Skoro pet godina nakon poništavanja Lokalnih izbora u Doboju 2020. i dalje traju suđenja za najveći slučaj izborne prevare kojim se bavilo domaće pravosuđe. Podignuto je 67 optužnica protiv 350 lica, a Osnovni sud u Doboju,  prema posljednjim informacijama, donio je 27 oslobađajućih presuda za 139 lica i samo jednu uslovnu osudu protiv dva lica. Većina presuda je donesena po istom obrascu: izborne prevare su dokazane, ali nema dokaza da su za to krivi članovi biračkih odbora.

U 22 prvostepene presude koje je analizirao Transparency International u BiH potvrđuje se da je Tužilaštvo u svim slučajevima uspjelo materijalnim dokazima i iskazima svjedoka dokazati da se izborna volja građana najčešće prekrajala po dva scenarija:

1. Glasanjem u ime birača koji nisu izašli na izbore – najčešće onih koji žive u inostranstvu,

2. Glasanjem u ime umrlih lica koja nisu izbrisana sa biračkog spiska.

Suđenju je porethodilo poništavanje izbora od strane CIK-a, nakon čega su uslijedile krivične prijave, istragе i podizanje optužnicа. Sumnja se pojavila zbog rekordne izlaznosti od skoro 70%, a na pojedinim biračkim mjestima prema računici CIK-a  utvrđeno je da je svakih 50 sekundi glasao jedan glasač.

Nakon ponovnog brojanja glasova CIK je ušao u postupak u kojem su urađena grafološka vještačenja potpisa birača i njihovo poređenje sa podacima IDEEA-e, i tom prilikom je utvrđeno da  krivotovreno 10-20% potpisa birača. Najčešće se, prema ovom nalazu, radi o krivotvorenju sličnih ili istih potpisa od strane jedne osobe za više rubrika na različita imena ili dodavanjem inicijala u više rubrika.

Šta je dokazano na Sudu?

Tužilaštvo je, u većini slučajeva koje je analizirao TI BiH, dokazivalo krađu od jednog do sedam glasova po biračkom mjestu, na način da je izvodilo svjedoke koji su potvrdili da oni ili njihovi bliski srodnici nisu izlazili na izbore i da su njihovi potpisi krivotvoreni. Dokazivanje je otežavala činjenica da jedan broj ljudi čiji su glasovi ukradeni nije dolazio u BiH godinama, policija ih nije mogla pronaći na adresi, a svjedočenja komšija da rijetko dolaze nisu mogla biti prihvaćena kao dokaz da nisu glasali. Isto tako, podaci Granične policije da ta lica nisu ulazila u BiH u tom periodu nisu mogla biti dokaz na Sudu, jer ne postoji obaveza evidentiranja svakog prelaska granice.

Zbog toga su relevantni dokazi uglavnom bili svjedočenja birača koji su jasno potvrdili da nisu izašli na izbore. Takođe, prihvaćeni su i dokazi u slučajevima gdje se radilo o glasanju umrlih lica i gdje se moglo jasno potvrditi da je smrt prijavljena prije održavanja izbora. Tužilaštvo je, dakle, u svim presudama uspjelo dokazati ovu pojavu, a u jednoj od njih se navodi:

Iz izvedenih dokaza tužilaštva, svjedočenja svjedoka tužilaštva V. A., G. S. i D. G. koja su izričiti u svjedočenju da nisu izlazili kritične prilike na izbore, te uvidom u Izvod iz matične knjige umrlih za lica V. J. i D. M., Tužilaštvo je izvedenim dokazima dokazalo da pomenutih 5 lica kritične prilike nisu izlazila na glasanje i nisu se potpisala u navedene rubrike, već je to učinio neko drugi, navodi se u presudi.

Gotovo isti zaključak ponavlja se u većini presuda.  Sud je u nekim slučajevima odbio prijedlog za grafološko vještačenje kako bi se utvrdilo da li su članovi biračkih odbora stavljali sporne potpise. U nekim slučajevima oni nisu pristali dati rukopis, a smatralo se da time ne bi bilo dokazano djelo za koje se terete.

Ko je kriv?

Zbog svega je nadležni sud smatrao da tužilaštvo nije dokazalo da su članovi biračkih odbora krivi jer se neko potpisao u ime glasača koji nisu izašli na izbore, a sve je, između ostalog, pravdano činjenicom da su se izbori odvijali u vrijeme pandemije i da je nošenje maski otežavalo identifikaciju birača.

U većini presuda Sud navodi da utvrđena činjenica da je došlo do falsifikovanja izbornih rezultata ne može automatski značiti krivičnu odgovornostčlanova izborne administracije.

Tužilaštvo nije dokazalo koji član biračkog odbora je utvrdio identitet u tom slučaju, koji je dozvolio da se to lice potpiše, a koji je predao listiće za glasanje, niti kome od kandidata je navedeni glas pripao, jer na tu okolnost nisu uopšte provođeni dokazi, a što je bila obaveza Tužilaštva, a sve to u uslovima kada birači moraju da nose zaštitne maske koje pokrivaju veći dio lica, držeći distancu, usljed pomenutih pravila Covid-a, stoji u jednoj od presuda.

Sud je smatrao da je sasvim moguće da “neko drugo lice približnih karakteristika lica koja nisu glasala pojavi se i glasa u ime istih, bez da za to članovi biračkih odbora uopšte znaju, a kamoli kako to OJT navodi da su omogućili svi zajedno i to istovremeno i željeli”. Takođe, po navodima Suda nedokazana ostaje i činjenica da je promijenjen izborni rezultat, obzirom da je “nemoguće utvrditi kojem kandidatu su pripali navedeni glasovi”.

Šta su radili posmatrači?

Sud dodatno argumentuje presude iskazima pojedinih svijedoka koji su bili posmatrači na dan izbora, kao i činjenicom da na brojnim mjestima niko od posmatrača iz različitih stranaka nije imao primjedbe na izborni proces. Činjenica da velikom broju posmatrača nije bilo omogućeno da uđu na biračka mjesta nije bila predmet dokazivanja, a dodatni argument je i da su sami članovi biračkih odbora predloženi iz “suprotstavljenih političkih opcija”.

Tako se u jednoj od presuda kao argument u korist optuženih navodi da “pet članova biračkog odbora koji su u istom se našli ispred potpuno različitih političkih subjekata, odnosno P. B. ispred SDA-SBIH-HB, B. R. ispred HDZ BIH, B. B. ispred SPS, K. M. ispred GOJKOVIĆ NENAD-nezavisni kandidat, K. B. ispred SEKULIĆ SLAVKO-nezаvisni kandidat, odnosno ispred politički suprotstavljenih opcija”.

Ipak, u ovim zaključcima se potpuno ignoriše apsurd da su većinu posmatrača i članova biračkih odbora činili predstavnici opcija koje nisu dobile ni jedan glas. Naime, na izbore se prijavilo 85 subjekata, a njih 66 imalo je manje od 10 glasova i njihova namjera je očigledno bila zauzimanje mjesta u biračkim odborima. Zato nije jasno iz čega je izveden zaključak da su pomenute opcije “suprotstavljene” i da nisu bile dio iste unaprijed dogovorene igre jer su npr. na ponovljenim izborima pomenuti Sekulić Slavko i Gojković Nenad u cijelom Doboju imali po jedan glas.

Na jednom biračkom mjestu, gdje je dokazano da su glasala umrla lica, posmatrač SNSD-a “nije primijetio ništa neobično”. Na drugom, gdje je dokazano da su glasala lica koja su bila u inostranstvu, posmatrač “Pokreta Most 21”  koji je u cijelom Doboju imao jedan glas, navodi da nije primijetio nepravilnosti, dok u korist odbrane svjedoči i posmatrač SNSD-a na istom mjestu, koji negira je da je u “toku prebrojavanja glasova neko od članova biračkog odbora ubacivao naknadno glasačke listiće ili dopisivao imena”.

Problemi biračkog spiska

Upravo ova činjenica  da se cijela izborna prevara odigrala pred očima posmatrača i članova biračkih odbora, koji su nominalno pripadali različitim političkim opcijama, otvara brojna druga pitanja i dodatno potkopava integritet izbornog procesa. Iz samih iskaza evidentno je da je postojalo više mogućnosti – od onih da su sporni glasovi dopisani nakon prebrojavanja, do toga da je veliki broj lica prošao proces utvrđivanja identiteta i glasao u tuđe ime.

Podatak CIK-a o 10-20% potpisa za koji se moglo sa sigurnošću utvrditi da su krivotvoreni ilustruje razmjere izborne prevare, a ko su bili nalogodavci i organizatori u ovim postupcima nije ni bilo predmet dokazivanja. Ipak, presude potvrđuju da je neažurnost biračkog spiska glavni izvor izbornih neregularnosti, jer pored  neažurnog vođenja podataka iz matičnih knjiga umrlih, činjenica da desetine hiljada ljudi svake godine napuštaju BiH, a istovremeno ostaju prijavljeni za glasanje na redovnom biračkom mjestu, otvara dodatni prostor za zloupotrebe.

Same presude otvaraju i druga pitanja poput onih da li su osobe zadužene za organizovanje izborne prevare raspolagale podacima institucija prije Centra za birački spisak. Ovi primjeri pokazuju neophodnost uvođenja izbornih tehnologija, prije svega kod elektronske identifikacije birača putem otiska prsta, kao i skenera za brojanje glasova kako bi se vratilo povjerenje građana u izborni proces.

Pored toga, ključno je da pravosuđe u procesuiranju krivičnih djela povezanih s izbornim prevarama ispita i zahtijeva odgovornost nalogodavaca, odnosno osoba uključenim u planiranje i organizaciju ovih djela, jer su dosadašnje optužnice uglavnom bile ograničene samo na članove biračkih odbora, dok stranački funkcioneri u čije ime se prevare provode nikada nisu procesuirani.

Transparentno.ba

The post Presude za izbornu krađu u Doboju: Dokazano da su masovno glasali mrtvi i oni koji nisu izašli na izbore, optuženi oslobođeni first appeared on Gerila.info.

Vijeće ministara je prije Samita odobrilo nacrt  programa reformi i naložilo usaglašavanje konačnog teksta sa nižim nivoima vlasti u narednih 45 dana.

Šta je program reformi i zašto ga BiH nema?

Kako bi ostvarila pravo na finansijsku podršku iz Plana rasta, država mora usvojiti program reformi, u javnosti poznat kao reformska agenda. To je dokument kojim se jasno definišu prioriteti i objašnjava kako država planira unaprijediti svoj sistem, od pravosuđa i borbe protiv korupcije, preko obrazovanja i zaštite okoliša, do jačanja ekonomije i zapošljavanja.

U kontekstu BiH, reformska agenda obuhvata obaveze koje su već ranije preuzete kroz domaće strategije, međunarodne sporazume i proces evropskih integracija. Ovim programom ti ciljevi dolaze u prvi plan, s jasno utvrđenim rokovima, mjerama i pokazateljima napretka, dok EU osigurava dodatni podsticaj i podršku za njihovu provedbu.

Proces izrade programa reformi u BiH započeo je krajem novembra 2023. godine, a već tada je bilo jasno koja će pitanja biti teško usaglasiti. Vijeće ministara BiH formiralo je Radni tim za pripremu programa reformi, ali je propustilo priliku da jasno definiše svoju ulogu glavnog arbitra za rješavanje potencijalnih sporova koji mogu blokirati ili usporiti rad. Umjesto toga, Radni tim je uspostavljen po uzoru na strukture i način rada postojećeg, ali neefikasnog mehanizma koordinacije za evropske integracije.

Radni tim je svojim Poslovnikom propisao jednoglasno odlučivanje o svim pitanjima, bez obzira na raspodjelu nadležnosti po pojedinačnim mjerama. Posljedica ovakvog modela je da je BiH jedina država koja do isteka roka, u avgustu 2024. godine, nije dostavila usaglašen program reformi Evropskoj komisiji. Time nije ispunjen uslov za pristup predfinansiranju koje je EU predvidjela kao oblik motivacije i podrške za provedbu reformi u okviru Plana rasta.

BiH bi po usvajanju programa reformi i ratifikaciji sporazuma sa EU trebala dobiti okvirno 70 miliona eura, što je tek manji dio u odnosu na ukupna sredstva koja su joj na raspolaganju.

Tačke sporenja

Nezapaženo je prošla činjenica da je Radni tim usaglasio čak 111 od 113 mjera koje je Evropska komisija identifikovala kao neophodne. Te mjere obuhvataju, između ostalog, usvajanje zakona poput onih o VSTV-u i sudovima, digitalizaciju javnog sektora, pojednostavljivanje pravnog okvira za registraciju biznisa, povećanje broja djece koja pohađaju predškolsko obrazovanje i slično.

Mnoge od ovih mjera predstavljaju obaveze na evropskom putu BiH već godinama, pa se mogu očekivati poteškoće ili zastoji u njihovoj implementaciji. Tim više ostaje nejasno zašto nisu usvojene preostale dvije mjere.

Saglasnost nije postignuta u vezi s imenovanjem sudija na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH i priznavanjem, odnosno primjenom odluka tog suda na cijeloj teritoriji države. Druga sporna mjera odnosi se na provedbu zakona o konkurencijskoj politici na svim nivoima vlasti, te na usklađivanje s pravnom stečevinom EU kroz ukidanje entitetskog prava veta u donošenju odluka u Vijeću za državnu pomoć i Konkurencijskom vijeću BiH.

Gdje smo sada?

Vijeće ministara BiH je kratkim saopštenjem obavijestilo javnost da je na telefonskoj sjednici održanoj 27. juna 2025. godine usvojilo nacrt programa reformi i zadužilo ministarstva da u narednih 45 dana, zajedno s ministarstvima na drugim nivoima vlasti, nastave aktivnosti na usaglašavanju stavova u cilju finalizacije dokumenta. Ovim je formalno potvrđeno da je Radni tim završio svoj posao i da je postignut politički dogovor o tekstu nacrta. Ipak, riječ je o privremenom političkom dogovoru, a ne o konačno usaglašenom dokumentu.

Prema dostupnim informacijama, sadržaj programa reformi još uvijek mora dobiti saglasnost svih entiteta i kantona, kako bi mogao biti proslijeđen Evropskoj komisiji na odobrenje. Iako su iz Radne grupe ranije najavljivali da će građani putem platforme e-Konsultacije moći uputiti svoje komentare i prijedloge za unapređenje dokumenta, nije jasno hoće li ovaj obavezan korak biti preskočen.

U ovom trenutku nije poznato na koji način će se usaglasiti ranije tačke sporenja, niti šta će se desiti ukoliko neki od nižih nivoa vlasti ne podrže predloženi tekst. Zbog toga postoji realna opasnost da BiH i nakon isteka novog roka uđe u novu fazu političkog nadmudrivanja i prolongiranja usvajanja dokumenta, čime bi se dodatno ugrozila mogućnost korištenja sredstava iz Plana rasta i potvrdila praksa nedostatka jasne političke odgovornosti u provođenju reformi.

Šta dalje?

Bez konačnog usvajanja programa reformi, BiH ostaje bez pristupa sredstvima iz Plana rasta, koja ne predstavljaju samo finansijsku podršku, već i konkretno povjerenje Evropske unije u sposobnost države da ispuni preuzete obaveze. Izostanak političke volje i spremnosti na kompromis dodatno usporava reformske procese i podriva kredibilitet BiH kao ozbiljnog kandidata za članstvo u EU.

Građani, koji bi trebali biti najveći korisnici reformi i investicija, u ovom procesu ostaju potpuno isključeni: javnost nema dovoljno informacija o sadržaju programa, ne postoji jasan plan za organizovanje javnih konsultacija, a ključne informacije najčešće stižu posredno, kroz politička saopštenja, umjesto putem zvaničnih institucija.

U narednih 45 dana, institucije moraju pokazati spremnost da usaglase preostala pitanja, obezbijede punu transparentnost i omoguće građanima uvid u reformske obaveze koje će se provoditi u njihovo ime. Samo na taj način BiH može ispuniti uslove za korištenje sredstava iz Plana rasta i dokazati da reformski procesi nisu isključivo političko pitanje, već pitanje odgovornosti prema građanima. Ako program reformi bude usvojen u novom roku, pred BiH dolazi mnogo važniji zadatak – ispuniti sve preuzete obaveze, uključujući i one čije ispunjenje vlasti BiH izbjegavaju godinama, odnosno decenijama.

(transparentno.ba)

The post Reformska agenda: Šta stoji na putu pristupa BiH dodatnim sredstvima EU? first appeared on Gerila.info.

Transparency International u Bosni i Hercegovini je CIK-u dostavio audio snimak sa događaja na kom su prisutnima upućivane poruke podrške za Vladu Đajića i Nikolu Šobota koji su bili kandidati SNSD-a na predstojećim izborima uz pozive da se za njih glasa.

Sporni događaj se desio 9. jula a okupljene, koji su nosili majice sa natpisom „Za naše doktore“ voditelj je pozdravio pozivom na glasanje prije zvaničnog početka izborne kampanje, što Izborni zakon ne dozvoljava zbog čega je SNSD kažnjen sa 9,500 KM.

Osim što se na nju čekalo skoro devet mjeseci, ova odluka otvara dodatna pitanja kao što su ko je zapravo organizovao i snosio troškove ovog događaja koji, sudeći po broju od čak 50 izvođača i velikog broja posjetilaca, nisu mali.

„Krajiške večeri“ predstavljaju čitav niz manifestacija u banjalučkim mjesnim zajednicama, u sklopu kojih se organizuju koncerti i nudi različit kulturno-umjetnički sadržaj, hrana i piće bez jasne naznake ko je organizator, dok se na tim događajima redom pojavljuju kandidati i funkcioneri SNSD-a koji se promovišu.

Odluka CIK je samo potvrdila prethodne nalaze monitoringa izbora koje je vršio TI BiH po kojima su stranke prikazale 2,6 miliona KM manje troškove predizborne kampanje u čemu prednjači upravo SNSD koja je prijavila CIK-u troškove koji su za čak milion konvertibilnih maraka manji od procijenjenih. Pomenuti nalazi su takođe pokazali da su funkcioneri ove stranke bili najzastupljeniji na javnim servisima tokom izborne kampanje, pri čemu se posebno izdvaja RTRS – od ukupno 1437 političkih objava, čak 1211 bilo je posvećeno promociji funkcionera SNSD-a.

Zbog ovakvih primjera, TI BiH smatra da političke stranke značajan dio svojih kampanja finansiraju iz nedozvoljenih izvora, najčešće kroz zloupotrebu javnih resursa i privilegovane privatne firme povezane s javnim sektorom. To je posljedica upravo slabe kontrole čime je omogućeno da stranke u izborne cikluse ulaze s unaprijed osmišljenim modelima prikrivene promocije i netransparentnog finansiranja što obesmišljava zakonska ograničenja ali i urušava povjerenje u izborni proces.

Iako je uloga civilnog društva u značajna za nezavisan nadzor, ključnu ulogu u tom procesu imaju nadležne institucije zbog čega stvarne promjene neće biti moguće bez jačanja njihovih kapaciteta za otkrivanje i sankcionisanje zloupotreba uz donošenje adekvatnih zakonskih rješenja za sankcionisanje daljeg zaobilaženja propisa i zaštitu integriteta izbora.

(transparentno.ba)

The post SNSD kažnjen zbog „Krajiških večeri“, i dalje nepoznato ko plaća kampanju first appeared on Gerila.info.

Ovi podaci nisu ni potpuni, jer 27 opština, gradova, entitetskih i kantonalnih ministarstva nije dostavilo informacije, a sve je prisutniji trend da velike iznose novca za udruženja dijele profitabilna javna preduzeća.

TI BiH je uporedio podatke o udruženjima koja su primala javna sredstva sa Registrom funkcionera i identifikovao 344 udruženja čija odgovorna lica obavljaju javnu funkciju, a na njihovo finansiranje je potrošeno 16 miliona KM u prethodnih pet godina. Od toga, 83 udruženja vode rukovodioci (direktori i članovi nadzornog odbora) javnih preduzeća, dok su na čelu 184 udruženja rukovodioci javnih ustanova. Tu je i 77 udruženja koje vode izabrana i imenovana lica, odnosno obavljaju neku od političkih funkcija.

Zloupotrebe i sukob interesa

Javni novac se u većini slučajeva dijelio bez ikakvih kriterija i javnog poziva, na šta ukazuju revizori iz godine u godinu na svim nivoima, a ovaj problem prepoznat je i u strategijama za borbu protiv korupcije.
Sa druge strane budžetska sredstva se zloupotrebljavaju za finansiranje podobnih udruženja ili čak troškova izbornih kampanja. TI BIH je u proteklom periodu podnosio prijave protiv čelnika udruženja koji su se nalazili u direktnom sukobu interesa, jer su istovremeno obnašali javnu funkciju, ali nije bilo adekvatne reakcije.

Nakon prijave protiv bivšeg savjetnika Predsjednika Republike Srpske Milana Tegletije, vlast u RS je ekspresno izmijenila zakon i ozakonila sukob interesa u finansiranju nevladinih organizacija iz budžeta. Tako je omogućeno svim funkcionerima da imaju svoje NVO i primaju neograničen iznos javnih sredstava, ako za rad u udruženju ne primaju platu. Podsjećamo da je cilj ovog zakona bio da spriječi funkcionere da novac iz budžeta dijele sopstvenim udruženjima i privatnim preduzećima, pa se pojava sukoba interesa nikako nije smjela svoditi na primanje plate, čime je načinjena nesaglediva šteta.

Dodatno, revizori u RS su utvrdili da se sredstva odobravaju udruženjima koja su ih nenamjenski trošila, ali uprkos nekoliko sudskih presuda u korist TI BIH-a i reakciji Ombudsmana, resorno ministarstvo u Vladi RS i dalje skriva ove informacije.

Takođe, u Federaciji BiH od 2013. ne postoji nadležna komisija koja odlučuje o sukobu interesa dok institucije koje dodjeljuju javna sredstva potpuno ignorišu postojanje zakona i činjenicu da je udruženjima koja vodi javni funkcioner zabranjeno primiti više od 10.000 KM godišnje, odnosno 50.000 za udruženja iz oblasti kulture i sporta.

Brčko Distrikt daje najviše novca

Najviše novca podijeli se na lokalnom i kantonalnom nivou, ali značajnu sumu dijelile su u prethodnom periodu i entitetske vlade.

U poređenju sa visinom budžeta, ubjedljivo najveći procenat dijeli Vlada Brčko Distrikta koja za finansiranje NVO izdvaja 16 ,8 miliona KM godišnje. Distrikt su u navedenom periodu potresale brojne afere oko raspodjele ovog novca ali je vlast kasnije značajnu reformu napravila usvajanjem poboljšanog zakona o sukobu interesa.

Takođe iznos sredstava za finansiranje udruženja povećava se iz godine u godinu a jedini pad zabilježen je 2020. kada je zbog COVID-a naplaćeno značajno manje javnih prihoda.

Ovi podaci dovoljno govore koliki je stepen političke kontrole nad finansiranjem civilnog sektora iz budžeta. Sredstva se dijele udruženjima koja često nemaju ni web stranicu, ne objavljuju izvještaje o radu, kao ni to u koje svrhe troše javna sredstva.

Sa druge strane novim zakonom nepodobnim udruženjima u Republici Srpskoj vlast namjerava ograničiti rad i označiti ih “stranim agentima” ukoliko se finansiraju iz evropskih ili drugih fondova. Iste te fondove koristi i sama vlast koja kroz ovaj zakon pokušava, pod krinkom transparentnosti, ograničiti rad nepodobnih udruženja, dok ne postoji ni minimum transparentnosti kod finansiranja “vladinih nevladinih organizacija”.

(transparentno.ba)

The post Vlasti u BiH podijelile 383 miliona KM za 12.200 udruženja, preko 1.800 povezano sa strankama first appeared on Gerila.info.

Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) utvrdila je i objavila spisak kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora za Lokalne izbore 2024, nakon čega je TI BiH pozvao građane da prijave saznanja o političkoj povezanosti lica sa spiska kandidata.

Odgovor javnosti bio je brz i konkretan – pristigle su prijave za 54 osobe koje su u vezi s političkim partijama ili obavljaju funkcije u stranačkim organima, a koje su se kandidovale za predsjedavanje biračkim odborima.

Ovakva imenovanja imaju potencijal da ozbiljno naruše integritet izbornog procesa i povjerenja građana u same izbore, te je u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH, naročito izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik, a koje navode da predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti obavljati dužnost u organima političke partije niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti koje ih sprječavaju da obavljaju svoje dužnosti na nepristrasan način.

Osim toga, TI BiH je identifikovao još 24 osobe koje su bile kandidati na prethodnim izborima, a sada se prijavljuju za mjesto na kom direktno upravljaju izbornim procesom na dan održavanja izbora, što Izborni zakon BiH takođe izričito zabranjuje.

TI BiH je sve informacije proslijedio CIK BiH te još jednom poziva sve građane da nastave prijavljivati ovakve slučajeve, kako bi se osiguralo da su osobe koje nadziru proces glasanja imenovane u skladu sa zakonom, odnosno da nisu politički opredijeljene niti uključene u stranačke aktivnosti.

Građani mogu prijaviti sve vrste nepravilnosti putem email adrese izbori@ti-bih.org ili koristeći aplikaciju Reflektor: Izbori 24 koja je dostupna za Android i iOS pametne uređaje. Reflektor omogućava građanima da jednostavno, anonimno i sigurno prijave nepravilnosti i zloupotrebe u toku i neposredno pred početak izborne kampanje kako bi se rasvijetlile izborne nepravilnosti i osigurao transparentan i pošten izborni proces.

Spisak kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora možete pronaći na stranici CIK-a a pretraživi izvod iz spiska možete naći na Transparentno.ba.

(transparentno.ba)

The post Uprkos zakonskoj zabrani: Stranačka lica na čelu biračkih odbora first appeared on Gerila.info.

Sedam sankcija odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju i to najviše zbog sponzorisanih oglasa na drušvenim mrežama, iznošenja programa stranke prije vremena  ili objava političkih partija koje su se javno hvalile projektima javnih organa. Tako su SNSD i SDA kažnjeni su sa po 3.500 KM zbog toga što su se na društvenim mrežama hvalili asfaltiranim ulicama i drugim projektima ali CIK nije smatrao da se ovde radi o zloupotrebi javnih resursa za političku promociju. Republička stranka Srpske (5.000), pokret Možemo bolje (4.000) i HNP (3.000) kažnjeni su zbog plaćenog oglašavanja prije početka izborne kampanja, dok je DNS dobio kaznu od 3.000 KM zbog iznošenja programa stranke prije vremena.

Ujedinjena Srpska dobila je sankciju od 3.000 KM jer je odbornica ove stranke na Palama Slavka Brezo organizovala akciju besplatnih PAPA testova ispred političke partije čiji logo se nalazio na promotivnim plakatima. CIK je smatrao da u njenoj objavi ima elemenata preuranjene kampanje, ali ne i obećavanja materijalne i druge koristi biračima.

Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa

Ipak, osim preuranjene kampanje CIK je do sada rijetko kažnjavao po novim odredbama Izbornog zakona koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa. Po prijavama TI BiH izrečena je samo jedna sankcija i to načelnici opštine Jezero Snježani Ružičić koja je zloupotrijebila asfaltiranje puta od 160 metara za stranačku promociju, napisavši na  društvenim mrežama da “SNSD stigne asfaltom i do sela gdje se spajaju zemlja i nebo”!  Ipak u njenom slučaju ključno je bilo, po ocjeni CIK-a, to što je za promociju koristila službenu facebook stranicu opštine, pa je kažnjena po članu zakona koji zabranjuje zloupotrebu sredstava komunikacije za izbornu kampanju. U gotovu istom slučaju po prijavi drugog političkog subjekta, kažnjen je načelnik Banovića Bego Gutić jer je na službenoj staranici opštine objavio demanti. CIK je do sada po izvještaju zaprimio 33 prijave za zloupotrebu janvih resursa, a osim ove dvije sankcije i desetak koje još nisu riješene, gotovo su sve odbijene.

Asfaltiranje ulica i jednokratna novčana davanja i dalje su dominantan obrazac ponašanja kandidata, ali gromoglasno najavljene izmjene izbornog zakona koje je nametnuo OHR  do sada nisu dale gotovo nikakav efekat. Iako je zakonom jasno zabranjeno pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima u ovom predizbornom periodu (osim ako to nije planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija) po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan.

Razlog je taj što CIK  sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane na različitim stavkama, smatra “redovnim subvencijama” bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja. Tako je odbačena prijava TI BiH zbog jednokratnog plaćanja maturske večeri u Nevesinju, jer je CIK u odluci naveo da su sredstva za ovu jednokratnu pomoć izdvojena “iz budžetske rezerve koja predstavlja dio planiranih sredstava budžeta”.  Jednokratne isplate maturantima iz budžeta opštine Istočno Novo Sarajevo takođe nisu smatrane zloupotrebom resursa jer je načelnik naveo da su sredstva planirana budžetom, a iz istog razloga odbačena je i prijava protiv gradonačelnice Sarajeva zbog finansiranja besplatnog izleta za penzionere iz opštine u kojoj će biti kandidat.  Besplatne kartice za prevoz penzionera koje se prvi put dijele u Banjaluci pred ove izbore po mišljenju CIK-a smatraju se “redovnim davanjima koja su realizovana i prethodnih godina” a nije bilo sporno ni to što se na promotivnim plakatima nalazi lični logo i parola gradonačelnika.

Po mišljenju TI BiH pod redovnim subvencijama mogu se smatrati samo one koje se isplaćuju redovno svakog mjeseca ili svake godine (npr. godišnji borački dodatak ili mjesečna socijalna davanja) ili druga davanja koja predstavljaju zakonsko stečeno pravo pojedinih kategorija. Ipak s obzirom na dosadašnju praksu CIK-a teško je očekivati da će po ovim odredbama iko biti sankcionisan uprkos brojnim jednokratnim isplatama pomoći građanima koje su tempirane pred izbore.

Brojni primjeri kampanje

Pored intenziviranja javnih radova i podjele jednokratne novčane pomoći, zabilježeni su i brojni slučajevi gdje su se političke stranke direktno promovisale kroz ove projekte ili kroz oglašavanje javnih ustanova i preduzeća.

SDS Кotor Varoš prijavljen za zloupotrebu resursa i preuranjenu kampanju jer je na stranicama javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“ promovisana lista ove stranke, a iz istog razloga prijavljen je i načelnik opštine Višegrad jer je njegova kandidatura ispred stranke objavljena na zvaničnoj stranici opštine. Takođe, u fabričkim novinama javnog preduzeća RITE Ugljevik objavljena je fotografija radnika sa kačketom na kom je logo NPS,  stranke iz koje dolazi generalni direktor tog preduzeća Diko Cvjetinović .

U ovim slučajevima postupci se još vode, kao i po prijavi protiv SNSD-ovih kandidata u Banjaluci, Vlade Đajića i Nikole Šobota, koji su vodili kampanju na manifestaciji “Кrajiško veče” gdje su dijelili majice sa promo natpisima „Svi za naše doktore“, a voditelj programa pozvao je okupljene da glasaju za njih. Niz ovih manifestacije organizovan je i pred prošle izbore i na njima su promovisani kandidati SNSD-a, a najavljeno je još nekoliko ovakvih skupova u Banjaluci koji bi trebali biti održani do Lokalnih izbora.

TI BiH je podnio i dvije prijave protiv HDZ-a koji se na društvenim mrežama hvalio infrastrukturnim projektima u Busovači finansiranim javnim sredstvima, dok je u Žepču zbog asfaltiranja 400 metara puta napisana i pjesma zahvale aktuelnom načelniku.

Takođe, premijer ZDК Nezir Pivić (SDA) prijavljen je zbog objave u kojoj zahvaljuje stranci u ime Vlade kantona i govori da su to prioriteti iz Izborne platforme stranke dok je Nedeljko Кerić, kandidat ispred SNSD u Tesliću prijavljen zbog ulične akcije mjerenja šećera u krvi koja je sadržala banere i promo materijale stranke.

Pored prijava CIK-u, dva portala iz Banjaluke prijavljena su Vijeću za štampu jer su objavili istraživanje javnog mnjenja suprotno Izbornom zakonu, odnosno bez naziva institucije ili imena lica koje je naručilo i platilo istraživanje i bez naziva i sjedišta institucije koja je sprovela istraživanje.

U svim ovim slučajevim postupci se i dalje vode, a TI BiH će nastaviti i u narednom periodu prijavljivati izborne nepravilnosti. TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

transparentno.ba

The post Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa, CIK najviše kažnjava preuranjenu kampanju first appeared on Gerila.info.