Britanski Gardijan piše da se Brisel time prvi put direktno suprotstavlja poslovnom projektu koji se dovodi u vezu s ljudima bliskim predsjedniku SAD Donaldu Trampu. Riječ je o projektu gasovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku. Time bi se otvorila mogućnost da BiH dobija gas iz drugih izvora, uključujući američki tečni prirodni gas, umjesto sadašnje potpune zavisnosti od ruskog gasa.

Međutim, problem nije samo u samom projektu, nego u načinu na koji se pokušava odrediti ko će njime upravljati.

Gardijan navodi da su vlasti u BiH, pod višemjesečnim pritiskom američkih zvaničnika, požurile da ugovor dodijele ranije malo poznatoj kompaniji iz američke savezne države Vajoming. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, osnovanoj u novembru prošle godine, koja nije javno objavila vlasničku strukturu. Kompaniju predstavljaju Džesi Binal, Trampov advokat, i Džo Flin, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost SAD Majkla Flina.

Oba doma Parlamenta Federacije BiH usvojila su izmjene zakona kojima se AAFS određuje kao glavni investitor i nosilac projekta Južne interkonekcije. Ukupna vrijednost planiranih ulaganja AAFS-a u BiH iznosila bi oko 1,5 milijardi dolara, od čega se najveći dio odnosi na gasovod, dok bi oko 300 miliona dolara bilo namijenjeno modernizaciji aerodroma u Sarajevu i Mostaru.

Upozorenje iz Brisela

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka upozorio je domaće vlasti da se zakoni iz energetskog sektora moraju usklađivati s obavezama koje BiH ima prema Evropskoj uniji. Soreka je poručio kako je ključno da nacrti zakona budu temeljno koordinisani s EU kako BiH ne bi ugrozila evropski put i finansijske mogućnosti koje iz njega proizlaze.

Radio Slobodna Evropa objavio je da bi sporni zakon mogao dovesti u pitanje pristup BiH evropskom energetskom tržištu, ali i oko milijardu evra namijenjenih za infrastrukturne i energetske projekte u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

Drugim riječima, Brisel ne osporava potrebu da BiH dobije alternativni pravac snabdijevanja gasom. Sporno je to što se strateški energetski projekat pokušava vezati za jednog privatnog investitora, bez transparentne procedure, konkurencije i jasnih garancija da će projekat biti usklađen s pravilima evropskog energetskog tržišta.

Na iste probleme upozorio je i Transparency International u BiH. TI BiH je naveo da izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji, kojima se direktno određuje investitor, predstavljaju opasan presedan jer isključuju konkurenciju i otvaraju sumnju da je riječ o zakonu pisanom za unaprijed poznatog investitora.

TI BiH upozorava da takav model može dovesti do regulatornog zarobljavanja, odnosno stavljanja javnog interesa u drugi plan u korist privatnih, komercijalnih ili političkih interesa. Posebno je problematično što je riječ o projektu od strateškog značaja za energetsku nezavisnost BiH.

Energetika i politika

Projekat Južne interkonekcije više nije samo pitanje energetike. To više nije samo priča o tome odakle će BiH dobijati gas. Ovaj projekat sve više postaje moguće političko pitanje i nova tačka neslaganja između Evropske unije i administracije Donalda Trampa.

Džesi Binal je za Gardijan rekao da je ovaj projekat važan za Trampovu administraciju. On je naveo da je kompanija AAFS posvećena energetskoj sigurnosti i ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, predstavnici ove kompanije tvrde da njihov ulazak u projekat treba da pomogne BiH da dobije sigurnije snabdijevanje gasom i veće investicije.

Sa druge strane, Brisel na to gleda oprezno. Za Evropsku uniju nije sporno to što BiH želi novi pravac snabdijevanja gasom. Problem je u tome što bi važan energetski projekat mogao doći pod kontrolu kompanije koja nema jasno vidljivo ranije iskustvo u poslovima ovakve veličine. Dodatni problem je to što se ta kompanija povezuje s ljudima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Gardijan podsjeća da se oko Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme pojavljuje više ljudi iz Trampovog političkog i poslovnog kruga. Majkl Flin, bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost, navodno je lobirao za Milorada Dodika. Gardijan podsjeća i da je Donald Tramp Junior nedavno bio u Banjaluci. Ipak, list naglašava da ni Donald Tramp Junior ni Majkl Flin nisu direktno povezani s projektom gasovoda. Milorad Dodik je, međutim, podržao ovaj projekat.

Južna interkonekcija može biti važan projekat za Bosnu i Hercegovinu. Ona bi BiH otvorila novi pravac za snabdijevanje gasom. To bi značilo da zemlja ne zavisi samo od ruskog gasa, kao što je sada slučaj. Takav projekat mogao bi imati veliki značaj za energetsku sigurnost države.

Međutim, način na koji se projekat pokušava provesti postavlja mnogo veća pitanja. Ko bira investitora? Zašto se to radi bez tendera? Ko garantuje da će javni interes biti zaštićen? Da li je Bosna i Hercegovina spremna da zbog jednog posla dovede u pitanje evropske fondove i usklađivanje s pravilima Evropske unije? I ko, u stvari, odlučuje o energetskoj politici zemlje: institucije BiH, Evropska unija, Vašington ili privatni interesi povezani s velikom politikom?

The post EU upozorava BiH zbog gasovoda koji se povezuje s ljudima bliskim Trampu first appeared on Gerila.info.

Vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić razgovarala je juče u Istočnom Sarajevu sa delegacijom Globalnog tima za energetsku industriju Američke agencije za trgovinu i razvoj (USTDA), koju je predvodio glavni pravni savjetnik Sem Kvon, te sa delegacijom američke kompanije “Bechtel”, predvođenom Džastinom Siberelom, uz prisustvo otpravnika poslova Ambasade SAD u BiH Džona Ginkela. Razgovarali su o mogućnostima saradnje u energetici i strateškim infrastrukturnim projektima, uz poruku da je “Bechtel” spreman za realizaciju zajedničkih projekata s Vladom RS.

USTDA je, inače, američka vladina agencija koja pruža finansijsku i tehničku podršku za ranu fazu velikih infrastrukturnih projekata u inostranstvu. To uključuje studije izvodljivosti, tehničku pomoć i povezivanje lokalnih vlasti s američkim izvođačima i dobavljačima. Fokus agencije je na pripremi projekata u drugim zemljama i otvaranju tržišta za američke kompanije.

“Bechtel” je kompanija poznata po velikim projektima u oblasti saobraćajne i energetske infrastrukture širom svijeta. Na Balkanu su već radili na autoputevima u Albaniji, Srbiji i na Kosovu, a regionalni mediji su ranije izvještavali i o kontroverzama u vezi sa modelom ugovaranja i transparentnošću tih aranžmana.

Zanimljivo je da Džastin Siberel ima višedecenijsku karijeru u američkoj diplomatiji, uključujući poziciju ambasadora SAD u Bahreinu i poslove u oblastima bezbjednosti i kontraterorizma. Njegovo prisustvo na sastanku ukazuje na ozbiljnost, jer “Bechtel” u projekte obično ulazi tamo gdje postoji visok nivo političke podrške i garancija.

Preuzimanje incijative

Nekoliko dana prije sastanka u Istočnom Sarajevu, u BiH je boravila delegacija američke firme “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, koju je predstavljao Džesi Binal, bivši advokat Donalda Trampa, poznat po pokušajima osporavanja rezultata američkih izbora 2020. godine. S njim je bio i predsjednik firme Džozef Flin. Njih dvojica imaju direktne veze sa Trampovom administracijom i njegovom političkom mrežom. O njihovoj posjeti je pisao i Guardian. AAFS se, inače, spominje kao akter koji bi mogao igrati ključnu ulogu ne samo u gradnji nego i u upravljanju gasovodom “Južna interkonekcija”.

Vlada Federacije BiH donijela je juče zaključke kojima želi ubrzati realizaciju projekta gasovoda Južna interkonekcija, naglašavajući da je riječ o projektu koji treba izaći iz faze političkih blokada i ući u fazu konkretne realizacije. U tom cilju data je podrška intenziviranju aktivnosti, uključujući nastavak postupka zaključivanja međudržavnog sporazuma BiH i Hrvatske, uz prijedlog da se što hitnije formira delegacija svih relevantnih institucija, a premijer FBiH zadužen je da o tome informiše Savjet ministara BiH.

Mediji navode da sve intenzivniji sastanci otvaraju niz pitanja, od toga ko će graditi i upravljati gasovodom, zatim kakav će biti model koncesije, šta će biti sa BH-Gasom, sve do cijene gasa. Ulazak SAD u priču, kako ističu, važan je jer može otkočiti projekat i ubrzati realizaciju, ali ostaju nejasne stvari u vezi sa mogućom koncesijom i činjenicom da se ne govori samo o izgradnji, već i o dugoročnom upravljanju infrastrukturom, što podrazumijeva dispečerski centar, ugovore s hrvatskim transporterima i jasne garancije države za investitora koji ulaže stotine miliona.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović tvrdi da će se projekat Južne gasne interkonekcije realizovati bez učešća domaćih kompanija, te da bi kompletan posao, od koncesije do operatera sistema, distribucije i dobavljanja gasa, trebali preuzeti američki partneri. Cvitanović tvrdi da je na sastancima s američkim zvaničnicima rečeno vrlo jasno da u toj varijanti nema BH-Gasa niti domaćih operatera, i da da će sve biti američko.

Sve navedeno upućuje na zaključak da više nema prostora za političko igranje i odugovlačenje, Amerikanci sada preuzimaju inicijativu i guraju energetske projekte u fazu konkretnih odluka. Kontakti s domaćim liderima se intenziviraju, u priču ulaze američke agencije i velike kompanije, a sve otvorenije se govori i o tome da Amerikanci neće imati samo ulogu izvođača, već i ključnu riječ u organizaciji i upravljanju sistemom.

Gerila.info / Mladen Bubonjić

The post SAD pojačava prisustvo u BiH: Energetski projekti u centru pažnje first appeared on Gerila.info.

U objavi na društvenoj mreži X predsjednik SNSD-a pozdravlja odluku predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa da se povuče iz, kako kaže, međunarodnih kvaziinstitucija, koje su navodno zloupotrebljavane kao lobističke i grupe za pritisak, te tvrdi da Trump vraća suverenost državama i narodima.

“Dugo su pod plaštom lažnog multilateralizma, određene strukture širom svijeta podrivale suverenitet država i, što je još opasnije, demokratsku volju naroda. Gdje god su građani demokratski birali drugačiji put, aktivirani su mehanizmi demonizacije, etiketiranja i uskraćivanja osnovnih prava čitavim narodima”, navodi Dodik u svojoj objavi.

Поздрављам одлуку предсједника Доналда Трампа @realDonaldTrump и Сједињених Америчких Држава да се повуку из низа међународних квазиинституција које су годинама злоупотребљаване као лобистичке и групе за притисак сада већ поражених неолибералних пројеката.
Ова одлука показује…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) January 8, 2026

Međutim, u Dodikovom tumačenju gotovo da nema ni riječi o onome što ta odluka znači za mehanizme koji su decenijama nakon Drugog svjetskog rata građeni upravo kao brana novim sukobima, od kontrole naoružanja do mirovnih procesa i međunarodne pravde.

Bijela kuća je juče objavila predsjednički memorandum kojim se američkim institucijama nalaže da što prije provedu povlačenje iz organizacija nabrojanih u dokumentu.

Pored raznih agencija i fondova, Sjedinjene Države će se povući i iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale u Hagu, pravnog nasljednika Haškog tribunala za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.

Ono što je važno, u istom paketu organizacija iz kojih se SAD povlače nalaze se i dijelovi međunarodne arhitekture čija je suština da se konflikti spriječe.

Dok se ovaj potez Sjedinjenih Država može posmatrati kao dalji zaokret SAD-a od globalne saradnje, kritičari upozoravaju da takvo povlačenje slabi kapacitete međunarodnih mehanizama u rješavanju globalnih kriza i bezbjednosnih izazova.

Dodik u svojoj objavi insistira na tezi da su međunarodne strukture podrivale suverenitet država i demokratsku volju naroda, tvrdeći da je Republika Srpska to najbolje osjetila kroz pokušaje da se mimo izbora utiče na političke procese. Međutim, upravo je problem u tome što Dodik, dok slavi slabljenje multilateralnih mehanizama, prećutkuje da se povlačenje Sjedinjenih Država odnosi i na institucije koje su nastale kao odgovor na ratove i zločine, te na alate koji povećavaju međunarodnu kontrolu u situacijama kada prijeti izbijanje sukoba.

Dok Dodik, dodvoravajući se Trampu, odluku SAD o povlačenju iz međunarodnih organizacija nastoji prikazati kao jačanje država i vraćanje politike narodu, zanemaruje činjenicu da takav potez može dovesti do nestanka standarda i mehanizama koji sprečavaju izbijanje sukoba.

Gerila.info

The post Dodik podržao povlačenje SAD-a iz međunarodnih organizacija: Dodvoravanje ugrožavanju globalne bezbjednosti first appeared on Gerila.info.

“Te bi akcije trebale poboljšati stabilnost BiH i omogućiti partnerstvo sa SAD-om, bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu,” navodi se u pisanom odgovoru portparola State Departmenta.

Ukupno je ukinuto 48 sankcija, i to i za više od 25 preduzeća povezanih s porodicom Dodik, koja su od 2022. bila na listi zbog “koruptivnih aktivnosti i prijetnji teritorijalnoj cjelovitosti BiH”.

Američka administracija pojašnjava da je riječ o odlukama u okviru redovne revizije Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD, čiji je cilj “unapređenje američkih ekonomskih, nacionalnih, bezbjednosnih i spoljnopolitičkih ciljeva”.

Potez zvaničnog Vašingtona uslijedio je nakon što je NSRS sredinom oktobra, po hitnom postupku, usvojila set akata kojim prestaje važenje više spornih zakona ranije oborenih pred Ustavnim sudom BiH – od zakona o nepokretnoj imovini i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, do akata o VSTS-u RS i izmjena Krivičnog zakonika. Time je formalno povučen kurs koji je međunarodna zajednica označavala kao antiustavan, i na koji su bile vezane američke restrikcije uvedene od 2022. godine.

Istovremeno, politički kontekst ostaje napet jer je “u igri” i dalje mnogo nepoznatih u komplikovanoj bosanskohercegovačkoj političkoj, ali i društvenoj realnosti.

Sud BiH je Dodika pravosnažno osudio na godinu dana zatvora uz šestogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, nakon čega mu je kazna zatvora zamijenjena novčanom. Centralna izborna komisija BiH proglasila je prestanak njegovog mandata predsjednika RS, a za vršiteljicu dužnosti imenovana je Ana Trišić-Babić. Prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani su za 23. novembar.

Reakcije su podijeljene. Vlasti u Srpskoj poteze američke administracije tumače kao “pobjeda nad pritiscima”, dok opozicija u RS, kao i najveći broj političara u Federaciji BiH upozoravaju na “političku trgovinu” i promjenu američke taktike prema Dodiku.

Iz Stejt Departmenta, pak, poručuju da će “nastaviti blisko sarađivati sa političkim akterima širom BiH kako bi se unaprijedili zajednički prioriteti i očuvala stabilnost zemlje”.

U praksi, ukidanje sankcija briše ograničenja za međunarodne finansijske transakcije i poslovanje subjekata koji su godinama bili pod OFAC mjerama, ali i testira koliko će potezi NSRS-a zaista značiti povratak na ustavni okvir i poštivanje presuda najviših sudova i odluka međunarodnih institucija.

Ishod ćemo možda moći naslutiti iz predizborne kampanje Siniše Karana, Dodikovog favorita, a posebno od narednih odluka Vlade RS i aktivnosti koje će se dešavati u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Kad smo kod skupštine, naredna sjednica je zakazana već za naredni utorak, 4.novembra, a na dnevnom redu je, između ostalog, i Prijedlog zakona o predmetima od dragocjenih metala u Republici Srpskoj.

Slučajnost?

GERILA

The post Amerika ukinula sankcije Dodiku: Nagrada za “konstruktivne odluke”, političke ili neke druge vrste trgovine? first appeared on Gerila.info.

Izvori Gerila info iz diplomatskih i bezbjednosnih krugova tvrde, međutim, da se iza Konferencije krije stvarni razlog Dodikovog odlaska u Minsk. To je hitan zahtjev ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova upućen Dodiku, podsrestvom Duška Perovića šefa Predstavništva Republike Srpske u Moskvi, za lični sastanak sa Dodikom. Sastanak će biti održan danas u 10 časova. Sa Dodikom su u Bjelorusiju otputovali Nedeljko Elek počasni konzul Bjelorusije u BiH i Željko Budimir ministar unutrašnjih poslova RS.

“Predmet sastanka je objašnjenje Dodikovih tajnih kontakata i ustupaka američkoj administraciji, koje je preduzeo iza leđa Moskve, s ciljem ukidanja ličnih i porodičnih sankcija. Time je Dodik faktički stavio sopstveni interes iznad strateškog partnerstva Republike Srpske sa Ruskom Federacijom“, navodi jedan od naših izvora.

Milorad Dodik je tokom svoje posljednje posjete Moskvi uspio da sa Rusijom dogovori kredit za Republiku Srpsku u iznosu od 500 miliona evra. Geria info saznaje da su ta sredstva već usmjerena na poseban račun na Bahreinu ali je proces transfera finansija zaustavljen nakon što su ruske službe registrovale Dodikovu paralelnu komunikaciju sa ašingtonom. I to bez ikakve komunikacije sa Moskvom, navode izvori Geria info.

“Dodik je pokušao izvesti klasičnu političko-finansijsku manipulaciju — iskoristiti ruska sredstva prije nego što Moskva sazna za njegove pregovore sa Amerikancima. Međutim, plan je razotkriven a budućnost kredita i političke posljedice su trenutno neizvjesne. Lavrov zahtijeva detaljno i lično objašnjenje svih koraka koje je Dodik preduzeo prema Vashingtonu, uključujući obećane ustupke i eventualne političke obaveze koje je preuzeo“, navodi odlično upućen izvor Gerila info.

U posljednjih mjesec dana vidno je primjetna promjena politike Milorada Dodika i vlasti u Republici Srpskoj. Obećani referendum nije se desio. Dodik je zvanično odstupio sa mjesta predsjednika Republike iako ga njegovi mediji i ministri u Vladi Republike Srpske i dalje oslovljavaju sa “Predsjedniče”. V.D. predsjednika Republike Srpske je, nakon odluke skupštine (iako to Ustav RS ne prepoznaje), Ana Trišić Babić koja važi za čovjeka izuzetno bliskog NATO integracijama. Željka Cvijanović član Predsjedništva BiH pozvala je američke posmatrače da kontrolišu prijevremene izore za predsjednika Republike. State department pohvalio je, prije nekoliko dana, sve poteze vlasti u Republici Srpskoj.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Dodik u Minsku sa Lavrovom. Lavrov traži objašnjenja za posljednje poteze vlasti u Srpskoj! first appeared on Gerila.info.

“Jel Dodik predsjednik? Jesam izabrani predsjednik u skladu sa Ustavom a nisam predsjednik u skladu sa odlukom suda koja je bila vanustavna koja je bila na bazi zakona koji ne postoji, procesa koji još nije završen jer se vodi na Ustavnom sudu i Sudu za ljudska prava u Strazburu. Eto, to je to. Ko hoće da uzme šta neka uzme, to je ta priča. Da li potpisujem akte ne potpisujem. Iz praktičnog razloga zato što bi to poslužilo sudu i takvim sudijama i ljudima, tim prokletnicima u Sarajevu koji bi rekli evo ovaj ne poštuje odluku suda, sad ga sudimo tri godine a onda bi išla međunarodna potjernica i sve ispočetka“, rekao je prije dva dana Milorad Dodik.

Generalno, jasno je da dobar dio javnosti, naročito one naklonjene politici vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Dodika doživljava kao predsjednika bez obzira na oduzimanje mandata i imenovanje Ane Trišić Babić. To što, Milorad Dodik zvanično više u Republici Srpskoj ne obavlja ni jednu javnu funkciju, nije prepreka tome da on i dalje koristi resurse koje treba da koristi predsjednik Republike Srpske, vozila, obezbjeđenje, protokol.

Prije dva dana Milorad Dodik je došao na otvaranje nove laboratorije u Zavodu za transfuziju u Banjaluci. On je stigao pod punom pratnjom a ministri u Vladi Republike Srpske su čekali njegov dolazak kako bi započeli ceremoniju otvaranja laboratorije. Sve vrijeme ministri i premijer Savo Minić Dodika su oslovljavali sa predsjedniče.

“Dogovor koji je Milorad Dodik postigao sa Amerikanima odnosno dogovor koji je neko u njegovo ime postigao sa Amerikancima očigledno podrazumijeva da on u javnom prostoru može da priča šta hoće i da govori za sebe da je predsjednik vasione ako to želi ali na papiru on to više nije. Dakle, postoji nešto što je izglasala Narodna skupština mada je i to više upitnog i legitimiteta i legaliteta jer Narodna skupština iz zasjedanja u zasjedanje sebe poništava i pravi bruku od najvažnije institucije. Nema nikakve sumnje da će Dodik nastaviti da koristi resurse predsjednika Republike Srpske do zadnjeg trenutka, dok god mu to ne bude onemogućeno. To znači da će koristiti zaštitu, automobile, dnevnice, budžet. Do kada će to tako trajati to sam gospod bog zna. Imamo, dakle, njega kao samozvanog predsjednika, Anu Trišić Babić kao v.d., Dalibora Pranjića kao ovlaštenog predsjednika. Bože me oprosti u ovoj državi jedino Ivan Begić nije predsjednik“, kaže novinar Goran Dakić.

Raport piše da je, nakon što je Ana Trišić Babić zvanično preuzela funkciju plan SAD da se u “fazi smirivanja” dozvoli privremeno skidanje sankcija Miloradu Dodiku i članovima njegove porodice.

U opciji je, nezvanično, i neodržavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Ukoliko se to desi Milorad Dodik može se smatrati najvećim pobjednikom političkih procesa u BiH i regionu.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Dodik zvanično nije predsjednik: Odluka objavljena u Službenom glasniku. Nagrada skidanje sankcija? first appeared on Gerila.info.

Jednu od glavnih uloga u kampanji, kako se navodi u tekstu, imao je Rudolf Đulijani, bivši gradonačelnik Njujorka i dugogodišnji Trampov saveznik. U februaru je, simbolično, na mitingu u Banjaluci nosio kačket sa natpisom „Make Srpska Great Again“, pokazujući otvorenu podršku Dodiku. Taj gest bio je samo vrh ledenog brijega višemjesečnog lobiranja čiji je cilj bio predstavljanje Milorada Dodika kao „balkanskog Trampa“ – žrtve političkog progona, borca protiv „duboke države“ i saveznika američke konzervativne agende.

Kampanja je uključivala niz lobista i advokata sa direktnim vezama u Trampovom okruženju. U podnescima Ministarstvu pravde SAD navodi se da su angažovani ljudi poput Marka Zela (konzervativnog advokata iz Izraela), Roberta Garsona (bivšeg Trampovog zastupnika), kao i firmi poput „Taktik Global“ koju vode Trampovi operativci.

Zelov ugovor, vrijedan milion dolara godišnje, uključivao je i „naknadu za uspjeh“ u slučaju ukidanja sankcija. Prvi rezultat stigao je ubrzo: upravo po zahtjevu State Departmenta, Ministarstvo finansija je najprije ublažilo sankcije Danijelu Dragičeviću, Dodikovom šefu kabineta i ključnom čovjeku u organizaciji kampanje uticaja.

Iza zatvorenih vrata, prema izvorima Tajmsa, vođeni su razgovori u kojima je Republika Srpska bila spremna da ustupi eksploataciju litijuma američkim kompanijama, u zamjenu za političku podršku, povlačenje sankcija i redefinisanje američkog odnosa prema visokom predstavniku u BiH.

U tom kontekstu, sankcionisani Dodikov zamjenik sastajao se s Trampovim ljudima poput Ričarda Grenela, dok su paralelni kanali uspostavljeni preko bivšeg demokratskog guvernera Roda Blagojevića, koji je Dodika javno branio na društvenim mrežama, upoređujući ga sa sobom, Trampom i Đulijanijem – sve „žrtvama političkog progona“, kako tvrdi.

Trampova administracija, zvanično, nije priznala direktnu vezu s ukidanjem sankcija, ali izvještaj Tajmsa jasno ukazuje na djelovanje paralelnih, neformalnih kanala. Time se ukidanje sankcija ne može sagledati samo kao tehnička ili pravna odluka, već kao proizvod uticaja, lobiranja i potencijalne trgovine geopolitičkim interesima.

Takva praksa, gdje strane vlasti i lideri zaobilaze zvanične diplomatske mehanizme i direktno ciljaju političke figure bliske predsjedniku SAD-a, predstavlja novi model „Trampovske diplomatije“. U ovom slučaju, koristi od tog modela već se vide na terenu, ne samo kroz ukidanje sankcija, već i kroz održavanje Dodikovog političkog uticaja i potencijalnu tranziciju vlasti unutar njegove lojalističke strukture.

Ako ova kampanja uticaja dosegne svoj konačni cilj – potpuno ukidanje sankcija Dodiku i njegovim najbližim saradnicima – biće to još jedan dokaz da moć novca i veza može da oblikuje međunarodnu politiku velikih sila, čak i kada su u pitanju lideri optuženi za potkopavanje mira i vladavine prava.

Gerila.info

The post Zašto su povučene sankcije Dodikovim saradnicima – lobiranje, dogovor ili nešto treće? first appeared on Gerila.info.

Ova odluka dolazi nakon višemjesečnih sankcija uvedenih zbog njihove uloge u organizaciji obilježavanja 9. januara, uprkos presudama Ustavnog suda BiH i upozorenjima međunarodne zajednice da je proslava neustavna i u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Jelena Pajić Baštinac, generalna sekretarka predsjednika RS, uvrštena je na crnu listu 13. marta 2024. godine zbog ključne uloge u organizaciji i javnom promovisanju proslave Dana RS. Uprkos upozorenjima međunarodnih zvaničnika, aktivno je pozivala građane na učešće u obilježavanju.

Danijel Dragičević, šef kabineta Milorada Dodika, bio je sankcionisan od januara 2025. godine. Njegovo ime se pojavilo i u nedavnim izvještajima New York Timesa, u kontekstu potencijalnog ublažavanja sankcija nakon intenzivnog lobiranja.

Goran Raković označen je kao operativac koji je izvršavao Dodikove direktive u organizaciji svečanosti 9. januara.

Dijana Milanković, generalna direktorica RTRS-a, sankcionisana je krajem mandata administracije Džozefa Bajdena. OFAC ju je označio kao ključnu osobu u promovisanju neustavnih aktivnosti putem javnog servisa.

Kada su sankcije uvedene, OFAC je u obrazloženju naglasio da se radi o pojedincima koji su djelovali “po Dodikovom nalogu” i koji su direktno učestvovali u aktivnostima koje “podrivaju demokratski i multietnički poredak BiH”.

Iako nije zvanično navedeno obrazloženje za ovu odluku, ukidanje sankcija otvara prostor za različita tumačenja, od administrativne revizije i pravnih tehnikalija do političkih i diplomatskih kalkulacija.

U fokusu se posebno nalazi slučaj Danijela Dragičevića, o čijem uklanjanju sa liste je prethodno pisao New York Times, navodeći da su pojedini američki zvaničnici pod pritiskom lobista donosili odluke o revidiranju sankcija.

Pitanje je da li povlačenje sankcija predstavlja signal pokušaja resetovanja odnosa sa dijelom struktura u RS, ili se radi o izolovanom pravnom potezu bez dublje političke pozadine.

Gerila.info

The post SAD povukle sankcije za četvoro Dodikovih saradnika first appeared on Gerila.info.

U izvještaju Ministarstva inostranih poslova SAD vlast u Republici Srpskoj je identifikovana kao glavni izvor prijetnji miru, demokratskim vrijednostima i institucijama Bosne i Hercegovine.

Dokument se ne zaustavlja na opštim opservacijama o kršenjima ljudskih prava, već posebno i višestruko ističe Milorada Dodika i politički vrh Republike Srpske kao aktere koji planski podrivaju ustavni poredak, guše slobodu izražavanja i ruše temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Milorad Dodik je mjesecima prije, ali i nakon izbora u SAD, intenzivirao kontakte s američkim desničarskim krugovima, dajući intervjue za provladine konzervativne medije, pozivajući se na “partnerstvo” s republikanskim pokretom. U Republici Srpskoj se stvorio narativ da će se “prava istina” o BiH čuti kada se Tramp vrati u Bijelu kuću.

Međutim, uprkos intervjuima i susretima s Trampovim bivšim saradnicima, kao i lobiranju za skidanje američkih sankcija, izvještaj Stejt Departmenta za 2024. ne odražava nimalo drugačiji pristup. Vlasti Republike Srpske eksplicitno su označene kao prijetnja miru i stabilnosti, a njihovo antidemokratsko ponašanje dokumentovano kroz više oblasti.

Stejt Department upozorava da vlasti Republike Srpske sistematski djeluju protiv ustavno-pravnog poretka BiH. Istaknuti su sljedeći primjeri:

• nepriznavanje odluka Ustavnog suda BiH,
• formiranje paralelnih institucija, poput entitetske agencije za lijekove,
• zakoni o imovini koji derogiraju državni suverenitet,
• otvorena retorika o “mirnom razdruživanju”, koja se tumači kao prijetnja teritorijalnom integritetu.

Ove aktivnosti nisu ostale na nivou političkih izjava – preduzimaju se konkretni institucionalni koraci s ciljem erozije državnih nadležnosti, što Vašington vidi kao direktnu destabilizaciju dejtonske arhitekture.

Izvještaj posebno izdvaja krivično djelo klevete koje je 2024. stupilo na snagu u Republici Srpskoj. Ova zakonska izmjena, široko osuđena od strane domaćih i međunarodnih organizacija, omogućila je da novinari budu krivično gonjeni zbog kritičkog izvještavanja, zatim da institucije RS selektivno koriste zakon za obračun s neistomišljenicima, kao i da medijski prostor postane sve suženiji i opasniji za rad nezavisnih redakcija. U izvještaju se naglašava da dodatno zabrinjava zakon o “stranim agentima”, koji bi ciljao nevladine organizacije sa međunarodnim finansiranjem, čime bi se dodatno ugušio građanski prostor i pravo na udruživanje.

U širem kontekstu BiH, izvještaj konstatuje sljedeće:

• trajno neispunjavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić–Finci, Zornić i druge),
• diskriminatorni izborni sistem, koji i dalje sprečava manjine i “ostale” da se kandiduju za najviše funkcije,
• poteškoće u pristupu pravdi, posebno za ranjive grupe,
• institucionalnu neefikasnost i etnopolitičku blokadu, koja paralizuje donošenje ključnih reformi.

Ipak, i u ovim opštim segmentima, poseban fokus zadržava se na Republici Srpskoj kao prostoru u kojem se institucionalno urušavanje i pritisak na osnovna prava dešavaju najintenzivnije.

S obzirom na sve navedeno, izvještaj se može tumačiti i kao upozorenje da vlasti Republike Srpske sistematski okreću leđa evroatlantskim vrijednostima. Sklonost ka autoritarnim praksama i bliske veze s Rusijom su elementi jednog šireg političkog kursa koji, kako upozorava Stejt Department, nosi rizik ozbiljne destabilizacije.

Uprkos pokušajima vlasti Republike Srpske da predstave sebe kao branioce konzervativnih vrijednosti, Izvještaj o ljudskim pravima Stejt Departmenta pokazuje da međunarodna zajednica vrlo pažljivo prati stvarno ponašanje, a ne političku propagandu. Umjesto očekivanog “novog kursa” sa SAD, ovaj izvještaj je poruka vlastima Republike Srpske da ne mogu graditi međunarodne odnose dok ruše temelje sopstvene demokratije.

Gerila.info

The post Dok Dodik traži savez sa Trampom, Vašington ga optužuje za podrivanje mira first appeared on Gerila.info.

piše BIRN BiH

Blagojevicha, bivšeg guvernera savezne države Illinois, Dodik je tokom konferencije za medije u ponedjeljak nazivao prijateljem kojem će tokom ove posjete “približiti Srpsku, kako bi znao sve o njoj, te pomogao u pozicioniranju Srpske”.

Zamolio je Blagojevicha da ljudima u Americi prenese da Republika Srpska podržava američkog predsjednika Donalda Trumpa, gašenje USAID-a, tradicionalnu porodicu i sve ono za šta Trump tvrdi da se zalaže.

“Dodik mi je rekao da objasnim američkom narodu šta se danas dešava sa Srpskom i Srbima, i da nekako uspostavimo bliže veze između srpskog i američkog naroda”, kazao je Blagojevich.

Američki lobista je rekao da ga je bivši američki predsjednik Barack Obama poslao u zatvor, što je nazvao političkim progonom.

“To su pokušali da urade i predsjedniku Dodiku”, rekao je Blagojevich tokom izlaganja.

Kazao je da će Trump, kada bude imao priliku da više uči o RS-u, “učiniti sigurno ono što treba”. Nije spomenuo da je njegov angažman u SAD-u plaćen, kao i sve aktivnosti koje je poduzeo nakon 27. marta.

Ugovor sklopljen u martu, a koji je javno dostupan u registru stranih agenata (FARA), potpisan je između Blagojevicheve firme “RRB Strategies” i ministra za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS-a Zlatanom Klokićem.

Klokić nije bio dostupan za razgovor s novinarima Detektora, a na pozive nije odgovarala ni Dodikova savjetnica za vanjsku politiku Ana Trišić-Babić, kao ni Dodikov savjetnik Ognjen Tadić.

“RRB Strategies” će, kako je navedeno, u ime Republike Srpske pružati podršku u oblasti komunikacija i javnih poslova, što može uključivati lobiranje i promociju.

“On će raditi sa iskusnim stručnjacima za javne poslove i lobiranje, koji imaju bliske veze s administracijom Donalda Trumpa, medijima i članovima Kongresa”, navodi se u ugovoru.

Blagojevich je zadužen za objavljivanje članaka koji ističu političku motivaciju iza pravnih postupaka protiv predsjednika Dodika i drugih zvaničnika Republike Srpske.

“Izjave za medije odmah po potpisivanju ugovora te lobiranje kod više američkih zvaničnika da na društvenim mrežama objave upozorenja u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini”, druga je stavka definisana ovim članom ugovora.

Četiri dana nakon sklapanja ugovora, odnosno 31. marta, Blagojevich na društvenoj mreži X pruža podršku Dodiku, a sudski proces koji se vodi protiv Dodika pred pravosuđem BiH upoređuje s onim koji se vodi protiv francuske desničarke Marine Le Pen.

Blagojevich je visokog predstavnika u BiH nazvao “ljevičarskim”.

“Ono što rade Le Pen u Francuskoj, ljevičarski visoki predstavnik u BiH radi Dodiku, protrampovskom, proizraelskom, regularno izabranom predsjedniku Republike Srpske”, napisao je Blagojevich u objavi na X-u.

Lobirati protiv Christiana Schmidta jedna je od stavki ugovora prema kojem se Blagojevich treba zalagati protiv djelovanja visokog predstavnika, “koja bi mogla predstavljati kršenje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH”.

Ambasador BiH u SAD-u Sven Alakaj kaže da ovo u američkim medijima neće imati nikakvog odjeka jer ljudi u Americi ne znaju ni za Christiana Schmidta ni za visokog predstavnika.

Alkalaj za Detektor kaže da ne postoji mogućnost da će se Blagojevichevim angažmanom promijeniti perspektiva i vizibilitet Republike Srpske u SAD-u.

“Ne očekujem neke značajne rezultate. Ono što on može učiniti putem nekih svojih veza, to je da objavi neki članak. Ali to će sve biti u lokalnim novinama, neće uspjeti doseći ni jedan zvanični časopis”, smatra Alkalaj.

Osim lobističkih ugovora koje je u SAD-u potpisivala Vlada RS-a, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je 28. marta potpisalo ugovor s konsultantskom kućom “Bosnian American Alliance” sa sjedištem u Wisconsinu, a ugovorom je definisano da će konsultant raditi bez naknade. Ugovor koji je potpisao ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković definiše da će pružati konsultantske usluge da bi se zaštitio i unaprijedio teritorijalni integritet, suverenitet i strateški interesi BiH te usluge savjetovanja i operativne podrške lobiranja u SAD-u.

Najviši prioritet u ugovoru koji je Republika Srpska sklopila s Blagojevichem jeste lobirati kod američkih zvaničnika kako bi se spriječilo ono što se percipira kao politički progon zvaničnika Republike Srpske.

“Uključiti međunarodne saveznike da daju pozitivne izjave u prilog poštivanju Dejtonskog sporazuma od strane RS-a”, također je Blagojevicheva dužnost.

U januaru 2022. godine SAD su uvele sankcije Miloradu Dodiku, a kasnije i članovima njegove porodice te najbližim saradnicima. Od Blagojevicha se traži da se zalaže za ukidanje ovih sankcija.

“Sumnjam da će doći do ukidanja sankcija jer sankcije se lako donose, ali se veoma, veoma teško skidaju”, kaže Alkalaj.

Osim političkih, Blagojevich treba lobirati i za kulturna i vjerska pitanja, pod šta spada “promovisanje politika koje štite prava i slobode hrišćana u Bosni i Hercegovini, osiguravajući da ne budu izloženi pritiscima od strane bošnjačkih muslimana i globalističkih organizacija koje ih podržavaju”.

U kontekstu vojne i institucionalne strategije, Blagojevich će lobirati s ciljem da NATO snage ne prekorače granice svojih ovlaštenja i nadležnosti.

Iznos koji će dobiti za svoj lobistički angažman anonimiziran je.

Rod Blagojevich je bivši američki guverner kojem je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump u februaru oprostio zatvorsku kaznu nakon što je 2011. osuđen na 14 godina zatvora za korupciju.

Kao guverner Illinoisa, trebao je izabrati zamjenu u Senatu SAD-a za Baracka Obamu kada je 2008. godine postao predsjednik SAD-a. Blagojevich je, prema presudi, tu poziciju prodao, a u zatvoru je bio do 2020. godine, kada ga je Trump prijevremeno pustio na slobodu.

Od tada, Blagojević je aktivno branio Trumpa u svim svojim javnim nastupima, da bi ga u drugom mandatu Trump pomilovao.

Šef Kluba zastupnika Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini RS-a i bivši državni ministar vanjskih poslova Igor Crnadak kaže da je Blagojevich plaćen velikim novcem za ono što radi, a to je da radi u interesima Dodika i najbližih ljudi oko njega.

“Nema tu nikakvih imputa da se nešto korisno i dobro uradi za Republiku Srpsku, nego samo za njih, a prije svega skidanje sankcija. Ovdje ima i druga dimenzija, a to je da se radi o čovjeku koji je kriminalac”, kaže Crnadak u razgovoru za Detektor.

Crnadak kaže da se postavlja pitanje kakvu poruku šalje angažovanje osobe osuđene za korupciju.

“Što se tiče transparentnosti ovog postupka, to sve ide u onom istom nizu kako to SNSD inače radi, a to je da je sve zatvoreno, da se ništa ne zna i da stotine miliona curi iz budžeta na sve strane”, kaže on.

Ukoliko bi Blagojevich i uspio izlobirati ukidanje sankcija Dodiku i njegovoj porodici, govori Crnadak, to ne bi imalo nikakav značaj za Republiku Srpsku.

“Ostaće činjenica da je potrošeno mnogo novca RS-a da bi Dodik skinuo sebi sankcije u Americi, a suštinski za RS se ništa ne mijenja”, govori Crnadak.

detektor.ba

The post Dodik se hvali podrškom osuđenog američkog političara koga plaća za lobiranje first appeared on Gerila.info.