Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik upozorava da su aktivnosti hrvatskestrane nelegalne i u suprotnosti sa međunarodnim obavezama.

„Sve intervencije koje Hrvatska sprovodi na lokaciji Čerkezovac su nelegalne, rade se bez saglasnosti Republike Srpske, odnosno BiH i time se krše odredbe Espo konvencije“, rekao je Vipotnik.

Prema njegovim riječima, upravo će to biti jedna od ključnih tačaka na predstojećem saslušanju u Ženevi, gdje će Hrvatska morati da objasni zbog čega radovi teku bez saglasnosti druge države i bez završene procedure projcene uticaja na životnu sredinu.

Espo konvencija je međunarodni sporazum koji obavezuje države da, prije nego što započnu projekte koji mogu imati značajan prekogranični uticaj na životnu sredinu, o tome obavijeste susjedne zemlje, uključe ih u postupak i omoguće javne konsultacije. U slučaju Trgovske gore ona je važna jer BiH tvrdi da Hrvatska preduzima radove i vodi postupak bez pune prekogranične procedure, a eventualna potvrda kršenja konvencije može dodatno ojačati pravnu i diplomatsku poziciju BiH pred međunarodnim tijelima.

Dodatnu sumnju, ističe Vipotnik, izaziva i činjenica da je hrvatsko ministarstvo nedavno priznalo da studija još nije završena.

„Od oktobra prošle godine slušamo kako je studija gotova, pa se nešto dodaje. Sada sami kažu da je nemaju“, naveo je Vipotnik, dodajući da postoje i izjave iz Hrvatske da će studiju „naštimati“, što, kako tvrdi, ukazuje na svjesno kršenje međunarodnih procedura.

I dok institucije BiH pripremaju argumente za međunarodnu pravnu i diplomatsku borbu, na lokalu, u Novom Gradu, povjerenje odavno ne postoji.

Mario Crnković iz udruženja Green Team upozorava da je rušenje objekata prije završetka studije „gaženje i onih posljednjih krhotina povjerenja koje je ostalo u slučaju Trgovska gora“.

On podsjeća da odluka o ovoj lokaciji nije nova, već politički trasirana još krajem devedesetih.

„Politička odluka iz 1999. godine da se na granicu sa BiH izguraju radioaktivni otpadi iz Nuklearne elektrane Krško, ali i drugi opasni otpadi, pokazuje se važnijom od zdravog razuma i dobrosusjedskih odnosa“, kaže Crnković.

Tokom devedesetih je razmatrano više potencijalnih područja za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, ali je na kraju u Prostornom planu Hrvatske ostala samo jedna lokacija – Trgovska gora, na teritoriji Dvora na Uni, male opštine u Hrvatskoj, u neposrednoj blizini granice sa BiH i Novim Gradom. Upravo je taj politički moment, a ne samo stručni kriterijumi, godinama u središtu kritika i u Hrvatskoj i u BiH.

Sagovornici Gerile iz Hrvatske potvrdili su da je izbor Trgovske gore u velikoj mjeri bio politički. Nekadašnja hrvatska ministarka i saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš ranije je za Gerilu ocijenila da ova lokacija nije dobro rješenje i da su se okolnosti od njenog prvobitnog odabira značajno promijenile, posebno kada je riječ o zaštiti prirode i standardima okolišne zaštite.

„Kada je birana lokacija Trgovske gore, najmanje problema je bilo sa ovom lokacijom jer je tu bilo najmanje ljudi koji su se protivili. Ta lokacija je i slabo naseljena, što je očigledno bio jedan od ključnih kriterijuma. Danas su se stvari značajno promijenile, posebno u oblasti zaštite prirode, i smatram da sve lokacije treba ponovo preispitati“, rekla je Mrak Taritaš za Gerilu.

Iako su godinama postojale nade da će međunarodni pritisak zaustaviti projekat, to se, kako kaže Crnković, nije desilo.

„Nikad nije bila tajna da je riječ o politički trasiranom procesu obzirom da su političari u saboru Hrvatske odabrali lokaciju, ali riječ je o nečemu toliko lošem da je malo ko mogao da vjeruje. Govorili su mnogi da će to EU zaustaviti, da će Slovenija dići glas jer RAO nastaje na njenoj teritoriji, ali tišina. Stiče se utisak da im je sve preče od života nas sa ovog područja. Kružile su i kojekakve teorije zavjere koje su predviđale rješenja koja ni čarobni štapić ne može izvesti, ali činjenica je da nadležni u Hrvatskoj nastavljaju. I dan danas je nevjerovatno da se to dešava, da se to dešava baš nama, ali mašine su na terenu i pripremaju teren. Umjesto da BiH i Hrvatska imaju zajedničke razvojne projekte za ovu regiju, oni nama guraju radioaktivni otpad na granicu“, dodaje Crnković.

Za njega, problem više nije samo u Hrvatskoj.

„Svako malo imamo prebacivanje odgovornosti. Umjesto toga, svi, od građana do institucija, moramo koristiti sva zakonski dopuštena sredstva u odbrani prava na život“, upozorava Crnković.

Ovo pitanje, odavno, nije samo spor između dvije države. Za stanovnike Novog Grada, Kozarske Dubice, Kostajnice, Dvora i šireg područja uz Unu, riječ je o temi koja direktno zadire u pitanje vode, zemljišta, zdravlja i budućnosti ovog kraja. Hrvatska na Čerkezovcu ne planira samo prihvat nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, već i radioaktivnog institucionalnog otpada nastalog širom Hrvatske, uključujući otpad iz bolnica i naučnih instituta.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 1. aprila 2026. godine razmatralo pitanje Trgovske gore i zatražilo od Savjeta ministara BiH da hitno realizuje zaključke iz januara 2026. godine. Od Savjeta ministara je zatraženo da u roku od 15 dana dostavi novu, detaljnu informaciju o aktivnostima Hrvatske i mjerama koje BiH preduzima.

Istovremeno, u Novom Gradu se za 9. april priprema posebna sjednica lokalne skupštine na kojoj će biti predstavljena strategija institucija RS i BiH pred nastup u Ženevi.

To nije prvi pokušaj da BiH ovu temu internacionalizuje. Još ranije su predstavnici domaćih institucija i ekspertskog tima pokušavali otvoriti ovo pitanje pred međunarodnim tijelima, upozoravajući da se radi o lokaciji koja ne bi smjela biti tretirana isključivo kao unutrašnje pitanje Hrvatske. Upravo je to jedna od ključnih poruka i danas – da se nuklearni i radioaktivni objekti ne mogu planirati na granici bez saglasnosti i punog učešća susjedne države.

Na državnom nivou, sve je više upozorenja da Hrvatska nema namjeru da odustane. Predstavnici vlasti i stručnjaci već su ukazali na geološke, seizmičke i hidrološke rizike lokacije, posebno nakon potresa koji su promijenili seizmičku sliku tog područja.

Lokacija Čerkezovac na Trgovskoj gori nalazi se u opštini Dvor u Hrvatskoj, na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom, svega nekoliko kilometara od Novog Grada. Planirana lokacija udaljena je oko dva kilometra vazdušnom linijom od centra grada i približno jedan kilometar od izvorišta vode koje napaja Novi Grad pitkom vodom, što dodatno pojačava zabrinutost lokalnog stanovništva.

Na nedavno održanom okruglom stolu u Parlamentarnoj skupštini BiH, stručnjaci su otvoreno doveli u pitanje sigurnost ove lokacije. Načelnica Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS, Snježana Cvijić-Amulić, upozorila je da je nakon razornog zemljotresa u Petrinji „potpuno promijenjena seizmološka slika tog područja“ i da bi zbog toga trebalo odustati od izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori.

Sličan stav iznio je i profesor hidrotehnike Munir Jahić, koji je naglasio da lokacija koja se nalazi u zoni uticaja potresa „ne može biti pogodna za odlaganje radioaktivnog otpada“, pozivajući se na geološke i hidrološke karakteristike terena.

I drugi stručnjaci ranije su upozoravali na slične rizike. Edin Delić, član Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru, ranije je za Gerilu rekao da „takvi objekti nigdje u svijetu nisu potpuno sigurni“, posebno kada se u obzir uzme protok vremena i neizvjesnost šta se može desiti za deset, dvadeset ili četrdeset godina. Posebno je upozoravao na apsurd da se takav objekat planira svega dva kilometra od izvorišta koje je važno za Novi Grad.

Politički pritisak na institucije BiH dodatno je pojačan i kroz zaključke sa istog skupa, gdje su poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH Saša Magazinović, Jasmin Emrić i Branislav Borenović zatražili snažniji odgovor prema Hrvatskoj, ali i prema institucijama Evropske unije – Evropskoj komisiji, Vijeću EU i Evropskom parlamentu.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac tada je upozorio da Hrvatska „nema namjeru da odustane“ od projekta, te naveo procjenu da bi potencijalni uticaj odlagališta mogao zahvatiti oko 250.000 građana u 13 opština u sjeverozapadnom dijelu BiH.

U međuvremenu, otpor raste i među građanima. U školama se snimaju filmovi, organizuju tribine i protesti, a tema Trgovske gore postaje dio svakodnevnog života zajednica uz Unu. U Novom Gradu je ovih dana prikazan i film „Borba za opstanak“, koji su pripremili učenici Osnovne škole „Sveti Sava“, kao još jedan podsjetnik da se protivljenje ovom projektu prenosi i na mlađe generacije.

Uprkos svemu, ključni procesi i dalje su u rukama institucija – i rokova koji dolaze, ali u prolaze.

U narednim sedmicama očekuje se i zvanično podnošenje zahtjeva za procjenu uticaja na životnu sredinu od strane hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

Portal Gerila uputio je pitanja hrvatskom Fondu NEK (Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško), tražeći pojašnjenja o aktuelnim radovima na lokaciji Čerkezovac, statusu studije uticaja na životnu sredinu i planiranim narednim koracima. Odgovore ćemo objaviti po njihovom prijemu.

Fond NEK je i ranije tvrdio da na Trgovskoj gori planira gradnju skladišta, a ne trajnog odlagališta, te da bi radni vijek tog centra bio 40 godina. U ranijem razgovoru za Gerilu, direktor Fonda NEK Josip Lebegner tvrdio je da Hrvatska nema namjeru da na toj lokaciji skladišti visoko radioaktivni otpad, odnosno istrošeno nuklearno gorivo, te da za takav scenario ne postoje ni prostorni ni tehnički uslovi. Istovremeno je priznao da Hrvatska praktično nema rezervnu lokaciju ukoliko Trgovska gora ne prođe.

Da su institucije BiH “spavale” do skora po pitanju slučaja Trgovske gore potvrdio je, na neki način, upravo aktuelni direktor Fonda NEK.

„Vaša politika, odnosno političari iz BiH, se trgnula pod nekakvim pritiskom javnosti i to je u redu, jer prije nisu pratili ovu problematiku toliko. To je skroz legitimno da se konsultuju i da traže podršku, ali ovaj projekat ne ide toliko brzo koliko se misli i biće vremena da se sve iskomunicira“, rekao je direktor Fonda NEK Josip Lebegner ranije za Gerilu.

To je i jedan od razloga zbog kojih dio stručnjaka i aktivista ne vjeruje zvaničnim uvjeravanjima. Već ranije su se otvarala pitanja razlike između termina „skladište“ i „odlagalište“, kao i bojazan da bi jednom uspostavljen nuklearni objekat na toj lokaciji u budućnosti mogao biti proširivan ili dobiti novu funkciju. Mario Crnković je ranije upozoravao da se u dokumentima i javnoj komunikaciji hrvatske strane ta granica često zamagljuje, što dodatno pojačava nepovjerenje.

Crnković je rekao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Јoš jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, naglasio je Crnković.

Dodatne sumnje godinama izaziva i činjenica da je Hrvatska nakon neuspjelih pregovora sa Slovenijom na Bledu krajem septembra 2019.godine o zajedničkom rješenju u Vrbini kod Krškog praktično ostala samo na opciji Trgovske gore.

Iako je zvanično objašnjenje bilo da Slovenija nije prihvatila institucionalni otpad iz Hrvatske, više sagovornika Gerile ranije je tvrdilo da tako krupna i dugoročna odluka teško može biti opravdana sa svega nekoliko desetina kubika takvog otpada.

Zabrinutost izaziva i činjenica da, prema navodima iz Fonda NEK, Hrvatska praktično nema alternativno rješenje ukoliko Trgovska gora ne bude realizovana.

„Neću vam lagati, Hrvatska nema plan B ukoliko iz bilo kog razloga Trgovska gora ne bude mogla primiti NSRAO“, rekao je Lebegner u razgovoru za Gerilu, naglašavajući da bi se tek u tom slučaju otvarala pitanja daljih opcija.

Prema ranijim planovima hrvatskih institucija, Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori trebalo bi da počne sa radom 2028. godine, što znači da su upravo naredne dvije godine ključne za završetak svih procedura i izgradnju objekta.

U razgovoru za Gerilu još u novembru 2023. godine direktor Fonda NEK najavljivao je da će studija uticaja biti predstavljena najkasnije 2025. godine i BiH strani, nakon čega bi uslijedile javne rasprave, dozvole i početak gradnje tokom 2025. ili 2026. godine.

„Predviđanja su da gradnja treba da počne 2025. ili 2026. godine da bismo skladište imali spremno do 2028. godine i početka rada Centra“, rekao je tada Lebegner.

Međutim, danas, u aprilu 2026. godine, odnosno dvije i po godine kasnije, studija još nije završena, dok se na terenu u bivšoj kasarni Čerkezovac već izvode radovi – što jasno pokazuje da se ovaj sporni projekat gura unaprijed, dok ključni procesi kasne, a vrijeme koje BiH ima za reakciju ubrzano ističe.

Dejan Rakita / GERILA

The post Trgovska gora bez studije: Hrvatska ruši objekte za radioaktivni otpad, BiH sprema argumente za spor u Ženevi first appeared on Gerila.info.

NATO ili SNSD?

Da.

Pregovarač sa EU ili v.d. predsjednika Republike Srpske?

Ima posla ko hoće raditi.

Hitni postupak ili redovna procedura?

Što je brzo, to je i kuso.

Povreda poslovnika ili krivi navod?

Ne mislim se ja puno javljati.

OHR ili USAID?

Prošlost moja nije sjajna bila.

Mladen Ivanić ili Milorad Dodik?

Dva počasna predsjednika.

Američko govno ili ruska torta?

Ne jedem slatko.

Glas Srpske ili Nezavisne novine?

Kopanja je bolje slušao.

BIG radio ili Radio Slobodna Evropa?

Grešila sam mnogo i sad mi je žao.

Trojka ili SDA?

Bakir je nagodan.

Trileće ili pita s jabukama?

Nije „trileće“ nego patišpanj.

Teletina ispod sača ili lešo junetina?

Jedno je zdravije, drugo slađe.

Strani plaćenici ili domaći izdajnici?

Nama je samo stalo da Republika Srpska bude stabilna.

Lider projekta za razvoj medija i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini ili asistent šefa političkog odjela i savjetnik za međunarodne odnose u Kancelariji OHR u Banjoj Luci?

Predugačko vam je pitanje.

Stalni posao ili freelance?

Nisam sigurna kako mi se sad vodi ovo što radim.

Dejan Kusturić ili Ranko Škrbić?

Dva oka u glavi.

Hong Kong ili Šangaj?

Hong Kong ima bolje respiratore.

Fond zdravstvenog osiguranja ili Medietik?

Uvijek je bolje poslovati s državom.

Kafa ili čaj?

Čula sam jednom da ne treba piti piće u koje se piri.

Nebojša Vukanović ili Igor Crnadak?

Sa Crnatkom sam bar radila.

Valcer ili tango?

Plešem kako drugi sviraju.

Ivica Dačić ili Aleksandar Vulin?

Juče ne bih morala slagati.

RIK ili CIK?

PIK.

Šmit ili Vestendorp?

Prva ljubav zaborava nema.

Vlado Đajić ili Srđan Mazalica?

Nije lako biti ramena za te glave.

Savjet ministara BiH ili Vlada Republike Srpske?

Nisam bila ministar u Vladi RS.

Državna imovina ili imovina entiteta?

Tek sam preuzela mandat. Morala bih pitati.

Potjera ili Ko želi biti milioner?

A ko ne želi?

(u sljedećem broju objavljujemo penzionisani leksikon rakidžije Milorada Dodika)

Goran Dakić / GERILA.info

The post V.d. leksikona v.d. predsjednika Republike Srpske: Prošlost moja nije sjajna bila first appeared on Gerila.info.

“Račun koji smo mi dobili da platimo 110 milliona KM nema nikakve veze sa ovim licima koja su bili tužitelji u ovom arbitražnom sporu. Ne postoji poveznica. Ljudi koji rade u ministarstvu finansija i ja lično nismo spremni da učestvujemo u radnjama ovoga tipa i da uplatimo novac na nekakav račun koji nema nikakve veze sa ljudima koji su dobili ovaj arbitražni spor jer mislim da to nije normalno“, rekao je Srđan Amidžić na konferenciji za medije u Banjaluci.

On je rekao i da na račun koji su ministarstvu dostavili advokati Vijadukta nije moguće uplatiti novac. Pitao je zašto račun nema veze sa licima koja su tužila BiH i dobila spor u Vašingtonu. Pitao je i zašto nije dostavljen račun u Sloveniji kao i ko ima interes da ovaj novac bude uplaćen na račun kompanije iz offshore zone.

Ministar finansija BiH rekao je i da se vrši pritisak da 110 miliona maraka bude uplaćeno upravo na račun na Kanalskim ostrvima koja se nalaze u offshore zoni između Velike Britanije i Francuske.

Slovenačko preduzeće „Vijadukt” je tužilo Republiku Srpsku nakon raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Koncesiju su dobili još 2004.godine, a njom je bila planirana  izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“.

S obzirom da se projekat deset godina nije realizovao, ugovor je raskinut u septembru 2015. godine.

Dok se čeka da se vidi na koji način će i na koji račun šteta biti plaćena Vijaduktu ključno je nekoliko pitanja. Kako je Vijadukt uopšte dobio koncesiju prvo je od tih pitanja za čiji odgovor je sada kasno. Drugo ključno pitanje je zašto je Vlada Republike Srpske dala koncesiju preduzeću HE na Vrbasu pored postojećih koncesija koje je imao Vijadukt. Treće pitanje je zašto je Vlada Republike Srpske odbila ponudu za nagodbu sa Slovencima koja bi koštala mnogostruko manje od aktuelnog odštetnog zahtjeva sa kamatama nakon presude u Vašingtonu.

Najvažnije pitanje je možda i ko je imao finansijski interes od cijelog projekta “Vijadukt”.

GERILA info

The post Amidžić: Ne želimo da 110 miliona uplatimo firmi u offshore zoni u Kanalskim ostrvima! first appeared on Gerila.info.

Jučerašnja vijest da su pojedini članovi Ekspertskog tima BiH zaduženog za Trgovsku goru isplaćeni po 7.000 KM honorara zaparala je uši mnogima, baš kao i raniji podatak da je Pravni tim rasformiran nakon što je posao preuzela advokatska kuća Laborde Lav iz Pariza.

Green Team, vjerovatno jedina organizacija koja se godinama uporno bavi ovom temom, upozorava da Hrvatska „radi punom parom“, dok BiH drema.

“Hrvatska kreće s rušenjem objekata na Trgovskoj gori kako bi oslobodila prostor za dugoročno skladište radioaktivnog otpada. Bosna i Hercegovina još nije reagovala ni na koji način, što je neprihvatljivo. U narednom periodu insistiraćemo na formalnom reagovanju ili ćemo nastupiti kao građani – načina ima”, poručuju iz Green Teama.

Aktivisti Green Teama u posljednjih su nekoliko mjeseci učestvovali ma sedam javnih tribina u sjeverozapadnoj BiH, ali upozoravaju da je u javnosti nemali broj performansa „koji su sami sebi svrha“. Hrvatska je, za to vrijeme, pojačala propagandni napad. Hrvatska je, za to vrijeme, pojačala propagandni napad.

„Kupovina“ javnog mnjenja s druge strane Une

Fond za finansiranje razgradnje NE Krško (Fond NEK) nedavno je donirao oko 200.000 eura za 98 projekata na području opštine Dvor: od kulture i sporta do „kupnje šljive čačanske rodne“ i „adaptacije zgrade za skladištenje“. U Green Teamu tvrde da je riječ o direktnom pokušaju da se lokalno stanovništvo privoli na projekat skladišta: „Novac je dobio svako ko je iole pismeno predao zahtjev.“

Naknade, advokati i (ne)vidljivi rezultati

Savjet ministara BiH je krajem maja usvojio izvještaj o radu Koordinacionog tijela i Ekspertskog tima, ali je istovremeno donešena odluka o prestanku važenja odluke o imenovanju Pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH, nakon angažovanja međunarodne advokatske kancelarije Laborde Lav  iz Pariza, čije će usluge do kraja iduće godine koštati oko 300.000 eura.

“Za sada francuski advokati rade dobar posao, međutim često čujemo i neracionalan optimizam koji kaže da će oni sve riješiti. Ne, neće. Njihovo je da rade sa onim šta im dostavimo, a tu je itekako velika naša odgovornost pri pripremi argumentacije”, upozorava Mario Crnković iz Green Teama. „Prevelik je ulog da bismo čekali druge – dužni smo glasno braniti pravo na život.“

Green Team upozorava da su odgovorne institucije iz Zagreba „definitivno krenule“ u donošenje metodologije izbora lokacije – i „nije teško pogoditi“ koji će teren zadovoljiti te kriterije. Istovremeno, BiH nema jasnu međunarodnu podršku, a nijedna članica EU zvanično nije jasno i glasno iskazala stav po ovom pitanju. 

Ekspertski tim i honorari od 7.000 KM

Dio članova Ekspertskog tima dobiće naknade od po 7.000 KM za angažmane u proteklom periodu.

“Ne znamo imena, ali svakako će u jednom trenutku biti zanimljivo analizirati, ko je šta radio i koliko za to bio kompenzovan. Ima ljudi koji su stvarno svojski radili svoj posao, ali, postoje dvije strane medalje – nećemo trčati za zaključcima“, kažu u Green Teamu.

Dobro je što su određena istraživanja podržana, priznaju ekolozi, ali upozoravaju da postoji rizik: „Odgovornost za sve može pasti na akademsku zajednicu, dok se institucije povlače. Argumente za osporavanje Trgovske gore moramo graditi i drugim kanalima.“

Vrijeme curi, a ulog je ogroman

Bez odlučne strategije i međunarodne podrške Bosna i Hercegovina ulazi u trku s vremenom. Hrvatska već ruši stare objekte na lokalitetu stare vojne kasarne Čerkezovac, „kupuje“ lokalnu podršku i oblikuje kriterije koji vode ka jedinom ishodu – odlagalištu radioaktivnog otpada na samoj granici sa BiH.

Green Team, uz rijetke istinske saveznike u civilnom sektoru, poziva na hitno i glasno reagovanje.

“Ako se sada ne borimo, ostatak Evrope neće to uraditi umjesto nas. Trgovska gora nije samo lokalno pitanje – to je pitanje prava na život za cijelu BiH”, dodaju iz ovog udruženja.

Hoće li institucije BiH konačno preuzeti odgovornost ili će, kako kažu aktivisti, (p)ostati tihi saučesnici ovog ekološko-političkog (ne)djela i nezapamćenog presedana u međunarodnoj praksi?

Odgovor bi mogao stići ranije nego što mislimo.

Dejan Rakita / GERILA

The post Vrijeme curi, a ulog je ogroman: Šta se dešava sa Trgovskom gorom? first appeared on Gerila.info.

Međutim, ovdje je suština da je Nešić u državnom zatvoru u Vojkovićima, a ne u Ministarstvu sigurnosti BiH ili recimo kući.

To znači da Nešić i dalje prima platu, istina ne punu, ali, kako saznaje ovaj portal, umanjenu za decembar.

Prema istim informacijama, Nešić je za decembar “dostavio” doznake i pisano bolovanje. Zašto i kako je sada, ako je utvrđeno da je ministar Nešić uhapšen i pritvoren zbog sumnje na korupciju ali i pokrenuta inicijativa i za njegovu smjenu, bilo ko dozvolio članovima njegovog kabineta da očito krše zakonske procedure.

Jer, stvar je jasna, naredba Suda i Tužilaštva, koju Ministarstvo sigurnosti mora imati jasan je pokazatelj da se Nešiću u šiht liste ne smije pisati da se nalazi na bolovanju, bez obzira što je nakon hapšenje bio hospitalizovan na KCUS-u zbog problema s visokim pristiskom. Po zakonu, sve dok ne bude smijenjen ili ne podnese ostavku, Nešić može primati samo “suhu” plaću. Upitno je, može li i to i do kada. Sagovornici Raporta tvrde da hapšenjem trajno spriječen da obavlja dužnost i da ne smije ni marku dobiti iz budžeta.

Nešiću je podsjetimo, dan pred ročište pozlilo, a zatim je poslije postupka u Sudu, gdje razmatran prijedlog za pritvor prebačen u KCUS na kojem se zadržao do 31.decembra. Novu godinu je dočekao u Vojkovićima, gdje se i nalazi.

Nešića Tužilaštvo, zajedno s uhapšenim Mladenom Lučićem, vlasnikom firme “Legend” i Milanom Dakićem, direktorom “Puteva RS”. Sumnjiče se za korupciju i primanje mita. Tužilaštvo tvrdi da je Nešić primio preko milion KM mita od direktora firme “Romanijaputevi” Mirka Pandurevića.

The post Samo u BiH: Uhapšeni ministar Nešić se vodi na bolovanju, “dostavio” doznake da je bolestan first appeared on Gerila.info.

Čerkezovac na Trgovskoj gori, vjerovatno to zna sveukupna javnost, predviđena je lokacija za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada uglavnom iz NE Krško ali i medicinskoh radioaktivnog otpada nastalog na teritoriji cijele Hrvatske. Važno je napomenuti da je skladište, barem za sada, predviđeno da prima srednje i nisko radioaktivni otpad, ali ne i visoko radioaktivni. Aktivisti, ali i stanovnici cijele regije zabrinuti su da se to može promijeniti jer je i sami izbor lokacije pratila kontraverza odabira lokacije. Tada su volšebno ostaler tri lokacije “isparile” kao rješenja, ponajviše urgiranjem političara u hrvatskom Saboru, dok za Trgovsku goru nije bilo nijedne ruke/glasa da se usprotivi tome.

Mišljenje jednog dijela javnosti je da je razlog što je, sa hrvatske strane, teritorija oko Dvora na Uni, na kojoj se Čerkezovac nalazi, naseljen uglavnim srpskim povratničkim stanovništvom, dok su sa druge rijeke Une, odnosno BH strane, naseljeni uglavnom Srbi i Bošnjaci, a ni za jedni ni druge nije bilo dovoljno jakog otpora u Republici Hrvatskoj, barem ne onog političkog, da se ova odluka promijeni.

Posljednje informacije ipak govore da će se zajednička sjednica održati danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ali nije poznato da li će Trgovska gora biti jedna od tema sjednice.

Nezvanično se saznaje da je Vlada Hrvatske tražila da sa dnevog reda zajedničke sjednice sa Savjetom ministara budu skinute tačke koje se odnose na izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, kao i na sukcesiju bivše SFRJ, kao i da bude skinuta tačka koja se odnosi na inicijativu za potpisivanje sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Hrvatske o saradnji u oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija.

Trgovsku goru je, kao jednu od tačaka dnevnog reda, delegirao Savjet ministara na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Navodno, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac nije sinoć prisustvovao radnoj večeri Savjeta ministara i Vlade Hrvatske, upravo zbog upitnog stavljanja Trgovske na dnevni red.

Predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada Mario Crnković smatra da Savjet ministara ne može dopustiti da sa dnevnog reda zajedničke sjednice sa Vladom Hrvatske, koja bi trebalo da bude održana danas u Zagrebu, bude skinuta tačka o problemu Trgovske gore.

Crnković je rekao je da će, ukoliko Savjet ministara pristane da ova tačka dnevnog reda bude povučena, to biti “zeleno svjetlo Hrvatskoj od BiH da gradi nuklearni objekat u graničnom pojasu”!

“Ako planirana izgradnja objekta za smještanje radioaktivnih otpada u graničnom pojasu i namjera uspostavljanja centralnog skladišta za opasne otpade iz cijele Hrvatske, nije najvažnija tema dvije zemlje, šta jeste? Pozivamo sve planirane učesnike ove sjednice, da razmisle o svojim činjenjima i nečinjenjima. Ovo je najbolji lakmus papir, da li će BiH stati u odbranu građana ili će temu života preko 250.000 života mijenjati za političke performanse”, rekao je Crnković.

GERILA

The post TRGUJE LI NEKO SA TRGOVSKOM? Danas sjednica Vlade Hrvatske i Savjeta ministara BiH first appeared on Gerila.info.

Strategijom za Trgovsku goru institucije u BiH dobijaju dokument koji sadrži pravne argumente i mehanizme u nastojanju da se spriječi odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva u kasarni Čerkezovac na granici sa BiH i na taj način se otklone katastrofalne posljedice po život i zdravlje za oko 250.000 bh. građana, ističe se u saopštenju nakon sjednice.

“Strategija sadrži sveobuhvatnu pravnu analizu u kontekstu nacionalnog i međunarodnog pravnog okvira koji daje pravni osnov za zaključak da je Hrvatska prekršila Espo konvenciju i SEA protokol iz 2003. godine, te Arhusku konvenciju iz 1998. godine o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristup pravdi u pitanjima životne sredine. Istovremeno se daju smjernice institucijama u BiH za planiranje, utvrđivanje i implementaciju daljih aktivnosti koje uključuju pravne lijekove  i pojačan angažman bh. diplomatije.”

https://www.gerila.info/naslovna/slucaj-trgovska-gora-o-cemu-je-zapravo-rijec/

The post Savjet ministara BiH usvojio pravnu strategiju za Trgovsku goru first appeared on Gerila.info.

Ovim pravilnikom koji je na snagu stupio 1. septembra Mitrović je predvidio da Ministarstvo može poslove nabavke stikera, koje su do sada obaljale državne institucije, ustupiti „stručnoj instituciji“ koja će biti izabrana putem javnog konkursa. Takođe predviđeno je da vozači u BiH prilikom registracije vozila naknadu ubuduće mogu plaćati toj „stručnoj instituciji“ koju izabere Ministarstvo, što praktično znači da bi se značajna javna sredstva preusmjerila privatnom preduzeću. 

Sve je urađeno nezakonito jer ministar može pravilnikom koji je akt niže pravne snage samo da propiše odredbe o izgledu i sadržaju stiker naljepnice ali se samo zakonom mogu davati javna ovlašćenja. Ipak niti jednim članom  Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH nije propisano da ministar ima ovlaštenja da propisuje ko će vršiti nabavku stikera i naplatu javnih prihoda. Zato TI BIH smatra da je Mitrović izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 220. Krivičnog zakona BiH koje može počiniti službeno lice ako prekorači ovlaštenja kako bi pribavilo sebi ili drugom korist. 

Dokaz da postoji jasna namjera da se drugom pribavi korist ogleda se u vrlo precizno postavljenim uslovima u pravilniku koje mora ispunjavati „stručna institucija“. Kao jedan od uslova navodi se da lica zaposlena kao članovi tima u „stručnoj instituciji“ moraju posjedovati određene certifikate koje je prije par godina tokom milionskih nabavki softvera za Šume Republike Srpske posjedovala samo jedna kompanija koja je proteklih godina dobila desetine miliona maraka na tenderima u Republici Srpskoj. 

Takođe, ovim pravilnikom od ponuđača se traži i posjedovanje ISO standarda 18000-63 za koji se na web stranici Međunarodne organizacije za standarde ISO navodi da je povučen iz upotrebe. Određivanjem ovakvih uslova očigledno se pokušavaju pogodovati određenim ponuđačima i ograničiti konkurencija, a poseban problem što se privatnom preduzeću daju nadležnosti koje već državna Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). 

Iz ove Agencije su ranije saopštili da je Ministarstvo ignorisalo njihovo mišljenje u kojem se navodi da uvođenje novih stikera sa RFID tehnologijom bespotrebno jer su nadležni MUP-ovi već nabavili veliki broj kamera koje preko registarskih tablica provjeravaju da li je vozilo registrovano. Iz tog razloga IDEEA navodi da je je uvođenje skupe nove tehnologije koja bi radila istu stvar bespotrebno i dodatno će koštati vozače ali će iziskivati i dodatna ulaganja u opremu za očitavanje novih čipova. Dodatni problem je sigurnosni, jer se pravilnikom omogućava privatnoj kompaniji da raspolaže podacima građana i što može doći do zloupotrebe tehnologije koja omogućava lociranje i praćenje vozila. 

Imajući u vidu sve navedeno, evidentno je da se ovdje ponovo radi o donošenju propisa po mjeri pojedinaca kao što smo već imali priliku vidjeti kod donošenja Zakona o igrama na sreću u Republici Srpskoj gdje je ekskluzivno pravo priređivanja dato privatnom preduzeću povezanom sa vrhom vlasti. Ovakav potez predstavlja očigledan primjer kako funkcioniše zarobljena država gdje institucije umjesto javnom interesu služe interesima pojedinaca i vladajuće elite.

The post Krivična prijava protiv Vojina Mitrovića zbog nezakonitog pravilnika o registraciji vozila first appeared on Gerila.info.

Cijene goriva na pumpama u Banjaluci su u odnosu na prošlu godinu više i do 25 odsto.

Ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da je problem sa rastom cijena goriva na dnevnom nivou vrlo lako riješiti ali da za to mora postojati volja institucija. Navodi primjer pojedinih evropskih zemalja čije Vlade su donijele odluku o prestanku naplaćivanja akciza na gorivo na odeređen period.

“Pošto mi u BiH imamo Savjet ministara i entitetske Vlade očigledno nikoga ne interesuje realan život i situacija u kojoj se nalaze građani Bosne i Hercegovine. Mi imamo odsustvo bilo kakve inicijative osim ovoga što je SNSD prije neki dan izašao sa prijedlogom uvođenja dvije stope PDV, na hranu 10 odsto a na ostale proizvode 22. Te inicijtive su postojale od 2009. godine i na žalost ih niko nije prihvatio ni u Savjetu ministara ni u UiO BiH”, kaže Pavlović.

On navodi i primjer Turske koja je na hranu PDV ograničila na 1 odsto i na proizvode za bebe i na lijekove. Sve što može da nedostaje od priliva u budžetu može se prebaciti na ostale proizvode, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

Nema inicijative ni UiO BiH ni Savjeta ministara u vezi sa cijenom goriva u BiH.

“Savjet ministara BiH treba da izađe sa inicijativom da će na 6 mjeseci zaustaviti naplatu akciza jer im drugi prihodi po osnovu inflacije rastu tako da budžet neće mnogo izgubiti za tih 6 mjeseci ali bi na taj način se zaustavio talas inflacije i poskupljenja koji se sada kao cunami prenosi i na frizere, kozmetičare i na sve one koji žive od svog rada jer jednostavno ne mogu da prežive sa novim cijenama ukoliko i oni ne koriguju cijene svojih usluga”, objašnjava ekonomista Zoran Pavlović.

Na zaustavljanju rasta cijena moraju raditi ljudi koji sjede u institucijama Bosne i Hercegovine u saradnji sa entitetskim institucijama, tvrdi Pavlović. On kaže i da rast cijena određenih proizvoda jeste opravdan s obzirom na poremećaje na svjetskom tržištu ali da ozbiljne države moraju imati mehanizam zaštite građana.

GERILA info

The post Kako će na porast cijene goriva reagovati oni koji gorivo ne plaćaju iz svog džepa? Od koga građani da očekuju zaštitu? first appeared on Gerila.info.

Savjet ministara BiH jednoglasno je usvojio danas Prijedlog odluke o privremenom finansiranju zajedničkih institucija i međunarodnih obaveza BiH za period oktobar-decembar ove godine u iznosu od 249 miliona KM, prenose mediji u BiH.

Ovaj iznos predstavlja četvrtinu sredstava odobrenih za finansiranje institucija BiH u skladu sa Zakonom o budžetu za 2020. godinu, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Ova odluka, koja je na prijedlog Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara jednoglasno donesena na današnjoj vanrednoj telefonskoj sjednici, stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivaće se od 1. oktobra.

Inače, održavanje sjednice Savjeta ministara BiH od predsjedavajućeg Zorana Tegeltije tražio je visoki predstavnik Kristijan Šmit.

Povodom usvajanja Prijedloga odluke o privremenom finansiranju zajedničkih institucija i međunarodnih obaveza BiH poslanik u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović korištenjem arapskog jezika i zahvalama Allahu izrazio je svoj prezir prema licemjerju i neprincipijelnosti predstavnika Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine.

Vukanović je rekao kako “ovi naši” kad odu u Sarajevo potpuno se promjene.

“Hvala Bogu i šućur Allahu, ‘Elhamdulilulah’, usvojen je budžet prije pet minuta, jednoglasno. Molimo veliki aplauz za ješ jednu kapitulaciju velikih Srba i patriota”, kazao je Vukanović i zapljeskao.

Nastavio je rekavši kako je SNSD “zgazio skupštinu”, ali da su ipak izdržali nešto duže nego im je on predviđao. Nakon toga je ponovo uzviknuo “Elhamdulilulah”.

Za ispravak netačnog navoda javio se poslanik SDA Edin Ramić, podučivši Vuknovića kako da se na pravi način zahvali Allahu.

“Pravilno je ‘Elhamdulilah’, dakle meko ‘h’. Kad činite zahvalu Svevišnjem treba da to činite pravilno”, izjavio je Ramić.

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović izjavio je da je glasanjem SNSD-ovih kadrova Milorad Dodik priznao Kristijana Šmita za visokog predstavnika.

Borenović je rekao da je danas jednim potezom SNSD-a odblokiran rad institucija BiH te da je “bivši njemački ministar Šmit”, kako su ga oslovljavali u SNSD-u, priznat za visokog predstavnika u BiH.

“Preciznije rečeno, kada Šmit pozove, Tegeltija i drugi ministri odobravaju privremeno finansiranje”, izjavio je Borenović i dodao da je SNSD umjesto da je tražio saglasnost Narodne skupštine Republike Srpske za donošenje odluka na nivou BiH, “kukavički”, tokom trajanja sjednice NSRS, sazvao sjednicu Savjeta ministara i “izdajnički prekršio” zaključke NSRS o neučestvovanju u radu institucija BiH.

“Pri tome, kriju se iza opozicije, tvrdeći da su imali saglasnost lidera opozicionih stranaka. Jasno ću reći: lažu! Moji saglasnost nisu imali, niti sam razgovarao o tome sa njima”, naveo je Borenović.

The post Usvojena odluka o privremenom finansiranju zajedničkih institucija BiH: “Hvala Bogu i šućur Allahu, Elhamdulilah!” first appeared on Gerila.info.