Prema informacijama koje su redakciji Gerile dostavili mještani ovog dobojskog naselja, posljednjih dana počelo je priključenje solarnih elektrana na distributivnu elektroenergetsku mrežu.

Riječ je o kompleksu od 104 pojedinačne solarne elektrane, mada posljednje informacije sa terena kažu da je ta brojka sada dostigla cifru od 118 (?!) malih solarnih elektrana, koje se grade u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini Osnovne škole “Dositej Obradović”, koju pohađa 124 učenika.

Sve to dešava se uprkos činjenici da je ekološka inspekcija Grada Doboja još ranije utvrdila da investitor ne posjeduje ekološke dozvole za ovaj projekat, iako su one, prema važećim propisima, jedan od osnovnih uslova koji prethodi izdavanju građevinskih dozvola. S obzirom na to da se projekat sastoji od preko stotinu odvojenih solarnih elektrana, investitor bi morao posjedovati isto toliko pojedinačnih ekoloških dozvola. Ipak, radovi nikada nisu obustavljeni, a sada je počelo i priključenje elektrana na mrežu.

“Niko nije ni upozorio selo, nevjerovatno šta se dešava”

Stanovnica Podnovlja Ana Đukić kaže da su mještani za početak priključenja saznali tek kada su ostali bez električne energije.

„Počeli su sa priključenjem prije par dana. Slušam da još stavljaju šipove, ali strašno je to da i pored presude nastavljaju sa tim spornim projektom. Nama je zamrzivač pun mesa pustio vodu. Niko nas nije upozorio, niko u selu nije znao za to. Ovo nije normalno šta nam rade“, kaže Đukićeva za Gerilu.

Dodaje da među stanovnicima raste osjećaj nemoći.

„Ne znam možemo li reći da mi imamo pravnu državu. Većina naroda u Podnovlju je protiv ovoga, ali se boje ili ne smiju pričati. Ali ima i ljudi koji smiju, poput mene, dignuti glas. Ne znam dokle više ovo. Vjerovatno ćemo ići do Strazbura. Borba i dalje traje. Ovo sa strujom će trajati još dugo, tako se priča, nije to samo jedna trafostanica. Nevjerovatno je da se sve ovo dešava”, dodaje Ana u razgovoru za naš portal.

Od presude do priključenja

Vrhovni sud Republike Srpske 2. aprila ove godine ukinuo je raniju odluku Okružnog suda u Doboju i praktično osporio način na koji je zemljište poznato kao Crkveno brdo preneseno sa Zemljoradničke zadruge Podnovlje na Grad Doboj, a potom prodato kompaniji ETMAX.

Nakon toga RUGIPP je poništio svoj raniji zaključak i predmet vratio na ponovno odlučivanje, uz nalog da se u novom postupku utvrde sve relevantne činjenice i omogući učešće svih stranaka.

U međuvremenu je Gerila objavila i dokumente iz kojih proizlazi da je ekološka inspekcija utvrdila kako investitor ne posjeduje potrebne ekološke dozvole, ali uprkos tome nije donesena odluka o obustavi radova.

Još apsurdnije djeluje činjenica da su se institucije međusobno proglasile nenadležnim. Republički inspektorat predmet je proslijedio Gradu Doboju, dok je urbanističko-građevinska inspekcija Grada odgovorila da se radi o imovinsko-pravnom sporu i da nije nadležna za postupanje.

I tako, dok se institucije mjesecima bave pitanjem ko treba da reaguje, na terenu se projekat, u najmanju ruku, kontraverzan – polako privodi kraju.

Šta je odgovorio RUGIPP

Nakon višemjesečnog ćutanja, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS odgovorila je na dio pitanja Gerile.

Iz RUGIPP-a potvrđuju da su na području katastarske opštine Podnovlje od 2024. do 2026. godine zaprimani zahtjevi za promjenu kulture i načina korišćenja zemljišta, te da su u pojedinim predmetima izvršena promjena načina korišćenja parcela u “solarne elektrane”, i to na osnovu građevinskih dozvola.

Međutim, RUGIPP nije odgovorio na ključna pitanja koja je Gerila postavila.

Izostali su odgovori o tome koliko je ukupno zahtjeva za solarne elektrane odobreno ili odbijeno u Republici Srpskoj od početka 2023. godine, da li su u ovim predmetima vršeni terenski uviđaji i stručne procjene zemljišta, kada su tačno izvršene promjene kulture zemljišta u katastarskom operatu, kao i da li su na lokalitetu Crkveno brdo evidentirane parcelacije zemljišta radi realizacije ovog projekta.

Bez odgovora su ostala i pitanja koja bi mogla rasvijetliti cijeli postupak promjene namjene zemljišta, pogotovo poljoprivrednog i pogotovo u svrhu prenamjene da bi se na tom zemljištu kasnije pravile solarne elektrane.

Grad Doboj i dalje ćuti

Gerila je prije dvije sedmice, tačnije 26. juna, ponovo zatražila odgovore od Grada Doboja. Zanimalo nas je da li je nakon presude Vrhovnog suda preduzeta bilo kakva aktivnost u vezi sa lokalitetom Crkveno brdo u Podnovlju, da li su u međuvremenu izdavane nove saglasnosti ili drugi akti koji se odnose na nastavak projekta, da li je izvršen nadzor nad radovima i da li je Grad o svemu obavijestio nadležne institucije. Zatražili smo i dokumentaciju koja bi pokazala kako je lokalna uprava postupala nakon što je najviša sudska instanca Republike Srpske osporila upis spornog zemljišta.

Odgovor ni ovog puta nije stigao.

Ćuti i kompanija ETMAX, koja ni nakon višemjesečnih upita nije odgovorila na pitanja Gerile o nastavku radova, nepostojanju ekoloških dozvola i izvođenju projekta uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske.

Upravo zbog toga ostaju otvorena brojna pitanja o zakonitosti cijelog projekta, čiji korijeni sežu mnogo prije početka radova.

Podsjetimo, cijeli slučaj vodi se oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, 28,5 hektara plodne poljoprivredne zemlje koju je Grad Doboj uknjižio na sebe, a potom prodao privatnom investitoru, iako je u katastarskoj evidenciji kao posjednik i dalje bila upisana Zemljoradnička zadruga Podnovlje.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) dva puta je odbila zahtjev Zadruge da se postupak ponovi. Okružni sud u Doboju odbacio je tužbu, a kasnije je odluka Vrhovnog suda RS sve vratila, ili bar trebala da vrati, na početak. Međutim, na terenu i dalje nema apsolutno nikakvih naznaka izvršavanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske.

Gerila info je ranije pisala o tome da na oko 28,5 hektara obradive površine investitor “Etmax” planira izgradnju preko stotinu pojedinačnih solarnih elektrana snage do 150 kW. 

Posebnu sumnju među mještanima izaziva i način na koji je projekat koncipiran. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja preko stitinu pojedinačnih elektranđa snage do 150 kilovata – upravo ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade.

„Došlo je do parčanja zemljišta na posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje uprkos presudi Vrhovnog suda RS – ETMAX uveliko priključuje solarne elektrane: Mještani bez struje, institucije bez odgovora first appeared on Gerila.info.

“Suština cijele priče – čije je zemljište – još je daleko od završetka. Ovom presudom smo se, žargonski rečeno, vratili u igru i dobili priliku da zaštitimo svoja prava”, tako je advokat Zemljoradničke zadruge “Podnovlje” Nebojša Milanović za Radio Slobodna Evropa opisao odluku koja je, makar formalno, prvi pomak u korist mještana sela kod Doboja koji već mjesecima pokušavaju da spriječe ono što sami nazivaju “potpunim parčanjem zakona”.

Riječ je o sporu oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, površine 28.5 hektara plodne poljoprivredne zemlje koju je Grad Doboj prepisao na sebe i potom prodao privatnom investitoru, dok je u katastru još uvijek kao posjednik bila vođena upravo Zadruga.

“Imamo dokumenta iz katastra u Doboju u kojima se Zadruga vodi kao posjednik tog zemljišta, a taj posjednik uopšte nije bio pozvan u postupak”, kaže Milanović.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) dva puta je odbila zahtjev Zadruge da se postupak ponovi. Okružni sud u Doboju odbacio je tužbu. Tek odluka Vrhovnog suda RS otvorila je vrata koja su do prije mjesec dana bila zatvorena.

Radovi bez dozvola, institucije bez odgovora

Prije nekoliko dana pojavila se informacija da Etmax nema nijednu ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju koja je osnovni zakonski uslov za realizaciju ovakvog projekta, a to je utvrdila ekološka inspekcija Grada Doboja, koja je nakon izvršenog nadzora naložila investitoru da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole. Na terenu, međutim, uprkos tome, nije zabilježeno zaustavljanje radova. Stanovnicima Podnovlja i zadrugarima nadležni iz ekološke inspekcije Grada Doboja nisu se javljali na pozive da odgovore na pitanja zašto radovi i dalje traju ako Etmax nema potrebnu dozvolu.

Kako je Gerila pisala prije mjesec i po, na oko 28,5 hektara obradive površine investitor “Etmax” planira izgradnju 104 pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW. Tačno ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade. Prve informacije su govorile  o 92 elektrane, da bi se na kraju ispostavilo da je ta cifra zapravo i veća, a to je sve poizilazilo iz totalne netransparentnosti Grada Doboja i firme Etmax, gdje su građani “tumarali u mraku” tražeći osnovne informacije, kao i zaštitu svojih prava i poštovanje zakona.

“Došlo je do parčanja zemljišta na 104 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona”, kazao je tada za Gerilu Slobodan Dragičević, član stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kaže za Gerilu da mu je drago da vidi ovakvu odluku Vrhovnog suda RS.

“To pokazuje da nije legalno došlo do radova od strane firme Etmax i grada Doboja. Ali očekujemo sada i konkretne mjere, prvo da građevinska inspekcija zatvori gradilište, a onda i da grad Doboj zaustavi proceduru izdavanja 104 ekološke dozvole koje firma nije imala. A zatim da se sve vrati u prvobitno stanje u obradivo zemljište koje mještani nogu koristiti”, ističe Topić.

Između zakona i stvarnosti: Selo koje čeka rasplet, ali sada ima i nadu

Mještanin Podnovlja, Milorad Blagojević, čija se kuća i preko stotinu košnica nalaze uz ovo zemljište, za Gerilu kaže da je “poništavanjem presude Okružnog suda u Doboju djelimično je zadovoljena pravda”.

“Napokon je omogućeno pravo učešća kao stranka u postupku ZZ Podnovlje, u ponovljenom Izlaganju RUGIPP-a RS. Ovom presudom je vraćena nada u bolje sutra žiteljima sela Podnovlje, te zagarantovanu poljoprivrednu budućnost, a ne instaliranje 104 elektrane u centru, srcu, naseljenog mjesta. Nada u opstanak života na selu je vraćena, da priroda i čovjek žive u skladu”, rekao je Blagojević za Gerilu.

Ekonomista Damir Miljević dodatno naglašava da se „u normalnim zemljama ne gradi na poljoprivrednom zemljištu jer je to blago”, upozoravajući da se ovakvim projektima dugoročno gubi jedan od najvrijednijih resursa.

“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, izričit je Miljević u razgovoru za naš portal.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH potvrdila je za Gerilu da je zaprimila zahtjev u vezi sa zaštitom imovine u Podnovlju i izvršila uvid u dokumentaciju.

“Ovaj slučaj izaziva ozbiljnu i osnovanu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine. Takve okolnosti ukazuju na moguće povrede važećeg zakonodavstva koje zahtijevaju odgovarajuće postupanje”, stoji u odgovoru OHR-a.

Iz Kancelarije visokog predstavnika poručuju da nadležni organi treba da pokrenu “temeljitu, nezavisnu i transparentnu istragu”, uz upozorenje da bi nepostupanje moglo “dovesti u pitanje pravnu sigurnost, imovinska prava i povjerenje javnosti u vladavinu prava”. OHR će, kako navode, “pažljivo pratiti razvoj događaja”.

Slično poručuje i Pravobranilaštvo BiH, koje je formiralo predmet radi zaštite državne imovine, dok je Tužilaštvo BiH potvrdilo da je predmet o “uzurpaciji državnog zemljišta” u fazi analize. Prema važećem zakonodavstvu i odlukama Ustavnog suda BiH, poljoprivredno zemljište je državna imovina kojom entiteti i gradovi ne mogu raspolagati bez odluke države.

Prenos na Grad Doboj, navode iz Aarhus centra, izvršen je netransparentno, nakon čega je zemljište “u vrlo kratkom roku dalje preneseno na privredno društvo Etmax d.o.o. Banja Luka, i to prije okončanja postupka licitacije”.

Iz Aarhus centra naglašavaju i ono što stanovnici sela najviše plaši: solarni paneli planiraju se “u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini osnovne škole, te unutar uže zone eko-sanitarne zaštite”, na zemljištu na kojem se nalaze dva izvorišta pitke vode i vodozahvati za oko 140 domaćinstava, školu i stočni fond.

Mještani su se, kažu iz centra, više puta obraćali ministarstvima, Inspektoratu RS i lokalnim inspekcijama, pozivajući se i na Zakon o slobodi pristupa informacijama. Tražene dozvole investitora — do danas nisu dobili.

“Dodatno zabrinjava činjenica da nadležne inspekcije nisu postupile po zahtjevima građana i nisu izašle na teren kako bi izvršile nadzor, uprkos ozbiljnim sumnjama na nezakonitosti i potencijalnim rizicima po okoliš i zdravlje ljudi”, navode iz Aarhus centra, uz ponovljeno upozorenje na mogućnost ekološke katastrofe.

Redakcija Gerile pisala je i Gradu Doboju i firmi “Etmax” sa konkretnim pitanjima o pravnom osnovu prenosa vlasništva, o procesu licitacije i o dozvolama za izgradnju u zoni eko-sanitarne zaštite. Mjesec i po dana kasnije, ni Grad ni investitor nisu odgovorili na ijedno pitanje.

Bageri su već uklonili objekte za uzgoj stoke i skladištenje žitarica, kako tvrde mještani. Većina šipova — nosača za panele — već je postavljena na spornom zemljištu.

U Podnovlju danas, između presuda i saopštenja, između institucija i investitora, ostaje prostor u kojem se odluke tek čekaju, a posljedice se već žive. Umjesto usjeva, iz zemlje su iznikli šipovi. Umjesto zelenila — utabana, ogoljena površina. Današnnje prvomajske praznike u Podnovlju kod Doboja neće obilježiti roštilji i druženja, nego neizvjesnost i pitanja na koja odgovori uporno izostaju.

Ipak, prvi put nakon dugo vremena, među mještanima se nazire i nešto drugo — nada da će najveći i najplodniji dio Podnovlja ponovo biti oran i sijan, a ne prekriven panelima.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje poslije presude: Pravna borba otvorena, šipovi umjesto usjeva, muk iz kabineta Borisa Jerinića i Etmaxa first appeared on Gerila.info.

Ovom odlukom bila su planirana priznanja opštine Teslić – zlatna plaketa „6 april“, srebrna plaketa, kao i zahvalnice. Umjesto da inicijativu o predloženom Dodikovom statusu počasnog građanina Teslića povuku i prije zvaničnog upućivanja u proceduru, skupštinska većina je odlučila da samo zbog Dodika u potpunosti ukine dodjelu priznanja. Uklanjanje ove tačke dolazi svega desetak dana prije planirane svečane akademije, čime je njeno održavanje sada pod velikim znakom pitanja.

Osim ove kontroverzne odluke, odbornici su razmatrali niz drugih pitanja, među kojima su bile i odluke vezane za urbanističke planove, cijene građevinskih radova, kao i izvještaje o radu javnih ustanova i organizacija koje se finansiraju iz budžeta opštine.

Jedna od značajnijih tačaka bila je informacija o presudi Vrhovnog suda Republike Srpske, koja se odnosi na tužbu na štetu opštine Teslić, a prema kojoj će Opština Teslić podnijeti Okružnom javnom tužilaštvu Republike Srpske i Tužilaštvu BiH informaciju o sudskom sporu sa preduzećem AD „Promtes“ Teslić, sa zahtjevom da se istraže navodi o nezakonitom pribavljanju imovinske koristi u ukupnom iznosu od 5,8 miliona KM.

Slučaj se odnosi na oduzimanje prava korištenja državnog zemljišta od „Promtesa“, prije procesa privatizacije, radi zbrinjavanja izbjeglih i raseljenih lica na području nekoliko teslićkih naselja. Sudske odluke su donesene u korist „Promtesa“, za šta je Opština Teslić bila prisiljena da isplati 3,6 miliona KM, a sada i dodatnih 2,2 miliona KM na ime zateznih kamata, iako ni sudskim putem nije utvrđeno da li je ovo preduzeće stvarni vlasnik spornih parcela, jer se radi o državnoj zemlji koja nije ulazila u proces privatizacije. Opština na kraju nije mogla upisati plaćene nekretnine u svoje vlasništvo, jer se pokazalo da su one djelimično u vlasništvu fizičkih lica ili Republike Srpske.

Nadležne institucije, uključujući pravosudne organe i Republičku upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), odgovorne su za niz propusta koji su omogućili „Promtesu“ da nezakonito pribavi imovinu. Sudovi nisu utvrdili stvarno vlasništvo nad parcelama zato što se sve zemljište ne vodi na “Promtesu”, a RUGIPP je odbio upis nekretnina u korist Opštine, iako je ona izvršila sve isplate.

Opština Teslić će tražiti krivičnu odgovornost svih lica koja su omogućila ovu pravnu zloupotrebu. Prema navodima iz informacije dostavljene Skupštini opštine, omogućeno je da „Promtes“, uz pomoć povezanih firmi, stekne imovinsku korist na štetu lokalne zajednice. Tužilaštvima će biti dostavljena dokumentacija radi pokretanja postupaka protiv svih umješanih.

Skupština je usvojila odluku o prosječnoj konačnoj građevinskoj cijeni kvadratnog metra stambenog i poslovnog prostora iz 2024. godine, kao i odluku o visini naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta. Takođe, usvojena je odluka o prodaji građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom za potrebe hrama Svete Velikomučenice Marine u Buletiću.

Odbornici su podržali izvještaje o utrošku sredstava iz budžeta za Opštinsku boračku organizaciju, Crveni krst, SPKD „Prosvjeta“ i Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“.

Goran Dakić / Gerila

The post Teslić bez nagrada i priznanja povodom Dana opštine – Skupštinska većina ukinula tradiciju first appeared on Gerila.info.

Ono što se moglo naslutiti a o čemu su Gerila i drugi istraživački mediji pisali se i desilo. Stanovnici Omarske i okolnih sela čija se imanja nalaze na trasi budućeg autoputa Banjaluka-Prijedor su nezadovoljni načinom kojim ih vlasti u Srpskoj tretiraju i danas je sve prijetilo da eskalira u mnogo ozbiljniji incident!

Preko 20 policajaca je obezbjeđivalo mjesto na kojem se trebala izvršiti ekproprijacija a njih je u dvorištu kuće u vlasništvu Rubina dočekalo više mještana koji su se tome usprotivili, a vlasnici Neđeljko i Oliver nisu pustili radnike RUGIPP-a da uđu u njihov posjed.

“Nećete ući. Nikad vas nećemo pustiti. Nikada nećemo prodati. Mogli ste promijeniti trasu da nam ne rušite kuće”, rekao je Oliver Rubin.

Neđeljko Rubin je izjavio da će svim silama braniti svoje imanje.

“Ne dam da uđu, džaba dolaze. Ne pristajemo na eksproprijaciju”, rekao je  Ribin.

Nakon toga, vještaci su otišli, a mještani su ostali još neko vrijeme ispred kuće.

Mještanin Radojica Cvijić, jedan od komšija koji je došao da podrži Rubina i  parkirao automobil ispred ograde, uhapšen je i odveden u policijsku stanicu.

Podsjećamo, radove i izdavanje građevinskih dozvola koče desetine sporova i nepristajanje mještana Omarske i okolnih sela na prodaju imovine, a o čemu je Gerila i ranije pisala.

Mještani Gornje Omarske godinama čekaju na odgovor na pitanje hoće li biti izmještenja trasa autoputa Banjaluka-Prijedor koja je ucrtana kroz njihovo selo. Tom trasom ruši se četrdesetak kuća a selo se raseljava. Mještani tvrde bez potrebe jer se trasa može izmjestiti na državno poljoprivredno zemljište.

Mještani Gornje Omarske su na prvoj javnoj raspravi koja je organizovana u Prijedoru uložili prigovore na zacrtanu trasu autoputa ali se na te njihove prigovore niko nije obazirao. Izmještanje trase im je prije posljednih izbora obećao tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ali je sve ostalo na obećanju.

U Gornjoj Omarskoj napominju da je u Kozarcu trasa autoputa pomjerana četiri puta što pokazuje da je to moguće. Mještani, međutim, napominju da su se za mještane Kozarca na protestima, na kojima su ih podržali i stanovnici Omarske i drugih sela Potkozarja, založili bošnjački političari i predstavnici kao i islamska zajednica a da u slučaju srpskih sela niko od srpskih predstavnika nije mrdnuo ni prstom.

Gerila info, nezvanično, saznaje da su parcele na tada budućoj trasi autoputa kroz Gornju Omarsku i druga sela pokupovali pojedinci koji su bliski vlastima u Republici Srpskoj. Neki od njih su, tvrde naši izvori, i rođaci bivših i nekih od sadašnjih ministara u Vladi Republike Srpske. Zato je, tvrde naši izvori, i nemoguća izmjena trase autoputa.

GERILA

The post OMARSKA Neuspješna eksproprijacija za autoput Banjaluka-Prijedor, narod protestovao, vještaci i policija se povukli! first appeared on Gerila.info.

Naime, Prointeru je dodijeljen posao “Izrade novog Geoportala- I faza”, za potrebe Republičke uprave za geodetske i imovinsko- pravne poslove (RUGIPP), vrijednosti 213.570 KM.

Međutim, kuriozitet ovog slučaja je da je tenderska komisija u RUGIPP-u ocijenila da ponuda Prointera, koji je bio jedini ponuđač, nije prihvatljiva, što je jedan od rijetkih slučajeva da su institucije iz Republike Srpske odbile ponudu ove IT kompanije, saznaje Gerila.

Kako se navodi u Rješenju, ponuda Prointera nije prihvatljiva “jer nije prihvatljiva u skladu sa uslovima i zahtjevima postavljenim u tenderskoj dokumentaciji”. Zbog toga su u RUGIPP-u odlučili da ponište postupak.

Ipak, šampion tendera u IT sferi, nije se pomirio s ocjenom, pa je uložio žalbu na Rješenje, ali u RUGIPP-u su ocijenili da je žalba neosnovana.

Prointer se nakon toga žalio i Kancelariji za razmatranje žalbi, koja je 13.04.2020. u RUGIPP poslala rješenje u kojem navodi da prihvata žalbu Prointera i poništava “Odluku o poništenju postupka”, te vratila predmet na ponovni postupak pregleda i ocjene ponuda.

S obzirom da je Prointer bio jedini ponuđač u navedenom predmetu, Komisiji u RUGIPP-u nije preostalo ništa drugo, nego da posao dodijeli Prointeru.

Prointer i RUGIPP u 2019. potpisali pet ugovora vrijednosti 1,7 miliona KM

Prema istraživanju našeg portala, Prointer je tokom protekle godine realizovao čak pet poslova za RUGIPP.

Tu 2019.godinu počeli su laganim zagrijavanjem i poslom “Realizacije virtuelizacije IT infrastrukture i realizacije energetske stabilnosti u IT centru, vrijednim 99.996,23 KM. Poslije toga su realizovali još četiri ugovora, pojedinačnih vrijednosti 752.086 KM, 128.160 KM, 426,890 KM, te 49.462 KM. Sve ukupno, riječ je o 1.456.594 KM bez PDV-a (s PDV-om, riječ je o 1,7 miliona KM)

Vrijedi napomenuti da je u svih pet poziva, Prointer bio jedini ponuđač.

Inače, kompanija Prointer dovodi se u vezu sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, a u posljednjih nekoliko godina su se nametnuli kao IT kompanija s kojom radi najveći broj institucija iz Republike Srpske.

S druge strane, mediji u Republici Srpskoj su u više navrata objavljivali da Republičkom upravom za geodetske i imovinsko pravne-poslove iz sjenke upravlja Budo Stanković, kum Milorada Dodika.

Prema dostupnim izvještajima, Prointer je za kratko vrijeme samo kroz poslove s javnim sektorom prihodovao više od 80 miliona KM.

The post Desilo se nevjerovatno- RUGIPP odbio ponudu Prointera, ali ipak su im dodijelili posao first appeared on Gerila.info.