Vlada Republike Srpske dala je saglasnost za kreditno zaduženje matičnog preduzeća „Elektroprivrede Republike Srpske“ od 50 miliona KM, a odvojeno je odobrila izdavanje garancije za kredit Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“ od 18 miliona KM.

Riječ je o dva zaduženja ukupne vrijednosti 68 miliona maraka, ali iz Vladinog saopštenja nije jasno za šta će najveći dio tog novca konkretno biti potrošen.

Za kredit matičnog preduzeća ERS-a Vlada se pozvala na namjene propisane članom 42. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, bez detaljnijeg obrazloženja planiranih troškova.

Postupak izdavanja garancije za ovo zaduženje još nije završen. ERS najprije treba da sprovede proceduru nabavke kreditnih sredstava, nakon čega će podnijeti zahtjev za izdavanje garancije Republike Srpske.

U slučaju RiTE „Ugljevik“, Vlada je donijela odluku o davanju saglasnosti za izdavanje garancije za kredit kod poslovne banke. Navela je da je 18 miliona KM namijenjeno finansiranju kapitalne investicije, ali nije precizirala o kojem projektu je riječ.

Odluka o podršci novom kreditu za Ugljevik dolazi nakon problema sa obezbjeđivanjem uglja i prekida proizvodnje. Termoelektrana je 14. oktobra obustavila rad zbog nedostatka uglja, a uprava i sindikat tada su upozoravali da neriješeni imovinskopravni odnosi na eksploatacionom polju „Istok dva“ koče nastavak iskopavanja.

Direktor RiTE „Ugljevik” Žarko Novaković izjavio je da proizvodnja uglja na postojećem kopu nije dovoljna za neprekidan rad termoelektrane. Naveo je i da se razmatra kupovina uglja, uz prethodni dogovor sa matičnim preduzećem ERS-a.

PROČITAJTE JOŠ: Obećali rad do 25. decembra, TE Ugljevik ponovo stao: Godine propusta stižu na naplatu

Vlada u saopštenju nije objasnila da li je najavljena kapitalna investicija od 18 miliona KM povezana sa rješavanjem ovih problema.

gerila.info

The post Vlada dala garancije Elektroprivredi Republike Srpske da se zaduži za 68 miliona KM first appeared on Gerila.info.

Termoelektrana Ugljevik ponovo je danas, 5. novembra, ispala sa mreže, svega nekoliko dana nakon obnavljanja proizvodnje i obećanja direktora ERS Luke Petrovića da će neprekidno raditi do 25. decembra. Novi zastoj zvanično je izazvalo pucanje cijevi na kotlovskom postrojenju, dok snabdijevanje ugljem ostaje neizvjesno.

„Jutros oko četiri časa došlo je do kvara na kotlovskom postrojenju, odnosno pukla je cijev. Riječ je o kvarovima koji se dešavaju decenijama unazad“, rekao je za „Nezavisne novine“ Mikica Lukić, izvršni direktor za korporativne poslove RiTE Ugljevik.

Lukić je naveo da se kupljeni ugalj obezbjeđuje u ograničenim količinama, a da je loše vrijeme prethodnih dana otežalo i proizvodnju u vlastitom rudniku i dovoz iz Prijedora. BN televizija je, pozivajući se na neimenovani izvor, objavila da preostalog uglja ima za približno pola dana rada, ali taj podatak, barem zasad, nije zvanično potvrđen.

Direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković najavio je za CAPITAL da će kvar biti saniran u roku od 48 do 72 sata, ali da će nastavak proizvodnje zavisiti od zaliha uglja, koje su trenutno na minimumu. Objasnio je da je prije početka popravke potrebno najmanje 24 časa da se postrojenje ohladi.

Iako nema objavljenog stručnog nalaza koji bi posljednji kvar povezao sa korištenjem uglja sa Bukove Kose, novi prekid proizvodnje električne energije ponovo otvara pitanje koliko je održivo termoelektranu snabdijevati stotinama kamionskih isporuka, dok u njenom rudniku postoje rezerve uglja kojima nije na vrijeme omogućen pristup.

Stručnjak iz oblasti rudarstva, dobro upućen u rudarski sektor Republike Srpske, za Gerilu objašnjava da današnja nestašica predstavlja posljedicu višegodišnjeg kašnjenja sa nabavkom mehanizacije, otkupom zemljišta i uklanjanjem slojeva iznad uglja.

Prema njegovoj ocjeni, vlasti i rukovodstva energetskog sektora sada skupom kupovinom goriva pokušavaju nadoknaditi poslove koji su morali biti završavani godinama ranije.

Ni nakon otkupa Comsara nisu na vrijeme završeni eksproprijacija, nabavka opreme i priprema ležišta „Istok 2“

Sagovornik Gerile navodi da, najmanje od 2019. i 2020. godine, nije odgovarajućom dinamikom ulagano u opremu, naročito rudarske kamione. Nedovoljni kapaciteti usporavali su uklanjanje otkrivke, odnosno zemlje i stijene iznad ugljenih slojeva, tsako da je rudnik zaostajao u pripremi uglja za eksploataciju.

Istovremeno se, prema njegovim riječima, malo ili nedovoljno ulagalo u eksproprijaciju i izmještanje regionalnog i lokalnih puteva. Posljedica je nedostatak prostora za rad mehanizacije i nemogućnost pravovremenog pristupa gorivu.

Naglašava da ugalj postoji i na „Istoku 2“ i na „Istoku 1“, ali da njegovo postojanje u geološkim rezervama ne znači da je spreman za iskopavanje.

Kao primjer navodi ovogodišnji otkup zemljišta.

„Ove godine je bilo potrebno otkupiti nekoliko imanja i platiti negdje oko 5 miliona KM, kako bi se otkrilo i pristupilo količinama uglja koje bi uglavnom bile dovoljne za ovu godinu. To, naravno, nije urađeno“, kaže naš sagovornik za Gerilu.

Riječ je o njegovoj procjeni potrebnog izdvajanja i količina kojima bi se otvorio pristup. Ona, ipak, stavlja u prvi plan pitanje zašto taj posao nije završen prije nego što je termoelektrana ostala bez dovoljnog snabdijevanja.

U međuvremenu je CAPITAL objavio da je „Drvo-Eksport“ iz Teslića, povezan sa odbornikom SNSD-a Srđanom Klječaninom Rufijem, sa Elektroprivredom Republike Srpske sklopio ugovor za isporuku milion tona uglja po cijeni od 100 evra po toni sa PDV-om.

Ako bi posao bio realizovan u punoj količini po toj cijeni, njegova vrijednost iznosila bi 100 miliona evra, odnosno približno 195,6 miliona KM.

Dodatni okvir za poređenje daje najavljena nabavka pet novih rudarskih dampera vrijednih 18,2 miliona KM, odnosno vozilima nosivosti 136 tona, za čiju se nabavku koriste kreditna sredstva uz garanciju Vlade Republike Srpske.

Upravo je danas, na sjednici Vlade RS donijeta odluku o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje MH „Elektroprivreda Republike Srpske“ MP a.d. Trebinje – ZP „Rudnik i Termoelektrana Ugljevik“ a.d. Ugljevik za kreditno
zaduženje kod poslovne banke u iznosu od 18.000.000 KM.

Iz Vlade su naveli da su “sredstva obezbijeđena navedenim kreditnim zaduženjem namijenjena su za finansiranje kapitalne investicije”.

Procijenjenih pet miliona KM za određenu eksproprijaciju i najavljenih 18,2 miliona KM za pet dampera zajedno iznose 23,2 miliona KM. Objavljena vrijednost ugovora za kupovinu uglja približno je osam i po puta veća.

Upravo je izgubljeno vrijeme, prema analizi sagovornika Gerile, jedan od ključnih propusta. Kada termoelektrana već ostane bez goriva, ni novac koji se naknadno obezbijedi ne može odmah nadoknaditi godine zakašnjelih radova.

Za godišnji rad ugljevičke termoelektrane, procjenjuje, potrebno je približno 1,8 do dva miliona tona uglja. Takvo snabdijevanje zahtijeva stalnu pripremu rudnika i ulaganja koja prethode proizvodnji.

Podsjećamo, Republika Srpska je prethodno preko „Gas-RES-a“ izdvojila oko 240 miliona KM za preuzimanje kompanije „Comsar Energy RS“ ruskog biznismena Rašida Serdarova. Vraćanje koncesije za ležište „Ugljevik Istok 2“ predstavljano je kao potez koji će osigurati budućnost rudnika i termoelektrane. Međutim, ni nakon tog milionskog otkupa nisu na vrijeme završeni eksproprijacija zemljišta, nabavka potrebne mehanizacije i pripremni radovi koji bi omogućili dovoljan iskop uglja.

Direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković i sam je ranije rekao da imovinskopravne odnose za ovakav energetski objekat treba rješavati najmanje pet godina unaprijed.

Stotine kamionskih tura i 2,6 KM naknade po toni

Kupovina uglja iz Prijedora otvara i pitanje stvarne cijene njegovog dopremanja do Ugljevika.

„Tolika dužina transporta svakako nije dugoročno ekonomski opravdana“, ocjenjuje stručnjak za Gerilu.

Prema njegovoj procjeni, transport trenutno čini približno petinu cijene uglja. Uz trošak prevoza, upozorava i na opterećenje putne infrastrukture kroz koju svakodnevno treba proći hiljade tona tereta.

Direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković najavio je da dobavljač treba isporučivati između 5.000 i 8.000 tona uglja dnevno. Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović naveo je da termoelektrani za dnevni rad treba oko 6.000 tona.

Za dopremanje tih 6.000 tona, uz teret od 25 tona po kamionu na kojem stručnjak zasniva računicu, potrebno je 240 kamionskih tura dnevno. Tokom 60 dana to bi značilo približno 14.400 natovarenih dolazaka, uz povratne vožnje.

Petrović je, uz istu dnevnu količinu uglja, pominjao najmanje 150 kamiona. Ako bi se snabdijevanje obavljalo u samo 150 tura, svaki kamion morao bi prevoziti prosječno 40 tona uglja, umjesto 25 tona iz računice stručnjaka koji je dao svoju analizu za naš portal.

Sagovornik Gerile upravo upozorava na prevoz većih količina po kamionu, navodeći terete od preko 30, pa i do 40 tona. Bez podataka o vaganju, ukupnoj masi vozila i osovinskom opterećenju nije moguće utvrditi stvarni obim eventualnog pretovara, ali razlika između navedenih količina pokazuje zašto je kontrola transporta važna.

Stručnjak upozorava da bi intenzivan prevoz, naročito tokom kišnog i hladnog perioda, mogao ubrzati oštećivanje puteva. Trošak takvih posljedica upoređuje sa prihodom od ustupanja mineralne sirovine.

Za svaku tonu lignita koju iskopa, koncesionar prema važećem Pravilniku o koncesionim naknadama i garancijama u oblasti elektroenergetike, energenata, rudarstva i geologije plaća dvije marke i 60 feninga za korištenje rudnog bogatstva.

Tako bi za milion tona uglja, koliko prema objavljenim informacijama obuhvata ugovor za snabdijevanje Ugljevika, koncesiona naknada iznosila 2,6 miliona KM. Vrijednost tog posla istovremeno dostiže približno 195,6 miliona KM sa PDV-om.

„Drvo-Export“ iz novca naplaćenog za ugalj pokriva troškove iskopa, prevoza, poreze i ostale obaveze. Za korištenje samog lignita, međutim, propisana je naknada od svega 2,6 KM po toni. Taj iznos utvrđen je Pravilnikom o koncesionim naknadama i garancijama u oblasti elektroenergetike, energenata, rudarstva i geologije, koji je 2018. godine potpisao ministar Petar Đokić.

Prema računici stručnjaka koji govori za Gerilu, čak i kada bi na Bukovoj Kosi bilo iskopano ukupno milion i po do dva miliona tona uglja, koncesiona naknada po toj stopi iznosila bi između 3,9 i 5,2 miliona KM tokom čitavog perioda eksploatacije.

On procjenjuje da taj novac teško može pokriti i jednu potpunu obnovu puta od Bukove Kose prema Prijedoru, kojim se odvozi ugalj iz rudnika. Upozorava da svakodnevni prolazak teških kamiona ubrzava propadanje puteva, pa postavlja pitanje koliko koristi od eksploatacije ostaje državi i lokalnoj zajednici kada se uračunaju i troškovi popravke infrastrukture.

„Koja dužina puta se može sa tim novcem popraviti i rekonstruisati i gdje je tu uopšte ‘javni interes’, odnosno interes države i lokalne zajednice da se uopšte kopa i transportuje ugalj sa Bukove Kose?“, pita stručnjak.

Visok sumpor i neizvjesni uslovi sagorijevanja

Uz ekonomsku i logističku održivost nabavke, ostaje pitanje karakteristika goriva.

Iako naš sagovornik naglašava da nije imao uvid u novije analize uglja iz Bukove Kose koji se trenutno proizvodi i isporučuje, ističe da je radio analizu koja se zasniva na podacima iz dokumentacije o ležištu.

U tabeli koju je dostavio, a koju identifikuje kao podatke iz geološkog elaborata iz 2023. godine, prosječan sadržaj ukupnog sumpora iznosi 7,98 odsto, vlage 26,14 odsto, a pepela 32,16 odsto. Donja toplotna vrijednost navedena je kao 9.652 kilodžula po kilogramu.

Prema njegovoj ocjeni, toplotna vrijednost približna je ugljevičkom uglju, ali ključni problem vidi u sumporu i mogućnosti postrojenja da takvo gorivo koristi bez povećanog rizika. 

Navodi da su ugljevičko termopostrojenje i sistem za odsumporavanje projektovani za karakteristike domaćeg uglja, sa sadržajem sumpora do približno pet odsto. U pojedinim partijama uglja sa Bukove Kose, prema ranijim istraživanjima na koja se poziva, zabilježeni su i znatno viši udjeli, do približno 14 odsto.

„Moguće su niskotemperaturne i visokotemperaturne korozije, češće prljanje, smanjenje korisnog dejstva i dodatni negativni uticaji na životnu sredinu“, upozorava.

Visok sadržaj sumpora, dodaje, bio je poznat i prije sadašnje eksploatacije. Navodi da je RŽR Ljubija tokom istraživanja osamdesetih godina utvrdio prosječan sadržaj od približno deset odsto, a da ni kasnija istraživanja preduzeća „Terex“ nisu dovela do otvaranja rudnika.

Prema njegovim riječima, podzemna eksploatacija postojala je između dva svjetska rata, dok je početkom pedesetih godina obustavljena, između ostalog zbog ograničenih rezervi i visokog sumpora.

Srđan Klječanin je ranije za CAPITAL odbacio upozorenja o visokom sadržaju sumpora, a nabavku predstavio kao pomoć termoelektrani uz malu zaradu dobavljača.

„Cijena je minimalna, kao i dobit firme na ovom poslu. Sve ostaje u Republici Srpskoj, a samo je to bitno, i koncesiona naknada i ugalj“, rekao je.

Važan dio te procjene jeste sistem za odsumporavanje. Proizvođač Mitsubishi je prilikom njegovog ugovaranja naveo da je predviđeno uklanjanje 99 odsto sumpor-dioksida i postizanje koncentracije ispod 200 miligrama po normalnom kubnom metru dimnog gasa.

Nikola Dakić, stanovnik Ugljevika i lokalni opozicioni političar, za Gerilu tvrdi da sistem nije u upotrebi i da tokom najvećeg dijela vremena od izgradnje nije radio. 

Dakić smatra da je vraćanje koncesije moralo pratiti obezbjeđivanje svih uslova za proizvodnju, od mehanizacije i eksproprijacije do izmještanja regionalnog puta R-459.

„Danas gledamo da se zbog nemogućnosti iskopa uglja u Istoku 2 kupuje ugalj iz drugog izvora“, kaže Dakić za Gerilu.

Ugalj u Ugljeviku postoji, ali se do njega nije stiglo (i ne stiže) na vrijeme. Sada se milioni maraka izdvajaju za kupovinu uglja iz Prijedora, a za njegovo redovno dopremanje potrebne su stotine kamionskih tura dnevno.

I dalje je neizvjesno hoće li uglja biti dovoljno za rad do obećanog 25. decembra i kako će ga postrojenje podnijeti.

Prema analizi sagovornika Gerile, ono što je trebalo godinama ulagati u vlastiti rudnik danas se plaća kroz hitne nabavke, a stabilan rad termoelektrane i dalje nije obezbijeđen.

Kako sada stvari stoje, mnogo je izvjesnije da ćemo cijenu ovih propusta platiti svi, možda i kroz veće račune za struju, nego da će neko za ovo odgovarati.

Dejan Rakita / GERILA

The post Obećali rad do 25. decembra, TE Ugljevik ponovo stao: Godine propusta stižu na naplatu first appeared on Gerila.info.

Milorad Dodik je genije. Doduše, ne ekonomski, privredni ili energetski. Da jeste, Republika Srpska danas ne bi strahovala od nestašice električne energije, a njena Elektroprivreda ne bi morala da kupuje skupu struju na tržištu uprkos svim resursima kojima raspolaže. Dodik je, međutim, genije političkog spina, mastermind manipulacije. I to je još jednom pokazao u ponedjeljak, kada je nekoliko minuta nakon što su javnosti predstavljeni ozbiljni problemi u energetskom sektoru Republike Srpske uspio da u središte pažnje dovede vlastiti napad na novinara BHRT-a Vladimira Šuška.

Na konferenciji za novinare posvećenoj Rudniku i termoelektrani Ugljevik saopšteno je da bi to preduzeće, koje je zbog nedostatka uglja obustavilo proizvodnju, trebalo ponovo da počne s radom za sedam do deset dana. Najavljene su nabavke uglja i mehanizacije, posebna zakonska rješenja, poskupljenje struje za privredu i razmatranje novih cijena za domaćinstva u martu naredne godine. Posebno su pomenuti građani koji se griju na električnu energiju.

Direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović priznao je da je sistem tokom većeg dijela godine uvozio struju. Istovremeno, najavljene su nove mjere kojima bi trebalo spasavati proizvodnju u Ugljeviku.

I baš kada je trebalo objasniti koliko će sve to koštati i ko će dobiti poslove, Dodik je odlučio da se obračuna s novinarom.

Vladimir Šušak je predsjednika Vlade Savu Minića pitao koliko će uglja biti nabavljeno, po kojoj cijeni, u kojem roku i na koji način će se nabavljati oprema putem najavljenih međudržavnih sporazuma. Dodik je prekinuo pokušaj da dobije odgovore, poručio mu da on „nije javnost“, a BHRT suprotstavio RTRS-u, koji je nazvao „našom televizijom“. Nije dozvolio ni Miniću da odgovori.

Šušak nije provocirao, vrijeđao niti tražio sukob. Postavljao je pitanja koja bi na njegovom mjestu postavio svaki novinar koji ozbiljno radi svoj posao. Građani imaju pravo da znaju koliko će se javnog novca potrošiti na nabavku uglja i opreme i ko će na tim poslovima zaraditi. To nisu pitanja na koja političari mogu odgovarati uvredama. Dodik, doduše, generalno gostuje na televizijama i po medijima na kojima ga novinari pitaju ono što im je rečeno da ga pitaju pa je moguće da ga normalna novinarska pitanja posebno pogađaju.

Dodikov napad na Šuška zato je mnogo više od još jednog njegovog bahatog nastupa. Riječ je o opasnom pritisku na novinara koji je pokušavao da dođe do informacija od javnog interesa. Osude koje su uslijedile bile su neophodne i potpuno opravdane. To je ono, međutim, što se ponavlja godinama. Dodik izvrijeđa nekog novinara, dio javnosti to osudi, dio medijske zajednice koja nije pod kontrolom to okarakteriše kao neprihvatljivo a za nekoliko dana sve bude zaboravljeno.

Ali Dodik odlično poznaje i način na koji funkcioniše javni prostor. Svjestan je kakve reakcije izaziva kada napadne novinara jer su njegovi napadi na prave novinare u Republici Srpskoj u posljendjih deset godina postali redovni. Upravo zato se postavlja pitanje da li je posljednji incident bio samo još jedan izraz njegove bahatosti ili je svjesno iskoristio priliku da raspravu o energetskoj krizi pretvori u raspravu o sebi.

Novinar Dejan Rakita nema mnogo dilema.

„Milorad Dodik je jučerašnjim nastupom pokazao da je ‘mastermajnd’ spina i kako savršeno zna da zakamuflira mnogo ozbiljnije probleme o kojima je samo nekoliko minuta ranije govorio. I to na vrlo prost način – time što će jednog novinara, po mogućnosti iz nekog nerežimskog medija, a još bolje ako je centrala tog medija u Sarajevu, napasti bez ikakvog razloga“, kaže Rakita.

On smatra da je Šušak bio kolateralna šteta Dodikovog pokušaja da promijeni temu.

„Ubijeđen sam da je kolega Vladimir Šušak bio samo kolateralna šteta, ali Dodik nije smio da propusti priliku za spinovanje, koje bi, usput rečeno, mogao da predaje na bilo kojem svjetskom univerzitetu koji se bavi propagandom. I zato, između ostalog, nije dozvolio premijeru Miniću da odgovori na sasvim normalna i legitimna novinarska pitanja. Koliko uglja će biti nabavljeno, po kojoj cijeni, od koga i kako će se nabavljati oprema? Šta je tu sporno?“, pita Rakita.

Dok se javnost bavila Dodikovim napadom, ostale su njegove najave koje bi mogle značajno uticati na kućne budžete građana. Poskupljenje električne energije za privredu neminovno će otvoriti pitanje novih cijena proizvoda i usluga. Za domaćinstva je mart naredne godine označen kao trenutak kada će se razmatrati korekcija cijena, a dodatnu neizvjesnost izazvala je najava drugačijeg obračuna za one koji struju koriste za grijanje.

Koliko će računi biti veći, još nije poznato. Rakita upozorava da bi takve mjere posebno mogle pogoditi građane koji nemaju kvalitetno centralno grijanje.

„Pa čime da se grije čovjek u Rosuljama, primjera radi, u zgradi u kojoj je grijanje toliko loše da je bio primoran da se isključi sa mreže Toplane? Da cijepamo drva po gradu, slažemo ih u kamare? Pa ko je kriv za stanje u Toplani Banjaluka, čiji su tamo bili kadrovi godinama?“, pita Rakita.

U međuvremenu RiTE Ugljevik ostaje problem za sebe. Nakon izdvajanja ogromnih sredstava za preuzimanje kompanije povezane s Rašidom Serdarovim, termoelektrana je ponovo ostala bez dovoljno uglja. Sada se najavljuju nove nabavke, nova mehanizacija i zakonske intervencije. Koliko će koštati novi pokušaj stabilizacije proizvodnje i ko će odgovarati za prethodne promašaje, javnost još ne zna. Naravno niko za stanje u ovom preduzeću kao ni u kompletnoj EPRS ne snosi bilo kakvu sankciju.

Šušak smatra da se Dodikov nastup može tumačiti kao pokušaj da se upravo takva pitanja potisnu.

„Ponašanje Milorada Dodika na konferenciji za novinare posvećenoj TE Ugljevik može se protumačiti kao pokušaj skretanja pažnje sa problema koji prijeti da Republiku Srpsku ostavi bez dovoljno električne energije, odnosno prisili je da kupuje skupu energiju uprkos činjenici da ima sve resurse da je sama proizvodi“, kaže Šušak za Gerilu.

Dodaje da na ključna pitanja očigledno nije bilo odgovora i podsjeća da ih je postavio predsjedniku Vlade, kao prvom odgovornom u lancu.

Ipak, za razliku od Rakite, Šušak nije siguran da je Dodikova taktika u potpunosti uspjela.

„Nisam siguran da je u potpunosti upalila Dodikova taktika ‘napad je najbolja odbrana’ s obzirom da je bilo načina da izvještavamo i o verbalnom napadu i o činjenicama iznesenim u vezi sa problemima u RiTE Ugljevik. A problemi su takvi da ćemo se još vraćati ovoj temi jer je ostalo mnogo neodgovorenih pitanja“, kaže Šušak.

Dodik je u ponedjeljak pokazao koliko mu je malo potrebno da promijeni tok konferencije i proizvede politički sukob. Za razliku od njega, energetskom sistemu Republike Srpske za izlazak iz krize neće biti dovoljne uvrede i nekoliko minuta predstave pred kamerama.

Biće potrebni ugalj, novac i odgovori na pitanja koja je Vladimir Šušak postavio.

A prije svega odgovor na ona koje Dodiku i njegovim saradnicima najmanje odgovara. Ko je odgovoran za stanje u kojem se Elektroprivreda Republike Srpske danas nalazi? I zašto će ceh nesposobnog upravljanja elektroenergetskim sektorom i enormnog bogaćenja pojedinaca iz tog sektora plaćati građani Republike Srpske?

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Milorad Dodik majstor manipulacije i skretanja pažnje sa ozbiljnih pitanja na koja nema odgovor! first appeared on Gerila.info.

Ko zapravo upravlja Republikom Srpskom? Njene institucije ili predsjednik SNSD-a Milorad Dodik? Ovo pitanje ponovo se nametnulo nakon konferencije za novinare posvećene problemima u energetskom sektoru, na kojoj je Dodik ne samo preuzeo glavnu riječ već i spriječio predsjednika Vlade Savu Minića da odgovori na pitanje novinara BHRT-a Vladimira Šuška. Samo pitanje je vjerovatno suvišno jer svi znaju odgovor na njega. 

Problemi u Rudniku i termoelektrani Ugljevik, jednom od najvažnijih energetskih postrojenja Republike Srpske, bili su povod za sastanak najviših zvaničnika. Međutim, umjesto odgovora na pitanja o odgovornosti za stanje u ovom javnom preduzeću, javnost je dobila još jednu demonstraciju političke moći Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Iz Palate Republike danas su najavili sastanak funkcionera RS a na sastanku se iako nema nikakvu funkciju pojavio i Milorad Dodik.

Na konferenciji za novinare, održanoj nakon sastanka, novinar BHRT-a Vladimir Šušak pokušao je da dobije konkretne odgovore o funkcionisanju RiTE Ugljevik. Umjesto odgovora, suočio se sa verbalnim napadom Milorada Dodika, koji mu je poručio da on „nije javnost“, optužio ga da spekuliše i na kraju rekao da može da „vozi“.

Posebno je indikativno da je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić pokušao da odgovori na novinarsko pitanje, ali ga je Dodik u tome spriječio.

Taj detalj možda najbolje ilustruje odnos političke moći i formalnih institucija u Republici Srpskoj. Pokazuje i kako će se Minić ponašati kada za nekoliko dana preuzme funkciju predsjednika Republike.

U kojem svojstvu Dodik odlučuje ko smije da govori?

Milorad Dodik je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata. To je politička funkcija, a ne institucionalno ovlašćenje da upravlja radom Vlade Republike Srpske ili javnih preduzeća. Predsjednik Vlade, ministri i rukovodioci javnih preduzeća imaju jasno definisane nadležnosti i odgovornost prema građanima. Predsjednik političke stranke, bez obzira na njen izborni rezultat i politički uticaj, nema pravo da preuzima njihove zakonske nadležnosti.

Zato se postavlja pitanje u kojem svojstvu je Dodik učestvovao u sastanku posvećenom rješavanju problema u energetskom sektoru i zbog čega je upravo on odlučivao ko će odgovarati na novinarska pitanja?

Ako je sastanak bio institucionalni, na osnovu čega je njime politički dominirao predsjednik jedne stranke? Ako je bio stranački, zbog čega su se na njemu razmatrala pitanja upravljanja javnim preduzećima i funkcionisanja energetskog sistema Republike Srpske?

Ništa manje važno nije ni pitanje zbog čega predsjednik Vlade prihvata situaciju u kojoj mu predsjednik političke stranke praktično određuje da li može da govori o pitanjima iz nadležnosti izvršne vlasti.

Novinar nije problem, problem su pitanja

RiTE Ugljevik suočava se sa ozbiljnim problemima koji direktno utiču na proizvodnju električne energije, finansijsku stabilnost preduzeća i budućnost zaposlenih. U takvim okolnostima pitanja o nabavci uglja, radu termoelektrane, odgovornosti uprave i planovima Vlade nisu politička provokacija nego pitanja od očiglednog javnog interesa.

Upravo zato je Dodikova tvrdnja da novinar „nije javnost“ posebno problematična. Novinari ne predstavljaju sebe kada postavljaju pitanja o radu javnih institucija i trošenju javnog novca. Oni obavljaju posao čija je svrha da građani dobiju informacije koje vlast ima obavezu da pruži.

Još je problematičnije kada osoba koja formalno nije nadležna za rad Vlade sprečava njenog predsjednika da te informacije saopšti.

Redakcija GERILE najoštrije osuđuje verbalni napad Milorada Dodika na kolegu Vladimira Šuška, ali upozorava da ovaj događaj prevazilazi pitanje odnosa jednog političara prema novinaru. Riječ je o mnogo ozbiljnijem pitanju da li institucije Republike Srpske funkcionišu samostalno, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, ili se ključne odluke i javni nastupi njihovih predstavnika podređuju volji predsjednika vladajuće političke stranke? Ponovo, u društveno političkoj situaciji u kojoj se Srpska nalazi godinama na ova pitanja svi znaju odgovor ali niko ne reaguje.

Jer, ako predsjednik Vlade ne može da odgovori na novinarsko pitanje bez odobrenja predsjednika SNSD-a, sasvim je opravdano pitati se koliko samostalno može da donosi i mnogo važnije odluke.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Šta Milorad Dodik radi na sastanku najviših funkcionera Republike Srpske i zašto premijer ne smije da odgovori na pitanje novinara? first appeared on Gerila.info.

Elektroprivreda Republike Srpske sve više električne energije nabavlja iz uvoza, najavljuju se poskupljenja struje, a RiTE Ugljevik ponovo su obustavile proizvodnju zbog nedostatka uglja.

Republika Srpska prethodno je platila više od 240 miliona KM za otkup kompanije koja je raspolagala koncesijom na ključnom ležištu Ugljevik- Istok 2, dok su sporazumi sa slovenačkim Elektrogospodarstvom dostigli vrijednost veću od 450 miliona maraka.

U Rudniku i Termoelektrani Ugljevik godinama se govorilo o novim investicijama, sigurnosti proizvodnje i rješavanju problema sa snabdijevanjem ugljem.

U međuvremenu su se mijenjali direktori, potpisivani sporazumi, isplaćivane stotine miliona maraka i odlagani rokovi za realizaciju projekata.

U ponoć 12.oktobra termoelektrana je ponovo isključena sa mreže, jer više nije imala dovoljno uglja za proizvodnju električne energije.

Direktor preduzeća Žarko Novaković tada je potvrdio da su rudarske mašine zaustavljene na ležištu Istok 2, gdje nisu završeni imovinskopravni postupci, a da preduzeće nema ni dovoljno novca ni odgovarajuće mehanizacije za brzo rješavanje problema.

„Problemi su se gomilali godinama i ne mogu se riješiti preko noći. To zahtijeva ozbiljno i temeljno rješavanje. Kad će biti ponovo na mreži, ne mogu ja to sad reći jer to nije roba koja se vozi od Banjalule do Ugljevika“, izjavio je Novaković za Gerilu.

Riječ je o elektrani koja je u ranijim godinama obezbjeđivala približno trećinu električne energije u sistemu Elektroprivrede Republike Srpske i o preduzeću od kojeg neposredno zavisi egzistencija gotovo dvije hiljade radnika.

Novca za pokretanje proizvodnje nema

Predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Ugljevik Slaviša Čuturić upozorio je da se problemi sa eksproprijacijom i snabdijevanjem ugljem nisu pojavili posljednjih mjeseci.

„Mi smo cijelo vrijeme ukazivali na problem nedostatka uglja i upozoravali da nećemo moći ovako funkcionisati“, rekao je Čuturić za medije.

Slično govori i bivši sindikalac Jelenko Marinković, koji u RiTE Ugljevik radi od 1996. godine, smatra da je blagovremeno ulaganje moglo spriječiti novu obustavu proizvodnje.

Naveo je da bi ulaganje od približno 50 miliona KM početkom godine omogućilo pripremu novih količina uglja i stabilniji rad postrojenja.

Istovremeno, prema dopisu koji je uprava RiTE Ugljevik u avgustu dostavila Elektroprivredi RS i Ministarstvu energetike i rudarstva, za stabilizaciju poslovanja do 2029. godine neophodno je ukupno 275 miliona KM.

Od toga je 120 miliona traženo za normalno funkcionisanje preduzeća do uspostavljanja stabilne proizvodnje.

Dan nakon što su RiTE Ugljevik ponovo ispale sa mreže, Elektroprivreda Republike Srpske je, prema medijskim napisima, kupila 6.049 MWh električne energije za 2,99 miliona maraka, odnosno, po  nabavnoj cijeni od 253 €/MWh.

Dok se za Ugljevik traži dodatni novac i kupuje dodatna energija, Elektroprivreda Republike Srpske je 5. oktobra raspisala međunarodni tender za projektovanje, izgradnju i opremanje Kongresnog centra u Trebinju. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 264 miliona KM bez PDV-a, odnosno približno 309 miliona KM sa PDV-om.

Za ovaj projekat prethodno je organizovan međunarodni arhitektonski konkurs, izrađivana projektna dokumentacija i donesene investicione odluke. Nadzorni odbor ERS-a odobrio je ulaganje krajem jula, a Vlada Republike Srpske dala saglasnost 10. septembra.

COMSAR i Serdarov obilježili sudbinu RiTE

Današnje stanje u Ugljeviku teško je odvojiti od odluke Vlade Republike Srpske da 2013. godine najveći dio ležišta Ugljevik Istok dodijeli privatnoj kompaniji povezanoj sa ruskim biznismenom Rašidom Serdarovom.

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik godinama prije toga tražila je koncesiju za eksploataciju uglja na ovom području, računajući da će postojeća ležišta vremenom biti iscrpljena.

Vlada je ležište podijelila na dva dijela. Manji dio, Ugljevik Istok 1, pripao je postojećem rudniku i termoelektrani, dok je veći, Istok 2, dodijeljen kompaniji Comsar Energy RS.

Ta kompanija je dobila i koncesiju za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3, uz najave ulaganja većih od milijardu maraka. Prema podacima CIN-a, planirano je i više od 444 miliona KM ulaganja u eksploataciju uglja.

Nova termoelektrana nije izgrađena, a nije pokrenuta ni planirana komercijalna eksploatacija uglja. Uprkos tome, koncesioni odnosi produžavani su godinama, dok su radnici postojećeg postrojenja protestima upozoravali da ostaju bez sirovine neophodne za proizvodnju električne energije.

Kada je postalo jasno da postojeća RiTE Ugljevik neće moći dugoročno raditi bez pristupa Istoku 2, Vlada Republike Srpske odlučila je da preko javnog preduzeća GAS-RES otkupi udio Serdarova u kompaniji Comsar Energy RS.

Za taj posao ugovorena je cijena od 240,5 miliona KM.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo, objavljeno u septembru ove godine, pokazalo je da je 181,9 miliona KM isplaćeno prije potpisivanja konačnog kupoprodajnog ugovora, kao i prije nego što je novac obezbijeđen u budžetu.

Prema nalazima CIN-a, vrijednost preduzeća procjenjivana je na osnovu budućih prihoda od rudnika i termoelektrane koji nisu izgrađeni.

Samo u 2029. godini projekcija je predviđala više od 659 miliona KM prihoda od proizvodnje električne energije.

U vrijeme kada je država pristala da plati 240,5 miliona KM, Comsar Energy RS nije imao izgrađenu termoelektranu, niti je ostvarivao najavljene prihode od eksploatacije uglja.

Poslanik SDS-a u NSRS Ognjen Bodiroga, reagujući na posljednju obustavu rada Ugljevika, ovaj posao je nazvao jednom od najvećih pljački u Republici Srpskoj.

„Jedna od najvećih pljački dobija svoj epilog. Građani Republike Srpske ostali su bez 240 miliona KM, koliko je Vlada Republike Srpske isplatila Rašidu Serdarovu, odnosno njegovoj firmi ‘Comsar Energy RS’. Podsjećam da je ‘Comsar Energy RS’ nosilac koncesije na ležištu ‘Ugljevik – Istok 2’, koja joj je dodijeljena 2013. godine, uz koncesiju za izgradnju trećeg bloka Termoelektrane Ugljevik“, naveo je Bodiroga.

Otkup je javnosti predstavljan kao rješavanje jednog od najvažnijih problema postojećeg postrojenja.

Međutim, ni poslije preuzimanja kompanije i prenosa koncesije nisu završeni imovinskopravni odnosi na zemljištu potrebnom za eksploataciju uglja.

Pravni sporovi ostali, RiTE više van mreže nego u sistemu rada

Bivši direktor RiTE Ugljevik Diko Cvijetinović još je u oktobru 2024. upozoravao na posljedice višegodišnjeg kašnjenja eksproprijacije. Kako je rekao tom prilikom, situacija je složena dok je govorio o nedovoljnoj dinamici otkupa zemljišta od 2018. do 2022. godine.

Ipak, tadašnja uprava uvjeravala je javnost da nema razloga za zabrinutost i da će biti dovoljno uglja za nastavak proizvodnje.

Međutim, pravno rješavanje koncesionog pitanja i arbitražnih obaveza nije značilo i oporavak proizvodnje.

Termoelektrana je od početka januara do 4. maja 2026. godine bila van pogona, pri čemu je 60 dana iskorišteno za remont.

Istovremeno, iz resornog ministarstva i uprave ovog preduzeća dolkazile su kontradiktorne informacije.

Nakon ponovnog priključenja na mrežu, ministar energetike i rudarstva Petar Đokić saopštio je da su uz podršku Vlade riješeni ključni problemi koji su doveli do zastoja rudarske proizvodnje.

Početkom maja izjavio je da je proizvodnja normalizovana i stabilizovana, izražavajući očekivanje da će RiTE Ugljevik nastaviti uspješno poslovati.

Istovremeno je direktor RITE ŽarkoNovaković upozoravao da rudnik ima zaostatak u otkrivci od približno dvije godine i ozbiljne probleme sa dotrajalom mehanizacijom.

Kao problem  govorio o bagerima sa 60.000 do 70.000 radnih sati, manjku dampera i potrebi hitnog ulaganja u rudarsku opremu.

Prema njegovim riječima, preduzeće je samo u prvom kvartalu 2026. ostvarilo gubitak od 35,8 miliona KM, više nego tokom cijele prethodne godine.

RiTE Ugljevik je, prema finansijskom izvještaju, 2025.godinu  završila sa neto gubitkom od 27,9 miliona KM, uz prihode od 165,7 miliona i rashode od 194,3 miliona KM.

Ni nakon majskog pokretanja proizvodnja nije bila kontinuirana. Uslijedile su nove obustave, među kojima i višesedmični julski zastoj, a potom i oktobarsko isključivanje elektrane.

Aktivista udruženja Restart Srpske Nebojša Đurić, pozivajući se na medijske izvještaje i procjene radnika, naveo je da je od prvih 290 dana 2026. termoelektrana približno 115 dana bila u pogonu, 115 dana van pogona izvan perioda remonta, dok je remont trajao 60 dana.

„Radnici RiTE Ugljevik procjenjuju da jedan dan nerada ovog postrojenja košta između 550.000 i 1.200.000 KM. Ako uzmemo najnižu procjenu od 550.000 KM dnevno i računamo 115 dana zastoja izvan remonta, dolazimo do iznosa od 63,25 miliona KM. To je cijena koju plaćamo zbog nerada jednog od ključnih energetskih postrojenja Republike Srpske. A to nije konačan račun, jer troškovi rastu svaki dan“, napisao je Đurić.

Struja iz uvoza, skuplji računi i kongresni centar od 300 miliona maraka

Posljedice smanjene proizvodnje domaćih elektrana sve su vidljivije i u bilansima Elektroprivrede Republike Srpske.

Prema godišnjim izvještajima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), ERS je 2023. godine uvezla 139 gigavat-sati električne energije, 2024. godine 269 gigavat-sati, dok je tokom 2025. uvoz dostigao čak 834 gigavat-sata.

ERS je tako prošle godine bila najveći pojedinačni registrovani uvoznik električne energije u Bosni i Hercegovini, sa gotovo 30 odsto ukupnog komercijalnog uvoza države.

U istom periodu rasli su i računi za električnu energiju. Domaćinstvima u Republici Srpskoj od januara 2025. cijena je u prosjeku povećana za 7,9 odsto, dok je privredi povećana za oko 15 odsto. Od februara 2026. mrežarina je povećana za 20 odsto, što je prema procjenama regulatora značilo prosječno povećanje ukupnih računa domaćinstava od oko 10, a privrede od šest odsto.

Portal Capital je 16. oktobra objavio da Luka Petrović planira tražiti novo povećanje cijene električne energije i mrežarine od čak 50 odsto, pravdajući takvu mogućnost visokim troškovima uvoza struje. Zahtjev tada još nije bio zvanično podnesen regulatoru, a prema informacijama Capitala ni Vlada RS nije bila spremna da podrži toliku stopu poskupljenja.

Đurić je u svom reagovanju upozorio da bi takvo povećanje imalo posljedice i na konkurentnost domaćih preduzeća.

„Postavlja se jednostavno pitanje: koliko će naši proizvodi biti konkurentni na tržištu ako troškovi električne energije toliko porastu? Kako će se domaća preduzeća boriti sa konkurencijom ako im jedan od ključnih troškova poslovanja drastično poraste?“, navodi i Nebojša Đurić.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post RiTE Ugljevik: Slom koji se institucionalno dugo pripremao first appeared on Gerila.info.

Samo četiri dana nakon izbora, tokom kojih su predstavnici SNSD-a, predvođeni Savom Minićem, uvjeravali građane da je Republika Srpska ekonomski stabilna i sve snažnija, Vlada RS odlučila je da Rudniku i termoelektrani Ugljevik odobri odgađanje plaćanja dospjelih poreskih obaveza na 90 dana. Odluka je donesena nakon molbe ovog javnog preduzeća koja se odnosi i na omogućavanje prava na zdravstveno osiguranje radnika.

Vlada Republike Srpske usvojila je na današnjoj sjednici informaciju o molbi Rudnika i termoelektrane Ugljevik za odgađanje plaćanja poreskih obaveza i omogućavanje prava na zdravstveno osiguranje zaposlenih.

Kako je saopšteno iz Vlade, Ministarstvo finansija zaduženo je da donese rješenje kojim će RiTE Ugljevik biti odobreno privremeno odgađanje dospjelih poreskih obaveza, uz obezbjeđenje poreskog duga, na period od 90 dana od donošenja zaključka.

U saopštenju nije navedeno koliko iznose dospjele poreske obaveze ovog preduzeća, koliko radnika ima probleme sa ostvarivanjem prava na zdravstveno osiguranje, niti čime će biti obezbijeđen poreski dug.

Ovakva odluka dolazi neposredno nakon izborne kampanje u kojoj su funkcioneri vladajućeg SNSD-a govorili o ekonomskoj snazi, stabilnosti i napretku Republike Srpske.

Samo dva dana prije izbora, 2. oktobra, tadašnji kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske i aktuelni premijer Savo Minić poručio je da je Republika Srpska „iz dana u dan sve jača“ i da se nalazi na ozbiljnom putu da postane mjesto ugodnog života za sve građane.

„Urađeno je mnogo, ali sam nakon brojnih razgovora sa stranim diplomatama siguran da nam najbolje tek dolazi“, naveo je Minić, pozivajući građane da na izborima 4. oktobra izaberu „put u stabilnost“, kazao je pobjednik izbora za predsjednika Republike Srpske Savo Minić.

Tokom predizbornog skupa u Doboju Minić je tvrdio i da je Republika Srpska u „nikad boljem investicionom ciklusu sa povećanjem svih parametara“, predstavljajući SNSD kao garanta njenog daljeg razvoja.

U intervjuu za Glas Srpske, objavljenom 2. oktobra, Minić je najavio nastavak politike institucionalne i ekonomske stabilnosti, uz tvrdnju da je Republika Srpska spremnija nego ikada da odgovori na izazove.

Međutim, svega nekoliko dana nakon izbora, Vlada kojom rukovodi razmatra molbu jednog od najvažnijih energetskih preduzeća u Republici Srpskoj za odgađanje poreskih obaveza, dok se istovremeno otvara i pitanje zdravstvenog osiguranja njegovih radnika.

Da je stanje u RiTE Ugljevik daleko od stabilnog, pokazuju i najnovije informacije o ponovnoj blokadi računa ovog preduzeća.

Prema pisanju portala CAPITAL, na osnovu podataka Centralne banke Bosne i Hercegovine, računi RiTE Ugljevik ponovo su blokirani. Većina računa blokirana je početkom sedmice, dok su preostali blokirani 7. oktobra.

Istovremeno, radnici ovog preduzeća za CAPITAL su potvrdili da su raspoložive zalihe uglja dovoljne za svega nekoliko dana, zbog čega postoji mogućnost da termoelektrana već 11. oktobra ponovo bude isključena sa mreže.

Takav razvoj događaja predstavljao bi novi problem za elektroenergetski sistem Republike Srpske, posebno imajući u vidu da je RiTE Ugljevik jedan od njegovih najvažnijih proizvodnih kapaciteta.

Ovo preduzeće već duže vrijeme suočava se sa ozbiljnim finansijskim i proizvodnim problemima, čestim zastojima u radu i teškoćama u obezbjeđivanju dovoljnih količina uglja.

Današnja odluka Vlade zato otvara pitanje da li je privremeno odgađanje poreskih obaveza samo još jedna mjera kojom se odlaže rješavanje nagomilanih problema u ovom javnom preduzeću.

Posebno je indikativno što se u zvaničnoj informaciji Vlade potreba za odgađanjem poreskih obaveza dovodi u vezu sa ostvarivanjem prava radnika na zdravstveno osiguranje.

Iako je Vlada Ministarstvu finansija naložila donošenje odgovarajućeg rješenja, javnosti nije objašnjeno kako će preduzeće obezbijediti sredstva za izmirenje obaveza nakon isteka odobrenih 90 dana. U originalnom saopštenju koje je poslato medijima nakon sjednice Vlade druga tačka dnevnog reda koja se odnosi na zahtjev RITE Ugljevik se uopšte ne spominje. Odgovore smo dobili tek nakon zahtjeva za dodatnim objašnjenjem.

Tako se, svega nekoliko dana nakon kampanje obilježene porukama o snazi i stabilnosti Republike Srpske, jedno od njenih strateških javnih preduzeća suočava sa blokiranim računima, mogućim novim prekidom proizvodnje i potrebom za intervencijom Vlade zbog poreskih obaveza i zdravstvenog osiguranja radnika.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post U kampanji nikad jača RS nakon izbora zahtjevi za odgađanjem plaćanja poreskih obaveza! first appeared on Gerila.info.

Prokurista kompanije „Comsar Energy RS“ Aleksandar Lozo, koji je na tu funkciju imenovan po nalogu Vlade Republike Srpske, nezakonito je potpisao ugovor o prenosu koncesije sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik zato što za to nije imao saglasnost Skupštine i Nadzornog odbora ovog preduzeća na čijem čelu je još uvijek ruski oligarh Rašid Serdarov, objavio je portal Capital.

Serdarov je zbog toga uputio pismo Vladi Srpske i Ministarstvu energetike i rudarstva u kojem traži poništavanje potpisanog ugovora i podnošenje krivične prijave protiv prokuriste.

Pismo je u ime Rašida Serdarova uputila advokat Goranka Marijanac iz Banjaluke koja nije željela da daje nikakve izjave.

„Pretpostavljam zašto me zovete, ali nisam ovlaštena da dajem bilo kakve izjave“, kratko je rekla Marijanac.

Na pitanje da li pretpostavlja da je zovemo u vezi pisma koje je u ime suvlasnika „Comsara“ uputila Vladi i resornom ministarstvu, Marijanac se nasmijala i ponovila da nije ovlaštena da daje izjave.

Podsjećamo, ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik potpisali su 31. januara ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, prokurista „Comsara“ Aleksandar Lozo koji je savjetnik predsjednika Vlade RS i direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković.

CAPITAL je ranije objavio da je Rašid Serdarov i dalje predsjednik Nadzornog odbora „Comsar Energy RS“, iako je ostao vlasnik svega 24 odsto akcija, nakon što mu je javno preduzeće „Gas RES“ isplatilo 181 milion maraka za 74,4 odsto firme. Serdarov je zadržao četvrtinu vlasništva u „Comsaru“ kao zalog dok mu u potpunosti ne bude isplaćena kupoprodajna cijena od 240 miliona KM.

Direktor Gas RES-a Nikica Vranješ potvrdio je prije mjesec dana da je Serdarov još uvijek na čelu NO „Comsara“, precizirajući da bi do kraja januara trebala da bude održana Skupština akcionara Gas-RES-a na kojoj bi trebao da bude imenovan novi Nadzorni odbor.

„Održane su dvije skupštine akcionara od kojih je na prvoj okončana procedura upisa i Gas RES postao vlasnik 74,4 odsto akcija „Comsara“, a na drugoj skupštini je Aleksandar Lozo imenovan za prokuristu „Comsara. Serdarov do kraja januara treba biti smijenjen sa čela Nadzornog odbora, ali će ostati njegov član dok mu ne bude isplaćen i preostali iznos od oko 60 miliona maraka“, rekao je Vranješ tada za CAPITAL.

Međutim, Serdarov nije smijenjen, a prokurista Aleksandar Lozo po nalogu i u režiji premijera Save Minića i resornog ministra Petra Đokića bez saglasnosti Skupštine i Nadzornog odbora je podnio zahtjev za ustupanje ugovora o koncesiji zbog čega mu Serdarov prijeti krivičnom prijavom.

Prema Pravilniku o postupku ustupanja ugovora o koncesiji i promjeni vlasničke strukture koncesionara, zahtjev za davanje saglasnosti za ustupanje ugovora o koncesiji trećoj strani u pisanoj formi podnosi koncesionar. To je u ovom slučaju „Comsar Energy RS“, jer je ta kompanija i dalje nosilac koncesije samo je u međuvremenu promijenjena vlasnička struktura, pa je umjesto ruskog oligarha većinski vlasnik te kompanije postalo javno preduzeće „Gas RES“.

Skupština akcionara „Gas RES-a“ imenovala je Aleksandra Lozu za prokuristu „Comsara“ koji ima striktno propisana ovlaštenja, a predsjednik NO „Comsara“ Rašid Serdarov u pismu upućenom Vladi tvrdi da on to nije mogao uraditi bez njegove saglasnosti.

Zbog svega što je urađeno, nije poznato kako će postupiti Vlada RS i da li će Rašid Serdarov odustati od zahtjeva za poništavanje ugovora o prenosu koncesije ukoliko mu se plati preostalih 60 miliona KM ili će se Republika Srpska naći pred novim arbitražnim sporom vrijednim stotine miliona maraka.

Izvor: Capital

The post Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik first appeared on Gerila.info.

U Ugljeviku je danas potpisan ugovor o prenosu koncesionog prava za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik – Istok 2“, između predstavnika Vlade Republike Srpske, RiTE Ugljevik i kompanije Comsar Energy Republika Srpska.

Na potpisivanje nije došao ruski oligarh Rašid Serdarov, predsjednik Nadzornog odbora kompanije „Comsar Energy RS“, već je „Comsar“ predstavljao njegov pravni zastupnik Aleksandar Lozo, koji je bio i potpisnik zahtjeva i aktivnosti koje su otvorile proceduru prenosa koncesije. Vladu RS je zastupao ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, a RiTE Ugljevik v.d. direktora Žarko Novaković.

„Istok 2“ ni nakon današnjeg potpisa neće u potpunosti biti na raspolaganju RiTE-u. Zadržana je približno četvrtina udjela, dok je ostatak preuzet kroz ranije aranžmane, što u praksi znači da RiTE trenutno računa na tri četvrtine polja, a za preostali dio se pominje dodatni izdatak od najmanje 60 miliona KM.

Iz Elektroprivrede Republike Srpske poručuju da bi „Istok 2“ mogao obezbijediti rad termoelektrane više od 20 godina, ali i da slijedi eksproprijacija zemljišta i domaćinstava, obezbjeđenje infrastrukture i dovoljnog napona za rad mehanizacije, te nabavka dodatnih transportnih mašina.

V.d. direktora RiTE-a Novaković upozorio je da bi za ulazak u koncesiono polje trebalo eksproprisati između 30 i 50 domaćinstava, dok je v.d. generalnog direktora Elektroprivrede RS Luka Petrović naglasio da je prioritet da se postupci eksproprijacije ubrzaju i da mještani dobiju odgovarajuću infrastrukturu.

Inače, stanje u RiTE-u prate i sporovi sa lokalnom zajednicom, te rizici od klizišta i oštećenja putne infrastrukture, o čemu je najavljen i sastanak institucija, opštine i mještana početkom februara.

Gerila.info

The post Potpisan ugovor za “Ugljevik istok 2“, Serdarov izostao, Comsar zadržao 26 odsto prava na koncesiju first appeared on Gerila.info.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić poručio je da će na narednoj sjednici Vlade Republike Srpske biti doneseno konačno rješenje o ustupanju koncesionih prava za eksploataciju uglja sa preduzeća „Comsar Energy RS“ na RiTE Ugljevik.

Đokić je rekao da je danas upoznao Vladu sa provedenim aktivnostima u vezi sa prenosom koncesionih prava sa Comsar Energy na RiTE Ugljevik.

„Informisali smo Vladu da je podnesen zahtjev za ustupanje koncesionih prava. U narednih maksimalno sedam dana biće usaglašavana dokumenta i na narednoj sjednici Vlade će biti doneseno rješenje o ustupanju ugovora o eksploataciji uglja sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik“, poručio je Đokić.

On je istakao da je sve trajalo nekoliko mjeseci, ali da će narednog četvrtka na sjednici Vlade biti doneseno konačno rješenje i okončan taj posao.

Đokić je ocijenio da će RiTE Ugljevik biti omogućena povoljnija eksploatacija uglja zato što je koeficijent eksploatacije na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ daleko povoljniji nego na ostalim lokalitetima.

„Prema procjeni predstavnika rudarskog sektora RiTE Ugljevik, to znači da će moći da organizuju efikasniju proizvodnju i proizvodnju većih količina i kvalitetnijeg uglja nego sada“, rekao je Đokić.

Podsjećamo, načelnik Ugljevika Dragan Gajić prije godinu dana ili preciznije, 22. januara prošle godine, rekao je za RTRS da ga je tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik obavijestio da će Vlada RS otkupiti firmu „Comsar Energy RS“.

„Dogovoreno je da bi Comsar trebao da bude otkupljen za sedam do 15 dana“, rekao je Gajić.

Ukoliko Vlada RS, kako najavljuje Đokić, idućeg četvrtka donese rješenje o ustupanju prava na eksploataciju sa Comsara na RiTE Ugljevik, to će biti tačno godinu dana nakon „ekskluzivne“ najave da će taj posao biti završen u roku od sedam do 15 dana.

U međuvremenu RiTE „Ugljevik“ je ponovo van mreže zbog nedostatka uglja.

(capital.ba)

The post Đokić dao novo obećanje o ulasku u „Comsarovo“ polje first appeared on Gerila.info.

Uprava Rudnika i termoelektrane Ugljevik (RiTE) oglasila se danas saopštenjem, nakonšto je podnesen zahtjev da se u ovom preduzeću proglasi stečaj.

Kako su rekli, najoštrije osuđuju pokušaj da se pravnim i medijskim manipulacijama nanese šteta ovom strateški važnom preduzeću, njegovim radnicima i interesima Republike Srpske, reagujući na zahtjev advokatske kancelarije Stevanović, koja se nalazi u vlasništvu Miloša Stevanovića.

“Prema informacijama objavljenim u medijima, advokatska kancelarija Stevanović iz Bijeljine podnijela je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad RiTE Ugljevik pred Okružnim privrednim sudom u Bijeljini, navodno radi “restrukturiranja”. Smatramo da je riječ o zlonamjernom i tendencioznom potezu, usmjerenom na destabilizaciju preduzeća i uznemiravanje zaposlenih”, navedeno je u saopštenju koje su medijima poslali iz RiTE Ugljevik.

Dodali su da su 2016. godine zaključili ugovor sa advokatskom kancelarijom Stevanović, u vrijednosti od 350.415 KM bez PDV-a, po kojem je fakturisano i plaćeno 332.894 KM.

“Preostalih 17.520 KM, što predstavlja pet odsto od ugovorene vrijednosti, ugovorom je predviđeno da se može fakturisati tek po potpunom okončanju sudskog postupka, što se nije desilo. Uprkos tome, advokat je jutros, bez pravnog osnova i bez izvršenja ugovornih obaveza, predložio otvaranje stečaja upravo za taj iznos, te odmah obavijestio medije, očigledno s namjerom da izazove zabrinutost među zaposlenima i javnošću. Takvo ponašanje je neprofesionalno, neodgovorno i štetno po interese Republike Srpske”, dodaju iz ovog preduzeća.

The post Uprava RiTE Ugljevik: Prijedlog za stečaj došao zbog 17,5 hiljada KM first appeared on Gerila.info.