Vareš je prije dvije godine predstavljen kao primjer mogućeg ekonomskog oporavka rudarskog kraja. Otvaranje novog rudnika srebra, olova i barita donijelo je nove puteve, radnike, veći promet u kafićima i restoranima i nadu da bi se mjesto koje se godinama praznilo moglo ponovo pokrenuti. Međutim, prema pisanju Rojtersa, ta se slika posljednjih mjeseci promijenila nakon što su analize krvi pokazale izloženost olovu kod više od 300 stanovnika koji žive u blizini rudnika, ali i kod dijela stanovnika iz šireg područja Vareša.

Četiri ekološke organizacije podnijele su krivične prijave Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona protiv kanadske kompanije Dundee Precious Metals, koja je preuzela rudnik nakon kupovine od ranijeg vlasnika, kompanije Adriatic Metals. Prijave su, prema Rojtersu, podnesene i protiv kantonalnih i entitetskih zvaničnika koje organizacije optužuju da nisu učinili dovoljno kako bi zaštitili stanovništvo. Iz kompanije Dundee Precious Metals odbacuju odgovornost, ali priznaju da problem postoji i navode da sarađuju sa nadležnim institucijama.

Prva testiranja finansirala je kompanija, nakon zahtjeva stanovnika. Rezultati su pokazali povišene vrijednosti olova kod 17 od 44 osobe koje žive u blizini postrojenja za preradu i odlagališta otpada. Kasnija testiranja, koja su radili zdravstveni instituti u Zenici i Sarajevu, pokazala su da više od 300 ljudi ima prisustvo olova u krvi. U izvještaju Doma zdravlja Vareš iz marta navedeno je da rezultati ne ukazuju na akutno trovanje, nego na dugotrajniju izloženost mogućim faktorima iz okoline nižeg intenziteta.

Posebno zabrinjava podatak da su, od 238 testiranih uzoraka koje je obradio Institut za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice, kod 23 odsto građana vrijednosti bile iznad praga od 2,8 mikrograma po decilitru krvi, dok je kod 13 odsto vrijednost bila viša od pet mikrograma. Ljekari upozoravaju da izloženost olovu može oštetiti nervni sistem i mozak, a kod djece izazvati poteškoće u učenju i razvoju.

Za sada nema konačnog odgovora na pitanje odakle olovo dolazi. Lokalni zvaničnici navode da ranije nije bilo ovako širokih testiranja, zbog čega nije moguće odmah utvrditi da li je izloženost povezana s novim rudnikom ili sa decenijama ranijeg rudarenja u području bogatom metalima. Pokrenuta su dodatna ispitivanja zemljišta, vode, poljoprivrednih proizvoda i prašine u blizini postrojenja za preradu i odlagališta otpada.

Stanovnici, međutim, ne traže samo nova mjerenja. Oni traže odgovor na pitanja ko je odgovoran i ko će zaštititi ljude koji žive pored rudnika. Rojters navodi primjer porodice Ahmedović, koja živi u blizini postrojenja. Nakon što je olovo pronađeno kod članova porodice, uključujući i djecu, ali i na njihovom zemljištu, zaustavili su sjetvu pšenice, povrća i voća.

Federalna vlada najavila je formiranje ekspertske grupe, dok premijer Federacije BiH Nermin Nikšić poručuje da zdravlje ljudi ne smije biti ugroženo zbog nečijeg nemara, investicije ili interesa.

Upravo je to pitanje koje sada stoji pred institucijama. Da li će reagovati tek kada problem eskalira ili će, napokon, na vrijeme utvrditi činjenice, odgovornost i mjere zaštite stanovništva?

The post Vareš traži odgovore: Više od 300 stanovnika pozitivno na prisustvo olova u krvi first appeared on Gerila.info.

U utorak, 5. maja, u Omladinskom kreativnom centru, biće organizovano javno potpisivanje krivičnih prijava protiv odgovornih osoba iz kompanija Eastern Mining, Adriatic Metals i DPM Metals, ali i protiv nadležnih institucija Federacije Bosne i Hercegovine i Zeničko-dobojskog kantona. Organizatori – Udruženje „Opstanak“ i Vareška eko inicijativa – tvrde da postoje osnovane sumnje da je dugogodišnje rudarenje ostavilo ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva i životnu sredinu.

„Želimo skrenuti pažnju javnosti na dugogodišnji problem zagađenja teškim metalima i ozbiljne posljedice koje ono ima na životnu sredinu, kao i na neodgovorno i neadekvatno postupanje nadležnih institucija“, navode organizatori, uz poziv tužilaštvima da hitno reaguju nakon zaprimanja prijava.

Podrška ovoj inicijativi dolazi i izvan Vareša – predstavnici Aarhus centra u BiH i Udruženja građana Fojničani najavili su da će takođe potpisati prijave, čime ovaj slučaj prerasta lokalne okvire i postaje pitanje od šireg javnog interesa.

Razlog za ovakav potez leži u podacima koji posljednjih mjeseci sve više zabrinjavaju. Prema dostupnim informacijama, kod više od 300 građana Vareša potvrđeno je prisustvo olova u krvi. Samo u posljednjem krugu testiranja, olovo je pronađeno kod još 85 osoba. Posebno alarmantan podatak odnosi se na djecu – prisustvo ovog teškog metala potvrđeno je i kod mališana mlađih od šest godina.

Olovo, kao jedan od najopasnijih teških metala, može izazvati trajna oštećenja zdravlja, naročito kod djece, trudnica i starijih osoba. Uprkos tome, reakcija nadležnih institucija – prije svega ministarstava zdravlja Federacije BiH i Zeničko-dobojskog kantona – izostaje.

Još u decembru prošle godine testirane su 44 osobe različitih starosnih grupa i kod svih je utvrđeno prisustvo olova, dok je kod 17 osoba zabilježena koncentracija iznad graničnih vrijednosti. Naknadna, privatno organizovana testiranja samo su potvrdila trend – problem nije izolovan, već sistemski.

U međuvremenu, roditelji oko 250 djece koja pohađaju osnovnu školu u Varešu traže hitno testiranje, strahujući da bi razmjere problema mogle biti daleko veće od onoga što je do sada otkriveno.

Paralelno s tim, rudarski projekti u ovom kraju se nastavljaju. Vareš, nekada simbol industrijskog razvoja, danas se nalazi u novom ciklusu eksploatacije – ovaj put polimetaličnih ruda poput olova, cinka i barita, uz planove za otvaranje rudnika hroma na lokalitetu Duboštica-Tribija. Upravo taj plan dodatno produbljuje strah lokalnog stanovništva.

Istraživanja na lokalitetu Duboštica–Tribija već su u toku, a iza projekta stoji firma „Vareški minerali“, ranije poznata kao „Seven plus“, povezana sa Milošem Bošnjakovićem, koji se dovodi u vezu s nizom sličnih projekata u regionu. Istovremeno, prodaja rudnika u Rupicama kanadskoj kompaniji za više od milijardu dolara prošla je bez direktne finansijske koristi za lokalnu zajednicu – što dodatno produbljuje nepovjerenje.

Sumnje u sukob interesa dodatno komplikuju situaciju. Firma GeoAVAS, angažovana na istražnim radovima, povezuje se s osobama koje se nalaze i na listi eksperata Vlade ZDK – tijela koje bi trebalo da nadzire eksploataciju mineralnih sirovina. Takva preplitanja uloga otvaraju pitanje ko uopšte kontroliše procese koji direktno utiču na zdravlje građana.

Dok investitori tvrde da posluju u skladu s najvišim ekološkim standardima, svakodnevica Varešana govori drugačije. Između laboratorijskih nalaza, nedorečenih odgovora institucija i sve intenzivnijih rudarskih aktivnosti, jaz između zvaničnih tvrdnji i stvarnog stanja na terenu postaje sve dublji.

Dejan Rakita / GERILA

The post Vareš na ivici: Građani podnose krivične prijave zbog teških metala u krvi, institucije i dalje bez odgovora first appeared on Gerila.info.

„Ljudi iz Srbije se izvinjavaju što su došli, geolog kaže da bi se on isto ponašao i da bi spriječio mašine da mu uđu u selo. Ušli su nam u šume, u privatne posjede, niko nije bio upoznat. Sve rade kradom, dovode ljude sa strane“, rekao je za Gerilu ozrenski aktivista Zoran Poljašević.

Riječ je o važećoj dozvoli za geološka istraživanja iz oktobra 2023. godine, koja se odnosi na površinsko uzorkovanje na području Ozrena kod Doboja. Zanimljivo je da su ova istraživanja bila u nekoj vrsti hibernacije, donedavno.

Tačnije, sve se promijenilo sa novim rješenjem Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, kojim je istoj firmi, Lykos Balkan Metals iz Bijeljine, u martu ove godine odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja takođe na planini Ozren, ali području opštine Petrovo. Prema tom rješenju, istraživanja obuhvataju olovo, cink, bakar, srebro i zlato, na prostoru od 10,73 kvadratna kilometra.

Tako su se, nakon nedavno održanog javnog skupa u Sočkovcu, mještanima Ozrena, današnjom blokadom prodružili i Ozrenci sa dobojske strane i poručili šta misle o geološkim istraživanjima, a samim tim i potencijalnom rudarenju na njihovoj planini.

Za lokalno stanovništvo ovo nije nova priča. Ozrenci su već jednom uspjeli da zaustave identičan projekat, kada je Ministarstvo na čijem je čelu Petar Đokić 31. maja 2022. godine poništilo ranije odobrenje i koncesiju za geološka istraživanja na Ozrenu, dodijeljene firmi „Medeni Brijeg“ iz Bijeljine, povezanoj sa Lykosom. Današnji razvoj događaja, kako tvrde, pokazuje da je riječ bila samo o privremenom povlačenju.

Dodatno nepovjerenje izaziva način na koji su građani i lokalne vlasti Petrova saznali za nove planove. Stanovnici Petrova nisu dobili nikakvu zvaničnu informaciju od institucija Republike Srpske. Umjesto toga, vijest o odobrenju geoloških istraživanja objavljena je 23. marta 2026. godine na stranici Australijske berze, gdje je kompanija Yugo Metals LTD iz Perta, a koja je vlasnik Lykosa, saopštila da je dobila prava na projekat istraživanja na području Sočkovca.

Ni Opština Petrovo nije zaprimila zvaničan dopis o ovoj odluci.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić nije odgovorio na upite mještana i lokalnih vlasti, ali je nedavno na samitu energetike u Trebinju poručio da Vlada Republike Srpske podržava ovakve projekte.

„Geološka istraživanja su važna i treba ih podržati na bilo kom lokalitetu jer ne predstavljaju nikakve probleme. A da li će se poslije toga ići u eksploataciju, drugo je pitanje“, rekao je Đokić.

Na tu izjavu reagovao je i Zoran Poljašević:

„Đokić se tobože ogradio, ali to je licemjerno. Prije četiri godine sam bio na sastanku kada je lično rekao da se ova firma neće vratiti u Petrovo dok je on ministar. Danas imamo istog investitora – samo pod drugim imenom. U Australiji su ga promijenili, a ovdje i dalje rade pod starim.“

Prema nezvaničnim informacijama, na predstavnike opštinskih vlasti u Petrovu vrše se pritisci, uključujući i prijetnje tužbama od strane kompanije.

Lykos: Sve radimo po zakonu i dozvolama, poštovaćemo volju lokalnog stanovništva

Iz Lykosa, međutim, tvrde da posluju u skladu sa zakonom i da posjeduju sve potrebne dozvole.

„Imamo sve dozvole i radovi se izvode u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima. Sprječavanje radnika da rade svoj posao nije dozvoljeno. Ostavićemo nadležnim organima da se time bave“, rekao je direktor kompanije Mladen Lujić, dodajući da je za blokadu saznao tek od novinara Gerile.

On ističe da kompanija ima saglasnost Skupštine grada Doboja i da njihovi radovi nisu u suprotnosti sa zakonom.

„Geološka istraživanja ne mogu ugroziti prirodu. U pitanju je površinsko uzorkovanje koje ne može imati negativan uticaj na životnu sredinu“, tvrdi Lujić u razgovoru za Gerilu.

Dodaje i da kompanija ne želi sukob sa lokalnim stanovništvom.

„Radove ćemo pokušati uskladiti kroz razgovor sa mještanima. Ne želimo raditi ništa na silu, ali imamo zakonsko pravo da obavljamo svoju djelatnost. Mislim da je cilj tih ekoaktivista da se mi izguramo kako bi nakon nas došla neka druga firma“, kaže Lujić.

Grad Doboj – Šta je urađeno na Skupštini grada Doboja po pitanju Ozrena?

Posebno pitanje u cijeloj priči jeste uloga Grada Doboja. Skupština grada je u maju 2025. godine jednoglasno donijela odluku o proglašenju planine Ozren za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa.

Stanovnici i aktivisti tada su tu odluku dočekali kao zaokret i pokušaj zaštite prirodnog bogatstva Ozrena, posebno jer je gradonačelnik Boris Jerinić tvrdio da se time „staje u kraj dezinformacijama o narušavanju biodiverziteta“.

Međutim, ispostavilo se da ta odluka nikada nije upućena Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, zbog čega nije ni mogla proizvesti pravne posljedice. U praksi, ostala je samo politička poruka bez stvarnog efekta.

Odluka Skupštine grada Doboja iz aprila 2025. godine o proglašenju Ozrena za zaštićeno područje nije donesena u skladu sa zakonom. Izostao je čitav niz ključnih koraka – od izrade studije zaštite, koja treba da obrazloži vrijednost i značaj područja, do definisanja režima zaštite, odnosno jasnog utvrđivanja šta je na tom prostoru dozvoljeno, a šta nije.

Nisu utvrđene ni konkretne mjere zaštite, niti smjernice za upravljanje područjem, dok kartografski prilozi i precizno utvrđene granice zaštićenog područja uopšte nisu izrađeni. Takođe, nije sproveden ni zakonom obavezan javni uvid, a cijeli postupak nije okončan upisom u zvanični registar zaštićenih područja koji vodi Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

U praksi, to znači da odluka o zaštiti Ozrena nikada nije zaživjela izvan skupštinske sale.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić danas nije odgovarao na pozive portala Gerila.

Budućnost Ozrena ostaje neizvjesna, ali je sadašnjost prilično jasna – i, za sada, ne obećava. Slika je gotovo ista kao i prije poništenja prve dozvole za geološka istraživanja na Ozrenu koji se odnosi na Petrovo: mještani ponovo stoje ispred mašina, institucije uglavnom ćute, a investitor najavljuje nastavak istraživanja.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozrenci zaustavili geologe: Sukob na terenu zbog novih istraživanja Lykosa! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Događaj su organizovali Evropski fond za Balkan, Savjetodavna grupa za politiku Balkana u Evropi i Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT. Okupio je istraživače, predstavnike institucija i aktiviste, koji su ukazali da se pitanje rudarenja više ne može posmatrati samo kroz ekonomsku prizmu, već i kroz posljedice koje ovakvi projekti ostavljaju na ljude, prirodu i lokalne zajednice.

U fokusu je bila analiza „Rudarstvo na Zapadnom Balkanu: Kako se suprotstaviti autoritarnom ekstraktivizmu“, koju su predstavili Vedran Džihić, viši istraživač Austrijskog instituta za međunarodne odnose, i Marko Kmezić, predavač i viši istraživač Centra za studije Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.

Govoreći o posljedicama rudarskih aktivnosti, Kmezić je upozorio da insistiranje na ubrzanom ekonomskom razvoju često potiskuje mnogo važnija pitanja, prije svega zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi. Kao primjer naveo je posljednji slučaj u Varešu, ističući da je upravo forsiranje onoga što autori nazivaju „autoritarni ekstraktivizam“ dovelo do ozbiljnog ugrožavanja ljudskih života.

Njegov kolega Vedran Džihić poručio je da je rudarenje danas jedan od najvećih testova demokratičnosti institucija u zemljama regiona. Prema njegovim riječima, ključno pitanje nije samo da li se rudarski projekti realizuju, već u kakvim političkim i pravnim okvirima se to dešava, postoje li demokratske procedure, koliko se poštuju ekološki standardi, da li se čuje glas građana i koliki je uticaj korupcije na čitav proces.

Zaključak do kojeg su autori došli, kako je istaknuto na skupu, jeste da se u Srbiji i Bosni i Hercegovini rudarenje ne odvija u dovoljno transparentnim i demokratskim okolnostima. Naprotiv, upozoreno je da su korupcija, slaba institucionalna kontrola i marginalizacija javnosti obrasci koji obilježavaju ovaj sektor.

Posebno mjesto u raspravi zauzela je Majevica, koja je posljednjih mjeseci postala jedan od simbola otpora lokalnih zajednica protiv rudarskih projekata. Ukazano je da borba za Majevicu prevazilazi lokalni okvir i prerasta u šire pitanje prava građana da odlučuju o prostoru u kojem žive.

O tome je govorila i Snežana Jagodić Vujić iz Udruženja „Eko put“ iz Bijeljine, naglašavajući da su se u ovoj borbi ujedinili građani, aktivisti, ali i lokalne vlasti Lopara i Bijeljine, sa ciljem da zaštite Majevicu i širi region od mogućeg zagađenja. Prema njenim riječima, riječ je o prostoru koji obuhvata osam opština i gradova, kao i Brčko distrikt, zbog čega posljedice eventualnih štetnih projekata ne bi bile ograničene samo na jednu lokalnu zajednicu.

Ona je istakla da su građani tokom ove borbe postali svjesni da imaju i pravo i obavezu da učestvuju u odlučivanju o održivom razvoju svog kraja, posebno kada je riječ o projektima koji mogu imati dugoročne negativne posljedice po prirodu i životnu sredinu.

Na skupu je predstavljena i „Analiza pravnog okvira za rudarenje u Bosni i Hercegovini“, koju je objavila Fondacija ACT. Ova analiza ukazuje na ozbiljne nedostatke zakonodavstva koje reguliše geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina u BiH, te nudi preporuke za njegovo unapređenje.

O značaju tog dokumenta govorila je Azra Berbić, aktivistica i zamjenica direktorice Fondacije ACT, navodeći da pravni okvir u oba entiteta ne obezbjeđuje dovoljno snažne mehanizme za zaštitu životne sredine, javnog interesa, ali ni ekonomskih interesa države, iako se vlasti upravo na njih često pozivaju kada promovišu rudarske projekte.

Berbić je upozorila da su među ključnim problemima odsustvo finansijskih garancija, koncesioni sistem koji pogoduje investitorima, kao i nepostojanje šireg strateškog okvira za upravljanje prirodnim resursima. Takav pristup, ocijenjeno je, pokazuje neozbiljnost vlasti u upravljanju zajedničkim prirodnim dobrima.

Učesnici skupa ukazali su i da postojeći zakonski okvir u Bosni i Hercegovini značajno odstupa od evropskih praksi i međunarodnih standarda, posebno od principa prevencije i odgovornosti zagađivača. Umjesto da natjera investitore na strogo poštovanje pravila, sadašnji sistem, kako je rečeno, ostavlja previše prostora za njihovo zaobilaženje, što je već vidljivo u praksi.

Iz Sarajeva je zato poslata jasna i jedinstvena regionalna poruka: domaće vlasti moraju hitno osigurati da zaštita javnog interesa, zdravlja stanovništva i životne sredine bude ispred interesa rudarskih kompanija i kratkoročnih ekonomskih kalkulacija.

The post Jedinstvena regionalna poruka sa skupa o rudarenju: Vlasti moraju zaštititi javni interes i zdravlje građana pred naletom rudarskih projekata first appeared on Gerila.info.

Australijska kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila je 23. marta 2026. godine da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca, u opštini Petrovo. Ta informacija među stanovnicima Ozrena je popalila sve moguće alarme, pošto se već nekoliko godina o Ozrenu govorilo kao (najvjerovatnije) odbranjenoj planini od rudarskih prijekata.

Kako tvrde i aktivisti i lokalni predstavnici, o novom rješenju resornog ministarstva na čelu sa ministrom Petrom Đokićem ih niko prethodno nije obavijestio.

Istog dana kada je objava postala javna, predstavnici ekoloških udruženja o svemu su obavijestili rukovodstvo opštine Petrovo, nakon čega je već sutradan održan sastanak sa načelnikom, predsjednikom Skupštine opštine i odbornicima iz Sočkovca. Zaključak je bio jasan: od Ministarstva treba hitno tražiti zvanično objašnjenje i potvrdu da li je sporno rješenje zaista izdato.

Prema informacijama sa tog sastanka, predstavnici opštine tvrdili su da nisu dobili nijedan zvaničan dopis u vezi sa odobrenjem za geološka istraživanja. Dogovoreno je i da, ukoliko se informacija potvrdi, a sve su prilike da će biti tako, bude zakazana posebna sjednica Skupštine opštine Petrovo na kojoj bi odbornici zauzeli zvaničan stav.

To što lokalna zajednica o tako ozbiljnom pitanju saznaje iz objave jedne strane kompanije, a ne od institucija Republike Srpske, za mnoge na Ozrenu, pa i u cijeloj Republici Srpskoj i BiH, nije samo administrativni propust, već odavno poruka da se o njihovoj zemlji ponovo odlučuje bez njih.

Ekološki aktivisti podsjećaju da su se Ozrenci još prije četiri godine jasno usprotivili rudarskim projektima i da su tada, nakon snažnog pritiska javnosti, pojedina rješenja bila povučena. Sada, tvrde, gledaju povratak iste priče, samo pod novim imenom i u izmijenjenim pravnim okolnostima.

Posebnu sumnju među aktivistima izaziva razlika između ranije pominjanog obima istraživanja i onoga što se sada pojavljuje u javnosti. Kako navode, raniji projekti obuhvatali su znatno veće površine, dok se sada govori o području od svega deset kvadratnih kilometara. Upravo zbog toga dio njih vjeruje da je riječ o svojevrsnom „testiranju terena“.

„Sumnjivo je što se sada pominje znatno manja površina nego ranije. To liči na probni balon – da se vidi kakva će biti reakcija lokalne zajednice, pa da se kasnije ide sa širenjem projekta“, navode lokalni aktivisti.

Aktivisti tvrde da za kompaniju Yugo Metals nisu pronašli podatke u registru privrednih društava u BiH, te da je raniji projekat „Sočkovac“ sada predstavljen kao projekat „Petrovo“. Za njih je to još jedan razlog da sumnjaju da se iza svega krije pažljivo upakovan povratak rudarskih planova koji su već jednom izazvali snažan otpor stanovništva.

Na zvaničnoj stranici kompanije, uz objavu o odobrenju, prenesena je i izjava izvršnog i privremenog direktora Petra Tomaševića, koji je naveo da to predstavlja „odlučujući trenutak“ za Yugo Metals i da time dobijaju puni pristup unapređenju, kako je rekao, jednog od „najuvjerljivijih visokokvalitetnih polimetalnih sistema u Evropi“.

„Na tržištu gdje sigurna evropska opskrba kritičnim mineralima postaje sve više strateška, Sočkovac nudi rijetku priliku s visokim sadržajem, višestrukim robama i značajnim potencijalom za širenje“, ističe se u saopšenju kompanije.

Ali ono što se u jeziku berze predstavlja kao „prilika“, na Ozrenu se čita sasvim drugačije.

Ekološki aktivista Zoran Poljašević za Gerilu upozorava da se na Ozrenu ponavlja scenario od kojeg su mještani strahovali još prije nekoliko godina, ali sada u izmijenjenoj formi.

Kako kaže, iako se formalno činilo da se dio ljudi povukao iz projekata, u suštini je riječ o reorganizaciji istih struktura.

„Dešava se upravo ono od čega smo strahovali. Miloš Bošnjaković, koji je bukvalno protjeran sa Ozrena, a potom i izgubio rješenje za detaljna geološka istraživanja, zvanično se povukao iz projekta, ali samo kada je riječ o kompanijama koje su listirane na Australijskoj berzi“, navodi Poljašević u razgovoru za naš portal.

Prema njegovim riječima, nova kompanija Yugo Metals LTD nastavlja aktivnosti kroz već postojeće lokalne firme.

„Međutim, nova kompanija ‘Yugo Metals LTD’ nastavlja da radi sa preduzećima ‘Lykos Balkan Metals’ i ‘SNK Metali’, čiji je osnivač Bošnjaković. Riječ je o pregrupisavanju istih ljudi zbog potencijalnih akcionara na berzi i ponovnog pokušaja da dođu na Ozren“, ističe on.

Poljašević upozorava da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske dodatno promijenile odnos snaga i suštinski smanjile uticaj lokalne zajednice.

Kako kaže, na Ozrenu se sada dešava presedan u odnosu na raniju praksu.

„Nakon dvije izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, danas na Ozrenu imamo po prvi put slučaj da Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske izdaje jednoj stranoj kompaniji prava na istraživanja metala, iako su i mjesna zajednica i opština na čijoj se teritoriji nalazi istražno polje izričito protiv projekta“, navodi Poljašević.

Posebno problematičnim smatra način na koji se projekti razvijaju kroz berzanske mehanizme.

„Najveći problem je što kompanija već u fazi istraživanja rezultate objavljuje na australijskoj berzi i, ukoliko procijeni projekat kao finansijski opravdan, automatski stiče osnov za eksploataciju. U tom slučaju bi projekat najvjerovatnije bio prodat nekoj od velikih međunarodnih rudarskih kompanija poput Dandija ili Rio Tinta, a tada ga je gotovo nemoguće zaustaviti“, upozorava Poljašević.

On se osvrnuo i na izostanak reakcije lokalnih vlasti, podsjećajući da je načelnik Opštine Petrovo najavio da će zatražiti informacije od Ministarstva, ali da odgovora i dalje nema.

„Načelnik je obećao još u utorak da će tražiti informaciju o famoznom rješenju, ali se do danas nije oglasio, iako je već petak“, kaže Poljašević.

Za njega je posebno zabrinjavajuće to što građani ključne informacije o svojoj budućnosti dobijaju iz inostranstva, a ne od institucija.

„Ova situacija, gdje Ozrenci informacije o prostoru na kojem žive saznaju sa stranice Australijske berze, a ne od Opštine i Vlade Republike Srpske, dovoljno govori“, poručuje on.

„Nama u ovoj situaciji ne preostaje ništa drugo nego da se organizujemo i tijelima branimo svoju imovinu i svoj kraj”, zaključuje Poljašević u razgovoru za Gerilu.

Predsjednik mjesne zajednice Sočkovac Slobodan Sarić saopštio je građanima da su svi prisutni na sastanku bili protiv eventualnog izdavanja dozvole za geološka istraživanja i da će poštovati volju ljudi koji su ih izabrali da brane njihove interese.

Upravo zato među najvažnijim pitanjima koja danas lebde nad Ozrenom nisu samo ona da li je rješenje zaista izdato i ko ga je potpisao, nego i zašto lokalna zajednica o tome nije obaviještena, zašto eventualno odobreno istražno polje nije odmah vidljivo u zvaničnom katastru odobrenih istražnih područja i koliko još vremena institucijama treba da građanima saopšte ono što kompanija već predstavlja investitorima i berzi kao gotovu stvar.

Ako se potvrdi da je Ministarstvo izdalo rješenje, onda se s pravom postavlja pitanje zbog čega su opština Petrovo i lokalno stanovništvo zaobiđeni. Ako rješenje nije izdato, onda je pitanje još ozbiljnije – kako je moguće da kompanija takvu informaciju objavi na berzi i da za to ne snosi posljedice.

Vanredna sjednica Skupštine opštine Petrovo, koju lokalni predstavnici najavljuju ukoliko se informacije potvrde, mogla bi biti prvi odgovor na novi talas zabrinutosti Ozrenaca.

Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu upozorava da se iza aktuelnih dešavanja ne krije izolovan slučaj, već dugotrajan obrazac u kojem se lokalne zajednice sistematski isključuju iz odlučivanja o sopstvenim resursima.

Kako kaže, iskustva iz posljednjih nekoliko godina, koliko traju geološka istraživanja i intenzivira se priča o kritičnim mineralima, jasno pokazuju smjer u kojem se kreću odluke vlasti.

„Donosioci odluka sistematski rade na tome da se lokalne zajednice u potpunosti isključe iz svih nivoa učešća u donošenju odluka, posebno kada je riječ o eksploataciji prirodnih resursa“, navodi Mazalica, dodajući da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, ali i pokušaji kriminalizovanja klevete, „postavili temelje za brutalno odvajanje zajednica od prirode u kojoj i od koje žive“.

U takvom okviru, tvrdi, priča o rudnicima kao razvojnoj šansi nema uporište u stvarnosti.

„Rudnici neće donijeti nikakvu dobrobit ljudima, niti mogu biti zeleni ili ekološki. Ovakvim projektima puniće se džepovi prvo podobnih, a potom stranih kompanija kojima odlazi gotovo sav profit“, upozorava Mazalica.

Kao potvrdu navodi i aktuelne projekte u regionu, gdje se posljedice, kako kaže, već jasno vide.

„Na primjeru rudnika u Varešu možemo to posmatrati u realnom vremenu“, ističe ona.

Na kraju upozorava da problem nije samo u pojedinačnim projektima, već i u kapacitetima sistema koji bi trebalo da ih kontroliše.

„Sistem pod kojim funkcionišemo i država u kojoj živimo nemaju kapaciteta da na adekvatan način obezbijede očuvanje prirode i zaštitu ljudi“, zaključuje Mazalica.

Upite sa konkretnim pitanjima uputili smo Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, Opštini Petrovo, kao i kompaniji Yugo Metals, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta odgovori nisu dostavljeni.

Ko je Yugo Metals: Od Jezera do Sinjakova i Čajniča – mnogo projekata, ali i otvorenih pitanja

Australijska kompanija Yugo Metals Limited, registrovana u Pertu, djeluje u Bosni i Hercegovini kroz više povezanih pravnih subjekata, među kojima su sada najpoznatiji „SNK Metali“ d.o.o. Bijeljina i raniji projekti povezani sa kompanijom „Lykos Balkan Metals“. Yugo Metals je faktički nekadašnji Lykos, preuzeo je sve njegove projekte, a sa ovim projektom na Ozrenu, ako se potvrdi, i projekat firme Medeni brijeg na Sočkovcu.

U ranijem periodu ključna figura u projektima bio je Miloš Bošnjaković, često percipiran kao centralni operativni čovjek na terenu za mnogobrojne kontraverzne rudarske projekte u BiH , dok firmom sada upravlja Mladen Lujić, uz širi međunarodni menadžment koji vodi kompaniju prema investitorima i berzi.

Model poslovanja ostaje isti – kapital se prikuplja na berzi, a istraživanja se realizuju kroz lokalne firme koje formalno nose projekte. Upravo kroz takav model razvijaju se i dva najaktuelnija istražna polja u zapadnom dijelu Republike Srpske – „Jezero“ i „Sinjakovo“, koja se često u javnosti pogrešno poistovjećuju, iako je riječ o dva odvojena projekta koja graniče na planini Otomalj iznad samog Jezera, ali sa različitim pravnim statusom.

Istražno polje „Jezero“ nalazi se isključivo na teritoriji opštine Jezero i obuhvata istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS je 2022. godine odobrilo istraživanja, a zatim u dva navrata produžavalo rok – početkom i sredinom 2025. godine. Međutim, oba ta produženja su osporena na sudu. Okružni sud u Banjaluci je krajem 2025. godine poništio rješenja Ministarstva, prihvatajući tužbe Centra za životnu sredinu i građana. To praktično znači da, prema dostupnim informacijama, kompanija trenutno nema važeće rješenje za istraživanja na tom polju, a pokrenut je i postupak pred Vrhovnim sudom RS radi preispitivanja presude.

Za razliku od toga, istražno polje „Sinjakovo“ predstavlja zaseban projekat, teritorijalno mnogo širi, jer obuhvata opštine Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad. Fokus istraživanja ovdje je drugačiji – bakar, željezo i prateći metali – a i pravni status je drugačiji. Prvo rješenje izdato je 2021. godine i važilo je do sredine 2023, dok je novo rješenje izdato krajem 2024. godine i važi do kraja 2026. godine, za površinu od oko 49,5 kvadratnih kilometara.

Važno je napomenuti da na planini Otomalj, iznad Jezera, graniče ova dva istražna polja, a da aktivisti sumnjaju da se to zloupotrebljava pa istraživanja za Sinjakovo “pokrivaju” i granični dio i zalaze u istražno polje “Jezero” na Otomalju, u nepsorednoj blizini rijeke Plive, jezera Veliki i Mali Đol, ali i samog centra Jezera.

Treći važan projekat kompanije u Republici Srpskoj nalazi se u Čajniču, gdje Yugo Metals, prema vlastitim podacima, raspolaže istražnim područjem od oko 50 kvadratnih kilometara. Tu su, kako navode, identifikovane značajne koncentracije bakra, ali i zlata i srebra, što kompanija koristi kao osnov za dalja istraživanja. Ipak, i ovdje ključni podaci dolaze primarno iz izvještaja same kompanije, bez jasnijih javno dostupnih informacija.

Šta se desilo sa obećanjima o zaštiti Ozrena?

Prije samo deset mjeseci činilo se da Ozren ide ka zaštiti, a ne ka novom otvaranju prostora za rudarske projekte.

Skupština Grada Doboja je u maju prošle godine jednoglasno donijela odluku o proglašenju Ozrena za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa, što je tada predstavljeno kao značajan zaokret lokalnih vlasti i važan korak ka očuvanju planine. Iako je riječ bila o najnižem, šestom nivou zaštite, i tada su i aktivisti i stručnjaci upozoravali da krajnji cilj mora ostati proglašenje nacionalnog parka, kako je i predviđeno Prostornim planom Republike Srpske.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić tada je tvrdio da je zaštita Ozrena u interesu grada i Republike Srpske, dok su ekološka udruženja poručivala da njihova višegodišnja borba konačno daje rezultat. Upravo zato današnji povratak priče o geološkim istraživanjima u Sočkovcu, svega nekoliko mjeseci nakon takvih odluka i poruka, za stanovnike Ozrena djeluje kao nagli i duboko uznemirujući politički obrt.

Apsurdno – iako ta riječ u zemlji poput Bosne i Hercegovine odavno gubi na težini – Ozren je do juče predstavljan kao dragocjen prirodni rezervat koji treba sačuvati, a danas se ponovo pojavljuje u kontekstu istraživanja nikla, kobalta i drugih metala.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozren iz Australije saznao šta mu se sprema, mještani poručuju: „Izaći ćemo pred mašine“ first appeared on Gerila.info.

Istraživanja su potvrdila bogatstvo flore, faune i geološko-paleontološkog nasljeđa ovog područja. Zabilježeno je prisustvo brojnih rijetkih, endemskih i zakonom zaštićenih vrsta biljaka, gljiva i životinja – od šišmiša i ptica grabljivica do vodozemaca, gmizavaca i insekata. Posebno su istaknuti očuvani šumski ekosistemi bukve, jele, smrče i bora, ali i rijetke, reliktne biljne zajednice koje su danas sve rjeđe u Bosni i Hercegovini.

Rezultati, kako ističu istraživači i aktivisti, ostavljaju malo prostora za dilemu. Majevica ispunjava sve uslove da dobije status parka prirode, što je predviđeno i važećim Prostornim planom Republike Srpske. Lokalni okolišni pokreti podsjećaju da su još 2024. godine podnijeli Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zahtjev za proglašenje Majevice zaštićenim područjem, te da izrada Studije zaštite predstavlja ključni korak u tom procesu.

„Rezultati istraživanja jasno pokazuju da Majevica ima neprocjenjivu prirodnu i kulturnu vrijednost. Naša poruka je jednostavna – zaštita Majevice nije prepreka razvoju, već jedina garancija da će ovaj kraj imati budućnost“, poručila je Andrijana Pekić iz Udruženja građana „Čuvari Majevice“.

Izložba je podsjetila i na kulturno-istorijski značaj Majevice. Prema podacima Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, na ovom području evidentirano je oko 40 lokaliteta sa stećcima, dok se najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini nalazi upravo na Majevici, na razmeđi sela Piperi i Jablanica. Za mnoge mještane, ti nalazi dodatno potvrđuju da se ne radi o „praznom prostoru“ za eksploataciju, već o prostoru identiteta i kontinuiteta života.

Poruke sa skupa bile su jasne i kada je riječ o viziji razvoja. Građani i aktivisti insistiraju na održivim modelima – očuvanoj prirodi, zdravoj poljoprivredi i stočarstvu po kojima je Majevica decenijama poznata, te odgovornom razvoju turizma. S druge strane, eksploatacija litijuma i drugih takozvanih kritičnih mineralnih sirovina doživljava se kao direktna prijetnja pitkoj vodi, zemljištu, zdravlju ljudi i opstanku lokalnih zajednica.

„Održiva poljoprivreda, stočarstvo i odgovoran turizam su modeli razvoja koji čuvaju prirodna dobra i donose dugoročnu korist ljudima. Rudarenje litijuma nosi rizike koje Majevica i njeni stanovnici ne mogu i ne smiju prihvatiti“, istakla je Snežana Jagodić Vujić iz Ekološkog udruženja „Eko put“ iz Bijeljine.

Otpor lokalne zajednice nije nov. Više od šest hiljada građana iz Bijeljine, Zvornika, Lopara i Ugljevika potpisalo je peticiju kojom se od Narodne skupštine RS traži moratorijum na sva geološka istraživanja i eksploataciju ruda na Majevici. Iako je Narodna skupština RS dva puta odbila da podrži inicijativu za zabranu rudarenja litijuma, Skupština opštine Lopare je u julu 2025. godine jednoglasno usvojila Rezoluciju o sprječavanju otvaranja rudnika litijuma, jasno poručivši da se protivi bilo kakvim dogovorima s domaćim ili stranim investitorima.

U međuvremenu, Vlada RS je povukla poteze koji su dodatno pojačali nepovjerenje građana. Iako je zakonom propisan rok od dvije godine za podnošenje zahtjeva za eksploataciju nakon završenih istraživanja – rok koji je u slučaju nalazišta na Majevici isticao 31. jula prošle godine – taj rok je pomjeren do februara 2025. godine. Paralelno s tim, izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima uklonjena je odredba koja je garantovala obavezno učešće lokalne zajednice u javnim raspravama, što su analitičari ocijenili kao ozbiljan korak unazad u transparentnosti.

Podsjećamo, lokalno stanovništvo Lopara se godinama protivi najavama otvaranja rudnika litijuma, a o tome je Gerila.info u više navrata izvještavala. Prije godinu dana tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik primio je predstavnike kompanija Rock Tech Lithium i Arcore AG, a neposredno prije toga Arcore je podnio zahtjev za eksploataciju litijuma Ministarstvu energetike i rudarstva RS. Projekat je, uprkos otporu, i dalje u procedurama za dobijanje rudarske koncesije.

Sa današnje izložbe poručeno je da Majevica nije prostor za rizične projekte i brze profite, već dom za oko pola miliona ljudi koji na ovom području žive, rade i planiraju svoju budućnost. Poruka lokalne zajednice ostaje ista – razvoj da, ali ne po cijenu uništenja prirode, zdravlja i prava ljudi da odlučuju o prostoru u kojem žive.

Dejan Rakita / GERILA

The post Nauka potvrdila: Majevica je prirodno blago, ne prostor za rudnik litijuma first appeared on Gerila.info.

Sud je uvažio tužbu Resursnog Aarhus centra u Bosni i Hercegovini, utvrdivši da je Ministarstvo nezakonito uskratilo pristup traženim dokumentima, pozivajući se na navodne „povjerljive komercijalne informacije“ i „zaštitu privatnosti“, bez provođenja obaveznog testa javnog interesa.

Presudom je poništeno i drugostepeno i prvostepeno rješenje Ministarstva za privredu ZDK, a predmet je vraćen na ponovno odlučivanje, uz jasnu obavezu da se u novom postupku primijene odredbe Zakona o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH i principi Aarhuske konvencije.

Sud: Informacije su javno dobro, izuzeci se moraju dokazati

U obrazloženju presude, sud navodi da su osporena rješenja zasnovana na pogrešnoj primjeni zakona, jer Ministarstvo nije obrazložilo zašto bi objavljivanje ugovora i prateće dokumentacije stvarno nanijelo štetu trećem licu, niti je razmotrilo da li u konkretnom slučaju preovladava javni interes.

Sud podsjeća da Zakon o slobodi pristupa informacijama polazi od principa da su informacije koje posjeduju javni organi javno dobro, a da su izuzeci dozvoljeni samo ako su jasno, konkretno i proporcionalno obrazloženi. Čak i u slučaju postojanja povjerljivih podataka, organ je dužan razdvojiti informacije i učiniti dostupnim one dijelove dokumentacije koji nisu izuzeti, što u ovom slučaju nije učinjeno.

Posebno je naglašeno da Ministarstvo nije moglo paušalno primijeniti izuzetke, pozivajući se na zaštitu privatnosti i komercijalnih interesa koncesionara, bez ozbiljne analize i provođenja testa javnog interesa, naročito imajući u vidu da se radi o raspolaganju prirodnim resursima i javnom zemljištu.

Šta se krije iza koncesije za hrom kod Vareša

Projekt istraživanja i potencijalne eksploatacije hroma na lokalitetima Duboštica–Tribija, u slivu rijeke Krivaje kod Vareša, inicirala je firma Seven Plus d.o.o. Sarajevo (danas Vareški minerali d.o.o.), povezana s investitorom Milošem Bošnjakovićem, koji planira otvaranje rudnika na tom području.

Ugovor o koncesiji za geološka istraživanja hroma dodijeljen je 2021. godine, iako su lokalni aktivisti i stručnjaci upozoravali da nedostaju ključne dozvole i saglasnosti, uključujući vodne akte, a radovi su započeli i bez važećih pravnih uslova. Pripremni radovi, uključujući uklanjanje šume i probijanje pristupnih puteva, bili su dva puta obustavljeni od nadležnih inspekcija, ali su se nastavili uprkos protivljenju i zabrinutosti mještana zbog mogućeg utjecaja na rijeku Krivaju, vodne resurse i ekosisteme. Ekolozi i civilne grupe upozoravaju da projekt krši zakonske procedure, uključujući zakon o zabrani prenamjene državnog šumskog zemljišta bez pravnog rješenja, i da bi oslobađanje heksavalentnog hroma moglo imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi i okoliš.

Portal Gerila ranije je, zajedno sa portalom Faktoje iz Tirane, istraživao slučaj u Varešu, moguće posljedice potencijalnog rudarenja, kao i trenutno stanje jednog od rijetkih aktivnih rudnika hroma u Evropi – Bulkizi u Albaniji.

Građani: „Ugovore kriju, resurse rasprodaju“

Presudu Kantonalnog suda u Zenici pozdravile su brojne ekološke organizacije i građanske inicijative. Udruženje građana Fojničani u javnom reagovanju ocjenjuje da je sudska odluka „mala, ali važna pobjeda“, uz upozorenje da ostaje gorčina zbog odnosa vlasti prema prirodnim resursima i zdravlju ljudi.

„Doista je nevjerovatno da Vlada Zeničko-dobojskog kantona protuustavno ustupa državno, odnosno naše, šumsko zemljište i u bescjenje prodaje naše prirodne resurse privatnoj firmi, a kada javnost zatraži uvid u ugovor, kantonalne institucije pokušavaju sve to sakriti“, navode iz ovog udruženja.

Posebno ukazuju na to da su vlasti i koncesionar koristili gotovo identičnu argumentaciju protiv objavljivanja ugovora, pozivajući se na zaštitu komercijalnih interesa kompanije, dok se interesi građana i pravo javnosti na informacije sistematski zanemaruju.

„Da bi javnost dobila uvid u koncesioni ugovor, potrebna je tužba i sudska presuda. Mi, građani, moramo tužiti Vladu koju smo sami izabrali, samo da bismo dobili dokument o raspolaganju našim prirodnim resursima“, poručuju iz UG Fojničani.

Presedan sa širim posljedicama

Ova presuda ima širi značaj, jer potvrđuje da se ugovori o koncesijama, koji se odnose na eksploataciju prirodnih resursa, ne mogu automatski tretirati kao poslovna tajna, niti se javni interes može potisnuti u korist privatnih ekonomskih interesa.

Sud je jasno poručio da su institucije dužne da transparentno postupaju, naročito u slučajevima koji se tiču okoliša, javnog zdravlja i upravljanja prirodnim bogatstvima. U ponovljenom postupku, Ministarstvo za privredu ZDK moraće da otkloni utvrđene nezakonitosti i donese novu, zakonitu odluku o zahtjevu za pristup informacijama.

Hoće li to značiti i stvarno otvaranje ugovora o koncesiji prema javnosti – ili tek novo administrativno odugovlačenje – tek treba da se vidi. Ono što je izvjesno jeste da se borba za transparentnost i odgovornost u upravljanju prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini nastavlja, i to pred sudovima.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sud u Zenici poništio odluku Vlade ZDK: Javnosti uskraćen uvid u ugovor o koncesiji za hrom kod Vareša first appeared on Gerila.info.

Težak dan za prekodrinske, a i sve ostale Srbe, nije nimalo uticao na raspoloženje Milorada Dodika, koga, realno, ni jedno ni drugo ne interesuje. Jer, počela je kampanja — a na izborima, formalno, ne učestvuje on, ali ima svog “takmičara”. Sa hrvatskim vlastima, predvođenim HDZ-om, već godinama savršeno funkcioniše, zahvaljujući im se redovno i javno, nakon svih peripetija sa SAD, OFAC-om, Šmitom i Sudom BiH, iz kojih je, objektivno, izašao kao pobjednik. Incidente u Zagrebu i Splitu nije spomenuo, kao ni sramni okrugli sto održan u hrvatskom Saboru čiji su učesnici tvrdili da Јasenovac nije bio logor smrti, već radni logor. Vjerovatno neće ni Marijinu sudbinu — zašto bi, kad tu istu sudbinu kroje njemu lojalni kadrovi u Hercegovini.

Ali vratimo se na Sinišu Karana. Sam izlazak SNSD-ove vrhuške iz Palate Republike pokazao je ko je i dalje “glavni baja”, jer se Karan gotovo stidljivo šunjao iza svog stranačkog šefa. I to otvara jedno sasvim logično pitanje — ko je dozvolio da kampanja SNSD-a počne iz Palate, koja predstavlja instituciju Republike Srpske, a ne iz prostorija stranke u banjalučkom naselju Rosulje? Ali, jasno je: Dodik diktira ko se i kuda kreće, kada i kako se lijepe prvi plakati — i, naravno, na njima dominira on.

On prvi daje izjavu, on otvara kampanju, on komanduje kadrom. I, da se ne lažemo, svi novinari i okupljeni žele čuti samo njega.

I sam Karan je na svoj nalog na mreži X postavio video na kojem dominira – znate već ko!

Глас за Каранa је глас за Додика!

Побиједиће Српска! pic.twitter.com/L0YC27SthC

— Siniša Karan (@sinisa_karan) November 8, 2025

Karan je, već na startu, podsjetio na Rajka Kuzmanovića – nekada vrsnog profesora i intelektualca, a kasnije “institucionalnu ikebanu”, predsjednika čije je ime ostalo, ali ne i glas. Akademske reference pretvorene su u protokolarnu poslušnost.

Paradoksalno, upravo je Dodik, u svojoj samouvjerenosti, izgovorio možda i najistinitiju rečenicu o današnjoj Republici Srpskoj:

“Mi smo SNSD, mi smo snaga naroda, mi smo ono što ovom narodu treba i što narod nema ništa bolje od ovoga.”

I zaista — ima li ovaj narod išta “bolje od ovoga”? Kada se pogleda opoziciona estrada u Srpskoj, gdje se ne zna ko kome radi iza leđa, ko je povezan sa SNSD-om, a ko sa Vučićem, čini se da jedino Dodikov SNSD ima, kakav-takav, pravac.

A taj pravac mogao bi biti — konačna rasprodaja Republike Srpske. Tome u prilog govori i činjenica da je, nakon Banjaluke, prva destinacija SNSD-ove delegacije u kampanji bila upravo Lopare.

Tamo je Dodik večeras poručio da su ovi izbori “nametnuti od muslimana iz Sarajeva” i da je “glas za Karana – glas za njega”. Dodao je i da nije “vezan za funkciju”, nego “za narod”, te da je “komoditet svoje porodice podredio interesima Republike Srpske”.

Upravo Lopare, tačnije Majevicu, već godinama u fokusu su javnosti – pogotovo nakon što je Dodik, polovinom februara, ove godine u jeku svoje borbe za Šmitom u posjetu primio predstavnike kompanija Rock Tech i Arcore AG.

Република Српска није никад боље стајала него данас, имамо стабилне односе са Србијом, одличне са Мађарском, Русијом, Кином и са новом америчком администрацијом.

Дошло је вријеме да на овим изборима народ у Лопарама и широм Републике пресуди онима који су жељели да суде Српској.… pic.twitter.com/7yf4NevNsK

— Милорад Додик (@MiloradDodik) November 8, 2025

Podsjećamo, kompanija Rock Tech Lithium Inc. potpisala je 19. februara obavezujući sporazum o poslovnoj kombinaciji sa švajcarskom firmom Arcore AG, koja je svega nekoliko dana ranije podnijela zahtjev za eksploataciju litijuma u Loparama. Dodik ih je pimio u posjetu dva dana poslije. Sporazum predviđa osnivanje zajedničkog evropskog preduzeća koje će upravljati i Rock Techovim „Guben konverterom“ u Njemačkoj i projektom Arcore Lopare u BiH, čime se povezuje čitav lanac — od rudnika do litijuma spremnog za baterije.

Na nedavno održanoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, lider Liste za pravdu i red Nebojsa Vukanović upozorio je na moguće političke dogovore u vezi s koncesijama na rudna bogatstva, uključujući i litijum na Majevici. Tokom rasprave o Prijedlogu zakona o predmetima od dragocjenih metala, Vukanović je podsjetio da je, prema njegovim riječima, Milorad Dodik neposredno prije ukidanja sankcija navodno izjavio da je spreman ponuditi resurse Republike Srpske u zamjenu za političku podršku.

“Tu političku podršku je i dobio, ali javnost ne zna kakvi su detalji razgovora. Da li postoje dogovori u vezi s koncesijama na rudna bogatstva, uključujući litijum na Majevici?”, upitao je Vukanović.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Srdjan Mazalica, odgovorio je da su navodi opozicije pogrešno interpretirani, naglašavajući da Milorad Dodik nije davao takva obećanja, već da je govorio o mogućem uključivanju Sjedinjenih Američkih Država u slučaju da Republika Srpska u budućnosti raspisuje koncesije.

Do 23. novembra dug je put — prepun slogana, lažnih osmijeha, obećanja o “snazi naroda” i tišine o koncesijama, sporazumima i litijumu. Kampanja će, kao i uvijek, biti predstava za narod, ali iza zastava i parola već se jasno vidi ono što slijedi – borba ne za Republiku, nego za ono što je od nje još ostalo da se proda, prepiše ili zadrži pod partijskim patronatom.

P.S. Sjeća li se neko Ane Trišić Babić, inače aktuelne predsjednice Republike Srpske?

Dejan Rakita / GERILA

The post Počela predizborna kampanja SNSD-a: Kandidat Karan kao statista, Dodik u euforiji, prva tribina u Loparama – slučajnost?! first appeared on Gerila.info.

“Te bi akcije trebale poboljšati stabilnost BiH i omogućiti partnerstvo sa SAD-om, bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu,” navodi se u pisanom odgovoru portparola State Departmenta.

Ukupno je ukinuto 48 sankcija, i to i za više od 25 preduzeća povezanih s porodicom Dodik, koja su od 2022. bila na listi zbog “koruptivnih aktivnosti i prijetnji teritorijalnoj cjelovitosti BiH”.

Američka administracija pojašnjava da je riječ o odlukama u okviru redovne revizije Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD, čiji je cilj “unapređenje američkih ekonomskih, nacionalnih, bezbjednosnih i spoljnopolitičkih ciljeva”.

Potez zvaničnog Vašingtona uslijedio je nakon što je NSRS sredinom oktobra, po hitnom postupku, usvojila set akata kojim prestaje važenje više spornih zakona ranije oborenih pred Ustavnim sudom BiH – od zakona o nepokretnoj imovini i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, do akata o VSTS-u RS i izmjena Krivičnog zakonika. Time je formalno povučen kurs koji je međunarodna zajednica označavala kao antiustavan, i na koji su bile vezane američke restrikcije uvedene od 2022. godine.

Istovremeno, politički kontekst ostaje napet jer je “u igri” i dalje mnogo nepoznatih u komplikovanoj bosanskohercegovačkoj političkoj, ali i društvenoj realnosti.

Sud BiH je Dodika pravosnažno osudio na godinu dana zatvora uz šestogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, nakon čega mu je kazna zatvora zamijenjena novčanom. Centralna izborna komisija BiH proglasila je prestanak njegovog mandata predsjednika RS, a za vršiteljicu dužnosti imenovana je Ana Trišić-Babić. Prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani su za 23. novembar.

Reakcije su podijeljene. Vlasti u Srpskoj poteze američke administracije tumače kao “pobjeda nad pritiscima”, dok opozicija u RS, kao i najveći broj političara u Federaciji BiH upozoravaju na “političku trgovinu” i promjenu američke taktike prema Dodiku.

Iz Stejt Departmenta, pak, poručuju da će “nastaviti blisko sarađivati sa političkim akterima širom BiH kako bi se unaprijedili zajednički prioriteti i očuvala stabilnost zemlje”.

U praksi, ukidanje sankcija briše ograničenja za međunarodne finansijske transakcije i poslovanje subjekata koji su godinama bili pod OFAC mjerama, ali i testira koliko će potezi NSRS-a zaista značiti povratak na ustavni okvir i poštivanje presuda najviših sudova i odluka međunarodnih institucija.

Ishod ćemo možda moći naslutiti iz predizborne kampanje Siniše Karana, Dodikovog favorita, a posebno od narednih odluka Vlade RS i aktivnosti koje će se dešavati u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Kad smo kod skupštine, naredna sjednica je zakazana već za naredni utorak, 4.novembra, a na dnevnom redu je, između ostalog, i Prijedlog zakona o predmetima od dragocjenih metala u Republici Srpskoj.

Slučajnost?

GERILA

The post Amerika ukinula sankcije Dodiku: Nagrada za “konstruktivne odluke”, političke ili neke druge vrste trgovine? first appeared on Gerila.info.

U jeku sve agresivnijih zahvata stranih rudarskih kompanija i pokušaja pretvaranja Balkana u „žrtvenu zonu“ zelene tranzicije, desetine organizacija iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore okupile su se u Bijeljini od 24. do 26. oktobra, s jasnim ciljem: ujedinjeni otpor ekološkoj i ekonomskoj eksploataciji.

“Smatramo da je pogubno govoriti o razvoju ekonomije u pravcu prihvatanja uloge moderne, rudarske kolonije, pri čemu će strane rudarske korporacije uzimati gotovo cjelokupan profit, a nama ostavljati uništenu životnu sredinu. Odlučno želimo poručiti da ovdje, na Balkanu nema mjesta takvim projektima. Borimo se i borit ćemo se da život u našim zavičajima, rijekama, planinama, šumama i na našim oranicama bude održiv, dostojanstven i na korist generacijama koje dolaze”, poručile su Azra Berbić iz Fondacije ACT i Žaklina Živković iz Polekola.

Majevica kao simbol borbe

Skup su ugostile organizacije Eko put, Čuvari Majevice i Karton revolucija, koje već godinama predvode borbu protiv planirane eksploatacije litijuma na planini Majevici. Iako je riječ o prostoru izuzetne prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti, vlasti i dalje razmatraju dozvole za rudarenje koje bi ugrozilo zdravlje ljudi i narušilo ekološku ravnotežu.

“Planina Majevica je gusto naseljena i obuhvata osam opština i gradova, uključujući i Brčko distrikt. Ovaj kraj treba da razvijamo kroz turizam i poljoprivredu, a ne da ga pretvorimo u rupu bez povratka”, poručila je Snežana Jagodić Vujić, predsjednica udruženja Eko put.

Zelena tranzicija za koga?

Dok globalna potražnja za litijumom i drugim „kritičnim mineralima“ raste, zemlje Balkana sve češće se predstavljaju kao „strateški partneri“ EU u energetskoj tranziciji. No aktivisti upozoravaju da su u stvarnosti domaće institucije podređene interesima profita, a ne interesa ljudi.

“Korupcija, netransparentne koncesije i isključivanje građana iz odlučivanja omogućavaju sprovođenje projekata koji nemaju ni ekološku ni socijalnu opravdanost”, poručile su Berbić i Živković.

Savez raste – širi se i front otpora

Savez “Odbranimo r(ij)eke Balkana” odlučio je da promijeni svoj naziv u “Odbranimo prirodu Balkana”, jer izrastao u savez koji okuplja čuvare i čuvarice kako rijeka, tako i šuma, zavičaja i cijele prirode regije. Ovim činom otvara novo poglavlje za borbu koja nije samo sprječavanje, već iskreno i ujedinjeno zalaganje za sigurnu i dostojanstvenu budućnost te harmoniju između čovjeka i prirode.

Savezu su se pridružile i nove članice iz regije: “Rzavljani”, “Ne damo vode Mionice” i Pokret “Odbranimo šume Fruške gore” iz Srbije, pokret “Zelena narodna straža” iz Sjeverne Makedonije, te Udruga “Una” Srb iz Hrvatske.

“Zaštita prirode je jedna plemenita kauza zbog koje smo se povezali i sakupili ovde u Bijelini. Nama je izuzetno drago što smo postali deo Saveza Odbranimo reke (prirodu) Balkana i što možemo biti primer solidarnosti u borbe protiv zajedničkog neprijatelja”, poručila je Ema Velichkovska iz pokreta “Zelena narodna straža”.

Nedeljice – zajedništvo otpora

Uz poruku da odbrana prirodnih bogatstava ne poznaje granice, okupljanje regionalnog saveza završeno je posjetom Saboru Saveza ekoloških organizacija Srbije (SEOS), održanom u Gornjim Nedeljicama u organizaciji pokreta “Ne damo Jadar”. Na događaju je učestvovalo nekoliko stotina aktivista i aktivistkinja iz cijele Srbije i regiona.

Sa Sabora je poslata snažna poruka: borba za očuvanje prirode je zajednička borba svih ljudi Balkana koji vjeruju da je to jedini put ka dostojanstvenom i sigurnom životu – i sada i za generacije koje dolaze.

“Savez ekoloških organizacija Srbije nastao je iz zajedništva. Spojila nas je nevolja, ali nas je održala bliskost. Danas nas ne okuplja samo otpor, već i ideja rasta – ne borimo se samo protiv trovanja, već učimo kako da razvijamo život. Dakle, nismo samo protiv, kako nas optužuju – mi smo i za”, poručio je Jevđenije Julijan Dimitrijević iz SEOS-a.

Na kraju skupa, Savez “Odbranimo prirodu Balkana” uputio je otvoreni poziv svim ekološkim organizacijama, naučnoj i akademskoj zajednici, kulturnim radnicima i građanima da se priključe ovoj inicijativi i zajedničkoj borbi, solidarno i odlučno.

Okupljeni su saglasni da borba protiv izrabljivanja prirode i ljudi kroz rudarenje tzv. kritičnih mineralnih sirovina postaje jedno od ključnih pitanja društvene, socijalne i klasne pravde u zemljama Balkana.

GERILA

The post Od Majevice do Jadra: Eko aktivisti iz cijelog Balkana ujedinjeni protiv „zelene kolonizacije“ first appeared on Gerila.info.