem su bili Kusić i Vidović, te su obojicu pretukli i nanijeli im višestruke povrede. Pretučeni mladići policajcima su izjavili da su prepoznali četvoricu napadača koji su identifikovani.

Nakon batinanja mladići su primljeni u Dom zdravlja u Tesliću, a potom su prevezeni u dobojsku bolnicu. Vidović je pušten na kućno liječenje, dok je Kusić zadržan u bolnici. Klječanin je negirao optužbe da je bio učesnik nasilnog napada na druge osobe u Tesliću. Slučaj još nije dobio sudski epilog.

Goran Dakić, Gerila info

The post Istorija političkih obračuna i napada u Tesliću: Od prebijanja do bombi first appeared on Gerila.info.

U dopisu koji je upućen skupštinskom rukovodstvu navodi se da šefovi odborničkih klubova SNSD-a i BH Zelenih uopšte nisu dobili poziv, dok je šefovima ostalih opozicionih klubova poziv dostavljen nakon što je održana sjednica Kolegijuma.

„Time je praktično onemogućeno učešće u pripremi sjednice i narušen je princip ravnopravnosti odborničkih klubova. Mi ne namjeravamo da učestvujemo u radu teslićke skupštine dok nadležni istražni organi ne okončaju aktivnosti i ne utvrde činjenično stanje i odgovornosti prilikom kupovine odbornika i nezakonitog formiranja skupštinske većine“, navodi se u zajedničkom dopisu ovih odborničkih klubova.

Ipak, ono što je najzanimljivije jeste da se odbornici opozicije u Tesliću pozivaju na vjerske običaje Bošnjaka. U dopisu se, naime, navodi da sjednice nikada nisi sazivane petkom i to zbog uvažavanja vjerskih običaja Bošnjaka. Predsjednik teslićkog parlamenta sazvao je sjednicu u trenutku kada bi bošnjački poslanici trebali biti na džumi.

Podsjećamo da je nedavno SNSD kažnjen sa 30.000 maraka zbog govora mržnje bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Dodik je koristio govor mržnje prilikom govora na centralnoj tribini stranke u Istočnom Sarajevu kada je rekao, između ostalog, da “niko ne laže gore i više od Turčina” i da “Istočno Sarajevo ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju”.

„Ovaj govor iz ovog predmeta sije strah i mržnju i usmjeren je na netrpeljivosti prema drugoj vjerskoj grupi, ljudima koji se percipiraju drugačijim. On održava jaku odbojnost, mržnju i bezrazložan strah prema svemu što je drugačije od vlastite kulture ili etnične i vjerske grupe. Niko ko djeluje u javnom prostoru, a najmanje poličar, ne smije na uvredljiv način govoriti o pripadnicima druge vjere, nacionalnosti, boje kože, socijalnom statusu ili bilo koje druge vrste“, naveo je član CIK-a Suad Arnautović.

Goran Dakić

The post Dodik napada Bošnjake, odbor SNSD-a u Tesliću ih brani first appeared on Gerila.info.

Na osnovu izmjena Pravilnika o geotehničkim istraživanjima, koje su 2015. urađene u vrijeme Vlade Fadila Novalića a danas ih bez problema primjenjuje Vlada Nermina Nikšića, izvođačima radova koji učestvuju u gradnji dionica i tunela na koridoru 5C je omogućeno da u toku gradnje višestruko napumpaju cijene, odnosno udvostruče i utrostruče troškove koji idu na teret investitora, odnosno Vlade, Autocesta i svih nas.

Ova faktički ozakonjena korupcija upravo je kasnije rezultirala bogaćenjem pojedinaca, odnosno enormnim povećanjem troškova Autocesta FBiH te na kraju sumnjivo utrošenih pola milijarde maraka.

No krenimo redom.

KAKO JE NASTALA DUBIOZA OD POLA MILIJARDE MARAKA

Kada je krajem septembra ove godine Ured za reviziju institucija u FBiH objavio Izvještaj o finansijskoj reviziji Javnog preduzeća “Autoceste FBiH” d.o.o. Mostar, javnost je s pravom ostala šokirana.

Naime, Autoceste FBiH dobile su negativno mišljenje Ureda za reviziju u segmentu usklađenosti sa zakonskim propisima. U izvještaju je jasno izdvojeno da je 30 radnika zaposleno bez javnog natječaja, što je u suprotnosti sa Zakonom o radu i propisima o transparentnosti, te da je dionica Počitelj – Zvirovići “puštena  u promet, ali nije knjižena u poslovnim knjigama”. Naglašeno je i da kreditna sredstva nisu korištena u skladu s planom, te da je i tekuća likvidnost problematična, “što može utjecati na poslovanje”.

Ipak, ono što je najproblematičnije i nesumnjivo šokantno jeste to što su revizori otkrili višestruko mijenjanje ugovora za izgradnju i nadzor dionica autoputa na koridoru 5C, čime je vrijednost samo na četiri dionice povećana za 255,5 miliona eura, uz dodatne kamate od 11,5 miliona maraka po kreditima.

Na osnovu izmjena Pravilnika o geotehničkim istraživanjima, koje su 2015. urađene u vrijeme Vlade Fadila Novalića a danas ih bez problema primjenjuje Vlada Nermina Nikšića, izvođačima radova koji učestvuju u gradnji dionica i tunela na koridoru 5C je omogućeno da u toku gradnje višestruko napumpaju cijene, odnosno udvostruče i utrostruče troškove koji idu na teret investitora, odnosno Vlade, Autocesta i svih nas.

Ova faktički ozakonjena korupcija upravo je kasnije rezultirala bogaćenjem pojedinaca, odnosno enormnim povećanjem troškova Autocesta FBiH te na kraju sumnjivo utrošenih pola milijarde maraka.

No krenimo redom.

KAKO JE NASTALA DUBIOZA OD POLA MILIJARDE MARAKA

Kada je krajem septembra ove godine Ured za reviziju institucija u FBiH objavio Izvještaj o finansijskoj reviziji Javnog preduzeća “Autoceste FBiH” d.o.o. Mostar, javnost je s pravom ostala šokirana.

Naime, Autoceste FBiH dobile su negativno mišljenje Ureda za reviziju u segmentu usklađenosti sa zakonskim propisima. U izvještaju je jasno izdvojeno da je 30 radnika zaposleno bez javnog natječaja, što je u suprotnosti sa Zakonom o radu i propisima o transparentnosti, te da je dionica Počitelj – Zvirovići “puštena  u promet, ali nije knjižena u poslovnim knjigama”. Naglašeno je i da kreditna sredstva nisu korištena u skladu s planom, te da je i tekuća likvidnost problematična, “što može utjecati na poslovanje”.

Ipak, ono što je najproblematičnije i nesumnjivo šokantno jeste to što su revizori otkrili višestruko mijenjanje ugovora za izgradnju i nadzor dionica autoputa na koridoru 5C, čime je vrijednost samo na četiri dionice povećana za 255,5 miliona eura, uz dodatne kamate od 11,5 miliona maraka po kreditima.

U međuvremenu je u javnost iscurila i informacija da su se za nepravilnosti u Autocestama FBiHzainteresirali iz iz Ureda evropskog javnog tužitelja (EPPO), te da je početkom godine u prostorijama SIPA-e saslušano više osoba u vezi s istragom koju EPPO vodi protiv generalnog direktora Autocesta FBiH Denisa Lasića, izvršnog direktora Asmira Dževlana, službenice za javne nabavke Katice Vranjković te konsultanta Erdala Trhulja. Lasić je na tu poziciju kao provjereni HDZ-ov kadar imenovan u augustu 2024.

Nadalje, Iz Evropske investicijske banke (EBRD), koja kreditira Autoceste FBiH, službeno je potvrđeno da se istražuju moguće koruptivne radnje u ovom javnom preduzeću, a također je i federalni POSKOK otkrio da rade na više predmeta koji se odnose na potencijalne nepravilnosti u Autocestama FBiH.

Podsjećamo da su pripadnici Uprave policije FMUP-a 18. februara ove godine uhapsili 15 osoba, među njima i Elmedina Volodera, bivšeg direktora Autocesta FBiH. U saopćenju federalni MUP je potvrdio da je predmet formiran 2022. godine “zbog nezakonitosti prilikom procesa izgradnje dionice autoceste Vranduk – Ponirak na koridoru 5C”. Sumnja se da su prilikom izgradnje te dionice Autoceste FBiH oštećene za skoro 20 miliona eura.

FIRMA BIVŠEG DIREKTORA AUTOCESTA POSLUJE S AUTOCESTAMA

Tada je uz Volodera uhapšen i Jasmin Bučo, bivši izvršni direktor Autocesta FBiH za projektovanje i građenje, koji je iz ovog javnog preduzeća otišao 2018. uz objašnjenje da Vlada FBiH pokazuje “odsustvo volje da istinski radi”. Bučo je pak danas član uprave privatne firme Euro-Asfalt, koja često posluje s Autocestama FBiH. Uhapšen je upravo pod sumnjom u koruptivna djela u izgradnji dionice Vranduk-Ponirak.

Najblaže rečeno, nešto je jako trulo u Autocestama FBiH, što dodatno dokazuje i poražavajuća činjenica da je od 2008. godine do danas izgrađeno i pušteno u promet tek 137,5 kilometara autoputa na koridroru 5C, koji bi preko Mađarske, Hrvatske i BiH trebao srednju Evropu povezivati s Jadranskim morem. Kada bude završena, autocesta na koridoru 5C će donijeti i veliku ekonomsku korist za BiH, s obzirom da će milioni turista prolaziti kroz našu zemlju na putu za more, te u pauzama puta i izdašno trošiti, a kako BiH postaje sve poželjnija turistička destinacija, mnogi će i kod nas provesti nekoliko dana.

Hrvatska je ove jeseni svoju dionicu završila, dok BiH nije ni blizu, a javno preduzeće čiji je to primarni posao – Autoceste FBiH – se guši u skandalima, no oni imaju izgovor za sve. To se najbolje može vidjeti u reagiranju za javnost koje su poslali nakon nalaza Ureda za reviziju.

“Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar nije suglasno s većinom navoda Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH koji je u svom Izvješću o financijskoj reviziji Javnog poduzeća Autoceste FBiH za 2024. godinu, na financijska izvješća Poduzeća dao mišljenje s rezervom dok je na usklađenost poslovanja s važećim zakonima i propisima izrazio negativno mišljenje”, poručili su iz Autocesta FBiH, dodajući da je po njima “neutemeljena većina stavki iz Izvještaja”.

Ipak, potvrdili su da je “došlo do produženja rokova izgradnje na dionicama kao i povećanja ugovorene vrijednosti, ali iz objektivnih i opravdanih razloga”, ali su naglasili da “u izvješću nisu dani nalazi kojima bi se potvrdilo bilo kakvo nesavjesno postupanje ili kršenje zakonskih i podzakonskih odredbi, odnosno nepoštivanja propisanih procedura”,

“Objektivni i opravdani razlozi” za enormna poskupljenja i višegodišnje probijanje rokova, poručili su iz Autocesta FBiH, su promjene u globalnim financijskim tokovima, te zbog “složenih i u vrijeme projektiranja nedovoljno istraženih geoloških uvjeta”.

KAKO JE ELEGANTNO OSMIŠLJENJA “PLJAČKA PO ZAKONU”

Ovo opravdanje iz Autocesta FBiH otvara logično pitanje: kako je uopće moguće da se ide u izgradnju vjerojatno najvažnijeg infrastrukturnog projekta u BiH – koridora 5C – bez toga da se odgovarajuće istraže geološki uvjeti na dionicama budućeg autoputa? I svakom laiku je jasno da je to recept za financijsku dubiozu onih koji plaćaju i enormno bogaćenje onima kojima se plaća.

Odgovor na to pitanje donosi ekskluzivno Valter, te se nalazi u izmjenama Pravilnika o geotehničkim istraživanjima i ispitivanjima te organizaciji i sadržaju misija geotehničkog inžinjerstva iz 2009. godine, a koje su provedene u septembru 2015.

Na čelo federalne Vlade tada je svježe došao (u martu te godine) Fadil Novalić (SDA), dok je za federalnog ministra prostornog uređenja postavljen HDZ-ovac Josip Martić, koji je i potpisao izmjene ovog Pravilnika.

Sve je smišljeno na način da su same izmjene Pravilnika bili minimalne, ali sa dalekosežnim posljedicama. Naime, promijenjen je član 9., koji je u originalu ovako glasio:

“Izvođač je dužan osigurati, u skladu sa ovim Pravilnikom, geotehničku izvedbenu studiju (u daljnjem tekstu: misija G31) i praćenje geotehničkih radova (u daljnjem tekstu: misija G32) koje su interaktivne i nerazdvojive, a omogućuju blagovremenu adaptaciju i/ili optimizaciju glavnog projekta stvarnim uslovima terena i metodologiji rada izvođača, te na taj način osiguravaju adekvatnu implementaciju plana upravljanja kvalitetom.”

U izmjenama Pravilnika je sve iza riječi “nerazdvojive” izbrisano, ali je zato dodan novi stav po kojem je “INVESTITOR DUŽAN osigurati adaptaciju i/ili optimizaciju glavnog projekta stvarnim uvjetima terena”, ako se naknadno utvrdi da “postoji promjena geotehničkih konstrukcija”.

Promijenjen je i član 51., koji je originalno glasio:

“U slučaju značajnijih izmjena geotehničkog projekta koje uključuju nova geotehnička istraživanja i ispitivanja, te proračune novih geotehničkih konstrukcija, izvođač je dužan ostvariti misiju G21 umjesto misije G31.”

G31 je geotehnička izvedbena studija, a G21 je geotehnički projekt. Izmjena je bila takva da je riječ “IZVOĐAČ” zamijenjena rječju “INVESTITOR”, čime se zapravo elegantno mijenja smisao cijelog Pravilnika.

NA GRADILIŠTIMA AUTOPUTA BEZ AKTIVNOSTI

Drugim riječima, ove izmjene Pravilnika su omogućile da se u izgradnju dionica autoputa krene bez odgovarajućih geotehničkih studija ili s njihovim manjkavim verzijama, a da se svi troškovi koji zbog toga nastanu prebacuju s izvođača na investitora, odnosno Autoceste FBiH, tj. posredno na sve građane FBiH koji plaćaju poreze, akcize i slično. Dakle, sam izvođač u toku gradnje može mijenjati projekat i naplatiti te izmjene (napumpati cijenu i troškove).

Upravo se u tim izmjenama Pravilnika iz 2015. krije tajna kako je uopće moguće da su građevinski radovi na koridoru 5C poskupili za pola milijarde maraka!

Dapače, Autoceste FBiH su, ponavljamo, kao izgovor navele “u vrijeme projektiranja nedovoljno istražene geološke uvjete”. Ključna razlika je u tome što su prije izmjena Pravilnika posljedice koje proizilaze iz “nedovoljno istraženih geoloških uvjeta” išle na račun izvođača, a sad idu na račun investitora, odnosno svih nas, pa sada kroz razne namete i kredite moramo platiti pola milijarde maraka više za ionako suludo spore radove na bh. dijelu koridora 5C.

Naravno, kao što je Novalićeva vlada 2015. izmijenila ovaj Pravilnik, tako i trenutna vlada premijera Nermina Nikšića (SDP) može poništiti te promjene samo da to želi – ali oni to nisu uradili, niti, kako se čini, namjeravaju da to učine. Konkretno, to može učiniti ministar prostornog uređenja – opet kadar HDZ-a Željko Nedić. Napomenimo i da se Valter obratio s upitom u vezi ove teme Vladi FBiH, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Što se tiče toga kako izgradnja dionica koridora 5C (ne)funkcionira u praksi, ekipa Valtera se uvjerila osobno na terenu. Postjetili smo dionicu između Nemile i Poprikuša, koja bi trebala biti puštena u promet u novembru, što se definitivno neće dogoditi sudeći po onome što smo zatekli.

Tu smo dionicu inače izabrali zato što se za nju baš interesiraju EPPO i domaći tužitelji, zbog sumnje da se za mito od 125.000 eura pogodovalo da drugoplasirani izvođač na javnom natječaju dobije posao izgradnje.

Veći dio gradilišta je bio bez ikakve aktivnosti – bili smo tamo radnim danom – a malobrojni radnici nisu bili raspoloženi za komunikaciju. Jedino smo veću radnu aktivnost uočili na lokaciji Topčić Polje, ali sve to definitivno nije dovoljno da se projekt završi u predviđenom roku. Većinom smo mogli vidjeti kamione, mješalice, bagere, dizalice i ostalu građevinsku opremu kako neaktivno stoji.

Zbog toga završetak koridora 5C i dalje izgleda kao nedosanjani san, koji skupo plaćamo zahvaljujući neogovornosti, malverzacijama i korupciji nadležnih, koji uključuju i bivšu i sadašnju Vladu FBiH i Autoceste FBiH.

O ovoj aferi razgovrali smo i sa Srđanom Traljićem iz organizacije Transparency International BiH.

“Vidjeli smo izvještaj revizora i mislim da je skandalozan podatak da su postojeći ugovori za samo četiri dionice povećani za pola milijarde KM. Rukovodstvo Autocesta bi moralo izaći u javnost sa detaljnim objašnjenjem razloga zbog kojih je do toga došlo jer je na samo četiri dionice a nadležne institucije svakako trebaju krenuti od ovog izvještaja i utvrditi da li je bilo zloupotreba”, ističe Traljić.

“Vidjeli smo podatak da je na samom koridoru završeno samo 137,5 km od planiranih 285 km, dok ukupne obaveze po kreditima kod međunarodnih institucija iznose 2,2 milijarde KM i da za dalje nisu obezbjeđena sredstva. Neophodno je utvrditi odgovornost svih koji su potpisivali takve ugovore u prethodnim godinama, kao i to da li su javna sredstva trošena u skladu sa zakonom”, kaže Traljić te podsjeća da se Autoceste FBiH najvećim dijelom finansiraju iz prihoda od akciza na gorivo koje plaćaju građani.

“Te su akcize prije nekoliko godina udvostručene uz obećanje da će to ubrzati izgradnju putne infrastrukture, ali konkretne rezultate još nismo vidjeli – dugovi rastu, a vrijednosti postojećih ugovora se značajno uvećavaju”, ističe Traljić i dodaje kako je neophodno preispitati i sam Zakon o javnim nabavkama, posebno odredbe koje omogućavaju povećanje vrijednosti osnovnih ugovora.

“Nažalost, sada vidimo posljedice činjenice da javnim preduzećima upravljaju kadrovi blisko povezani s političkim strankama, iako zakon to izričito zabranjuje. Naša organizacija je više puta javno upozoravala na sukobe interesa, i kod prethodne i kod sadašnje uprave ovog preduzeća. Ako su vlasti odlučile da takve prakse ignorišu, da direktore biraju na stranačkim sastancima umjesto putem javnih konkursa, onda duguju građanima objašnjenje – zašto se javnim sredstvima raspolagalo na ovaj način”, zaključuje Srđan Traljić iz Transparency International BiH.

valter portal

The post Kako je izmjenom Pravilnika od Novalićeve do Nikšićeve Vlade omogućena pljačka od pola milijarde KM na koridoru 5C first appeared on Gerila.info.

NATO ili SNSD?

Da.

Pregovarač sa EU ili v.d. predsjednika Republike Srpske?

Ima posla ko hoće raditi.

Hitni postupak ili redovna procedura?

Što je brzo, to je i kuso.

Povreda poslovnika ili krivi navod?

Ne mislim se ja puno javljati.

OHR ili USAID?

Prošlost moja nije sjajna bila.

Mladen Ivanić ili Milorad Dodik?

Dva počasna predsjednika.

Američko govno ili ruska torta?

Ne jedem slatko.

Glas Srpske ili Nezavisne novine?

Kopanja je bolje slušao.

BIG radio ili Radio Slobodna Evropa?

Grešila sam mnogo i sad mi je žao.

Trojka ili SDA?

Bakir je nagodan.

Trileće ili pita s jabukama?

Nije „trileće“ nego patišpanj.

Teletina ispod sača ili lešo junetina?

Jedno je zdravije, drugo slađe.

Strani plaćenici ili domaći izdajnici?

Nama je samo stalo da Republika Srpska bude stabilna.

Lider projekta za razvoj medija i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini ili asistent šefa političkog odjela i savjetnik za međunarodne odnose u Kancelariji OHR u Banjoj Luci?

Predugačko vam je pitanje.

Stalni posao ili freelance?

Nisam sigurna kako mi se sad vodi ovo što radim.

Dejan Kusturić ili Ranko Škrbić?

Dva oka u glavi.

Hong Kong ili Šangaj?

Hong Kong ima bolje respiratore.

Fond zdravstvenog osiguranja ili Medietik?

Uvijek je bolje poslovati s državom.

Kafa ili čaj?

Čula sam jednom da ne treba piti piće u koje se piri.

Nebojša Vukanović ili Igor Crnadak?

Sa Crnatkom sam bar radila.

Valcer ili tango?

Plešem kako drugi sviraju.

Ivica Dačić ili Aleksandar Vulin?

Juče ne bih morala slagati.

RIK ili CIK?

PIK.

Šmit ili Vestendorp?

Prva ljubav zaborava nema.

Vlado Đajić ili Srđan Mazalica?

Nije lako biti ramena za te glave.

Savjet ministara BiH ili Vlada Republike Srpske?

Nisam bila ministar u Vladi RS.

Državna imovina ili imovina entiteta?

Tek sam preuzela mandat. Morala bih pitati.

Potjera ili Ko želi biti milioner?

A ko ne želi?

(u sljedećem broju objavljujemo penzionisani leksikon rakidžije Milorada Dodika)

Goran Dakić / GERILA.info

The post V.d. leksikona v.d. predsjednika Republike Srpske: Prošlost moja nije sjajna bila first appeared on Gerila.info.

Skoro pet godina nakon poništavanja Lokalnih izbora u Doboju 2020. i dalje traju suđenja za najveći slučaj izborne prevare kojim se bavilo domaće pravosuđe. Podignuto je 67 optužnica protiv 350 lica, a Osnovni sud u Doboju,  prema posljednjim informacijama, donio je 27 oslobađajućih presuda za 139 lica i samo jednu uslovnu osudu protiv dva lica. Većina presuda je donesena po istom obrascu: izborne prevare su dokazane, ali nema dokaza da su za to krivi članovi biračkih odbora.

U 22 prvostepene presude koje je analizirao Transparency International u BiH potvrđuje se da je Tužilaštvo u svim slučajevima uspjelo materijalnim dokazima i iskazima svjedoka dokazati da se izborna volja građana najčešće prekrajala po dva scenarija:

1. Glasanjem u ime birača koji nisu izašli na izbore – najčešće onih koji žive u inostranstvu,

2. Glasanjem u ime umrlih lica koja nisu izbrisana sa biračkog spiska.

Suđenju je porethodilo poništavanje izbora od strane CIK-a, nakon čega su uslijedile krivične prijave, istragе i podizanje optužnicа. Sumnja se pojavila zbog rekordne izlaznosti od skoro 70%, a na pojedinim biračkim mjestima prema računici CIK-a  utvrđeno je da je svakih 50 sekundi glasao jedan glasač.

Nakon ponovnog brojanja glasova CIK je ušao u postupak u kojem su urađena grafološka vještačenja potpisa birača i njihovo poređenje sa podacima IDEEA-e, i tom prilikom je utvrđeno da  krivotovreno 10-20% potpisa birača. Najčešće se, prema ovom nalazu, radi o krivotvorenju sličnih ili istih potpisa od strane jedne osobe za više rubrika na različita imena ili dodavanjem inicijala u više rubrika.

Šta je dokazano na Sudu?

Tužilaštvo je, u većini slučajeva koje je analizirao TI BiH, dokazivalo krađu od jednog do sedam glasova po biračkom mjestu, na način da je izvodilo svjedoke koji su potvrdili da oni ili njihovi bliski srodnici nisu izlazili na izbore i da su njihovi potpisi krivotvoreni. Dokazivanje je otežavala činjenica da jedan broj ljudi čiji su glasovi ukradeni nije dolazio u BiH godinama, policija ih nije mogla pronaći na adresi, a svjedočenja komšija da rijetko dolaze nisu mogla biti prihvaćena kao dokaz da nisu glasali. Isto tako, podaci Granične policije da ta lica nisu ulazila u BiH u tom periodu nisu mogla biti dokaz na Sudu, jer ne postoji obaveza evidentiranja svakog prelaska granice.

Zbog toga su relevantni dokazi uglavnom bili svjedočenja birača koji su jasno potvrdili da nisu izašli na izbore. Takođe, prihvaćeni su i dokazi u slučajevima gdje se radilo o glasanju umrlih lica i gdje se moglo jasno potvrditi da je smrt prijavljena prije održavanja izbora. Tužilaštvo je, dakle, u svim presudama uspjelo dokazati ovu pojavu, a u jednoj od njih se navodi:

Iz izvedenih dokaza tužilaštva, svjedočenja svjedoka tužilaštva V. A., G. S. i D. G. koja su izričiti u svjedočenju da nisu izlazili kritične prilike na izbore, te uvidom u Izvod iz matične knjige umrlih za lica V. J. i D. M., Tužilaštvo je izvedenim dokazima dokazalo da pomenutih 5 lica kritične prilike nisu izlazila na glasanje i nisu se potpisala u navedene rubrike, već je to učinio neko drugi, navodi se u presudi.

Gotovo isti zaključak ponavlja se u većini presuda.  Sud je u nekim slučajevima odbio prijedlog za grafološko vještačenje kako bi se utvrdilo da li su članovi biračkih odbora stavljali sporne potpise. U nekim slučajevima oni nisu pristali dati rukopis, a smatralo se da time ne bi bilo dokazano djelo za koje se terete.

Ko je kriv?

Zbog svega je nadležni sud smatrao da tužilaštvo nije dokazalo da su članovi biračkih odbora krivi jer se neko potpisao u ime glasača koji nisu izašli na izbore, a sve je, između ostalog, pravdano činjenicom da su se izbori odvijali u vrijeme pandemije i da je nošenje maski otežavalo identifikaciju birača.

U većini presuda Sud navodi da utvrđena činjenica da je došlo do falsifikovanja izbornih rezultata ne može automatski značiti krivičnu odgovornostčlanova izborne administracije.

Tužilaštvo nije dokazalo koji član biračkog odbora je utvrdio identitet u tom slučaju, koji je dozvolio da se to lice potpiše, a koji je predao listiće za glasanje, niti kome od kandidata je navedeni glas pripao, jer na tu okolnost nisu uopšte provođeni dokazi, a što je bila obaveza Tužilaštva, a sve to u uslovima kada birači moraju da nose zaštitne maske koje pokrivaju veći dio lica, držeći distancu, usljed pomenutih pravila Covid-a, stoji u jednoj od presuda.

Sud je smatrao da je sasvim moguće da “neko drugo lice približnih karakteristika lica koja nisu glasala pojavi se i glasa u ime istih, bez da za to članovi biračkih odbora uopšte znaju, a kamoli kako to OJT navodi da su omogućili svi zajedno i to istovremeno i željeli”. Takođe, po navodima Suda nedokazana ostaje i činjenica da je promijenjen izborni rezultat, obzirom da je “nemoguće utvrditi kojem kandidatu su pripali navedeni glasovi”.

Šta su radili posmatrači?

Sud dodatno argumentuje presude iskazima pojedinih svijedoka koji su bili posmatrači na dan izbora, kao i činjenicom da na brojnim mjestima niko od posmatrača iz različitih stranaka nije imao primjedbe na izborni proces. Činjenica da velikom broju posmatrača nije bilo omogućeno da uđu na biračka mjesta nije bila predmet dokazivanja, a dodatni argument je i da su sami članovi biračkih odbora predloženi iz “suprotstavljenih političkih opcija”.

Tako se u jednoj od presuda kao argument u korist optuženih navodi da “pet članova biračkog odbora koji su u istom se našli ispred potpuno različitih političkih subjekata, odnosno P. B. ispred SDA-SBIH-HB, B. R. ispred HDZ BIH, B. B. ispred SPS, K. M. ispred GOJKOVIĆ NENAD-nezavisni kandidat, K. B. ispred SEKULIĆ SLAVKO-nezаvisni kandidat, odnosno ispred politički suprotstavljenih opcija”.

Ipak, u ovim zaključcima se potpuno ignoriše apsurd da su većinu posmatrača i članova biračkih odbora činili predstavnici opcija koje nisu dobile ni jedan glas. Naime, na izbore se prijavilo 85 subjekata, a njih 66 imalo je manje od 10 glasova i njihova namjera je očigledno bila zauzimanje mjesta u biračkim odborima. Zato nije jasno iz čega je izveden zaključak da su pomenute opcije “suprotstavljene” i da nisu bile dio iste unaprijed dogovorene igre jer su npr. na ponovljenim izborima pomenuti Sekulić Slavko i Gojković Nenad u cijelom Doboju imali po jedan glas.

Na jednom biračkom mjestu, gdje je dokazano da su glasala umrla lica, posmatrač SNSD-a “nije primijetio ništa neobično”. Na drugom, gdje je dokazano da su glasala lica koja su bila u inostranstvu, posmatrač “Pokreta Most 21”  koji je u cijelom Doboju imao jedan glas, navodi da nije primijetio nepravilnosti, dok u korist odbrane svjedoči i posmatrač SNSD-a na istom mjestu, koji negira je da je u “toku prebrojavanja glasova neko od članova biračkog odbora ubacivao naknadno glasačke listiće ili dopisivao imena”.

Problemi biračkog spiska

Upravo ova činjenica  da se cijela izborna prevara odigrala pred očima posmatrača i članova biračkih odbora, koji su nominalno pripadali različitim političkim opcijama, otvara brojna druga pitanja i dodatno potkopava integritet izbornog procesa. Iz samih iskaza evidentno je da je postojalo više mogućnosti – od onih da su sporni glasovi dopisani nakon prebrojavanja, do toga da je veliki broj lica prošao proces utvrđivanja identiteta i glasao u tuđe ime.

Podatak CIK-a o 10-20% potpisa za koji se moglo sa sigurnošću utvrditi da su krivotvoreni ilustruje razmjere izborne prevare, a ko su bili nalogodavci i organizatori u ovim postupcima nije ni bilo predmet dokazivanja. Ipak, presude potvrđuju da je neažurnost biračkog spiska glavni izvor izbornih neregularnosti, jer pored  neažurnog vođenja podataka iz matičnih knjiga umrlih, činjenica da desetine hiljada ljudi svake godine napuštaju BiH, a istovremeno ostaju prijavljeni za glasanje na redovnom biračkom mjestu, otvara dodatni prostor za zloupotrebe.

Same presude otvaraju i druga pitanja poput onih da li su osobe zadužene za organizovanje izborne prevare raspolagale podacima institucija prije Centra za birački spisak. Ovi primjeri pokazuju neophodnost uvođenja izbornih tehnologija, prije svega kod elektronske identifikacije birača putem otiska prsta, kao i skenera za brojanje glasova kako bi se vratilo povjerenje građana u izborni proces.

Pored toga, ključno je da pravosuđe u procesuiranju krivičnih djela povezanih s izbornim prevarama ispita i zahtijeva odgovornost nalogodavaca, odnosno osoba uključenim u planiranje i organizaciju ovih djela, jer su dosadašnje optužnice uglavnom bile ograničene samo na članove biračkih odbora, dok stranački funkcioneri u čije ime se prevare provode nikada nisu procesuirani.

Transparentno.ba

The post Presude za izbornu krađu u Doboju: Dokazano da su masovno glasali mrtvi i oni koji nisu izašli na izbore, optuženi oslobođeni first appeared on Gerila.info.

Predsjednik SDS-a i gradonačelnik Teslića Milan Miličević je, prema saznanjima našeg portala, i dalje u svojoj kući gdje pripadnici policije vrše pretres. Iako je policija objavila fotografije novca koji je, navodno, pronađen, još uvijek ne postoje zvanične informacije da li je on pronađen u Miličevićevoj kući ili nekoj drugoj lokaciji i kome taj novac pripada.

Takođe, trenutno se pred porodičnom kućom Milana Miličevića okupio veliki broj članova i simpatizera SDS-a koji tvrde, kako saznajemo, da neće dozvoliti da se predsjednik SDS-a odvede iz njegove kuće.

Policija trenutno vrši pretres i u kući potpredsjednika Skupštine grada Teslić Mehmeda Dubravca.

Podsjećamo, sve trojica su jutros uhapšeni u akciji kriminalističke policije zbog sumnje za korupciju.

“U toku su pretresi na lokacijama koje koriste lica lišena slobode u okviru koji se traga za još 250.000 KM koja potiču od navedenih koruptivnih radnji, a na osnovu kojih su trgovinom uticajem protivpravno promijenili skupštinsku većinu Skupštine opštine Teslić”, saopšteno je iz MUP-a Republike Srpske.

Policijska akcija u Tesliću uslijedila je nakon što je SDS vratio skupštinsku većinu u lokalnom parlamentu, a „igrač odluke“ bio je upravo Jašarević. Zbog napuštanja SNSD-ove većine Jašarević je optužen da je primio mito u iznosu od 250.000 KM. Jašarević je to negirao i poručio da je dobijao čak i prijetnje smrću. On je istupio iz Kluba SDA koji podržava većinu sa SNSD-om i priključio se nezavisnom klubu kako bi podršku dao SDS-u. U tom klubu se nalazi i Mehmed Dubravac.

Podsjećamo da je u februaru Okružni sud u Banjaluci oslobodio Milana Miličevića optužbi za trgovinu uticajem u predmetu izdavanja upotrebne dozvole za stambeno-poslovni objekat vlasnika i investitora Alena Seferovića koji je ujedno povjerenik SDA za Teslić. Seferović je najprije bio član PDP-a, a potom i SNSD-a.

Reakcije iz opozicije: „Režim ne bira sredstva, ovo je politički progon“

Na jutrošnje hapšenje Milana Miličevića reagovali su brojni opozicioni lideri, koji su ga ocijenili kao brutalan politički obračun režima sa neistomišljenicima.

Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS, podsjetio je na aferu „dva papka“.„Maltretiranje čovjeka i njegove porodice u njegovoj kući je crvena linija ispod koje idu oni kojima ništa nije sveto“, poručio je Bodiroga, optužujući sistem da koristi represivne metode kako bi ugušio opoziciju. On je dodao da SDS ostaje čvrsto uz svog predsjednika: „Ovdje se više ne radi o političkoj borbi, već o borbi za slobodu Republike Srpske.“

Reagovala je i Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, koja je kazala da se institucije koriste kao sredstvo za zastrašivanje opozicije.

„Dok milijarde nestaju bez ijednog hapšenja unutar režima, režim hapsi lidera najveće opozicione stranke. Ovo je klasičan politički obračun i podmetanje“, navela je Trivić, izrazivši uvjerenje da će SDS i opozicija izdržati sve pritiske.Podršku Miličeviću uputio je i Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine i član Glavnog odbora SDS-a, koji je situaciju uporedio sa sopstvenim iskustvom.„Isti scenario: pretresi, optužnice, pritisci. Režim zna da nas ne može pobijediti voljom naroda, ne može nas kupiti, niti ućutkati – zato pokušava da nas slomi“, izjavio je Petrović, dodajući da „režim ne bira sredstva kada osjeti prijetnju za svoju korumpiranu vlast“.

GERILA

The post Akcija “Blok”: Jašarević odvezen u Banjaluku, biće saslušan u UKP. Članovi SDS-a pred kućom Milana Miličevića! (FOTO) first appeared on Gerila.info.

Oni su uhapšeni u akciji kriminalističke policije zbog sumnje za korupciju. U toku istrage policijski službenici su tokom proteklih šest mjeseci po naredbi nadležnog Suda oduzeli oko 90.000 KM koje potiču od koruptivnih radnji navedenih lica i isti je deponovan u sudskom depozitu.

“U toku su pretresi na lokacijama koje koriste lica lišena slobode u okviru koji se traga za još 250.000 KM koja potiču od navedenih koruptivnih radnji, a na osnovu kojih su trgovinom uticajem protivpravno promijenili skupštinsku većinu Skupštine opštine Teslić”, saopšteno je iz MUP-a Republike Srpske.

Policijska akcija u Tesliću uslijedila je nakon što je SDS vratio skupštinsku većinu u lokalnom parlamentu, a „igrač odluke“ bio je upravo Jašarević. Zbog napuštanja SNSD-ove većine Jašarević je optužen da je primio mito u iznosu od 250.000 KM. Jašarević je to negirao i poručio da je dobijao čak i prijetnje smrću. On je istupio iz Kluba SDA koji podržava većinu sa SNSD-om i priključio se nezavisnom klubu kako bi podršku dao SDS-u. U tom klubu se nalazi i Mehmed Dubravac.

Nakon toga krenuo je „prvi udar“ na Jašarevića: inspektori Republičke uprave za inspekcijske poslove pojavili su se prije dvadesetak dana na benzinskoj stanici u Tesliću gdje Jašarević radi kao poslovođa, a o čemu je prvo pisala Gerila. Jedan inspektor je vodni, a drugi tržišni. Oni su razgovarali sa radnicima benzinske stanice.

“Nisam htio koalirati sa SNSD-om u trenutku dok lider ove stranke narušava ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, ali i zbog prijetnji smrću koje sam primio nakon što sam odbio da podržim inicijativu da Milorad Dodik postane počasni građanin Teslića”, kazao je ranije Jašarević.

Podsjećamo da je u februaru Okružni sud u Banjaluci oslobodio Milana Miličevića optužbi za trgovinu uticajem u predmetu izdavanja upotrebne dozvole za stambeno-poslovni objekat vlasnika i investitora Alena Seferovića koji je ujedno povjerenik SDA za Teslić. Seferović je najprije bio član PDP-a, a potom i SNSD-a.

Osim Miličevića u ovom predmetu optužen je bio i načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje u opštini Teslić Nikola Stokić kome je na teret stavljena zloupotreba službenog položaja, a koji je, takođe, oslobođen optužbi. Presudu je donijela sudija Zorica Baroš koja je istakla da nisu dokazani navodi iz optužnice.

Podsjećamo, optužnica je njega i Stokića teretila da su krivična djela počinili od 2018. do 2024. godine prilikom privođenja zemljišta trajnoj namjeni i izdavanja upotrebne dozvole za objekat investitora Alena Seferovića.

U optužnici se navodilo da je Miličević tražio poslovni prostor, stan ili 100.000 KM da posreduje u završetku postupka. Stokić se teretio da šest godina nije završio potrebne procedure, uključujući uklanjanje nelegalnog objekta neophodnog za postavljanje trafo-stanice i priključenje zgrade na električnu mrežu što je jedan od uslova za dobijanje upotrebne dozvole.

Ispred Miličevićeve kuće u Tesliću i dalje se nalazi veliki broj članova SDS-a koji, kako kažu, neće dozvoliti njegovo sprovođenje na „dalje postupanje“.

SDS demantuje da je Miličević uhapšen

Iz SDS-a je medijima poslato saooštenje u kojem se navodi da je riječ o “detaljno osmišljenom planu montiranja procesa i kriminalizacije časnih ljudi putem režimskih stranačkih kanal, privatizovanog MUP-a i medija koje vlast kontroliše”

“RTRS i ATV su objavili da je predsjednik Srpske demokratske stranke i gradonačelnik Teslića Milan Miličević uhapšen iako se on trenutno nalazi u svojoj porodičnoj kući ispred koje se u znak protesta okupio veći broj građana”, navodi se u saopštenju.

Ističu da će Srpska demokratska stranka  koristiti sva demokratska i sredstva građanskog protesta da se suprotstavi “otvorenom proglašenju rata opoziciji Republike Srpske od strane kriminalnog režima koji zloupotrebljava institucije Republike Srpske i MUP u sprezi sa režimskim medijima”.

G. Dakić/GERILA

The post Miličević uhapšen zbog „mijenjanja skupštinske većine“ u Tesliću first appeared on Gerila.info.