Za sada nije poznato zbog čega su računi tačno blokirani, ko je pokrenuo postupak i koliki je iznos zbog kojeg je javni servis Republike Srpske došao u ovu situaciju.

Istovremeno se oglasio i Nezavisni sindikat radnika RTRS-a. Iz sindikata tvrde da više od 80 odsto zaposlenih u ovoj medijskoj kući radi za minimalac ili za platu koja je tek nešto veća od minimalne.

Radnici poručuju da ne traže privilegije, nego da njihov rad bude plaćen tako da od plate mogu normalno živjeti.

Ovi navodi posebno su zanimljivi ako se ima u vidu da je RTRS prošlu godinu završio sa prihodima od 36,6 miliona KM. Prema ranije objavljenim podacima, RTRS je imao 613 zaposlenih, dok je ostvarena dobit iznosila oko 47.000 KM.

Finansijsko stanje RTRS-a ne može se posmatrati odvojeno od sudskih sporova koji godinama traju između RTRS-a i BHRT-a.

Viši privredni sud u Banjaluci ranije je presudio da je BHRT dužan da RTRS-u isplati više od 17,7 miliona KM. Taj iznos odnosi se na korištenje fiksnih radio-veza, kamate, dio prihoda od marketinga i sudske troškove.

RTRS je tu presudu predstavio kao važnu pobjedu. Međutim, iz BHRT-a su nakon toga saopštili da je istom presudom potvrđeno i da RTRS duguje BHRT-u 7,8 miliona KM za RTV taksu, uz zakonske zatezne kamate od decembra 2017. godine.

U međuvremenu su objavljene i druge presude u korist BHRT-a. Jednom pravosnažnom presudom RTRS je obavezan da BHRT-u isplati 2,5 miliona KM za dug po osnovu RTV takse iz perioda od septembra do decembra 2023. godine. Drugom, prvostepenom presudom, RTRS treba da plati još 2,98 miliona KM za dug iz 2019. godine, takođe sa kamatama.

Prema Zakonu o javnom RTV sistemu BiH, novac od RTV takse i marketinga trebalo bi da se dijeli tako da BHRT-u pripada 50 odsto, a RTRS-u i RTV Federacije BiH po 25 odsto. U praksi, taj sistem je godinama predmet sporenja, tužbi i političkih sukoba.

Pored finansijskih problema, RTRS se godinama suočava i sa kritikama da nije javni servis svih građana, nego servis vlasti. Te kritike se najviše odnose na informativni program, način izvještavanja o opoziciji, građanskim protestima, nezavisnim medijima i ljudima koji javno kritikuju vlast u Republici Srpskoj.

Zanimljiva su poređenja sa javnim servisom u Mađarskoj koji je priznao da je godinama lagao javnost. U tom kontekstu postavlja se pitanje da li bi se RTRS ikada mogao izviniti građanima zbog neprofesionalnog izvještavanja.

Zato se priča o RTRS-u ne može svesti samo na blokirane račune i sporove sa BHRT-om. Javnost ima pravo da zna ko je odgovoran za dugove, ali i zašto javni servis koji građani plaćaju često više liči na stranački program nego na mjesto gdje se mogu čuti tačne i nepristrasne informacije.

The post RTRS-u blokirani računi, radnici upozoravaju na male plate first appeared on Gerila.info.

Bosna i Hercegovina je u ovogodišnjem Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica ostvarila najlošiji rezultat do sada. U Indeksu za 2026. godinu BiH se nalazi na 90. mjestu od ukupno 180 zemalja, što je pad za četiri pozicije u odnosu na prošlu godinu, kada je bila na 86. mjestu. Ukupna ocjena BiH sada iznosi 54,29, dok je prošle godine iznosila 56,33.

Ovaj podatak nije samo statistički pad. Prema metodologiji RSF-a, zemlje sa ocjenom od 55 do 70 nalaze se u kategoriji “problematičnog” stanja slobode medija, dok zemlje sa ocjenom od 40 do 55 spadaju u kategoriju “teškog” stanja. To znači da je BiH, sa ocjenom 54,29, prešla prag koji pokazuje da se okruženje za rad novinara dodatno pogoršalo.

Indeks slobode medija ne mjeri samo formalno postojanje medija, nego širi ambijent u kojem novinari rade. Ocjena se zasniva na političkom, pravnom, ekonomskom, društvenom i bezbjednosnom okruženju, kao i na evidenciji zloupotreba i napada na novinare i medije. Drugim riječima, nije dovoljno da u zemlji postoji veliki broj portala, televizija ili radio stanica. Važno je da li novinari mogu slobodno istraživati, objavljivati informacije od javnog interesa i raditi bez političkih, ekonomskih, pravnih i bezbjednosnih pritisaka.

BiH je 2024. godine bila na 81. mjestu, 2023. na 64. mjestu, 2022. na 67. mjestu, dok je 2021. i 2020. zauzimala 58. poziciju. U 2019. godini bila je na 63. mjestu, 2018. na 62, a 2017. na 65. mjestu.

U regionalnom poređenju, BiH i Srbija stoje najlošije među državama nastalim raspadom Jugoslavije. Slovenija je na 36. mjestu, Crna Gora na 41, Sjeverna Makedonija na 45, Hrvatska na 53, Kosovo na 84, BiH na 90, a Srbija na 104. mjestu. Srbija je pala za osam mjesta, dok je BiH pala za četiri.

U dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, RSF posebno ističe da se sloboda medija i kvalitet novinarstva razlikuju od dijela do dijela zemlje. Kao posebno problematičan prostor navodi se Republika Srpska, gdje se novinarstvo suočava sa ponovnom kriminalizacijom klevete i rastućim uticajem ruske propagande.

Pad BiH se ne može posmatrati samo kao opšti regionalni trend. U slučaju BiH, dio problema dolazi iz same unutrašnje strukture zemlje i različitog odnosa vlasti prema medijima. RSF navodi da je okruženje za medije bolje u Sarajevu i Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj, gdje su vlasti, prema njihovoj ocjeni, preuzele političku kontrolu nad entitetskim javnim emiterom RTRS, dok je državni javni servis BHRT doveden na ivicu finansijskog kolapsa.

Bosna i Hercegovina, prema RSF-u, ima veoma fragmentisanu medijsku scenu: oko 40 televizijskih kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, gotovo 200 magazina i oko 600 portala. Međutim, RSF upozorava da veliki broj medija ne znači automatski i stvarni pluralizam informacija i mišljenja.

To je jedan od ključnih problema medijskog prostora u BiH. Formalno, građani imaju veliki izbor. Suštinski, veliki dio tog prostora je politički, etnički ili ekonomski uslovljen. Dio medija radi pod direktnim ili indirektnim uticajem vlasti, dio zavisi od lokalnih budžeta, dio od komercijalnih interesa, a dio od politički povezanih vlasničkih struktura. U takvom sistemu, broj medija može stvarati privid pluralizma, dok se istovremeno sužava prostor za nezavisno i istraživačko novinarstvo.

RSF navodi i da su portali ključne platforme za istraživačko novinarstvo u BiH. To je posebno važno u lokalnim zajednicama, gdje tradicionalni mediji često zavise od lokalnih vlasti, javnih preduzeća i oglašivača. Upravo zbog toga pritisci na nezavisne portale imaju šire posljedice. Oni ne pogađaju samo novinare, nego i građane koji bez takvih medija ostaju bez informacija o korupciji, zloupotrebama, javnim nabavkama, koncesijama, budžetskoj potrošnji i radu institucija.

Jedna od najvažnijih tačaka u ocjeni RSF-a odnosi se na pravni okvir. Iako je pravni okvir za medije u BiH uglavnom usklađen sa međunarodnim standardima, RSF upozorava da je modernizacija javnih medijskih politika zastala, dok je Republika Srpska ponovo kriminalizovala klevetu, što može podstaći dodatnu autocenzuru.

RSF za BiH navodi i teško ekonomsko okruženje za novinare, malo tržište i nedostatak održivog finansiranja. Mediji u BiH, prema toj ocjeni, trpe posljedice etničkih podjela i konkurencije medija iz susjednih zemalja, dok zbog teške ekonomske situacije i zavisnosti od političkih i ekonomskih centara veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo.

Ovogodišnji izvještaj RSF-a pokazuje da BiH nije izuzetak. Sloboda medija globalno je na najnižem nivou u 25 godina. Prvi put u istoriji Indeksa, više od polovine zemalja svijeta nalazi se u kategorijama “teškog” ili “vrlo ozbiljnog” stanja slobode medija. RSF navodi da se pravo na informisanje globalno urušava zbog političkih pritisaka, slabljenja medijskog tržišta i zakona koji se sve češće koriste kao oružje protiv novinara.

Posebno je zabrinjavajuće to što je pravni indikator zabilježio najveći pad. Prema RSF-u, u više od 60 odsto država, odnosno u 110 od 180 zemalja, pravni indikator je pogoršan između 2025. i 2026. godine. To pokazuje da se novinarstvo sve češće kriminalizuje kroz zloupotrebu zakona, uključujući zakone o nacionalnoj bezbjednosti, antiterorističke propise, SLAPP tužbe i druge oblike pravnog pritiska.

Iako problemi sa slobodom medija postoje svuda, to ne može biti izgovor za domaće pritiske na novinare, političku kontrolu javnih servisa, zakone koji proizvode strah i ekonomsko kažnjavanje nezavisnih redakcija. Pad BiH na 90. mjesto zato nije samo pozicija na listi, nego upozorenje da je sve manje prostora za slobodnu javnu riječ, da novinari sve teže rade svoj posao, a građani sve teže dolaze do informacija o tome šta vlast radi, kako troši javni novac i ko donosi odluke u njihovo ime.

The post BiH najniže do sada na Indeksu slobode medija first appeared on Gerila.info.

Podsjećamo da se BHRT u ovom predmetu žalio isključivo na troškove postupka, te da je prvostepenom presudom RTRS obavezan da BHRT-u isplati iznos od 5,4 miliona KM i troškove postupka u iznosu višem od 35 hiljada maraka.

Od sutra počinje da teče paricioni rok od 30 dana.

Izvor: bhnovinari.ba

The post Drugostepena presuda u korist BHRT-a, RTRS dužan isplatiti 5,4 miliona KM first appeared on Gerila.info.

Milankovićeva je u izvodnom ulaganju kazala kako je RTRS u 2024. godini emitovao 8.784 sata programa. Od toga je 55,9 odsto programa pripalo vlastitoj produkciji. Na prvom kanalu ostvareno je 135 sati direktnih prenosa. Najzastupljeniji programski sadržaj predstavlja informativni program. Emitovano je i 548 minuta preizbornih hronika.

„Na RTRS-u ima 613 zaposlenih. Ostvareno je u 2024. godini 33,1 milion KM prihoda. Prihodi od RTV takse uzimaju najveće učešće u strukturi prihoda. Rashodi iznose 32,7 miliona KM, dok je dobit 28.000 KM. Sva tri javna servisa se nalaze u problemima. Zapetljani smo u sudske sporove. Jedni smo drugima i tužioci i tuženi. RTRS od BHRT-a potražuje 30, a od FTV-a 195 miliona KM“, kazala je Milankovićeva.

Šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak tvrdi da se kroz signal RTRS-a osjeti krv, odnosno iskonska mržnja prema opoziciji. On smatra da niko iz uprave te kuće ne može da kaže kako je RTRS nepristrasna televizija koja poštuje uređivačke principe.

„RTRS najviše truje medijsku scenu i naše društvo, širi zlo i sije mržnju. Niko od političara ne dijeli narod poput RTRS-a. To je Televizija Pjong Jang u srcu Evrope. Kako izgledaju intervjui sa bivšim predsjednikom Republike Srpske? Odnos prema stvarima koje su loše u društvu je katastrofalan. Da li je RTRS ikada izvijestio o nečemu lošem što je uradio neki funkcioner SNSD-a“, pitao je Crnadak.

On dodaje da RTRS nije izvještavao o imenovanju narko-konzula Fatiha Kola za ambasadora BiH u Panami i podsjeća da je to imenovanje stiglo sa adrese srpskog člana Predsjedništva BiH, odnosno da je Kola imenovala direktno Željka Cvijanović.

„Kol radi za jedan od najopasnijih narko-kartela. Zamislite da su takvog čovjeka imenovali Igor Crnadak i Mladen Ivanić! Išao bi specijalni program, jedan novinar RTRS- a bi bio pred mojom, a drugi pred Ivanićevom zgradom. Zašto RTRS nije izvještavao o Fatihu Kolu? Kada je RTRS uradio emisiju o korupciji? Ili o Viaduktu? To je afera koja traje godinama i koja je kulminirala time da neko nosi ispred naših očiju kući 120 miliona maraka“, naveo je Crnadak.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kazao je da se Gospa češće javlja u Međugorju nego on u programu RTRS-a. Gledaoci RTRS-a, kaže Vukanović, znaju koliko je granata ispaljeno na Teheran, ali ne znaju da Termoelektrana Ugljevik ne radi tri mjeseca.

„Za 365 dana na RTRS-u nije objavljena nijedna negativna vijest o SNSD-u i nijedna pozitivna vijest o opoziciji. RTRS nije objavio da je Suljo Čokanović dobio nagradu za humanost SO Srebrenice. Isti taj Suljo Čakanović se slikao u Kravici na Božić 1993. godine i jedan je od najodgovornijih za ponižavanje svih ubijenih u Podrinju. A dobija plakat SO Srebrenica gdje vlast dijele SNSD i SDA“, istakao je Vukanović.

On je uklazao i na nepotizam na RTRS-u ističići da je direktor direkcije Dragica Janković, dok je sekretar njena majka Ljubica. Vozač generalnog direktora je Đuro, Dragičin muž, a u službi za nabavke radi i Duško Janković. Portir na RTRS-u je Dragičin djever, a i njen svekar je radio u ovoj medijskoj kući, ali je otišao u penziju.

Vukanović je na svjetlo dana izvukao i ugovore koje je RTRS potpisao na bijeljinskom firmor „ProVis“ koja ima samo dva zaposlena, a dobila je višemilionske poslove od RTRS-a. „ProVis“ je, tvrdi Vukanović, u vlasništvu bivšeg funkcionera DNS-a Novaka Radumila.

„Ova firma koja ima dva zaposlena nabavila je za RTRS news produkciju sistema za 1,8 miliona KM. Produkcijski server za reportažna kola koštao je 219.000 KM. Oprema za reportažna kola dodatnih 316.000 KM. Kratkoročne obaveze su veće od imovine RTRS-a za devet miliona KM. Potraživanja po sudskim sporovima iznose 73 miliona KM“, kazao je Vukanović.

Poslanik PDP-a Maja Dragojević Stojić istakla je kako je nezavisni revizor dao mišljenje sa rezervom zato što su kratkoročne obaveze RTRS-a 148 miliona KM. Ukupna procijenjena vrijednost potencijalnih obaveza i sudskih sporova protiv RTRS-a prelazi 73 KM, dok je dug RTRS-a prema BHRT-a 50 miliona evra.

„RTRS je tempirana finansijska bomba. Desila se i sramotna podjela paketića koja se odigrala u podrumu RTRS-a. RTRS je, kako smo čuli, emitovala 8.784 sata programa,

čega je 55 odsto vlastite proizvodnje. Međutim u promociji kandidata vladajuće koalicije na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske posebnu ulogu je igrao RTRS“, tvrdi Dragojević Stojić.

Za 11 dana kampanje, navodi ona, kandidat SNSD-a Siniša Karan prikazan je 57 puta kroz dva sata i 20 minuta, dok je u istom tom periodu Branko Blanuša dobio tek dvadesetak sekundi
prostora. Prikazane su samo dvije njegove izjave.

„U tom periodu se Dodik, iako nema nijednu javnu funkciju, pojavio 66 puta na RTRS-u, a promociji njegovih stavova posvećeno je jedan sat i 45 minuta programa. U 11 dana izborne kampanje zabilježeno je 18 Dodikovih aktivnosti. Za to vrijeme funkcioneri SNSD- a su dobili 11 sati programa, dok je opozicija dobila sedam minuta i dvadeset i četiri sekunde. Ovo nije novinarstvo. Ovo je uvreda za inteligenciju naroda“, rekla je Maja Dragojević Stojić.

Poslanik Liste za pravdu i red u NSRS Zagorka Grahovac kaže kako je posebno zabrinjavajuće to što izvještaj otvoreno govori o rastu kratkoročnih potraživanja koje su najvećim dijelom posljedica rasta potraživanja za RTV taksu. Rast kratkoročnih razgraničenja uslovljen j obavezama za RTV taksu prema emiterima koje su takođe predmet sudskih sporova.

„Dakle, sistem finansiranja javnog servisa nije stabilan, nego je opterećen sporovima, nenaplaćenim potraživanjima i međusobnim neriješenim odnosima. I zato treba direktno pitati: koliko je ukupno sudskih sporova vezano za RTV taksu i kolika je njihova ukupna finansijska vrijednost? Javnost ima pravo da zna da li je ovo sistem koji funkcioniše ili sistem koji se održava na sudskim sporovima i knjigovodstvenim konstrukcijama“, navodi Grahovčeva.

I izvještaju, nastavlja ona, stoji kako RTRS raspolaže gotovinom i gotovinskim ekvivalentima od svega 1,4 miliona maraka iako se barata sa desetinama i stotinama miliona kroz aktive, potraživanja i obaveze. To jasno pokazuje koliko je tanka realna likvidna osnova kada se ogole velike tabele.

Istovremeno, obaveze iz poslovanja rastu za 29 odsto, a obaveze prema dobavljačima u zemlji rastu sa oko 1,4 miliona KM na preko 2,27 miliona KM. I na ovom nivou vidi se rast tereta poslovanja. Nije, dakle, riječ samo o velikim apstraktnim brojkama, nego o konkretnom rastu obaveza unutar samog sistema.

„Izvještaj navodi i da su u 2024. godini ukupni prihodi iznosili 33,2 miliona KM, a ukupni rashodi 33 miliona KM. Na prvi pogled poslovanje je pozitivno – postoji dobit, sistem funkcioniše. Ali problem je opet u strukturi. Jer nije dovoljno pogledati samo konačan zbir prihoda i rashoda. Mora se pogledati od čega se ti prihodi sastoje, koliko su stabilni, koliko su naplaćeni, a koliko su sporni. Mora se pogledati i da li se iza tog formalnog pozitivnog rezultata krije rast obaveza, rast nenaplaćenih potraživanja i rast finansijske neizvjesnosti“, istakla je Zagorka Grahovac.

U protivnom, dobija se bilans koji na papiru izgleda bolje nego što je stvarno stanje. Zato se postavlja pitanje da li finansijski izvještaj RTRS-a zaista pokazuje stabilno poslovanje ili samo formalno pozitivan rezultat iza kojeg ostaju ogromna potraživanja, obaveze i sporovi.

Izvještaj govori i o ulaganjima, o lizingu, o nabavci vozila, o ugovorima zakupa, o povećanju nematerijalne imovine kroz nabavku programa i prava emitovanja. Sve to, tvrdi Zagorka Grahovac, može biti legitimno. Ali opet se nameće pitanje prioriteta.

„Ako javni servis ulaže, zapošljava, održava veliku strukturu i širi svoje finansijske obaveze, onda javnost mora vidjeti i rezultat toga kroz kvalitetniji, raznovrsniji i profesionalniji program. A kada istovremeno imate više od pola programa u reprizama i stalne sumnje javnosti u objektivnost informativnog programa, onda je jasno da se mora tražiti više odgovora. Ne može se sve svesti na to da sistem radi zato što tehnički nije stao“, rekla je Grahovčeva.

Ona podvlači kako nigdje ne postoji odgovor na pitanje koliko građani vjeruju RTRS-u. Nigdje ne postoji analiza pritužbi, analiza zastupljenosti različitih stavova, analiza profesionalnih standarda i analiza samokritike. Zašto izvještaj ne sadrži nijednu ozbiljnu analizu povjerenja gledalaca i slušalaca u RTRS?

„Da li je ikada urađena analiza optimalnog broja zaposlenih i njihove raspoređenosti u odnosu na stvarne rezultate koje RTRS proizvodi? Ako imate 613 zaposlenih, a više od polovine programa čine reprize, onda problem očigledno nije samo u broju ljudi, nego u načinu kako se sistem vodi i kakvi su mu prioriteti. Zato mislim da ovaj izvještaj ne smijemo posmatrati kao puku tehničku formu koju treba rutinski usvojiti“, rekla je Grahovčeva.

Građani Republike Srpske, ističe ona, ne finansiraju RTRS da bi gledali propagandu, reprize i jednostrano tumačenje stvarnosti. Građani finansiraju RTRS da bi imali javni servis. A javni servis ne može biti ni partijski, ni poslušnički, ni samodovoljan.

„Da li RTRS radi u interesu javnosti ili u interesu vlasti? Sve dok na to pitanje nemamo jasan i uvjerljiv odgovor, ovakvi izvještaji možda mogu biti formalno uredni, ali ne mogu biti suštinski zadovoljavajući“, kazala je ona.

Primjedbu na rad RTRS-a imao je i bivši predsjednik UKC-a i bivši predsjednik Gradskog odbora SNSD-a u Banjoj Luci Vlado Đajić. On je, nakon „pada“ i afere sa snimkom na kojem se nalazi presuđeni kriminalac Nenad Radinković, uklonjen sa RTRS-a. Đajiću to ne smeta, ali mu smeta sklanjanje jedne „humanitarne“ vijesti.

„Zajedno sa našim narodom iz dijaspore skupili smo preko 5.000 paketića povodom Svetog Nikole i podijelili u Bronzanom Majdanu, kao i u svim opštinama i crkvama. Prilog je objavljen na RTRS-u, a nakon dva sata je skinut. Zašto je prilog skinut? Znam ko je zvao i koga i ko je tražio da se prilog skine, ali ne želim da govorim o imenima“, rekao je Đajić.

Goran Dakić, Gerila info

The post Kasna rasprava o RTRS-u: Pjong Jang u srcu Evrope first appeared on Gerila.info.

Samo dva mjeseca kasnije, rezultati međunarodnog i domaćeg naučnog istraživanja zvanično su potvrdili upravo suprotno od tvrdnji institucija: ispuštanje vode osiromašene kiseonikom iz HE Ulog jeste uzrok pomora.

Na konferenciji održanoj u Plavoj sali Parlamentarne skupštine BiH, međunarodni i domaći naučnici – uključujući tim iz Insbruka, univerzitetske eksperte,  svjetski priznate stručnjake, hidrologe, biologe i nezavisne istraživače – predstavili su rezultate detaljnog mjerenja, terenskog rada i analize koja nedvosmisleno potvrđuje: HE Ulog jeste uzrok ekološke katastrofe u Neretvi!

Ni resorno Ministarstvo ni Inspektorat Republike Srpske danima ne daju nikakvo saopštenje niti komentar na nalaze naučnika. Kao da se konferencija na kojoj su izloženi nepobitni dokazi nije uopšte – ni dogodila?!

Smrtonosna voda: kako je Neretva ostala bez kiseonika

Prema nalazima istraživačkog tima, 12. septembar obilježio je trenutak kada je iz akumulacije HE Ulog ispuštena voda sa izrazito niskom koncentracijom rastvorenog kiseonika. To je bila dubinska, hladna, “mrtva” voda, koja tokom ljetnih mjeseci u stratifikovanim akumulacijama gubi kiseonik i postaje toksična za bilo koji oblik života nizvodno od HE Ulog.

Podsjećamo, 12. septembra lokalni ribari su nizvodno od HE Ulog uočili veliki broj uginule ribe, rakova i drugih riječnih organizama. Pomor je zabilježen na dionici od samog Uloga pa sve do oko sedam kilometara nizvodno od elektrane.

Prema ekološkoj dozvoli koju je kompaniji EFT izdale Ministarstvo za građevinarstvo i ekologiju RS, HE Ulog mora raditi u protočnom režimu i kontinuirano ispuštati količinu vode u granicama ekološki prihvatljivog proticaja — najmanje 0,52 kubna metra u sekundi.

HE Ulog je dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije dobila u martu ove godine, a izdala ju je Regulatorna komisija za energetiku RS.

Profesor Gabriel Singer sa Univerziteta u Insbruku potvrdio je ono što su mnogi pretpostavljali, ali bez dokaza nisu mogli sa sigurnošću tvrditi:

„Mjerenja koja smo izvršili 28. septembra, šesnaest dana nakon pomora ribe, potvrdila su da je uzrok pomora ispuštanje niske vode osiromašene kisikom. HE ‘Ulog’ je primjer kako ne treba realizovati hidroenergetske projekte.“

Singer dodaje da su takve posljedice bile potpuno predvidive, jer akumulacije ovakvog tipa ljeti neminovno stvaraju slojeve vode sa različitim temperaturama i kvalitetom. Kada hidroelektrana radi u vršnom režimu — i ispušta dubinsku vodu — rezultat je smrtonosan.

Naučnici: „Ulog je opasan, predvidiv i ponovljiv slučaj“

Nakon pomora, istraživački tim proveo je terenske analize na pet kilometara toka rijeke nizvodno od HE Ulog. Otkriveni su dokazi hemijske destabilizacije, povećanog prisustva sumporvodika i kiseonika gotovo na nuli. Tijela uginule ribe, mekušaca, rakova i insekata ukazivala su na naglu, nepostepenu smrt.

Muriz Spahić, akademik i jedan od vodećih hidrologa u BiH, događaj je opisao kao upozorenje koje se ne smije ignorisati:

„Ovaj slučaj mora poslužiti kao primjer da energetski razvoj mora biti u ravnoteži s očuvanjem okoliša. Odluke se moraju donositi na temelju naučnih činjenica, a ne kratkoročnih komercijalnih interesa.“

Spahić je naglasio da je Neretva jedan od najvrednijih ekosistema jugoistočne Evrope, rijeka u kojoj su istraživači posljednjih godina otkrili potpuno nove vrste za nauku. „Njena zaštita je zajednička odgovornost svih nas“, poručio je.

Na prezentaciji je istaknuto da će se incidenti poput septembarskog pomora ponavljati ako se hitno ne zabrani vršni režim rada HE Ulog, te ako se ne uvede 24-časovni monitoring kvaliteta vode.

Neretva kao kolateralna šteta privatnog profita

Izgradnja HE Ulog već godinama je sinonim za sumnjive poslove, kršenje propisa, ignorisanje upozorenja i netransparentnost. Projekat je od početka pratio niz ozbiljnih problema: nestabilno tlo, česti odroni, pogibije radnika, probijanje rokova, izmjene projektne dokumentacije i tehničkih rješenja usred gradnje.

Još od prvih radova, istraživanja geologa upozoravala su da je trasa buduće akumulacije na izrazito nestabilnom terenu.

Umjesto da se radovi zaustave ili revidiraju, investitor — kompanija EFT Group — nastavio je sa gradnjom u tišini, oslanjajući se na podršku institucija Republike Srpske.

Istovremeno, dozvole su se mijenjale “u hodu”, a rokovi za završetak projekta probijani više puta. Ekološka dozvola i studije uticaja bile su predmet žalbi građanskih organizacija, a upravo je žalba Fondacije ACT dovela do poništenja vodne dozvole u martu 2025. godine.

Ipak — gradnja je nastavljena.

Ekocid kao očekivani ishod

Kada su se u septembru pojavile stotine mrtvih jedinki ugroženih vrsta — mekousne pastrmke i bjelonogog raka — institucije su požurile da saopšte kako je “navodni pomor” vjerovatno rezultat nečeg drugog.

U saopštenju Ministarstva za prostorno uređenje, koje je RTRS 16.septembra prenio bez ijednog dodatnog pitanja ili konteksta, navedeno je:

„Inspekcija nema konkretne dokaze da je razlog navodnog pomora u vezi sa radom HE Ulog.“

Umjesto ispitivanja akumulacije, uzorci su uzimani u potočićima iznad brane, tvrde eko aktivisti. Umjesto mjerenja sadržaja kisika, pozivali su se na ranije izvještaje iz juna — mjeseca kada stratifikacija još nije dostigla kritičnu fazu.

Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatch-a, organizacije koja vodi evropsku kampanju “Save the Blue Heart of Europe”, upozorio je da je pomor samo početak:

„Katastrofa u septembru nije samo ubila ribe, već je uništila kompletan život u tom dijelu. Ako se dozvoli da HE Ulog nastavi ilegalno raditi u vršnom režimu, razorna šteta neće stati ispod elektrane — već će biti pogođene populacije riba sve do Konjica.“

On je dodao da je ovo je daleko od lokalnog incidenta: “Ovo je prijetnja cijelom ekosistemu Neretve”.

Nakon što su međunarodni timovi predstavili rezultate istraživanja u Parlamentu BiH, Republička uprava za inspekcijske poslove, Ministarstvo za prostorno uređenje RS i rukovodstvo HE Ulog nisu se oglasili. Još uvijek.

Jednako simptomatično — RTRS nije prenio nijednu vijest o ovim nalazima.

„Zaštita rijeka nije političko pitanje“

Azra Berbić, aktivistkinja Fondacije ACT, podsjetila je da je borba za Neretvu borba za opstanak:

„Zaštita rijeka i voda nije nacionalno ni etničko pitanje. Štiteći Neretvu, Unu, Plivu, Vrbas, Drinu — štitimo budućnost ljudi koji žive ovdje.“

Berbić je naglasila da je Neretva rijeka u kojoj su naučnici otkrili nove vrste za svjetsku nauku, rijeka čiji se biodiverzitet ne može obnoviti ako se ekološki šokovi budu ponavljali.

Dok javnost i dalje čeka reakciju, zvanični rezultati istraživanja ostaju neoborivi: međunarodni i domaći naučnici potvrdili su da je HE Ulog uzrok masovnog pomora ribe i drugih organizama u Neretvi. Institucije Republike Srpske još nisu ponudile objašnjenje, niti najavile bilo kakve mjere u vezi sa radom elektrane.

Ostaje otvoreno pitanje da li će nadležni preispitati režim rada HE Ulog, revidirati dozvole i uvesti nadzor koji bi spriječio slične incidente – ili će izostanak reakcije dovesti do ponavljanja ekoloških šteta u budućnosti.

I dok su nalazi sada dostupni javnosti i potvrđeni od strane međunarodno priznatih stručnjaka, izostanak reakcije institucija ostavlja Neretvu bez jasne garancije da se ovakav incident neće ponoviti.

Dejan Rakita / GERILA

The post Institucije RS mjesecima negirale, nauka dokazala suprotno: HE Ulog uzrok ekološke katastrofe u Neretvi! first appeared on Gerila.info.

Protest je počeo u deset sati, uz višesatni specijalni program BHT1 i BH radija 1, koji se emituje upravo sa mjesta okupljanja. Redakcije su ostale u polumraku, a program se preselio na ulicu – tamo gdje bi, kako ističu radnici, trebala biti samo krajnja linija odbrane, nikako početna.

„Sramotno je da smo došli u situaciju da na ulici tražimo svoja prava, nakon godina agonije BHRT-a. Nije država držanje patriotskih govora, država je spašavanje Javnog servisa Bosne i Hercegovine“, rekao je Belmin Karamehmedović, v.d. generalnog direktora BHRT-a.

Karamehmedović je podsjetio na ono što je postalo opšte mjesto u medijskoj zajednici: 2017. godine RTRS je jednostrano prestao prebacivati svoj dio RTV takse, čime je prekršen Zakon o javnom RTV sistemu BiH. Od tada je, ističe on, „krenula agonija koju nikada nismo prekinuli“.

Dug koji se nakupio premašio je 100 miliona maraka. Takvu cifru je potvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine – ali presude, kao i zakoni koje donosi Parlament, ostaju samo slova na papiru.

„Dovedeni smo na rub opstanka“

Zvonko Komšić, dugogodišnji urednik na BHRT-u, govori bez okolišanja: „Mi smo pred zidom.“

Zvuči nezamislivo, ali BHRT očekuje skoro isključenje struje i plina, krov već godinama prokišnjava, a doprinosi zaposlenicima nisu redovno uplaćivani. Televizija u takvom stanju teško može planirati išta duže od jedne sedmice.

„Sve opcije koje su i na vlasti i koje su sada u opoziciji godinama su pozivane da riješe status BHRT-a. To se nije dogodilo. Tražimo samo da se poštuje zakon“, kaže Komšić.

Ako se do februara sljedeće godine ne izmire obaveze prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU), BHRT-u prijeti zapljena imovine, što bi značilo i gubitak zgrade u kojoj rade, ali i gubitak pristupa međunarodnoj mreži razmjene vijesti.

Prema navodima zaposlenika, ključni problem je dugogodišnje nepoštivanje zakonskih i institucionalnih obaveza prema BHRT-u. Parlamentarna skupština BiH je osnivač državnog javnog servisa, a Zakon o javnom RTV sistemu jasno propisuje da BHRT-u pripada 50 posto ukupno prikupljene RTV takse u BiH. Iako zakon postoji, kao i odluke Ustavnog suda BiH koje potvrđuju obavezu RTRS-a da dostavlja svoj dio sredstava, ta se odluka godinama ne provodi. Upravo to, tvrde zaposleni, dovelo je BHRT u stanje finansijske blokade i onemogućilo normalno funkcionisanje servisa.

Podsjećamo, Vrhovni sud Republike Srpske je ranije donio dvije presude u korist BHRT-a u postupcima protiv RTRS-a, potvrđujući da RTRS ima obavezu dijeliti sredstva prikupljena putem RTV takse sa državnim javnim servisom. Ove odluke slijedile su nakon što je Ustavni sud BiH prethodno utvrdio da je BHRT-u uskraćeno zakonom garantovano pravo na raspodjelu takse.

„Ne tražimo milostinju. Ne borimo se za privilegije, nego za poštivanje zakona. Parlamentarci su nas izdali. Tražimo odgovornost i djelovanje – u interesu građana BiH“, stoji u pismu koje su kolegiji BHT1 i BH radija 1 uputili institucijama BiH.

“Situacija je više nego alarmantna. Ovih dana su javno objavljene brojke dugovanja BHRT-a prema poreskim obveznicama, dobavljačima, radnicima. Već deset godina radnicima nisu uplaćivani doprinosi,  s dužni smo i za struju, plin i šta sve, ali kada se svi dugovi spoje manji su od duga RTRS prema BHRT-u i u pitanju je cifra od 102 miliona KM koje RTRS drži na svojim računima i ne usmjerava ih ka nama”, rekla je Neda Tadić, direktorica programa BHRT-a.

Političari danas nisu pozvani na protest.

„Smatramo ih najodgovornijim za situaciju u kojoj se nalazimo“, poručuju iz BHRT-a.

Urednici i novinari BHT1 i BH radija 1 danas su izmijenili čitavu programsku šemu. Umjesto uobičajenog dnevnog ritma, emituje se višesatni program uživo sa protesta – izvještaji, razgovori, analiza, podsjećanje na dugove, presude, obećanja i sve ono što je dovedeno do apsurda time što novinari moraju moliti državu da poštuje vlastite zakone.

U prime-time terminu, nakon Dnevnika 2, planirana je repriza najvažnijih dijelova protesta – još jedna poruka u nizu da je institucionalno ćutanje postalo opasnije od budžetskog minusa.

„Ako je cilj zemlja bez javnog servisa, recite to jasno“

BHRT upozorava da se pred očima javnosti godinama urušava jedna od najstarijih državnih institucija. Osam decenija tradicije moglo bi nestati zbog neizvršenih prenosa sredstava i političkih sukoba u kojima se javni servis tretira kao trofej, a ne kao ustavna kategorija.

„Ako je krajnji cilj slabljenja i urušavanja BHRT-a zemlja bez javnog medijskog servisa i nezavisnog novinarstva, onda budite fer i recite to građanima BiH“, istaknuto je u pismu upućenom institucijama.

U isto vrijeme, radnici su pozvali sve građane, kolege novinare i organizacije civilnog društva da se pridruže borbi za opstanak institucije koja „pripada građanima, ne političarima“.

Direktor Mediacentra Sarajevo, Boro Kontić, podsjetio je da borba za BHRT nije političko, nego evropsko i kulturno pitanje.

„Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje medija, pitanje Evrope i pitanje kulturne baštine“, rekao je Kontić.

Zaposlenici BHRT-a poručuju da neće odustati. Protest je tek početak. Ako institucije ne reaguju, najavljuju radikalizaciju.

Zanimljivo je da je RTRS u svojoj vijesti o protestu pažljivo prenio poruke zaposlenika BHRT-a, broj okupljenih i činjenicu da se emituje specijalni program „Ne gasite BHRT“.

Međutim, u tekstu namjerno izostavljaju jedinu suštinski važnu činjenicu: da upravo RTRS već osam godina odbija da BHRT-u uplaćuje zakonski propisan dio RTV takse, čime je nastao dug veći od 100 miliona KM.

Ne spominju ni odluke Ustavnog suda BiH ni presude Vrhovnog suda RS koje potvrđuju njihovu obavezu prema BHRT-u.

Takav pristup RTRS-a – izvijestiti o protestu, a prešutjeti vlastitu presudnu ulogu u finansijskom urušavanju BHRT-a – pokazuje koliko je novinarstvo na tom servisu svedeno na propagandu bez imalo kritičkog pristupa ili barem, kakve-takve, reakcije nekoga iz menadžmenta RTRS-a.

Za to vrijeme, zaposleni u BHRT-a pokušavaju održati program u zgradi kojoj prijeti isključenje struje i zapljena imovine – dok o njihovoj sudbini najviše ćute oni koji su do tog stanja najviše i doprinijeli.

Dejan Rakita / GERILA

The post Institucije ćute, BHRT se raspada: Radnici ispred Parlamentarne skupštine traže pravdu, a ne milostinju! first appeared on Gerila.info.

TI BiH je terenskim snimanjem evidentirao 437 promotivnih plakata na lokacijama predviđenim za plaćeno oglašavanje, čija se ukupna vrijednost za 15 dana kampanje procjenjuje na 297.000 KM. Karanova kampanja imala je dva i po puta više takvih oglasa. Paralelno, samo u prvih 11 dana kampanje, predizborni skupovi su procijenjeni na dodatnih 407.000 KM, pri čemu je SNSD potrošio najviše – uglavnom zahvaljujući velikim skupovima i skupim restoranskim uslugama.

Medijska slika pokazuje još dublju neravnotežu. Prema monitoringu koji je radio TI BiH, Karanova kampanja u televizijskim programima koštala je više od 80.000 KM, dok SDS nije imao nijedan plaćeni spot na televizijama koje su analizirane. Na portalima i društvenim mrežama pojavili su se brojni promotivni sadržaji koji nisu označeni kao plaćeni, ali su ih, po karakteru i narativu, analitičari jasno prepoznali kao dio političkog marketinga.

Kampanja na platformama kompanije Meta bila je neuporedivo skromnija nego u ciklusima redovnih izbora. SNSD skoro da nije koristio Facebook i Instagram oglase preko zvaničnih stranica, što ukazuje da su ključni resursi preusmjereni na tradicionalnije oblike promocije i na medije pod državnim uticajem.

I dok stranke, prema zakonu, moraju objaviti promete sa posebnog računa za kampanju, TI BiH upozorava da je nadzor gotovo simboličan. Novi zakon u RS više ne predviđa finansiranje stranaka iz budžeta, pa će biti posebno važno utvrditi odakle stranke pokrivaju stotine hiljada maraka izborne potrošnje. Već su zabilježene značajne razlike između prijavljenih i stvarnih troškova: na prošlim lokalnim izborima stranke su ukupno prijavile 2,6 miliona KM manje, a samo SNSD nije prijavio troškove predizbornih skupova u iznosu od oko 1 milion KM.

Medijska dominacija SNSD-a bila je najvidljivija na RTRS-u, koji je u 11 dana kampanje Karana prikazao 57 puta, kroz ukupno 2 sata i 20 minuta programa. Branku Blanuši pripalo je svega 20 sekundi, u vidu dvije kratke izjave. Kako Izborni zakon zabranjuje promociju kandidata u informativnim emisijama, Karan je prikazivan kao ministar i „profesor ustavnog prava“, dok Blanuša, koji nema javnu funkciju, nije imao mogućnost da se pojavi u okviru institucionalnih aktivnosti.

Ipak, najveću količinu prostora nije dobio ni jedan ni drugi kandidat – već Milorad Dodik, koji se u 11 dana kampanje pojavio čak 66 puta, u trajanju od 1 sat i 45 minuta programa. Iako bez ikakve funkcije, njegovi događaji – posjete lokalnim zajednicama, označavanje početka radova, posjete preduzećima – prikazivani su kao aktivnosti od institucionalnog značaja, uz prisustvo Karana. Time se u potpunosti briše granica između funkcije i kampanje, iako je zloupotreba javne pozicije za političku promociju izričito zabranjena zakonom.

RTRS je u cijelom periodu kampanje za SNSD-ove funkcionere izdvojio gotovo 11 sati programa, dok su funkcioneri SDS-a ukupno bili prisutni samo 7 minuta i 24 sekunde.

TI BiH je istovremeno dokumentovao 154 slučaja zloupotrebe javnih resursa tokom predizbornog perioda. Najveći broj odnosi se na otvaranja javnih radova, koja se intenziviraju samo u vrijeme izbora, te na podjele jednokratnih pomoći građanima – što je zakonom strogo zabranjeno. Zbog toga su podnesene prijave protiv načelnika Ugljevika, Stanara i Foče, koji su dijelili novčane pomoći penzionerima, socijalnim kategorijama ili višečlanim porodicama, koristeći javna sredstva za izbornu korist.

TI BiH je do sada podnio devet prijava CIK-u, uključujući dvije za preuranjenu kampanju SNSD-a. CIK je izrekao kazne: 6.000 KM SNSD-u za zloupotrebu djece na skupu u Istočnom Sarajevu i 30.000 KM zbog govora mržnje Milorada Dodika. Prijava protiv ministra finansija Srđana Amidžića, zbog narušavanja integriteta izbornog procesa, odbačena je zbog tehničke okolnosti – izjava je data prije zvanične prijave SNSD-a za učešće na izborima.

Iako je kampanja za prijevremene izbore bila manje intenzivna nego u redovnom ciklusu, TI BiH naglašava da je sankcionisanje zloupotreba javnih resursa od presudne važnosti. Mali broj kazni u prethodnim ciklusima nije promijenio duboko ukorijenjene obrasce ponašanja. Političke strukture i dalje vide javne institucije, budžete i medije kao produžetak stranačke kampanje – a ne kao resurse svih građana.

GERILA

The post Kampanja za prijevremene izbore koštala skoro 800.000 KM: SNSD dominira troškovima, medijskim prostorom i zloupotrebama javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Istakla je da ju ova situacija neće spriječiti u daljem radu: „Ako je moj grijeh to što ukazujem na kriminal, ja ga prihvatam. Ovo me neće zaustaviti – idemo dalje.“

Miljanović Zubac uhapšena je sinoć u Trebinju, a potom prevezena u Sarajevo, nakon što su pripadnici Granične policije BiH po nalogu tužiteljke Sanite Imamović pretresli porodičnu kuću njenih roditelja. Oduzeti su joj mobilni telefoni, računar i drugi predmeti koje je koristila u radu.

Zvanični razlog je sumnja na krivično djelo odavanje tajnih podataka iz člana 164. Krivičnog zakona BiH, koje Tužilaštvo povezuje sa ugrožavanjem istraga teških krivičnih djela. Uz nju su uhapšene i dvije službenice Granične policije BiH.

Novinarka tvrdi da je pravi razlog privođenja njen dugogodišnji istraživački rad i objave o kriminalu unutar bezbjednosnih institucija, uključujući i Sky prepisku koja, kako kaže, otkriva veze policije i pravosuđa sa organizovanim kriminalom.

Gostovanje na Gerilinom podkastu

Krajem novembra 2024. godine Miljanović Zubac gostovala je u podkastu „PST!“ portala Gerila.info, gdje je govorila o prijetnjama, fizičkim napadima i porukama koje su joj upućivane zbog njenog istraživačkog rada.

Navela je imena šest visokih bezbjednosnih zvaničnika za koje smatra da bi bili odgovorni ukoliko joj se nešto dogodi, te optužila institucije da namjerno izbjegavaju da joj pruže zaštitu. „Smatram da oni žele da mi se nešto dogodi“, rekla je tada.

Uprkos prijetnjama i pritiscima, poručila je da neće odustati od izvještavanja o temama koje povezuju organizovani kriminal i dio bezbjednosnog aparata u BiH.

GERILA

The post Nataša Miljanović Zubac puštena iz pritvora: „Ovo me neće zaustaviti, idemo dalje“ first appeared on Gerila.info.

Kako navode, novinarka je tokom noći prebačena iz Trebinja u Sarajevo u pratnji policije i inspektora Granične policije BiH. Prije toga, pretresena je porodična kuća njenih roditelja i oduzeti su joj predmeti koje je koristila u radu.

„Riječ je o osobi koja godinama dobrovoljno dijeli informacije i dokumente o mogućem kriminalu u policijskim strukturama. Umjesto zaštite – dobila je lisice i pretres doma“, poručuju iz BH Novinara.

Upravni odbor BH Novinara naziva ovaj slučaj brutalnim institucionalnim pritiskom i kršenjem prava na slobodu izražavanja.

„Ovo je nesrazmjerno demonstriranje sile prema novinarki i njenom pravu na slobodan i siguran rad. Umjesto da se procesuiraju počinioci, pokušava se kriminalizovati onaj ko o njima piše“, stoji u saopštenju.

Sindikat: Odmazda zbog istraživačkog rada

Nezavisni sindikat radnika RTRS-a ocijenio je da je riječ o nastavku pritisaka na istraživačko novinarstvo.

„Postoje jasne indicije da je u pitanju odmazda zbog njenog rada. Nataša godinama ukazuje na kriminal u institucijama i zbog toga je bila meta prijetnji“, poručuju iz Sindikata.

Dodaju da, bez valjanog obrazloženja i dokaza, ovakvi potezi predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih i radničkih prava, te ističu „apsolutnu i bezrezervnu podršku“ kolegici.

Podsjećamo, Nataša Miljanović Zubac uhapšena je u Trebinju i prevezena u Sarajevo, gdje će biti saslušana u Tužilaštvu BiH. Pripadnici Granične policije pretresli su njen dom i automobile, tražeći telefone, računare i druge uređaje.

Zvanično se tereti za odavanje službene tajne, ali novinarka vjeruje da joj se institucije svete zbog objave Sky prepiski koje, prema njenim tvrdnjama, otkrivaju veze kriminala i korupcije u policiji i pravosuđu.

Krajem novembra 2024. godine, gostujući u podkastu „PST!“ portala Gerila.info, Miljanović Zubac je otvoreno govorila o prijetnjama, fizičkim napadima i porukama koje su joj upućivane.

Iznijela je imena šest visokih bezbjednosnih zvaničnika za koje smatra da bi bili odgovorni ako joj se nešto dogodi. „Obratila sam se svim institucijama i imam pisane tragove… Smatram da oni žele da mi se nešto dogodi“, rekla je tada.

Uprkos svemu, poručila je da neće odustati od izvještavanja o temama koje povezuju organizovani kriminal i dio bezbjednosnog aparata u BiH.

GERILA

The post BH novinari i Nezavisni sindikat RTRS: Hitno pustiti Natašu Miljanović Zubac i zaustaviti pritiske na novinare first appeared on Gerila.info.

Prema informacijama Vijesti, Miljanović Zubac će biti saslušana u prostorijama Tužilaštva Bosne i Hercegovine u Sarajevu tek danas ujutro. Pripadnici Granične policije BiH iz Trebinja prethodno su joj prišli ispred porodične kuće i saopštili da će “najvjerovatnije biti privedena”, ali bez dodatnog objašnjenja.

Novinarka RTRS-a smatra da je razlog njenog privođenja politički motivisan i da je riječ o obliku represije zbog njenog kontinuiranog izvještavanja o kriminalnim radnjama unutar bezbjednosnih institucija, posebno u policijskim strukturama Republike Srpske.

“Prekjuče sam objavila nešto o zamjeniku načelnika PU Trebinje, Petru Kozjaku, zatim Jeliću, penzionisanom pripadniku OBA-e, koji je vraćen u službu. U kontinuitetu objavljujem detalje o MUP-u, Tužilaštvu, Graničnoj policiji, svim bezbjednosnim institucijama, odnosno, o kriminalcima među njim. Objavljivala sam podatke o direktoru Granične Mirku Kupresakoviću, Vladimiru Popoviću iz Unutrašnje kontrole, načelniku Centralne istražne kancelarije…”,, izjavila je Miljanović Zubac za Vijesti.me.

Prema njenim riječima, institucije na njene navode nisu odgovarale istragom ili zaštitom, nego privođenjem i zastrašivanjem.

U naredbi tužiteljke Imamović navedeno je da se postupak vodi po članu 164. Krivičnog zakona BiH. Međutim, stav 9 tog člana jasno propisuje da nema krivičnog djela odavanja tajnih podataka ako se ti podaci objave s ciljem otkrivanja nezakonitosti, povreda ustavnog poretka ili međunarodnih ugovora, pod uslovom da objavljivanje nema ozbiljne štetne posljedice po BiH.

Miljanović Zubac je i ranije javno isticala da se suočava sa prijetnjama smrću, fizičkim napadima i institucionalnim ignorisanjem svojih upozorenja o povezanosti kriminalnih struktura i dijela bezbjednosnog aparata. Umjesto zaštite, policija joj je, kako navodi, preporučila da “pohađa kurs samoodbrane”.

Krajem  prošle godine Miljanović Zubac gostovala u podkastu Gerile

Krajem novembra 2024. godine, Miljanović Zubac gostovala je u podkastu „PST!“ portala Gerila.info, gdje je u jednosatnom razgovoru iznijela detalje o osobama i institucijama koje smatra odgovornima ukoliko joj se nešto dogodi. 

„Obratila sam se svim institucijama i za to imam pisane tragove. Svima sam uljudno opisala situaciju, a zauzvrat sam dobila to da ne mogu normalno hodati ulicama, da me fizički napadaju i da mi ostavljaju prijeteće poruke. Smatram da oni žele da mi se nešto dogodi“, rekla je tada Miljanović Zubac.

Opisala je i niz incidenata – od fizičkih napada na ulici i prijetnji smrću do grafita „UMRI NMZ“ na porodičnoj vikendici u izgradnji. Istakla je da su prijetnje dolazile od osoba dobro poznatih policiji, ali da izostanak institucionalne reakcije zapravo šalje poruku nekažnjivosti.

“Bila sam spremna na rizik kada sam počela da se bavim istraživačkim novinarstvom. Međutim, nisam bila spremna na to da nijedna institucija neće stati iza čovjeka koji je u problemu. Upravo se nalazim tu gdje se nalazim zahvaljujući tome što nijedna institucija nije reagovala”, naglasila je u razgovoru za Gerilu.

Miljanović Zubac je poručila da uprkos svemu neće prestati da izvještava o temama koje, prema njenim riječima, zadiru u korijen povezanosti organizovanog kriminala i dijela bezbjednosnih struktura u BiH.

Dok se slučaj Nataše Miljanović Zubac odvija pred našim očima, međunarodni kontekst pokazuje da njen slučaj nije izuzetak — već simptom šire globalne pojave, pogotovo tamo gdje se državni sistem i kriminal prepleću.

GERILA

The post Privedena novinarka Nataša Miljanović Zubac nakon tekstova o kriminalu u bezbjednosnim strukturama BiH first appeared on Gerila.info.