Projekat je mjesecima predstavljan kao velika razvojna šansa, ulaganje vrijedno više milijardi eura koje bi Republiku Srpsku moglo pozicionirati na evropskoj mapi strateških sirovina.

Međutim, politički potres koji se upravo dogodio u Mađarskoj mogao bi potpuno promijeniti sudbinu cijelog projekta, navodi portal biznisinfo.

Naime, Viktor Orban je izgubio izbore, a dužnost premijera juče je i zvanično preuzeo Peter Mađar, političar potpuno drugačijeg profila i odnosa prema vlastima Republike Srpske. Time je ozbiljno uzdrman jedan od ključnih političkih i finansijskih oslonaca projekta litijuma na Majevici.

O kakvom projektu je riječ

Za one koji nisu pratili cijelu priču, riječ je o projektu eksploatacije litijuma i drugih strateških minerala na području planine Majevice, gdje su istraživanja pokazala velika nalazišta litijuma, bora, kalijuma i magnezijuma. Prema ranijim procjenama, nalazište kod Lopara sadrži:

• oko 1,5 miliona tona ekvivalenta litijum-karbonata;
• oko 14 miliona tona borne kiseline;
• desetine miliona tona drugih minerala.

Zbog toga je projekat već proglašavan jednim od najznačajnijih rudarskih poduhvata u ovom dijelu Evrope.

Litijum je danas jedna od najtraženijih sirovina na svijetu jer predstavlja ključnu komponentu baterija za električne automobile i energetsku tranziciju Evrope.

Švajcarska firma, njemačka industrija i mađarski novac

Formalni nosilac istraživanja i zahtjeva za koncesiju je švajcarska kompanija Arcore AG, ali je od početka veoma važnu ulogu igrala Mađarska – kroz političku podršku Orbanove administracije, mađarske državne fondove i finansijske institucije.

Plan je bio da se sirovina iz Lopara transportuje na preradu u Njemačku, gdje bi se proizvodio litijum-hidroksid za evropsku autoindustriju. U tom lancu važnu ulogu ima i kompanija Rock Tech Lithium, koja razvija prerađivačke kapacitete u Njemačkoj.

Upravo zbog toga projekat nije bio samo lokalna rudarska priča, nego dio mnogo šire evropske industrijske i geopolitičke strategije.

Zašto je 2026. trebala biti prelomna godina?

Ova godina od početka je označavana kao ključna za budućnost projekta. Tokom 2026. očekivalo se:

• donošenje konačne odluke o koncesiji;
• početak velikih investicija;
• pripreme za komercijalnu eksploataciju;
• ulazak stotina miliona eura u projekat.

Investitori su već ranije govorili o mogućnosti početka eksploatacije krajem ove godine.

Istovremeno, vlasti Republike Srpske posljednjih mjeseci mijenjale su zakonski okvir kako bi ključne odluke o geološkim istraživanjima i eksploataciji bile prebačene na entitetski nivo, čime je znatno smanjen utecaj lokalnih zajednica.

Mnogi su upravo 2026. vidjeli kao godinu konačne odluke – ili početka velikog rudarskog projekta ili početka ozbiljnog društvenog sukoba oko njega.

Orbanov poraz mijenja političku računicu

Ali sada se geopolitička slika naglo mijenja. Orban je bio jedan od najbližih evropskih saveznika vlasti RS-a i snažno je gurao strategiju pretvaranja Mađarske u evropski centar proizvodnje baterija. Zbog toga je Budimpešta pokazivala veliki interes za regionalna nalazišta litijuma, uključujući i Majevicu.

Nova vlada Petera Mađara, međutim, dolazi s potpuno drugačijim političkim prioritetima.

Mađar se predstavlja kao proevropski reformista koji želi distancirati Mađarsku od Orbanovog modela politike i brojnih kontroverznih regionalnih savezništava.

To otvara ozbiljna pitanja:

• hoće li nova vlast nastaviti podržavati projekat;
• da li će ostati planirane investicije;
• hoće li Budimpešta i dalje politički stajati iza cijelog aranžmana.

Jer mađarska podrška nije bila samo finansijska. Ona je predstavljala i političku zaštitu projekta.

Ekološki otpor nije nestao

Paralelno s ekonomskim planovima, projekat se od početka suočava sa snažnim ekološkim otporom. Građani Lopara i ekološke organizacije mjesecima upozoravaju na moguće posljedice rudarenja litijuma:

• zagađenje podzemnih voda;
• upotrebu hemikalija u preradi;
• dugoročno uništavanje prirode Majevice.

Kao primjer često se navodi slučaj Srbije i projekta Rio Tinta u dolini Jadra, koji je zaustavljen nakon velikih protesta.

Godina odluke ili godina preispitivanja

Zbog svega toga, promjena vlasti u Mađarskoj mogla bi označiti početak nove faze neizvjesnosti za projekat koji je do prije samo nekoliko mjeseci djelovao kao gotovo siguran.

Umjesto godine početka eksploatacije, 2026. bi sada mogla postati godina preispitivanja cijelog projekta litijuma na Majevici.

Izvor: biznisinfo.ba

The post Šta Orbanov pad znači za Majevicu i projekat eksploatacije litijuma? first appeared on Gerila.info.

Projekat, čija je vrijednost procijenjena na gotovo tri milijarde dolara, bio je promovisan kao jedan od najvažnijih izvora litijuma za evropsku energetsku tranziciju. Deceniju nakon početka istraživanja i nakon nekoliko godina društvenih previranja, Rio Tinto se povlači iz aktivne faze rada usljed kombinacije političkih, regulatornih, tržišnih i društvenih faktora.

Od početka geoloških istraživanja 2004. do masovnih protesta 2021–2022, lokalna zajednica i ekološki aktivisti upozoravali su da bi rudnik ugrozio zemljište, vodu i život u dolini rijeke Jadar. U januaru 2022. Vlada Srbije poništila je prostorni plan i najavila „kraj projekta“, ali je Ustavni sud Srbije 2024. poništio tu odluku kao neustavnu.

U međuvremenu, Evropska komisija je Jadar proglasila strateškim projektom. Ipak, otpor lokalnog stanovništva i poljoprivrednika nije oslabio. Ni politička podrška iz EU, ni rastuće potrebe za litijumom nisu bile dovoljne da se otpočne sa eksploatacijom.

Prebacivanje projekta u „stand-by“ režim, inače, znači da Rio Tinto više neće ulagati u razvoj Jadra, ali neće ni formalno napustiti projekat. Lokacija će biti konzervirana, uz minimum aktivnosti, dok se ne promijeni politička klima, pravni okvir ili tržišna dinamika.

Za lokalne zajednice, to je pobjeda. Za kompaniju, to je skupo povlačenje. A za Srbiju, potencijalna pravna bomba.

Rio Tinto je već uložio stotine miliona dolara u istraživanja, infrastrukturu i otkup zemljišta. Projekat je bio pokrenut na osnovu Memoranduma o razumijevanju iz 2017, koji nije imao težinu koncesionog ugovora, ali je u kombinaciji sa ranijim izmjenama Zakona o rudarstvu iz 2015. (koje istraživaču daju prioritetno pravo da zatraži eksploataciju) stvorio očekivanje da će rudnik biti odobren.

To otvara mogućnost međunarodne arbitraže. Rio Tinto se pozivao na bilateralni sporazum o zaštiti investicija između Ujedinjenog Kraljevstva i Srbije. Prema praksi iz sličnih slučajeva, država može biti tužena ne samo za stvarne troškove već i za „izgubljenu dobit“, što bi moglo dostići milijarde evra.

Dok se Jadar gasi, ili stavlja na „stand-by“, u Republici Srpskoj postoji sličan scenario eksploatacije ove rude. U opštini Lopare najavljeno je istraživanje i moguća eksploatacija litijuma. Kanadska firma Rock Tech Lithium potpisala je partnerstvo sa domaćom kompanijom Arcore. Investiciono-razvojna banka RS navodi Rio Tinto kao jednog od ranijih investitora u tom području.

Slično situaciji u Srbiji, ako se projekti u Loparama i drugim sredinama budu vodili bez odgovornog planiranja, pune transparentnosti i stvarnog uključivanja lokalne zajednice, što se već dešava, mogli bi završiti ne samo na udaru građanskog otpora, nego i u dugotrajnim pravnim sporovima i političkim krizama.

Republika Srpska i Bosna i Hercegovina imaju priliku da na vrijeme nauče lekcije iz slučaja Jadar i da izbjegnu greške koje su taj projekat dovele do zastoja, ali i potencijalnih milionskih odšteta.

Prije svega, faza geoloških istraživanja ne bi smjela automatski voditi ka dobijanju koncesije za eksploataciju rude, jer takva praksa potkopava javno povjerenje i dovodi do privilegovanja pojedinih kompanija.

Dalje, lokalna zajednica mora imati jasno zakonsko pravo da učestvuje u odlučivanju i da, u slučaju dokazanih rizika, može zaustaviti projekat koji bi mogao ugroziti zdravlje ili životnu sredinu.

Takođe, ugovori sa investitorima ne bi smjeli sadržavati klauzule koje onemogućavaju buduće izmjene zakona, kao što su tzv. „stabilizacione“ odredbe i ISDS mehanizmi koji zaobilaze domaće sudove.

Svaki rudarski projekat mora biti vođen uz punu transparentnost, uključujući javne rasprave, objavljene studije uticaja i slobodan pristup ključnim informacijama.

Naposlijetku, odluke o odobravanju rudarskih projekata ne smiju biti rezultat političke volje, već moraju biti zasnovane na mišljenjima stručnih i nezavisnih institucija koje garantuju javni interes.

U ovom trenutku Rio Tinto je odustao ne zbog manjka rude, već zbog snažnog otpora, pa se nameće pitanje da li je Jadar postao primjer kako ne treba voditi strateški rudarski projekat?

S druge strane, u trenutku kada se u Republici Srpskoj “lome koplja” oko Lopara, postavlja se još jedno pitanje: hoće li vlasti iskoristiti priliku da izgrade pristup zasnovan na odgovornosti, zakonitosti i uvažavanju lokalne zajednice?

Na kraju, ako se to ne desi, da li svaki novi projekat rizikuje da postane novi Jadar, sa istim sukobima, tužbama i političkim greškama koje će na kraju platiti građani?

Mladen Bubonjić, Gerila.info

The post Rio Tinto odlaže projekat u Jadru: Da li se litijumska priča završava ili tek počinje? first appeared on Gerila.info.

Gerila: Možete li detaljnije opisati kako je došlo do vašeg hapšenja 28. juna, na velikom protestu “Vidimo se na Vidovdan” u Beogradu i kako komentarišete postupanje policije prema vama i ostalim učesnicima protesta?

Poslije protesta smo, u većoj grupi u kojoj su bili naši saborci iz svih krajeva Srbije, krenuli prema raskrsnici ispred zgrade Vlade RS. Odatle smo vidjeli da iz pravca Pionirskog parka narod bježi prema nama, a nešto kasnije i da ih juri žandarmerija. Došli su do nas, pa smo se povukli u Nemanjinu ulicu i tu smo Zlatko i ja legli na kolovoz, a oko nas je stajalo dosta ljudi. Kordon se zaustavio na početku ulice i građani su im dobacivali, a neki momci sa povezima na licu i goli do pojasa su ih gađali nečim, ne znam tačno čime, ali mislim da su to bile plastične flaše.

Poslije nekih dvadesetak minuta kordon je krenuo da nas potiskuje prema parku Manjež i kad su došli do nas, njihov komandant nam je izdao naređenje da ustanemo, zatim uputio posljednje upozorenje i na kraju samo rekao „hapsi“. Sve to nije trajalo duže od tri sekunde, a oni su nas podigli, stavili nam lisice i „maricom“ odvezli u PS u Savskoj ulici. Tamo smo proveli oko tri sata i nakon detaljnih provjera su nas pustili i rekli da ćemo dobiti prekršajne prijave. Moram da naglasim da nismo pružali otpor, nismo ih vrijeđali, nismo im se čak ni obratili, pa nisu ni mogli da nas optuže za neko krivično djelo, ali moram priznati da sam u jednom trenutku pomislio da će nas lažno optužiti jer sam svjestan gdje živim i vidim šta se sve dešava ljudima.

Gerila: Kako vidite trenutnu političku atmosferu u Srbiji, naročito imajući u vidu pojačan pritisak na građanske pokrete i aktiviste?

Politička situacija u Srbiji je već godinama, najblaže rečeno, katastrofalna. Sistematski se radi na urušavanju svih vrijednosti, a promoviše se nasilje i primitivizam. Predvodnik te kampanje je aktuelna vlast na čelu sa predsjednikom države koji je vulgarizovao apsolutno sve. Svako ko nije sa njima „na liniji“ se targetira, istražuje mu se porijeklo do devetog koljena, a kad nema ništa kompromitujuće – izmišljaju se gnusne laži. Opozicija je satanizovana do te mjere da im se zamjera šta god da urade, pa čak i kad ne rade ništa. Plasira se teza da su svi isti i ona čuvena „sjaši Kurta, da uzjaše Murta“, koju je Kurta i smislio da bi uvijek bio u sedlu. Dijelimo se na lijeve i desne, evropejce i rusofile, širi se nacionalna mržnja, dok nam se država raspada, a vladajuća bratija nepristojno bogati. Svako nov, iz naroda, ko se malo istakne u borbi protiv režima, biva optužen da je izdajnik, strani plaćenik, neprijatelj države, a od strane nekih „saboraca“ i kao saradnik službe. Društvo je podijeljeno do te mjere da brat sa bratom ne govori zbog politike i ova situacija nas može odvesti samo u još veće sukobe koji režimu mogu dati opravdanje da upotrebi i oružje protiv naroda.

Gerila: Kako doživljavate studentske proteste i da li u njima prepoznajete novu snagu otpora?

Studentski protesti su krenuli zbog nasilja nad njihovim kolegama i oni su podnijeli najveću žrtvu u ovoj borbi. Naravno da je to nova energija i nova snaga, jer smo svi mislili da su oni nezainteresovani i da samo žele da završe fakultete i da odu iz zemlje, da se ovdje zaposle u stranim kompanijama ili da se učlane u vladajuću stranku da bi mogli da se uhlebe na državne jasle. To je jednostavno realnost, to su im trenutno opcije, ali na sreću nismo bili u pravu jer su nam pokazali da imaju kapacitet da se usprotive nepravdi i da se bore za bolje društvo. Prepešačili su cijelu Srbiju, uzduž i poprijeko, došli u skoro svako selo i mnogim ljudima otvorili oči. Mislim da ih mi, odrasli, nismo dovoljno podržali, nismo ispoštovali njihove žuljeve, stotine kilometara pješačenja, neprospavane noći na ulicama i fakultetima, skoro sigurno izgubljenu godinu školovanja, a mi nismo spremni da izađemo iz zone komfora i da stanemo rame uz rame sa njima zbog straha od osvete, otkaza ili čega god. Kad kažem „mi“, ne mislim na sebe jer sam već godinama u borbi, već na većinu ljudi koji su deklarativno protiv vlasti, ali ostaju anonimni jer nisu spremni da naprave iskorak i to pokažu na djelu.

Gerila: Kako ocjenjujete ulogu institucija u Srbiji kada je riječ o zaštiti građanskih prava, slobode govora i prava na protest?

Institucije u Srbiji isključivo služe da održavaju režim na vlasti i da sprovode politiku rasprodaje i pljačke resursa. Neću reći da nema izuzetaka, ali oni su malobrojni. Većina izvršava naređenja „odozgo“ i za to dobija beneficije ili novčane nadoknade. Korupcija je na visokom nivou pa djeluje da je država privatizovana i da vlasnik, ili više njih, namjerno donosi štetne odluke da bi je odveo u stečaj. Zapošljavaju se nestručni, ali poslušni kadrovi koji su zahvalni i grčevito čuvaju radno mjesto. Zakoni se mijenjaju prema potrebama režima i korporacija, često su protivustavni i neprimjenjivi. Prava građana se ne poštuju – zato smo na ulicama već skoro pet godina. Naše krivične prijave se odbacuju ili se razvlače do zastare, dok se protiv nas postupci vode ubrzano. Ako slučajevi završe pred sudom, često ipak dobijamo, jer neke sudije ne žele da učestvuju u tim montažama. Što se tiče slobode govora – ovdje svako svakoga može da nazove bilo čim bez posljedica. Režimski mediji nas razvlače, presude dobijamo tek poslije godina, a šteta je već načinjena. A naši demantiji ne mogu da dođu do naroda jer nemamo pristup televizijama s nacionalnom frekvencijom.

Gerila:  Šta se trenutno dešava u dolini Jadra? Da li Rio Tinto ili njemu bliske firme i dalje imaju aktivnosti na terenu?

Rio Tinto već godinama ne radi ništa na terenu osim održavanja bušotina i dvorišta kuća koje su kupili. Nedavno smo imali problem s bušotinom koja je curila – sreli smo ih na njivi kako je saniraju bez stručnog nadzora. Pozvali smo policiju, ali su oni sutradan završili posao i otišli.

Imali smo i susret sa radnicima kompanije Milenijum tim koja protivzakonito radi gasovod Beograd–Valjevo–Loznica, jer grad Loznica nema prostorni plan u koji je on unesen. Sprečili smo radove, a tokom noći je neko zapalio buldožer. Skoro svi koji smo tada bili prisutni pozvani smo da damo izjave, a četvorici saboraca je uzet DNK. Mi nikada nismo napadali ničiju imovinu, pa ni imovinu Rio Tinta.

Gerila: Kako komentarišete činjenicu da je Evropska komisija projekat „Jadar“ uvrstila na listu strateških investicija EU?

Ta odluka nema pravnu snagu za Srbiju, ali jeste politički signal. Razočaravajuće je što EU ignoriše stav lokalne zajednice i vjeruje da ova korumpirana vlast može da upravlja takvim projektom. Neshvatljivo je da ni danas ne znamo ko je u ime Srbije dao saglasnost da Rio Tinto aplicira. Još je bizarnije što EK svoju odluku nije ni obrazložila, što je u suprotnosti sa pravilima EU.

Gerila: Koji su naredni koraci udruženja „Ne damo Jadar“? Kako planirate da nastavite borbu i kakvu podršku očekujete?

Pratimo dešavanja i spremni smo da reagujemo na svaku prijetnju. Aktivno učestvujemo i u studentskim protestima. Bićemo uz narod u svakom trenutku.

razgovarao Dejan Rakita / GERILA.info

The post Vidovdan, Vučić i lisice: Aktivista Nebojša Petković za GERILU o hapšenju, studentskom ustanku i borbi za Jadar first appeared on Gerila.info.

U okviru Akta o kritičnim sirovinama (CRMA), Evropska komisija je odabrala 13 strateških projekata u trećim zemljama, među kojima se našao i rudnik litijuma i bora u dolini rijeke Jadar. Projekat vodi ćerka-firma Rio Tinta – Rio Sava Exploration d.o.o., a cilj je obezbjeđivanje litijuma za evropsku elektroindustriju i energetsku tranziciju.

Za Brisel, Srbija je postala “pogodno tlo” za prljave poslove – dovoljno blizu da bude dio evropske zone uticaja, ali dovoljno van da se na nju ne primjenjuju isti standardi zaštite životne sredine i prava građana.

Sprovođenje volje naroda – ali ne u Srbiji

Podsjećamo, projekat „Jadar“ već godinama izaziva duboke podjele u srpskom društvu. Nakon talasa protesta 2021. i 2022. godine, tadašnja Vlada Srbije donijela je odluku o ukidanju prostornog plana i povlačenju svih dozvola za Rio Tinto. Ipak, 2023. godine, nakon što je Ustavni sud tu odluku ocijenio neustavnom, vlast je polako “oživljavala” ovaj projekat, a Evropska unija se nije libila da tome pruži punu podršku. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o održivim sirovinama između Srbije i EU, Brisel je jasno pokazao da mu je litijum važniji od demokratskih procesa i zaštite stanovništva.

Nebojša Petković, predstavnik udruženja Ne damo Jadar, u izjavi za portal Gerila.info, ističe da ova odluka EU predstavlja ništa drugo do formalizaciju korporativnih interesa pod maskom evropskih vrijednosti.

„Ova vijest za nas konkretno ne znači baš ništa, ali kompaniji omogućava lakši pristup novcu za finansiranje projekta. Bili smo svjesni da će se ovo desiti kad-tad, jer nam je odavno jasno da je EU odstupila od svojih izvornih vrijednosti i postala zastupnik korporativnih interesa i interesa svojih vodećih članica. Oni ne uvažavaju stav građana Srbije, naših naučnika, lokalne zajednice, ali mi to nismo ni očekivali”, kaže Petković u razgovoru za naš portal.

Petković je dodao da je posebno problematično što se još uvijek ne zna ko je iz vlasti Srbije dao formalnu saglasnost za uključivanje projekta „Jadar“ na listu EU:

„Važan je i podatak da ovo nije moglo da se desi bez saglasnosti države Srbije, ali mi još uvijek ne znamo ko je to potpisao. Naša borba se nastavlja, vjerujem uz još veću podršku naroda, jer su maske pale, pa je narodu valjda jasnije da su priče o tzv. obojenoj revoluciji smiješne, jer je iz ovog primjera očigledno da režim u Srbiji i EU savršeno funkcionišu, a da je sve ovo što dolazi kao navodna podrška protestima iz EU – u stvari samo prazna priča. Nisam protiv EU integracija, ali ovo što oni rade posljednjih godina je – najblaže rečeno – sramota.“

Ekološki aktivisti: „Nećemo da budemo evropska litijumska kolonija“

Odluka Evropske komisije naišla je na oštre reakcije i među drugim akterima. Zlatko Kokanović, takođe iz udruženja Ne damo Jadar, izjavio je za portal Zelena Srbija da „Evropa licemjerno promoviše vrijednosti koje u praksi brutalno krši“:

„To je sasvim licemjerno od jedne Evrope koja se zalaže za vladavinu prava, demokratiju, slobodu govora, zdravu životnu sredinu i čist vazduh, vodu i zemlju. Oni bi da nauštrb našeg zdravlja i zdravlja naše djece uzmu naš litijum i od nas naprave deponiju da bi oni zdravo živjeli.“

Kokanović podsjeća da projekti poput ovog ne postoje u gusto naseljenim i razvijenim dijelovima EU, poput Njemačke, gdje litijumski projekat Zinnwald nije uvršten na listu, dok s druge strane granice, u Češkoj – jeste.

„Jasno je ko je pogodan za rudarenje, a ko za benefite“, zaključuje Kokanović.

Maskiranje kolonijalne logike zelenim rječnikom

Evropska komisija tvrdi da su svi odabrani projekti „u skladu sa visokim ekološkim i društvenim standardima“, no primjeri iz prakse govore drugačije. U zemljama poput Zambije, Brazila i Kazahstana – takođe na listi – međunarodne kompanije ostavljaju pustoš i siromaštvo iza sebe. Srbija, kao zemlja sa oslabljenim institucijama, korumpiranim sistemom i represivnom političkom klimom, predstavlja savršenog domaćina za sličan scenario.

U trenutku kada se u Beogradu i drugim gradovima odvijaju najmasovniji studentski, odnosno građanski, protesti od 5. oktobra 2000. godine, Evropska komisija šalje poruku da joj je važniji litijum nego sloboda, ekologija i volja građana. Ova odluka razotkriva duboko ukorijenjeni raskorak između riječi i djela evropske politike prema zemljama kandidatkama.

Brisel ovom odlukom ne samo da podriva sopstvene vrijednosti već i pruža direktnu političku podršku režimu koji sistematski guši slobodu govora, medija i izražavanja u Srbiji. U očima građana koji se bore za sopstvena prava i zdravu životnu sredinu, Evropska unija gubi kredibilitet – ne zbog litijuma, već zbog načina na koji pristaje da ga dobije.

Jer ako litijum postaje valuta koja kupuje ćutanje Brisela na represiju, onda evropski put više nije put demokratskih vrijednosti, već ruta za izvoz sirovina – bez pitanja, bez saglasnosti, bez poštovanja.

Dejan Rakita / GERILA

The post Licemjerje Brisela: EU podržava rudnik litijuma u Srbiji dok ignoriše višemjesečne studentske proteste first appeared on Gerila.info.

Ovo je posljednji u nizu od čak 50 okupljanja građana započetih krajem juna u Srbiji nakon najava otvaranja rudnika litijuma na zapadu Srbije a u neposrednoj granici sa BiH i Bijeljinom.

“Nema nazad mi branimo Srbiju”, rekao je Zlatko Kokanović iz udruženja “Ne damo Jadar” i pozvao okupljene da blokade željezničkih stanica budu mirne.

Više desetina hiljada građana okupilo se na poziv Saveza ekoloških organizacija Srbije nakon što srpske vlasti predvođene Aleksandrom Vučićem nisu ispunile zahtjev da se u roku od 40 dana usvoji zakon kojim se zabranjuje iskopavanje litijuma i otvaranje rudnika u dolini rijeke Jadar u Gornjim Nedeljicama.

“Izgleda da smo žrtvovani kao buduća rudarska kolonija i deponija. To nećemo dozvoliti. Zato smo danas ovdje da dignemo svoj glas, ne pristajemo i branimo opstanak u svojoj zemlji”, rekla je okupljenima na protestu glumica i ekološka aktivistkinja Svetlana Bojković.

„Preduzetništvo se može prekinuti ako ugrožava životnu sredinu i zdravlje ljudi. Naše okupljanje je isključivo ekološko, vlast hoće da nam nametne da mi želimo državni udar“, navela je Bojković nakon čega je pročitala naslove tabloidnih medija koji to potvrđuju“, rekla je Bojković.

„Šta radi kompanija Danbi na vrhu Homolja sa 5000 bušotina? Pre dve godine nam je Vlada Srbije rekla da je projekat Jadar zaustavljen, znamo da je to bilo u cilju smirivanja pred predsedničke izbore. Pre tri godine vlast je sklonila narodnu inicijativu protiv kopanja litijuma koju je tada potpisalo 38 hiljada građana Srbije. Kako danas da verujemo žestokoj kampanji koju vlast sprovodi za iskopavanje litijuma, kad optužuje sve one koji nisu u skladu sa njenim interesima. Zar se tako voli narod. Izgleda da se od nas krije da smo prodani kao rudarska kolonija, to nećemo dozvoliti. Branimo opstanak u svojoj zemlji! „ kaže Bojković.

Kaže da je uz projekat Jadar zaplanirano još 40 rudnika, da planovi za to postoje širom Srbije.

Profesorka Hemijskog fakulteta Dragana Đorđević izjavila je da štete od rudnika ne mogu da se saniraju.

“Zaostale jalovine truju vijekovima, pa i milenijuma. Mi već imamo takva mjesta u Srbiji. Ali to rudarenje nije bilo tako intenzivno kao ovo danas što se planira”, poručila je Đorđević.

Glavni i odgovorni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović ocijenio je današnji protest protiv iskopavanja litijuma u Srbiji, koji se održava u centru Beograda, kao uspješan.

Prema njegovim riječima, vlast je pokušala da razjedini ljude, ali nije uspjela.

Građani su na ulicama uzvikivali parole protiv rudarenja a nosili su i transparente na kojima je pisalo “Stop Rio Tinto”, “Ne rudniku, eksploataciji, iseljenju”, “Rio Tinto marš iz Srbije” i skandirali “Nećete kopati” i “Izdaja, izdaja!”.

U neposrednoj blizini mjesta gdje se održava ekološki protest, okupili su se i pripadnici malo poznate organizacije “Dostojni Srbije” na kontramitingu.

Srpski državni vrh je saglasan sa predsjednikom Srbije Aleksandarom Vučićem u ocjeni da je osnovni cilj ekoloških protesta “rušenje vlasti” na ulici. Sa njim su saglasni i vodeći političari sa druge strane Drine, u Republici Srpskoj, Milorad Dodik, Jelena Trivić i Draško Stanivuković, na papiru žestoki protivnici a svi servilni vlastima u Beogradu.

Vučić se isprofilisao kao najveći zagovornik projekta “Jadar” ističući ga kao spasonosni za Srbiju i srpski narod, a naglasio je i da bi rudnik litijuma kompanije “Rio Tinto” u Jadru trebalo da počne da radi 2026. godine, “ukoliko se obezbjede garancije da neće biti ugrožavanja životne sredine i zdravlja ljudi”.

Podsjećamo, Ustavni sud Srbije je 11. jula ove fodine poništio odluku Vlade Srbije koja je 2022. stopirala projekat “Jadar” australijske kompanije “Rio Tinto”. Prošlo je samo osam dana i Vučić je sa Olafom Šolcom, kancelarom Njemačke, potpisao u Beogradu Memorandum o razumijevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima.

Njemačka ima sve veće potrebe za litijumom kao najveći proizvođač električnih automobila u EU, a sam litijum je u EU prepoznat kao kritična sirovina, kako bi se smanjila zavisnost od Kine od koje nabavlja 56 odsto svojih potreba za tom sirovinom.

Plan Rio Tinta je da rudnik, ukoliko se otvori, godišnje proizvodi oko 58.000 tona litijum karbonata, dovoljno za 1,1 milion električnih vozila.

Gerila

The post Protest u Beogradu zbog Rio Tinta i projekta “Jadar”: Rudnika neće biti! first appeared on Gerila.info.

Podcast “PST” realizujemo uz pomoć EED.

The post Tihomir Dakić u podkastu PST! za GERILU o litijumu, rudnicima u Mednoj i Bistrici, interesima političara… (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Prema navodima ovog lista, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su anglo-australijjska kompanija Rio Tinto i  Evropska unija dali nove garancije koje bi trebalo da odgovore na zabrinutost Srbije oko toga hoće li biti ispunjeni potrebni ekološki standardi na lokaciji Jadar.

U intervjuu koje je baš za FT dao Vučić, rekao je da je uvjeren da će osigurati potrebne obaveze lidera Evropske unije za povezana ulaganja u Srbiji, poput proizvodnje baterija i proizvodnje električnih automobila.

Kako je rekao, očekuje da će poslovni i politički čelnici doći u Beograd sljedećeg mjeseca na službenu objavu projekta, te da se ispunjavaju njegovi zahtjevi za “cijelim lancem vrijednosti plus savršena zaštita okoline”.

“Ako ispunimo sve, rudnik bi mogao biti otvoren 2028.”, rekao je Vučić, dodajući da se predviđa proizvodnja 58.000 tona litijuma godišnje, što je, kako kaže, “dovoljno za 17 posto proizvodnje električnih vozila u Evropi – otprilike 1,1 milion automobila“.

Financijal times podsjeća da je Vlada Srbije ukinula licence preduzeću Rio Tintu u januaru 2022. nakon protesta, koje su predvodile ekološke grupe zbog zabrinutosti zbog zagađenja vode, raseljavanja stanovništva i štete na području nakon zatvaranja rudnika, blokiranih autocesta i mostova širom Srbije.

List navodi  i da je Rio Tinto došau u Srbiju 2014.godine, u trenutku kada je Vučić, bio premijer, a da je kasnije bio suočen s izborima i domaćim političkim pritiskom, ali da nakon izbora u Srbiji  na kojim je pobijedila Vučićeva vladajuća stranka SNS, vlada vjeruje da je “čista obala” za nastavak projekta.

U tekstu se navodi i da oživljavanje ugovora s Rio Tintom i uključivanje Evropske unije zapadni zvaničnici vide kao važan signal geopolitičkog svrstavanja Srbije u vrijeme kada joj se ekonomski i politički dodvoravaju Kina, Rusija i zemlje Zaljeva.

“Zvaničnici Evropske unije mislili su da ćemo rudnik dati Kinezima. Nismo to namjeravali učiniti jer smo obećali da ćemo imati posla s Evropskom unijom”, rekao je Vučić novinarima FT-a.

Vučić, koji je insistirao na tome da ostaje predan pridruživanju Srbije Evropskoj uniji tvrdi I da su  neke evropske države pokušale potkopati dogovor o Jadru, aloi I da su učestvovale u organizaciji protesta.

“Pitao sam se zašto to rade? Izgubiće sve i Kinezi će zauzeti njihovo mjesto”, izjavio je Vučić.

Prema analizama Fastmrkatsa, kompanije za istraživanje roba I dobara, Evropa trenutno praktično nema domaću proizvodnju litijuma, a na lokaciji Jadra bi se proivela količina koja je dovoljna da zadovolji 13 posto predviđene potražnje na kontinentu  2030.godine.

“Jadar je sadržavao visokokvalitetni litijum, a nalazišta rudnika bila su velika u poređenju s drugim rudnicima na globalnom nivou”, rekao je Martin Baker, viši analitičar u Fastmarketsu.

FT citira i riječi ministra finansija Srbije koji je rekao da će taj projekat dati veliki podsticaj državnom budžetu od 10-12 milijardi eura godišnje, kao i da se planira zabrana izvoza litijuma jer je ova država htjela “izgraditi kompletan lanac vrijednosti”.

“Beograd je uvijek bio naklonjen rudniku sve dok je zadovoljavao stroge ekološke standarde”, rekao je Mali.

Otkazivanje saradnje sa Rio Tintom djelimično je bila “politička odluka” kako bi se izbjegli nemiri uoči izbora, navodi se u tekstu, ali citiraju i riječi Save Manojlovića, jednog od vođa pokreta “Kreni promeni”, koji je najavio da neće odustati od borbe ako dođe do oživljavanja sporazuma sa Rio Tintom.

IZVOR: FT

The post FT: Srbija spremna da nastavi projekat sa Rio Tintom za otvaranje rudnika litijuma first appeared on Gerila.info.

…

BiH postaje rudnik Evrope a upravo je slučaj istraživanja i nastojanja otvaranja rudnika u Loparama primjer za to, smatra novinar Vladimir Šušak.

“Kao i u brojnim drugim slučajevima, osnovni problem je, po mom mišljenju, netransparentnost i isključivanje građana iz lanca odlučivanja iako su prvi na udaru mogućih štetnih posljedica. Tako se ponašaju investitori, a još gore, isto se ponaša vlast. Lokalno stanovništvo informišu kada je sve već u poodmakloj fazi, kada je ozbiljan novac već potrošen na istraživanja i koristi se kao argument da ‘više nema nazad’. Još licemjernije je forsiranje priče kao da će se u rudniku uzgajati cvijeće, a ne koristiti tehnologije štetne po životnu sredinu i zdravlje ljudi“, kaže Šušak.

Da je Evropa itekako zainteresovana za Projekat Lopare govore nam i izjave eminentnih evropskih političara na ovu temu, poput Petera Bejera (CDU), člana njemačkog Bundestaga i izvjestioca za transatlanske odnose i Zapadni Balkan.

“Ekološka i društvena kompatibilnost su ključni faktori za projekat i za ARCORE uopšte. Tokom faze proizvodnje, ARCORE će nastaviti saradnju s lokalnim i međunarodnim partnerima kako bi obezbijedio održivo i uzajamno korisno poslovanje koje će ARCORE učiniti važnim igračem na globalnom tržištu resursa“, izjavio je Bejer.

“Litijum će uskoro biti još važniji od nafte i gasa“, rekla je i šefica Evropske komisije Ursula von der Lajen u obraćanju o stanju u Uniji u septembru 2022. godine.

Zakon o kritičnim sirovinama (The Critical Raw Materials Act – CRMA) koji uključuje plan za povećanje kapaciteta EU za ekstrakciju i rafinaciju usvojen je formalno od strane Evropskog parlamenta 12. decembra 2023. i očekuje se da će Savjet usvojiti akt u prvom kvartalu 2024. Cilj je ne samo da se diversifikuje uvoz kritičnih sirovina u EU, već i da se poboljša kapacitet za praćenje i ublaže rizici od prekida lanca snabdevanja.

Iz Ar Core naglašavaju da je projekat Lopare podržalo nekoliko evropskih instituta za sirovine i Evropski institut za litijum (eLi), kao i Njemačka agencija za mineralne resurse (DERA).

Zanimljivo je da se od 20 projekata za eksploataciju litijuma u Evropi među kojima je i projekt u Loparama, čak osam nalazi u Srbiji.

Nedeljice (ni)su Lopare

Javnost u BiH sa pažnjom je pratila dešavanja oko preduzeća Rio Tinto i najavljenog otvaranja rudnika litijuma u Nedeljicama kraj Loznice u susjednoj Srbiji. Ipak, dogodilo se nezapamćeno nezadovoljstvo građana projektom Rio Tinta u dolini rijeke Jadar a koje je erumpiralo mnogobrojnim protestima na ulicama Beograda i drugih gradova Srbije, što je na kraju rezultovalo odlukom Vlade Srbije da 20. januara 2022. godine ukine Uredbu o utvrđivanju prostornog plana područja posebne namjene za realizaciju projekta “Jadar”.

Projekat za koji se mislilo da je obustavljen, u 2024.godini dobija naznake ponovnog “oživljavanja” a najavljuje se da će nova Vlada Srbije odlučivati  o projektu koji podrazumeva da Rio Tinto eksploatiše litijum na zapadu Srbije. To se sve, zanimljivo, poklapa i sa aktivnostima sa ove strane Drine, svega 60 kilometara od Nedeljica.

Vladimir Rudić kaže da Rio Tinto i Ar Core nemaju dodirnih tačaka osim zajedničkih neprijatelja.

“Jedina veza Ar Core i Rio Tinta u Srbiji je da iste plaćeničke grupacije napadaju i nas i njih. Mislimo na one interesne grupe koje promovišu određene agende na način da se predstavljaju kao ekolozi i pričaju informacije koje nemaju veze sa projektom. Jasno je da ti ljudi rade za nečije interese, a koji idu na štetu razvoja novinarstva u Republici Srpskoj“, ističe Rudić.

Jedna od najspornijih stvari koju ekolozi naglašavaju generalno u rudarenju jesu niske naknade a, sa druge strane, i “gledanje kroz prste” nadležnih inspekcija upravo kompanijama koje se bave geološkim istraživanjima a posebno onima koje se uveliko bave eksploatacijom ruda.

Snježana Jagodić Vujić iz Udruženja Eko put kaže da način rudarenja litijuma ne garantuje da neće doći do izlivanja zagađenih tečnosti u prirodu i da to, naposlijetku neće zagaditi podzemne vode.

“Apsolutno nemaju nijedan mehanizam kojim bi mogli da garantuju građanima da neće doći do toga”, tvrdi Jagodić Vujić.

“Nepoznanica je u kojoj mjeri će biti nanesena šteta, a kakva je ekonomska korist, ali moje mišljenje je da te rizike treba da odvažu i odluče oni kojih se to direktno tiče, a to su građani. Posebno lokalni stanovnici. Da li su voljni da zdravljem plate cijenu ekonomske koristi? Kakvu će uopšte korist imati kao pojedinci i lokalna zajednica? Mogu li vjerovati institucijama da će ih zaštititi ukoliko se ne ispoštuju “dobre namjere” investitora? Na žalost, na nivou razvijenosti društva na kojem smo, djeluje mi da će se njih najmanje pitati. A mnogi primjeri govore da su inspekcijski, represivni i drugi organi po pravilu na strani investitora, a ne onih zbog kojih postoje“, ističe novinar Vladimir Šušak.

Prema Zakonu o koncesijama Republike Srpske za korištenje mineralnog resursa za metalične mineralne sirovine je propisana koncesiona naknada u iznosu od pet posto prihoda iz obavljanja koncesione djelatnosti, na godišnjem nivou, a uplaćuje se i jednokratna naknada za dodjelu prava u iznosu od 0,5% na predviđena kapitalna ulaganja. To javnost percipira kao izuzetno nisko u odnosu na ono šta koncesionar dobija i uz to često ne poštuje ekološke standarde i na šta nadležne inspekcije najčešće “žmire”, a najbolji primjeri za to su rudnici u Bistrici i Mednoj.

O problemu rudnika u Mednoj na javnoj raspravi o izmjeni zakona o geološkim istraživanjima govorio je Sergej Milanović odbornik u Skupštini Mrkonjić Grada kada je i javnost ali i predstavnike Ministarstva energetike i rudarstva RS upozorio na niz nepravilnosti i ekološke katastrofe koju je ovaj rudnik uzrokovao.

Svoje jasno “ne” za rudarenje litijuma iskazali su mještani Lopara na tribini održanoj 10. decembra 2023. godine u prepunom lokalnom Domu kulture u organizaciji Ekološkog udruženja Eko Put iz Bijeljine u saradnji sa Eko BiH mrežom.

“Eksploatacija litijuma je pogubna po životnu sredinu, poručili su zagovornici zdrave životne sredine na tribini “Uticaji rudarenja litijuma na životnu sredinu i zajednice”.

“Postoji više načina vađenja rude i proizvodnje litijuma, pa je za konačan sud neophodna studija”, poručili su neki od učesnika rasprave.

“Borićemo se svim silama da sačuvamo našu djedovinu, svoje grobove. Ako treba motkama ćemo se tući”, rekao je  mještanin Lopara Slobodan Aleksić.

“Litijum se eksploatiše u pustinjama Amerike, Kine i Australije upravo zato što je tehnologija ekstrakcije litijuma pogubna po životnu sredinu”, navela je dr Dragana Đorđević, naučni savjetnik na Univerzitetu u Beogradu.

Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta iz Tuzle Tihomir Knežiček je rekao da je bitna stavka u priči oko rudarenja litijuma i sama prerada, odnosno da li će se litijum obrađivati pored samog kopa u Loparama  ili će se iskopana obrađivati na nekim drugim lokalitetima.

Iz Ar Core naglašavaju da su tokom cijelog projekta istraživanja blisko sarađivali sa opštinom Lopare i vlastima u RS i u okvoru procesa propisanog zakonom.

“To je omogućilo nezavisno, pravno osigurano istraživanje prema najvišim geološkim i ekološkim standardima. AR CORE AG ovim putem potvrđuje pozitivan stav svih relevantnih institucija u Republici Srpskoj i njihovu punu podršku razvoju projekta Lopare”, naglašavaju u AR CORE AG.

Vladimir Rudić iz Ar Core nam je u izjavi rekao da će obrada litijuma i ostalih ruda biti ekološki prihvatljiva, ukoliko do otvaranja rudnika dođe.

“Vrlo je jasan način naše metode geološke prerade rude, a to je ekstrakcija rude površinskim kopom površinskih stijena. Neće biti nikakvih upumpavanja kiselina ili vode pod zemlju. Iskopavanje i tehnološka prerada rude biće obavljana u zatvorenim fabričkim i industrijskim pogonima, zatvorenog ciklusa, bez doticaja zemljišta i vode, gdje će ciklusi u kojima budemo prerađivali našu rudu biti u potpunosti nezavisni kada je u pitanju životna sredina i koristeći dodatne mehanizme kontrole mi ćemo upravo da obezbjedimo u potpunosti bezbjednu ekstrakciju”, kaže Rudić.

Piše: Dejan Rakita / Objavi.ba

(ČETVRTI NASTAVAK SUTRA)

The post PROJEKAT LITIJUM: Lopare među javom, snom i košmarom (III dio) first appeared on Gerila.info.

“Prošla Vlada nije prihvatila projekat litijum, a mislim da nikada nije dobro podilaziti nezanilacama, mislim da je potrebno da razvijamo naše krajeve”, rekao je predsednik Srbije prilikom predstavljanja programa “Srbija 2027”.

Svega dva dana kasnije, odnosno juče 22.januara, Vučić je u Skoplju rekao da “je litijum naše blago i da, što se njega tiče, može ujutru da se kopa”.

“Niko ne postavlja nikakve rokove. Ne brinem se za napade, o litijumu sam uvek govorio isto, govorim i danas. To je naše blago, belo zlato. Prethodna vlada nije mogla da izdrži pritisak”, rekao je Vučić posle Foruma u Skoplju, odgovrajući na pitanje da li su stranci postavili rok od godinu dana za kopanje rudnika litijuma.

Vučić je najavio da će  konačnu odluku donijeti nova Vlada, koja još uvek ne postoji jer nije konstituisana Skupština Srbije.

Predsjednica, prethodne odnosno trenutne a vjerovatno i buduće, Vlade Srbije Ana Brnabić je takođe juče izjavila da je projekat Ria Tinta u Srbiji zaustavljen, ali da je na novoj Vladi Srbije da li će i kada biti pokrenut.

„Sa jedne strane, stranci su verovali da će Aleksandar Vučić izgurati taj projekat uprkos protestima, zato što zna da je taj projekat dobar za Srbiju. Sa druge strane su finansirali te proteste i pomagali njihovu organizaciju, da bi oslabili Aleksandra Vučića. Time su hteli bukvalno ‘i jare i pare’ na tom projektu“, rekla je Brnabić na TV Hepi i dodala da podržava taj projekat koji može da, kako je istakla, može da doprinese razvoju Zapadne Srbije.

Brnabićka je dodala da je taj projekat zaustavljen zbog “političkih igara koje su se tada vodile i koje su bile usmjerene protiv Aleksandra Vučića”, a ne zato što je ona ili Vlada Srbije mislila da je u pitanju loš projekat za Srbiju.

Vučić je, u subotnjem izlaganju, prezentovao “skok u budućnost” Srbije, koji bi do 2027, kada je predviđena i EXPO izložba u Srbiji, a koji bi koštao 17,8 milijardi evra.

Taj iznos, Srbija bi, pored nesumnjivog zaduživanja, mogla, po mišljenju analitičara i opozicionih političara, dobiti i kroz podršku kompanija poput Ria Tinta.

Nije trebalo proći ni 24 sata da, na sličnu temu, reaguje i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

“Procijenjena vrijednost rudnih bogatstava Srpske na osnovu dosadašnjih istraživanja iznosi 15 milijardi evra”, rekao je Dodik koji je naglasio da “postoje mnoge opstrucije kada je riječ o istraživanju rudnih bogatstava Srpske”.

“Upravo je spoznaja stranaca da Srpska na nekim lokacijama raspolaže značajnim količinama magnezujuma, minerala od kojih se pravi borna kiselina, litijuma i drugog, pa čak i zlata, napravilo euforuju koja se dešava oko imovine”, izjavio je Dodik koji je dodao da su “napadi na imovinu Srpske prvo došli sa federalnih medija”.

Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je krajem prošle godine usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima kojim, za odobravanje istraživanja mineralnih sirovina, neće biti potrebna saglasnost lokalne samouprave, kao ni mišljenje o procjeni uticaja na životnu sredinu, a što je najveći dio javnosti dočekao sa nevjericom.

Izmijenjena je i odredba kojom se uređuje najveća dozvoljena količina mineralne sirovine koja se može uzeti s ciljem ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških svojstava mineralne sirovine, tako da umjesto do sada propisanih 200 m³ najveća dozvoljena količina iznosi do 10.000 m³.

Snežana Jagodić Vujić iz udruženja “Eko put” iz Bijeljine za portal GERILA kaže da je logično da će se dešavanja oko litijuma u Srbiji odraziti i na BiH, odnosno da će odluke vezane za dolinu Jadra vrlo vjerovatno uticati i na sudbinu Lopara.

“Treba da razumemo jednu činjenicu a to je da je Evropska komisija usvojila Zakon o kritičnim (evropskim) mineralnim resursima i da se shodno tom zakonu i dalje vrše pritisci na donosioce odluka kako u Srbiji tako i u BiH. Mi smo na žalost postali kolonija od stane EU pa se tako i ponašaju prema nama, a naši donosioci odluka i političari su nemoćni ili ne znaju kako da se odupru tim zahtevima i da svoju zemlju sačuvaju od zagađenja, od svake vrste zagađenja kako prirode tako i ljudi”, ističe Snežana Jagodić Vujić.

“Isto tako mislim da niko više ne može da zaustavi buđenje ljudi koji postaju svesni sve više sveta oko sebe i pod broj jedan šta je naš prioritet, odnosno šta je javni interes ljudi koji žive na ugroženim područjima, pre svega zdravlje a ne neke imaginarne milijarde koje niko od nas ovde neće videti a zemlju će nam upropastiti”, naglasila je ona.

“Jasna je sinhronizacija izmedju Dodika i Vučića da daju, gotovo istovremeno, slične izjave o tome kako je iskopavanje litijuma i rudnika spas i da tu imaju nekakve milijarde. Naravno od tih milijardi koje se iskopaju narod neće imati koristi već će se samo raseliti ljudi koji tu žive. Uništiće se životna sredina jer je poznato koliko je opasan litijum za čiju se eksploataciju koristi sumporna kiselina koja iza sebe ostavlja pravu pustoš i jasno je da će sav interes od tih milijardi o kojima pričaju Dodik i Vučić imati uska klijentela na vlasti i njihovi tajkuni i koncesionari stranci, multinacionalne kompanije koje će to dobiti”, kaže u izjavi za GERILU Vukanović.

Podsjećamo, projekat iskopavanja litijuma u dolini Jadra u blizini Loznice obustavljen je 2022.godine nakon velikih protesta, posebno u Beogradu. Vlada Srbije je tada stopirala odluke koje su se ticale iskopavanja bora i prvenstveno, litijuma, a kompanija Rio Tinto je, iznenađujuće, poprilično tiho prešla preko te odluke Vlade Srbije.

Sastanak predstavnika ove rudarske kompanije sa Aleksandrom Vučićem od 17.januara ove godine je, po svemu sudeći, pokrenuo procese kojima ćemo prisustvovati po ubrzanoj proceduri i sa obe strane rijeke Drine.

GERILA

The post Vučić u promociji kopanja litijuma, čeka se formiranje nove Vlade Srbije. Kojim putem će Republika Srpska? first appeared on Gerila.info.

Republičko tužilaštvo je saopštilo da je privedeno ukupno pet osoba, uključujući Eskariju, među kojima su ministar infrastrukure Žoao Galamba i predsednik Agencije za zaštitu životne sredine Nunjo Lakasta.

Sve ovo je povezano sa namjerama Evropske unije da što skorije dekarbonizuje transportni saobraćaj koji, prema procjenama, proizvodi čak jednu četvrtinu CO2 u Evropi. Namjera EU je da Evropa postane ugljen dioksid neutralan kontinent do 2050. godine, a u narednim godinama na evropskim cestama treba da se pojavi čak 30 miliona električnih automobila.

To automatski znači da će potreba za litijumom, osnovom materijom potrebnom za pravljenje baterija za električne automobile, porasti za čak 18 puta!?

Problem u cijeloj priči je što nijedna zemlja članica EU, pa ni ostale evropske zemlje, trenutno ne proizvode litijum, a najviše litijuma se trenutno uvozi iz Čilea, skoro 80%.

Mnogobrojni eko aktivisti širom Evrope se protive rudarenju litijuma, tvrdnjama da ono ostavlja katastrofalne posljedice za životnu sredinu, i to na daleko širem prostoru nego što su sami kopovi.

Problem litijuma u našoj regiji je u fokus javnosti došao sa australijskom kompanijom Rio Tinto i njenim namjerama da u okolini Loznice, odnosno dolini rijeke Jadar, eksploatiše rudu jadarit iz kojeg se izvlači litijum. Za sada su, ponajviše zahvaljujući eko aktivistima u Srbiji, te namjere osujećene, ali čini se da Rio Tinto i slične (ili iste) kompanije neće tako lako odustati od tih namjera.

I tu dolazimo do BiH.

Izvještavanju o hapšenju i velikoj aferi u Portugaliji, paradoksalno, više se posvetio najglasniji opozicioni narodni poslanik Nebojša Vukanović na svom ličnom blogu, nego većina medija, pogotovo prodržavnih.

“Evropski i portugalski mediji danima pišu o detaljima velike afere, koja kod nas prolazi gotovo nezapaženo u režimskim medijima  jer vlasti ne žele da se puno piše o ovoj aferi, kako se ne bi istraživalo kako se kod nas na Majevici vrše istraživanja i daju dozvole strancima. Istovremeno okupljena masa naroda prekinula je skup Rio Tinta u Beogradu i poručila im da idu iz Srbije, jer narod neće dozvoliti otvaranje rudnika”, napisao je na svom blogu Vukanović.

Prije afere u Portugaliji, u medijima u BiH je odjeknula informacija da je švajcarska firma „ArCore AG“ na obroncima planine Majevice pronašla, pored litijuma, i značajne količine magnezijuma, kalijuma i bora.

Zanimljivo je i da je provladin javni servis RTRS “odradio” priču o iskopavanjima na Majevici koja više liči na promotivni prilog u njihovoj vodećoj političkoj emisiji “Pečat” u kojoj bi trebale da se emituju istraživačke priče.

U prilogu nema apsolutno nijedan sagovornik koji bi svojim stavom bio makar sumnjičav prema iskopavanjima litijuma kojih, podsjećamo, trenutno nema nigdje na evropskom tlu! 

Za potrebe istraživanja na Majevici osnovana je kćerka firma „ArCore ulaganja“ sa sjedištem u Laktašima. Za izdavanje dozvola za istraživanja i koncesije nadležno je resorno entitetsko ministarstvo koje smatra da je „svaki istraživački projekat koristan“.

Eko aktivisti podsjećaju da se pitanje rudarenja, a posebno litijuma, ne tiče samo Lopara nego i susjednih Bijeljine, Tuzle, Teočaka i Ugljevika.

Oglasio se i ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

“Vidjećemo dalje kako će se to odvijati. Daleko je to od toga da će doći do eksploatacije i do razvijanja proizvodnje. Istraživački projekti od same eksploatacije se jako razlikuju i to treba objasniti i građanima”, rekao je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

Snežana Jagodić Vujić, iz Udruženja Eko put iz Bijeljine, za GERILU kaže da “situacija u Portugaliji ne čudi jer gde god ta multinacionalna rudarska korporacija pod kišobranom Rio Tinta dođe, na kraju ostaje samo pustoš, ljudi između sebe izdeljeni i posvađani”.

“Uglavnom što se komentara tiče vezano za Portugaliju sećam se da je bila jedna manja afera u javnosti pre nekoliko godina kada su se stanovnici i čini mi se lokalna uprava tog područja digli protiv geo istraživanja a potom i rudnika, obzirom da je to područje bilo velike prirodne vrednosti, kao i sva druga područja koja pokušavaju da pretvore u rudarske zone. Zato korupcija kao takva, jedno stanje svesti kod pojedinaca koji su zaslepljeni samo ličnim interesom i ne vide višu svrhu niti širu perspektivu.  Kako se u EU obračunavaju sa korupcijom dobro je pitanje, verovatno u nekim poljima uspešnije nego u drugim za razliku od nas gde smo svedoci da je korupcija ušla u sve slojeve društva i da će je biti jako teško eliminisati. To je postalo stanje svesti gde se na pitanje ”kako ćemo” uvek daje isti odgovor “lako”. To je korupcija i postoji u svim državama u nekom obliku”, kaže za naš portal Jagodić Vujić.

Ona ističe za sebe da je osoba koja se bavi zaštitom prirode i da problemu “geoloških istraživanja teških metala i pre svega litijuma, kao i rudarenju, prilazi sa zaštitarske strane i sa te strane posmatra čitavu ovu problematiku”.

Naglašava da oko istraživanja litijuma na Majevici postoje elementi za istražne radnje, odnosno za nadležno tužilaštvo.

“Nadam se da će institucije raditi svoj posao objektivno i nepristrasno, tako da će javnost verovatno biti obaveštena o tome. Veći je problem prodaja naše zemlje strancima i multinacionalnim korporacijama koje vodi isključivo profit, koji obećavaju radna mesta, mnogo radnih mesta, što je laž, jer kroz sve te rudnike gde su iskopavali širom sveta, uvek se na isti, tragičan način završilo po prirodu a i po ljude tog područja. Ono za šta se mi moramo kao društvo boriti jeste da kreiramo društveni sistem po meri čoveka a ne po meri kolonijalnih sila koja žele naša rudna bogatstva za sebe i nas kao robove”, zaključuje u izjavi za GERILU Jagodić Vujić.

Iz Centra za životnu sredinu kažu da je nesumnjivo da je “iskopavanje i prerada litijuma štetno “jer se prilikom tih procesa koriste hemikalije koje izuzetno štetno utiču na ono najbitnije, a to su vazduh, zemljište i vode”.

“Kod nas još nije došlo do iskopavanja, međutim ni istraživanja nisu sprovedena onako kako bi trebalo da budu. Prvi štetan slučaj geoloških istraživanja desio se nedavno, u opštini Vareš, pri čemu je kompanija Adriatic Metals posjekla 3000 hektara šume zbog istraživanjam, pravdajući sječu omaškom. Protiv njih je već podnesena krivična prijava. Drugi primjer su Lopare, gdje su istraživanja završena prije par mjeseci. Ukoliko dođe do iskopavanja litijuma na teritoriji Lopara, cijelo područje bi potencijalno ostalo bez pitke vode“, kaže za naš portal Dragan Ostić, asistent na programu “Energija i klimatske promjene” u Centru za životnu sredinu.

On dodaje da “postoji praksa da kompanije koje se bave iskopavanjem litijuma svjesno i namjenski biraju zemlje trećeg svijeta, zemlje u kojima još uvijek nije uspostavljena dovoljna praksa koordinisanog funkcionisanja zakonodavne, izvršne i sudske vlasti i gdje često viđamo nesavjestan rad inspekcija, sudova i tužilaštava”.

“Neminovno je da ćemo imati velike probleme ukoliko dođe do iskopavanja litijuma u Bosni i Hercegovini, jer ukoliko bi se ono sprovodila po pravilima, taj proces bi morao biti kontrolisan od raznih nadzornih organa i inspekcija. Kod nas je simpotmatičan nesavjestan rad inspekcija, sudova i tužilaštava. Ako je u Portugalu, koliko-toliko uređenoj zemlji na površinu isplivala takva afera da je jedan premijer smijenjen, opravdano treba da sa oprezom pratimo sva dalja dešavanja vezana za iskopavanja litijuma na Balkanu“, ističe Ostić.

Kakav nas kranji epilog očekuje sa Majevicom i istraživanjem litijuma, nezahvalno je predviđati. Otpor eko aktivista ali i samih građana Srbije doveo je do, makar privremenog, zaustavljanja najavljenog iskopavanja u dolini Jadra, iako je država nesumnjivo bila uz kompaniju Rio Tinto.

U BiH, makar do sada, svjedoci smo ubrzane devastacije prirode i prirodnih resursa sa ciljem još bržeg bogaćenja pojedinaca u sprezi sa pojedinim političarima a pod navodima da su u pitanju savremene tehnologije iskopavanja koja “nisu opasne” kao i unapređenje, obično, siromašnih i rubnih mjesta koji eto, sem prirode, odnosno čistog vazduha i hrane, nemaju šta da ponude.

Koliko ova iskopavanja “nisu opasna” dovoljno govore riječi profesora doktora Ratka Ristića, dekana Šumarskog fakulteta u Beogradu, da je “za potrebe iskopavanja litijuma i njegove obrade neophodno formiranje deponija na kojima bi se odlagao kancerogeni i toksični materijal, što će poremetiti biodiverzitet, uništiti prirodu, vodu i kvalitet vazduha, te dovesti do sigurnog raseljavanja stanovništva”.

Profesor Ristić navodi da taj materijal vjetar može da nosi i nekoliko desetina kilometara dalje od samih deponija.

GERILA

The post ZBOG LITIJUMA Pustošenje prirode Srpske u najavi, poslovi vrijedni milijarde first appeared on Gerila.info.