U istom trenutku, na Balkanu, jednom od posljednjih evropskih utočišta relativno netaknutih rijeka, novi podaci pokazuju da se prostor za očuvanje prirodnih vodotokova ubrzano zatvara. Komparativna studija „Hidromorfološko stanje balkanskih rijeka 2025“, koju je izradio Ulrih Švarc iz organizacije Fluvius Vienna, dokumentuje gubitak gotovo 2.450 kilometara netaknutih riječnih dionica u regionu od 2012. godine!

Udio gotovo prirodnih rijeka pao je sa 30 na 23 odsto, a glavni pokretač tog procesa ostaje hidroenergetski razvoj – posebno gradnja brana i malih hidroelektrana.

Bosna i Hercegovina u toj slici ne stoji po strani. Naprotiv i na žalost. Prema nalazima studije, udio netaknutih rijeka u BiH smanjen je sa 1.170 kilometara na 904 kilometra u periodu od 2012. do 2025. godine, što predstavlja pad od 23 odsto ekološki najvrijednijih riječnih dionica. Kada se uračunaju dodatne degradacije usljed regulacije korita i eksploatacije sedimenta, čak 350 kilometara riječnog toka izgubilo je svoj stepen očuvanosti – oko deset odsto ukupne procijenjene dužine rijeka u zemlji.

“Iako su neke lokalne zajednice u BiH nastavile uspješno da brane svoje rijeke i da se bore protiv štetnih projekata, pritisak se nastavlja. Ovi nalazi navedeni u studiji trebaju biti ozbiljno upozorenje našim predstavnicima vlasti i institucijama da u dobu kada je klimatska kriza evidentna, očuvanje rijeka i vode i održivo upravljanje istim treba biti naš imperativ. S obzirom da nažalost ne vidimo da su institucije do sada pokazale spremnost i odgovornost po ovom pitanju, apelujemo na građane da se uključe u što većem broju i da brane naše rijeke, jer su one izvor života i naše javno dobro”, upozorava Vladimir Topić iz Centar za životnu sredinu, koordinator kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope u BiH.

Međutim, stvarnost na terenu govori drugačije.

Dok globalni izvještaji konstatuju da su pojmovi poput „vodne krize“ ili „vodnog stresa“ postali preslabi da opišu razmjere štete nad prirodnim vodnim kapitalom, institucije u Republici Srpskoj nastavljaju praksu koja rijeke tretira kao infrastrukturni resurs, a ne kao javno dobro. Najilustrativniji primjer tog raskoraka između naučnih upozorenja i administrativne prakse danas je rijeka Pliva.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je 26. decembra 2025. godine po treći put izdalo ekološku dozvolu za izgradnju male hidroelektrane „Jovići“ na Plivi, instalisane snage 0,6 megavata, firmi „Prirodna energija“ d.o.o. Šipovo.

Odluka je donesena uprkos činjenici da je Okružni sud u Banjaluci u dva navrata poništio ranije dozvole za isti projekat, prihvatajući tužbe Centra za životnu sredinu i potvrđujući da postupci izdavanja dozvola nisu bili zakoniti.

Sud je u svojim presudama jasno ukazao na izostanak plana remedijacije i rekultivacije, ali i na nedostatak uvjerljivih dokaza o postojanju javnog interesa. Posebno je naglašeno da je Pliva prirodno izuzetno vrijedan vodotok, čiji se potencijal već koristi kroz turizam, sportски ribolov i zaštitu prirode – bez trajnog zadiranja u njen tok. Izvori Plive, udaljeni svega nekoliko kilometara od planirane lokacije MHE „Jovići“, spadaju među hidrološki najizdašnije u Bosni i Hercegovini i regionu.

Ipak, umjesto da sudske presude označe kraj projekta, Ministarstvo je krajem decembra ponovo stalo iza investitora, ignorišući suštinske razloge zbog kojih su prethodne dozvole proglašene nezakonitim. U međuvremenu, Vlada Republike Srpske izmijenila je i granice planiranog zaštićenog područja izvorišta Plive i Janje, izuzimajući upravo onaj dio obale i riječnog korita koji se poklapa sa trasom buduće hidroelektrane.

Takva praksa, upozoravaju aktivisti, pokazuje kako se zaštitni propisi prilagođavaju investitorima, a ne obrnuto.

Izvještaj UNU-INWEH navodi da danas čak 75 odsto svjetske populacije živi u zemljama koje su vodno nesigurne ili kritično vodno nesigurne, dok su mnogi veliki riječni sistemi već „bankrotirali“ – od rijeke Kolorado u SAD-u do sistema Murray–Darling u Australiji.

„Mnogi kritični vodni sistemi već su u bankrotu i niko ne zna kada bi se cijeli sistem mogao urušiti“, upozorava Madani.

U takvom svijetu, svaka očuvana rijeka postaje strateški resurs.

Zato Pliva, kao i Kasindolska rijeka, Kruščica, Neretva ili Drina, više nisu samo lokalne teme. Nisu čak ni resurs svojih lokalnih sredina, Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, pa ni Balkana.

Te rijeke su sada globalno javno dobro koje se treba strogo čuvati ne samo za sadašnje, nego i za sve buduće generacije.

One su ogledalo odnosa institucija prema javnom interesu i test da li će Bosna i Hercegovina, u trenutku kada Balkan još uvijek čuva veći udio prirodnih rijeka nego ostatak Evrope, izabrati kratkoročni profit ili dugoročnu sigurnost vode.

Kako zaključuje Ulrih Švarc, „podaci jasno pokazuju šta se već gubi – i šta će biti izgubljeno ako ne reagujemo“.

U BiH, čini se, to upozorenje još uvijek ne dopire do onih koji potpisuju dozvole.

Dejan Rakita / GERILA

The post UN UPOZORAVA – SVIJET GUBI VODU: BiH ostala bez 266 km svojih netaknutih rijeka, a neke, poput Plive, i dalje na udaru mHE! first appeared on Gerila.info.

Sud u Banjaluci poništio je ekološku dozvolu nakon tužbe Centra za životnu sredinu iz Banjaluke. Okružni sud već je jednom poništavao ekološku dozvolu resornog ministartsva ali je Ministartvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju ponovo izdalo dozvolu.

“Sud je uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje Plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat. Posebno zbog toga jer je rijeka Pliva jedna od prirodno najvrijednijih rijeka u našoj zemlji, a lokalna zajednica je već koristi za održivi razvoj kroz ekoturističke potencijale koje pruža“, naveli su u Centru za životnu sredinu.

U ovoj organizaciji podsjećaju da je područje rijeke Plive planirano za zaštitu ali da je zaključkom Vlade Republike Srpske iz prošle godine izmjenjen obuhvat i da su pomjerene granice predviđenog područja za zaštitu kako bi dodjeljena koncesija mogla da bude realizovana. Navode i da je ovakvo postupanje nadležnih institucija klasično pogodovanje pojedincima i njihovim interesima. Pozvali su resorno ministarstvo da odustane od izdavanja novih ekoloških dozvola za ovu MHE.

“Podsjećamo da je investitor u ovaj projekat firma Prirodna energija d.o.o sa adresom u Šipovu, ali porijeklom iz Češke  i sa stranim vlasništvom. Apsurdno je i da je investitor oslobođen izrade Studije uticaja na životnu sredinu od strane Ministarstva za građevinarstvo, prostorno uređenje i ekologiju, te da je isto ministarstvo izdalo dva puta ekološku dozvolu ne obazirući se na činjenice koje je i Sud potvrdio, argumentaciju Centra za životnu sredinu i volju mještana, brojnih ekologa i aktivista koji se jasno protive ovom projektu, a zalažu za zaštitu rijeke Plive“, navode u Centru za životnu sredinu.

Prethodna ekološka dozvola za „Joviće“ poništena je u julu ove godine na osnovu tužbi Centra i drugih organizacija, ali je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske dalo preduzeću “Prirodna energija” iz Šipova novu. Ministar Bojan Vipotnik potpisao je novo rješenje o izdavanju ekološke dozvole iako u Šipovu mjesecima traju protesti protiv namjere da na rijeci Plivi bude izgrađena ova mala hidroelektrana.

Inače ekološka dozvola za ovu MHE poništena je, prvobitno, u julu ove godine nakon tužbe Centra za životnu sredinu i Fondacije ACT protiv rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Ukupno je podneseno šest tužbi, prije ove posljendnje, i sve su do sada uvažene.

Ekološka dozvola za MHE „Jovići“ izdata je kompaniji “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo, koja planira izgradnju objekta snage 0,6 MW, s pregradnim pragom, dovodnim kanalom, ribljom stazom i mašinskom zgradom s dvije turbine.

Projekat izgradnje mini hidroelektrane “Jovići” planiran je u zoni zaštite prirodnog pejzaža, a za potrebe investitora oko 120 metara obale je izuzeto iz zaštitnog pojasa. Za takvu intervenciju zakonski je obavezna izrada Studije uticaja na životnu sredinu, ali je Ministarstvo dalo prednost realizaciji privatnog energetskog projekta nad očuvanjem prirode. Investitor, kako tvrde organizatori protesta koji je u aprilu ove godine održan u Šipovu, nije ishodovao sve neophodne dozvole i saglasnosti, iako je koncesija potpisana još davne 2006. godine, odnosno prije skoro dvije decenije.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Još jedna pobjeda Plive nad Vladom Republike Srpske! first appeared on Gerila.info.

U jeku sve agresivnijih zahvata stranih rudarskih kompanija i pokušaja pretvaranja Balkana u „žrtvenu zonu“ zelene tranzicije, desetine organizacija iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore okupile su se u Bijeljini od 24. do 26. oktobra, s jasnim ciljem: ujedinjeni otpor ekološkoj i ekonomskoj eksploataciji.

“Smatramo da je pogubno govoriti o razvoju ekonomije u pravcu prihvatanja uloge moderne, rudarske kolonije, pri čemu će strane rudarske korporacije uzimati gotovo cjelokupan profit, a nama ostavljati uništenu životnu sredinu. Odlučno želimo poručiti da ovdje, na Balkanu nema mjesta takvim projektima. Borimo se i borit ćemo se da život u našim zavičajima, rijekama, planinama, šumama i na našim oranicama bude održiv, dostojanstven i na korist generacijama koje dolaze”, poručile su Azra Berbić iz Fondacije ACT i Žaklina Živković iz Polekola.

Majevica kao simbol borbe

Skup su ugostile organizacije Eko put, Čuvari Majevice i Karton revolucija, koje već godinama predvode borbu protiv planirane eksploatacije litijuma na planini Majevici. Iako je riječ o prostoru izuzetne prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti, vlasti i dalje razmatraju dozvole za rudarenje koje bi ugrozilo zdravlje ljudi i narušilo ekološku ravnotežu.

“Planina Majevica je gusto naseljena i obuhvata osam opština i gradova, uključujući i Brčko distrikt. Ovaj kraj treba da razvijamo kroz turizam i poljoprivredu, a ne da ga pretvorimo u rupu bez povratka”, poručila je Snežana Jagodić Vujić, predsjednica udruženja Eko put.

Zelena tranzicija za koga?

Dok globalna potražnja za litijumom i drugim „kritičnim mineralima“ raste, zemlje Balkana sve češće se predstavljaju kao „strateški partneri“ EU u energetskoj tranziciji. No aktivisti upozoravaju da su u stvarnosti domaće institucije podređene interesima profita, a ne interesa ljudi.

“Korupcija, netransparentne koncesije i isključivanje građana iz odlučivanja omogućavaju sprovođenje projekata koji nemaju ni ekološku ni socijalnu opravdanost”, poručile su Berbić i Živković.

Savez raste – širi se i front otpora

Savez “Odbranimo r(ij)eke Balkana” odlučio je da promijeni svoj naziv u “Odbranimo prirodu Balkana”, jer izrastao u savez koji okuplja čuvare i čuvarice kako rijeka, tako i šuma, zavičaja i cijele prirode regije. Ovim činom otvara novo poglavlje za borbu koja nije samo sprječavanje, već iskreno i ujedinjeno zalaganje za sigurnu i dostojanstvenu budućnost te harmoniju između čovjeka i prirode.

Savezu su se pridružile i nove članice iz regije: “Rzavljani”, “Ne damo vode Mionice” i Pokret “Odbranimo šume Fruške gore” iz Srbije, pokret “Zelena narodna straža” iz Sjeverne Makedonije, te Udruga “Una” Srb iz Hrvatske.

“Zaštita prirode je jedna plemenita kauza zbog koje smo se povezali i sakupili ovde u Bijelini. Nama je izuzetno drago što smo postali deo Saveza Odbranimo reke (prirodu) Balkana i što možemo biti primer solidarnosti u borbe protiv zajedničkog neprijatelja”, poručila je Ema Velichkovska iz pokreta “Zelena narodna straža”.

Nedeljice – zajedništvo otpora

Uz poruku da odbrana prirodnih bogatstava ne poznaje granice, okupljanje regionalnog saveza završeno je posjetom Saboru Saveza ekoloških organizacija Srbije (SEOS), održanom u Gornjim Nedeljicama u organizaciji pokreta “Ne damo Jadar”. Na događaju je učestvovalo nekoliko stotina aktivista i aktivistkinja iz cijele Srbije i regiona.

Sa Sabora je poslata snažna poruka: borba za očuvanje prirode je zajednička borba svih ljudi Balkana koji vjeruju da je to jedini put ka dostojanstvenom i sigurnom životu – i sada i za generacije koje dolaze.

“Savez ekoloških organizacija Srbije nastao je iz zajedništva. Spojila nas je nevolja, ali nas je održala bliskost. Danas nas ne okuplja samo otpor, već i ideja rasta – ne borimo se samo protiv trovanja, već učimo kako da razvijamo život. Dakle, nismo samo protiv, kako nas optužuju – mi smo i za”, poručio je Jevđenije Julijan Dimitrijević iz SEOS-a.

Na kraju skupa, Savez “Odbranimo prirodu Balkana” uputio je otvoreni poziv svim ekološkim organizacijama, naučnoj i akademskoj zajednici, kulturnim radnicima i građanima da se priključe ovoj inicijativi i zajedničkoj borbi, solidarno i odlučno.

Okupljeni su saglasni da borba protiv izrabljivanja prirode i ljudi kroz rudarenje tzv. kritičnih mineralnih sirovina postaje jedno od ključnih pitanja društvene, socijalne i klasne pravde u zemljama Balkana.

GERILA

The post Od Majevice do Jadra: Eko aktivisti iz cijelog Balkana ujedinjeni protiv „zelene kolonizacije“ first appeared on Gerila.info.

Tog dana, tačno u 23:59, u Federaciji BiH istekao je zakonski rok za investitore da kompletiraju dokumentaciju za dobijanje energetskih dozvola, čime je formalno zatvoreno poglavlje potencijalne izgradnje više od 150 MHE, koje su godinama izazivale otpor lokalnih zajednica i organizacija za zaštitu životne sredine.

Upravo istog dana, kako su saopštili lokalni aktivisti, u opštini Šipovo, u Republici Srpskoj, ponovo su počeli radovi na izgradnji MHE “Kužo 1” – svega nekoliko stotina metara od izvora rijeke Plive, jednog od najvećih izvora pitke vode u Evropi.

“Bageri su jutros ponovo radili. Iako je sada postavljena tabla s nazivom izvođača, lokalni stanovnici tvrde da su mašine na terenu bile iz druge firme”, naveli su iz Fondacije ACT, ističući da je šok još veći jer se paralelno vodi borba protiv druge planirane MHE “Jovići”, čija je ekološka dozvola ranije poništena nakon velikih protesta i pritiska javnosti.

Protesti i prijave: Borba za Plivu se nastavlja

Neformalna grupa “Čuvari Plive” javno je osudila nove radove, ističući da se oni odvijaju netransparentno, bez poštovanja zakona i da direktno ugrožavaju korito i vodozahvat rijeke koju koriste stanovnici sela Pljeva i okolnih naselja.

“Dok u Federaciji BiH obilježavamo stupanje na snagu zakona o zabrani izgradnje novih malih hidroelektrana, u Republici Srpskoj svjedočimo nastavku prijetnji našim rijekama. Ponovo su započeti radovi na pripremi izgradnje mHE „Kužo 1“. Posebno zabrinjava činjenica da je instalisana snaga ove hidroelektrane 0,249 MW – tačno ispod praga nadležnosti više instanci vlasti, čime se odgovornost svodi isključivo na opštinske organe”, ističu iz Čuvara Plive.

Ističu da još više uznemirava podatak da je građevinska dozvola za ovaj objekat izdata 15. aprila 2025. godine, svega četiri dana prije velikog protesta lokalnog stanovništva protiv druge planirane mHE „Jovići“, čija je ekološka dozvola u međuvremenu poništena.

“Apelujemo na sve nadležne institucije – posebno opštinske vlasti – da preuzmu odgovornost, poštuju zakonske procedure i zaštite prirodne resurse u interesu građana i javnog dobra. Takođe, smatramo da je hitno potrebno usvajanje zakona kojim bi se i u Republici Srpskoj zabranila izgradnja novih mHE, kako bi sve rijeke u Bosni i Hercegovini bile ravnopravno zaštićene od daljeg uništavanja”, ističi za Gerilu iz ove neformalne grupe.

Naglašavaju da su, u međuvremenu, podnijeli zahtjeve za pristup informacijama u vezi sa svim izdatim dozvolama i čekaju zvaničan inspekcijski nalaz o trenutnom stanju na terenu, kao i da će, u skladu sa tim, preduzeti dalje korake.

Prema njihovim navodima, investitor je staru vodenicu pokušao pretvoriti u malu hidroelektranu, a tokom radova su navodno izvađene mlađi ribe, nasuto je 10–15 kamiona pijeska u korito, a tok rijeke privremeno prepriječen. Sve to je, tvrde, izvedeno bez table i najave radova, zbog čega su odmah zatražili intervenciju policije i inspekcije.

“Voda je zamućena, a direktno ide u kaptaže za piće. Investitor je povukao mašine kada su se ljudi okupili, ali šteta je već vidljiva”, navode aktivisti.

Iz Inspektorata Republike Srpske i opštine Šipovo potvrđeno je da su inspektori izašli na teren i zatekli tragove radova, ali bez prisutnih mašina. Najavljeno je da će investitor biti zvanično pozvan radi uvida u dokumentaciju i donošenja daljih mjera.

Vlasnik firme “Kužo”, Dragan Kužić, izjavio je za medije da ima svu potrebnu dokumentaciju, te poručio da će tražiti zaštitu institucija od – kako kaže – neosnovanih napada.

Nevidljiva proizvodnja, vidljiva šteta

Posebnu sumnju izaziva činjenica da je instalisana snaga MHE “Kužo 1” 0,249 MW – tik ispod granice za koju su nadležnosti u izdavanju dozvola prepuštene opštinskom nivou. Aktivisti smatraju da se ovakva praksa koristi kako bi se izbjegla šira kontrola i odgovornost viših nivoa vlasti.

“Radi se o projektu gotovo simbolične energetske vrijednosti, ali s ogromnim štetama po rijeku, ekosistem i lokalnu zajednicu”, upozorila je Sara Tuševljak iz Fondacije ACT.

Zanimljivo, samo nekoliko sedmica ranije, lokalno stanovništvo i ekološki aktivisti iz udruženja Čuvari Plive organizovali su velike proteste protiv planirane izgradnje mHE “Jovići”.

Na protestima je učestvovalo nekoliko stotina građana, a podršku im je tada javno dao i načelnik opštine Šipovo Milan Kovač, koji je tom prilikom, za GERILU, izjavio da “Pliva mora biti sačuvana”.

Ipak, samo četiri dana prije te protestne šetnje, 15. aprila 2025. godine, upravo Odjeljenje za urbanizam i stambeno-komunalne poslove opštine Šipovo, izdalo je građevinsku dozvolu za gradnju mHE “Kužo 1”, i to na svega nekoliko stotina metara nizvodno od izvora Plive.

Još zanimljivije je da je upravo Skupština Opštine Šipovo 2022. godine donijela Rezoluciju o zaštiti izvorišta, voda i rijeka, u kojoj se jasno navodi zabrana iniciranja i sprovođenja izgradnje malih hidroelektrana i sličnih objekata bez posebne odluke Skupštine, kao i obaveza uključivanja lokalne zajednice u odlučivanje. Na čelu Skupštine je tada, kao i sada, bio lokalni ogranak SNSD-a kojim “vedri i oblači” upravo dugogodišnji načelnik Milan Kovač.

U međuvremenu je ekološka dozvola za mHE “Jovići” poništena, čime je ova zajednica ostvarila važnu pravnu pobjedu – ali i pokazala koliko je borba za Plivu složena i višeslojna.

Presudom Okružnog suda Banja Luka od 23.07.2025. godine poništena je ekološka dozvola za navedenu malu hidroelektranu Jovići na rijeci Plivi, a u postupku osporavanja ove dozvole učestovali su Centar za životnu sredinu, Opština Šipovo, inicijativa Ne damo plivu i Janj, kao i još nekoliko udruženja i pojedinaca.

Zakon u Federaciji, šutnja u Srpskoj

Zakon koji je usvojen u Federaciji BiH 2022. godine zabranio je gradnju novih MHE, ali ostavio trogodišnji prelazni rok za one sa ranije potpisanim koncesijama. Danas je taj rok već uveliko istekao, a prema podacima Fondacije ACT, više od 150 projekata više ne može biti realizovano.

Ovo se smatra velikom pobjedom aktivista, ali i momentom u kojem se očekuje da se sličan zakon usvoji u Republici Srpskoj, gdje trenutno nema formalne zabrane, niti ozbiljne institucionalne kontrole nad već postojećih 123 MHE na teritoriji cijele BiH.

Strah građana i aktivista jeste da ovo nije kraj, već upravo početak izgradnje mikro hidrocentrala kojima će lokalne vlasti “gledati kroz prste” i da će Pliva, zaštitni znak Šipova, uskoro postati plijen lokalnih moćnika.

Dejan Rakita / GERILA

The post Dvije istovremene stvarnosti: Rijeka Pliva opet na udaru gradnje mHE, dok je u FBiH “odsviran” kraj za izgradnju istih! first appeared on Gerila.info.

Presuda dolazi nakon višegodišnje pravne bitke koju je pokrenulo Javno komunalno preduzeće Vodokom iz Kaknja, upozoravajući na potencijalni uticaj rudnika na vodozahvat rijeke Bukovice, glavnog izvora vode za ovaj grad.

Odluka Kantonalnog suda u Mostaru je pravosnažna i protiv nje nije moguće uložiti žalbu, saznaje CIN BiH. Rješenje o eksploataciji je poništeno i predmet je vraćen na ponovnu odluku Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.

Ipak, danas su iz Adriatic Metalsa reagovali i poručili da im je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (FMERI) izdalo novo rješenje kojim se potvrđuje valjanost dozvole za eksploataciju.

Ističu da “ovo rješenje uključuje dodatna objašnjenja, potkrijepljena nalazima, stručnim analizama, vještačenjima, monitoring izvještajima i kartografskim prikazima, koji jasno pokazuju da rad rudnika ne ugrožava vodoopskrbu Kaknja te da su granice eksploatacijskog polja precizno definisane u odnosu na koncesijsko polje”.

Ipak, zanimljivo je da je ova informacija, bitna za opšte poslovanje firme, nije objavljena na zvaničnoj web stranici, kao ni da mediji koji su prvi objavili ovu informaciju nisu uz sam tekst priložili i odluku ministarstva. Inače, posljednja vijest objavljena na bh. sajtu Adriatic Metals je iz 27. juna prošle godine?!

Sudska odluka: Nedovoljno istražen uticaj na životnu okolinu

Prema obrazloženju Suda, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije nije temeljno ispitalo moguće posljedice rudarskih aktivnosti na životnu sredinu. Posebno su izdvojeni nedostaci u studiji Rudarskog instituta iz Tuzle, na osnovu koje je kompaniji Adriatic Metals BH izdata dozvola 2021. godine.

Stručni nalaz inženjera geologije Mirze Bašagića, koji je objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) 2023. godine, osporio je tvrdnje iz studije. Bašagić je tada istakao da je “bjelodano poznato da se vodozahvat Bukovica nalazi nizvodno i na znatno nižoj nadmorskoj visini u odnosu na područje eksploatacije”.

Ovi navodi stavili su pod sumnju tvrdnje kompanije da rad rudnika neće ugroziti vodoopskrbu Kaknja.

Ekološka aktivistica Hajrija Čobo u izjavi za GERILU kaže da svi stanovnici ovog kraja presudu pozdravljaju sa radošću.

“Sud je utvrdio da se rudnik Rupice nalazi u drugoj i trećoj vodozaštitnoj zoni, te da njegov utjecaj na sliv rijeke Bukovice nije temeljito istražen. Sud je takođe utvrdio da Studija na osnovu koje je izdano osporavano rješenje sadrži netačne i neistinite podatke u smislu položaja vodozahvata pitke vode za Kakanj koji se nalazi nizvodno u odnosu na rudnik koji je uzvodno, dok studija tvrdi obrnuto. Dakle, prvobitno rješenje je izdano na osnovu faličnih, netačnih i neistinitih podataka u Studiji utjecaja koju je radio Rudarski institut iz Tuzle“, kaže za naš portal Čobo.

Ona dodaje da bi logičan slijed bio da se uradi nova studija i da se detaljno sve ispita.

“Ako je investitor uspio to uraditi od 30.12. kada je donesena presuda do danas, onda ja to pozdravljam. Međutim, koliko sam upoznata za takve studije je potrebno više vremena. Takođe, nisam nigdje zapazila poziv na javnu raspravu o toj novoj studiji. Bilo bi lijepo da se sve to ispita, pa da svi mirno spavamo. U protivnom, pojavljuje se pitanje krivične odgovornosti svih koji potencijalno ugrožavaju zdravlje stanovništva svojim štetnim odlukama, svih koji ne poštuju i ne provode odluke Ustavnog Suda BiH po pitanju državne imovine i svih koji u pitanje dovode temeljno ljudsko pravo na vodu koje nam garantuje i Ustav ali i međunarodne konvencije”, kaže za GERILU Hajrija Čobo.

Adriatic Metals: Eksploatacija se nastavlja

U reakciji na sudsku odluku, kompanija Adriatic Metals BH navela je da im je Federalno ministarstvo izdalo novo rješenje, koje uključuje “dopune tehničke i formalne prirode”. Navodi se da novo rješenje potvrđuje valjanost dozvole i omogućava nesmetano nastavljanje operacija.

“Odluka suda, donesena u vezi s upravnim postupkom pokrenutim tužbom JKP Vodokom Kakanj protiv rješenja FMERI-ja iz 2021. godine, predstavlja standardnu pravnu praksu. Sud je tada vratio predmet na ponovni postupak radi dodatne analize i dopune obrazloženja, ali nije ukinuo dozvolu za eksploataciju. Prema uputama Suda, FMERI je u zadanom roku izvršio potrebne dopune i izdao novo rješenje kojim potvrđuje valjanost dozvole za eksploataciju Adriatic Metalsa”, naveli su iz kompanije, ističući svoju posvećenost održivom poslovanju i saradnji sa lokalnim zajednicama.

Ipak, neobično je da uz ovu informaciju, koja se pojavila na par čitanih medija u BiH, nema izvora ovog teksta, da li je u pitanju izjava ili saopštenje, kao ni prateća dokumentacija u vidu skeniranog dokumenta nove dozvole.

Pitanje odgovornosti i budućnosti Bukovice

Iako je odluka Suda u Mostaru formalno pobjeda za eko aktiviste, ostaje pitanje da li će novo rješenje Ministarstva značiti povratak na staro. Kompanija Adriatic Metals BH, po saopštenju koje su izdali, nastavlja svoje operacije, tvrdeći da je eksploatacija u skladu sa svim zakonima, dok lokalna zajednica i dalje izražava izrazitu zabrinutost zbog dugoročnih posljedica na životnu sredinu.

Ovaj slučaj otvara šira pitanja o transparentnosti u izdavanju dozvola za eksploataciju prirodnih resursa, kao i o ravnoteži između ekonomske dobiti i očuvanja životne sredine. Rijeka Bukovica, simbol prirodnog bogatstva Bosne i Hercegovine, sada je u središtu jedne od najvažnijih ekoloških borbi u zemlji.

Dejan Rakita/GERILA

The post Sudska odluka protiv eksploatacije Adriatic Metals: Pobjeda za zaštitu životne sredine ili formalna zavrzlama? first appeared on Gerila.info.

U završnim su pripremama formiranja Inicijativnog odbora za pokretanje Građanske inicijative, koju bi činili predstavnici organizacija civilnog društva iz Lopara, Bijeljine, Ugljevika i Zvornika, kao i Centra za životnu sredinu, koji ima iskustva u oblasti zaštite prirodnog nasljeđa i prirode. Pomoć očekuju i od ekologa iz Brčko Distrikta, te lokalnih zajednica Tuzlanskog kantona, odnosno Tuzle, Teočaka, Čelića i Sapne, koji se nalaze u majevičkom obuhvatu od 50 kilometara i takođe su u bojazni da bi moguće otvaranje rudnika litijuma, bora, natrijuma, stroncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata moglo imati negativan uticaj i na stanovnike i zdravu prirodu na njihovim područjima.

Ekolozi su juče, 14.11.2024., od lokalnih vlasti Lopara željeli da čuju njihov zvaničan stav da li i dalje ostaju pri stavu protivljenja otvaranja rudnika u toj lokalnoj zajednici, kakav je i zvaničan stav Skupštine opštine Lopare donesen na sjednici 23.11.2023. godine. I dobili su tu potvrdu na sastanku koji je upriličen u Loparama, a kojem su prisustvovali predstavnici lokalnih zajednica koje pokreću Inicijativu, odnosno ekoloških udruženja.

“Dobili smo podršku lokalnih vlasti za pokretanje i podnošenje Građanske inicijative, kojima smo prenijeli da se radi o “narodnoj inicijativi” bez bilo kakvi političkih primjesa ili interesa. Naš utisak je vlasti ove lokalne zajednice nisu dale samo deklarativnu podršku i naglasili su da će one sa svoje strane putem predstavnika na višim nivoima vlasti dati svoj doprinos nastojanjima da se zaštiti Majevica” – izjavila je predsjednica “Eko Puta” iz Bijeljine Snežana Jagodić Vujić.

Ova organizacija, kao i druge iz Lopara, Ugljevika i Zvornika, moguće i Brčkog i lokalnih zajednica tuzlanske regije, će u narednom periodu, nakon kompletnih priprema, početi i sa prikupljanjem potpisa za peticiju, koja će činiti sastavni dio Građanske inicijative za upućivanje u Narodnu Skupštinu Republike Srpske.

Kao što je poznato, Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine, u popisu područja koja su predviđena za uspostavu zaštite u planskom periodu po IUNC, planina Majevica je planirana za zaštitu u kategoriji V, odnosno kao Park prirode, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode RS. U skladu sa tim, Udruženje građana “Čuvari Majevice“ je 01.03.2024. godine uputilo nadležnom Ministarstvu prostornog uređenje, građevinarstva i ekologije inicijativu za proglašenje zaštićenog područja.

Ovo Ministarstvo je 12.03.2024. godine dostavilo inicijativu Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, zatraživši od Zavoda izradu Studije zaštite kojom se utvrđuju vrijednosti područja koje se predlaže za zaštitu i način upravljanja područjem. Ovim je inicijativa za zaštitu ovog područja formalnopravno prihvaćena, a procedura zaštite započeta.

“Čuvari Majevice“ su 25.7.2024. godine podnijeli Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS zahtjev za istraživanje, te je dana 13.08.2024. godine od Republičkog zavoda zaprimilo Stručno mišljenje o istraživanju biodiverziteta Majevice, kojim je izraženo pozitivno mišljenje u vezi sa planiranim istraživanjima biodiverziteta na planini Majevici i određeno da se istraživanja provode do maja 2025. godine.

Istraživanja su formalno započeta dana 10.9.2024. godine sa prvim terenskim radovima, koje je izvodio istraživač sa 40 godina iskustva na istraživanju flore i faune na Balkanu, Mihajlo Stanković, koji je izvršio i multidisciplinarna geološka, paleontološka i biološka istraživanja. Preliminarni izvještaj ovih istraživanja pokazao je da se na predmetnom području nalaze fosilni ostaci marinskih organizama koji datiraju još iz perioda Panonskog mora, odnosno prije 10 do 15 miliona godina, kao i fosili biljaka koji potiču iz nekadašnjih tropskih šuma i močvara koje su se na ovom području nalazile prije 30 do 45 miliona godina, što su podaci koji svakako govore u prilog prijekoj potrebi zaštite koja je i planirana.

antikorupcija.info

The post Eko aktivisti za moratorijum na dodjelu koncesija za ekploataciju ruda na Majevici first appeared on Gerila.info.

Dobro ste pročitali, problemi koji mjesecima i godinama more stanovnike Medne, Bistrice, Jezera, Bukove kose, Lopara, i mnogih drugih mjesta danas niko nije spomenuo, iako su na obilježavanju dana posvećenog vodi i meteorologiji prisustvovali predstavnici Prirodno-matematičkog fakulteta, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

“Republika Srpska se opravdano smatra područjem izuzetno bogatim vodnim resursima, međutim to je dovelo do određene prakse da se neodgovorno i neracionalno pristupa potrošnji vode”, rekao je Marinko Vranjić, načelnik Odjeljenja za strateško planiranje i održivi razvoj u sektoru voda u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Vranjić ipak nije naveo ko to “neodgovorno i neracionalno” pristupa potrošnji vode, pa ga je novinar Gerile pitao zašto današnji dan nije iskorišten da se priča o lokalnim problemima kojih ima na pretek i na koje institucije Repubike Srpske mogu da utiču a ne da se priča o globalnim klimatskim promjenama na koje možemo uticati malo ili nimalo.

“Mi ne učestvujemo u izdavanju saglasnosti niti vršimo kontrolu, za to postoji inspektorat”, rekao je Vranjić i rekao da “ne zna o čemu pričamo” misleći pri tom, vjerovatno, na slučajeve u Mednoj i Bistrici a o čemu su mediji pisali i pišu mjesecima.

Predstavnik resornog ministarstva je rekao da današnja manifestacija, obilježavanje Međunarodnog dana voda, nije predviđen da se bavi ovim problemom.

Na naše pitanje kada će biti dan kada bi se ministarstvo koje predstavlja moglo pozabaviti ovim gorućim pitanjem, Vranjić je rekao da “danas nije taj dan”.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kaže da ga stav Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ne iznenađuje.

“Podsjećam da je rijeka Sana jedna od četiri rijeke čija je voda okarakterisana kao voda prve kategorije i imamo jedno ogromno zagađenje od tog rudnika u Mednoj a što je problem na koji institucije ne reaguju”, ističe Topić.

On dodaje da se institucije u RS i BiH ne bave suštinskim problemima, zaštite građanstva i prirode, već da se oblilježavanje dana poput današnjeg svodi na puki trend.

GERILA

The post Međunarodni dan voda: Institucije u Srpskoj se bave globalnim problemima a žmire na Mednu, Sanu, Plivu, Bistricu! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Iako je od strane organizatora bila pozvana i načelnica opštine Snežana Ružičić, ona se na njih nije odazvala, a eko aktivisti iz Jezera su najavili pokretanje njenog opoziva.

Na planinama oko opštine Jezero duže od godinu dana traju geološka istraživanja minerala bakra, barita, olova, cinka, srebra. Dozvolu je izdalo Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srpske, a rudu traži firma “SNK Metali” iz Bijeljine, koja je u vlasništvu “Lykos Balkan Metals”.

Oni koji su zabrinuti zbog geoloških istraživanja u ovom mjestu u centralnoj Bosni i Hercegovini, koje ima oko 1.000 stanovnika, negodovanje zbog bušenja su iskazivali na društvenim mrežama.

Amela Šabić Ahmečković, jedan od organizatora ovog protesta, rekla je da se “na teritoriji opštine Jezero vrše detaljna geološka istraživanja, s čim većina našeg naroda nije upoznata”.

“Mještane Jezera je zabrinulo to što se ta istraživanja vrše ovdje u brdu Otomalj i Sinjakovo, na samoj obali rijeke Plive. Mi Jezerani smo protiv bilo kakvog istraživanja u našem mjestu. Ta istraživanja mogu dovesti do eventualnog otvaranja rudnika te time ugroziti život i zdravlje ljudi na ovom području. Rijeka Pliva bi takođe ovim i straživanjem najgore stradala. Jezero nije rudarski grad i bilo kakav rudnik ovdje nije dobrodošao”, rekla je ona okupljenim građanima.

Šabić Ahmečković dodaje da bi se samim otvaranjem rudnika većina otpadnih voda salijevala u Plivu, Vrbas i dalje do Banjaluke.

“Da li ćemo mi svoju djedovinu napustiti zbog ovih koji nama nude 20.000 KM da se iselimo? Nećemo. Ja ću sama, ako neće niko, stajati na onom mostu, pa šta bude bude.  Mi smo na zadnjem okruglom stolu postavili 51 pitanje na osnovu tih geoloških istraživanja. Još uvijek nismo dobili odgovore. Volim svoje mjesto, volim svoju djedovinu. Ne dam Jezero, pa šta bude neka bude”, poručila je Amela Šabić Ahmečković.

Situacija je dodatno dobila na značaju početkom februara, kada su iz ove kompanije saopštili da su na tri lokacije u Jezeru pronašli zlato, te da nastavljaju istraživanja.

Bojan Vuković iz udruženja „Ozrenski studenac“ kazao je okupljenim građanima da su on i njegovi sugrađani i na Ozrenu imali sličan problem.

“Mi smo bili složni, istrajali smo i može se reći da smo završili sa tim problemom. Mi smo došli ovdje da vas podržimo, da istrajete kao što smo mi istrajali u svojoj borbi. Ovo je vaša borba, mi vas možemo doći podržati i dati vam podršku i iskustvo koje smo stekli sa istraživanjima”, rekao je Vuković.

Milan Kutanjac, odbornik u Skupštini Opštine Jezero, rekao je da neće prodati svoju djedovinu za sitne pare.

“Jezero je jako bogato, imamo ogroman potencijal u turizmu, ribarstvu, šumarstvu, u proizvodnji zdrave hrane. To su zdrave investicije na kojima se može graditi, a ne na rudnicima i prašini. Ne želimo da naša djeca gutaju prašinu. Ja sam jedan od odbodnika koji je potpisao inicijativu da se zaustave ova geološka istraživanja”, dodao je Kutanjac.

On je, kao i ostali odbornici u Skupštini Opštine Jezero, glasao za Zaključak kojim se traži od Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske ukidanje rješenja o geološkim istraživanjima na teritoriji opštine koje sprovode SNK Metali.

“Izvršio sam pritisak i na neke odbornike koji nisu htjeli da potpišu i da glasaju, ali smo na kraju donijeli zaključak kao jednoglasnu odluku koja treba da se poštuje. Zatražili smo sastanak kod ministra Đokića, sastanak koji je bio isceniran gdje nismo baš dobro prošli. Prošli smo kao bosi po trnju. Ono što mi je zaparalo uši kod ministra, postavili smo mu pitanje: „Šta ćemo ministre ako budemo morali da se iselimo iz Jezera?“, on je nonšalantno ljuljajući se na stolici rekao: „Pa napravićemo novo Jezero kao što smo napravilči novi Ugljevik“. E ministre nećemo napraviti novo Jezero dok smo mi ovdje živi. Pitao sam ga šta ako dođe do situacije da ljudi izađu na proteste, da situacija eskalira? Šta će se desiti ako ljudi zaustave mašine? Jer smo mi ovdje rođeni i branimo svoje Jezero. Rekao mi je da ima načina za to, da će očistiti ulice od nas. E nećete očistiti ulice ministre dok smo mi ovdje”, poručio je Kutanjac.

On je poručio načelnici Opštine Jezero Snježani Ružičić da mora stati uz svoj narod, a ne, kako je naveo, da bude za otvaranje rudnika u Jezeru.

Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu, rekao je da se građani moraju držati zajedno i da brane svoje interese.

Hajrija Čobo, ekološka aktivistkinja iz Kaknja, rekla je da je došla u Jezero da podrži ne samo Jezerane, već i sve građane BiH koji se bore protiv otvaranja rudnika i prljave tehnologije u prirodnim rezervatima, što Jezero i rijeka Pliva svakako jesu.

“Nakon rudnika nema više ništa. Kod nas u Kaknju nekad u Jugoslaviji je otvoren površinski kop. Ja sam kao dijete išla na Ribnicu i gledala sitne ribice kako mi se vrte oko nožica. Danas Ribnice nema. Rudnik je zatrpao jalovinom. Nema rijeke. Samo su kamaretine jalovine i onog sivog kamena. I ne niče drvo. Nema ni trave, tu ni ptice ne lete. Ništa. Nećete tu nikad ništa zasijati. Tu života ima samo za rudare. A s obzirom na ove mašine, i rudara je sve manje. Ne trebaju rudari, ima bager”, poručila je ona.

“Ne dajte. Ne da ni Ozren. Ne da ni Jezero. Ne da ni Srbija. Ne da ni Makedonija. Ni Crna Gora. Ne da bogami ni Britanija. U sebe ne kopaju. Što u sebe ne kopaju? Što ne kopaju po Australiji? Što nama? Mala je ova zemlja za tolike rudnike. Premala. Ako su nas ratom gonili odavde, pa nas gone nemaštinom, onda je jasno da nas sada gone mašinama. Zašto? Hoće baterije. Elektrane su u nas, pa će staviti hidroelektrane, pa će staviti rudnike, a sebi će napraviti električna vozila od naše sirovine. A nama ništa nema. I sebi će imati zelenu energiju. A kakva nama energija da bude? Od raka. Ko dobije rak nema energije. I svi mi imamo taj jedan problem, jednu pobjegulju. Miloša Bošnjakovića. Koji je došao i u moj Kakanj i nikoga ništa nije pitao i zas*ao rijeku. Isti taj Bošnjaković. Nije on Bošnjaković, on je „divljaković“. Sad je došao i vama. I došao je na rijeku koja može hraniti pola Bosne. Hoće on sebi. E, nećeš. E, nećeš. Nećeš”, rekla je Hajrija Čobo.

Načelnica Jezera Snežana Ružičić se nije pojavila na današnjim protestima, ali je preko svog Fejsbuk profila poručila da su njena vrata svima otvorena, ali da joj nije jasno šta je cilj protesta.

“Ja stalno razgovaram sa strukom i sa svojim narodom. Otvorena sam prema svima, svakoga dana mogu doći kod mene, mogu da ukažu na sve nepravilnosti i sve za šta smatraju da je neophodno po ovom osnovu. Ne znam šta je cilj protesta, daj bože da me ubijede da su svi oni ekolozi”, poručila je Ružičićeva.

GERILA

The post Protest protiv geoloških istraživanja u Jezeru: Plivu vam ne damo! (FOTO, VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Na agendi ovogodišnjeg sastanka ovog tijela bio je i nastavak žalbenog postupka koji su Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, kao članice Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, pokrenuli tokom 2020. godine, kada su sa organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth podnijeli žalbu protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja Bernske konvencije.

Između ostalog, razlozi ove žalbe bili su potpuni izostanak kumulativnog štetnog uticaja svih planiranih postrojenja na biodiverzitet visoke vrijednosti kojim obiluje gornji tok Neretve, koji je inače kandidovan kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obavezama, država BiH morala da obezbjedi adekvatan režim zaštite.

Konkretni sporni projekti su: HE “Ulog”, HES “Gornja Neretva” (Faza I i Faza II) na teritoriji RS, kao i HE “Bjelimići”, PHP “Bjelimići” i HE “Glavatičevo” na teritoriji FBiH, sve planirane na gornjem toku rijeke Neretve.

Otvaranje predmeta direktno je podržala Njemačka, Luksemburg i Austrija, kao i organizacije Riverwatch, CEE Bankwatch Network i ProNatura. Niko od predstavnika delegata nije bio protiv otvaranja predmeta i usvajanja Preporuka za BiH. Nakon odlučivanja o otvaranju predmeta, sesija je zaključena usvajanjem amandmana na preporuke, koje je Njemačka predložila u cilju otklanjanja potencijalnih nejasnoća oko sadržaja obaveza za odgovorne vlasti u BiH. Ovi amandmani su takođe bili podržani od strane Stalne komisije i svih delegata, te su uvršteni u zvanične Preporuke za BiH.

Usvojene Preporuke, između ostalog, u pogledu projekata na teritoriji RS, podrazumijevaju zvanično usvajanje proglašenja područja “Gornji tok Neretve” emeraldnim područjem, usvajanje propisa o ekološki prihvatljivom protoku baziranom na naučnim istraživanjima, zabranu tzv. vršnog režima rada postrojenja, preciziranje mjere ublažavanja uticaja za ugrožena prirodna staništa, zabranu poribljavanja kao mjeru kompenzacije negativnih uticaja, obezbjediti mjere nadzora pogođenih vrsta i staništa.

Svakako najbitnija preporuka je ona koja se odnosi na obustavu izgradnje HE “Ulog” do momenta potpune realizacije gore pomenutih preporuka, kao i obustava daljeg planiranja i realizacije obje faze projekta HES “Gornja Neretva”, ali i projekata planiranih na pritokama gornje Neretve, kao i spornih postrojenja na teritoriji FBiH, te zabrana realizacije svih hidroenergetskih planova u emeraldnim područjima u BiH i uspostava fokalne tačke za Bernsku konvenciju na državnom nivou.

“U ekspanziji hidroenergetskih projekata uočavamo da se nerijetko ne poštuju zakonski propisane procedure i ne posmatra se šira slika uticaja ovakvih projekata na prirodu. Ne možemo da ostanemo nijemi na sve pritiske na prirodu koji su posljednjih godina preplavili našu zemlju. Ovakvim planiranjem i pristupom nisu ostali netaknuti i najvrjedniji prirodni biseri naše zemlje poput NP Sutjeska, sa planiranim hidroenergetskim objektima unutar parka (protiv čega smo se takođe borili), ali ni područja nominovana za Emerald mrežu ili nacionalnim strategijama planirana za zaštićena prirodna dobra. Na žalost interes kapitala i moći je brži i jači od zaštite prirode i ukoliko uvidimo da naše institucije nisu u stanju da kontrolišu sve ove procese neophodno je da se angažujemo kako udruženja građana, uključimo sveopštu i stručnu javnost i da odbranimo vrijedna prirodna dobra naše zemlje. Žalba upućena Bernskoj komisiji je jedan od legitimnih načina ove borbe u interesu građana BiH i očuvanja prirode naše zemlje”, izjavila je Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica u Centru za životnu sredinu.

Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu i Emina Veljović, izvršna direktorica Arhus centra u Strazburu su lično zastupali interese ispred žalitelja. Učešće je uzela i suprotna strana, odnosno predstavnici odgovorne vlasti iz Republike Srpske, dok je učešće predstavnika Savjeta ministara BiH ili predstavnika FBiH izostalo.

“Suprotno insistiranju predstavnika Republike Srpske, potrebno je istaći i shvatiti da, između ostalog, HE ‘Ulog’ nije od vitalnog interesa za državu Bosnu i Hercegovinu, jer BiH kao punopravna članica Vijeća Evrope, ne može dopustiti ni priuštiti daljnje kršenje Bernske konvencije. Podržavamo svaku dobru namjeru nadležnih organa u pogledu zaštite gornjeg toka Neretve, no ističemo da proglašenje predmetnog područja zaštićenim prema propisima samo jednog od bh. entiteta nije dovoljno, budući da takva zaštita evidentno predviđa da sporni projekti ostanu na mjestu. Stoga, adekvatna zaštita gornje Neretve može se postići samo kroz dosljednu implementaciju Bernske konvencije i zaštitu kroz Emerald mrežu, na čemu će predstavnici žalitelja nastaviti da insistiraju”, rekao je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, u toku svog obraćanja na sesiji pred Stalnom komisijom.

“Nevladin sektor je dao više od maksimuma kako bi Gornja Neretva zaista bila i zvanično smaragdno, odnosno emeraldno područje u skladu sa konvencijom. Na suprotnoj strani imali smo zaglušujuću tišinu predstavnika države BiH i FBiH, a o čemu su se tokom sastanka komiteta otvoreno čudili predstavnici drugih država. Naravno, predstavnici Republike Srpske su nastojali lobirati pozitivne strane HE “Ulog” i drugih projekata bez obzira na posljedice po Gornju Neretvu. Ali ostale države, članice Bernske konvencije, nakon naših prezentacija i aktivnog lobiranja su mogli uvidjeti da se uistinu radi o smaragdnoj rijeci koja se mora  pod hitno zaštititi, te su nas jednoglasno podržali. Sada je na svim vladama BiH, i to FBiH, RS i same BiH da urade isto”, izjavila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.

Veljović je istakla da je otvaranje slučaja uistinu važan presedan i veliki korak za našu državu u odnosu na efikasniju implementaciju Bernske konvencije.

Iz Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine ističu da očekuju od nadleženih donosioca odluka u Bosni i Hercegovini da će biti vođeni preporukama koje su usvojene pred Savjetom Evrope i da će iste implementirati bez odlaganja, budući da je Stalna komisija pozvala predstavnike BiH da već na narednom sastanku ovog tijela, a koji je zakazan za april 2023. godine, odgovorne vlasti u BiH dostave svoj prvi Izvještaj o realizaciji Preporuka.

Gerila

The post ZBOG NEGATIVNIH UTICAJA PLANIRANIH HIDROCENTRALA NA NERETVI U Strazburu usvojene preporuke za BiH! first appeared on Gerila.info.

Dramatično je danas u selu Megdan kod Livna gdje su mirni protesti eskalirali i specijalna policija nasilno uklanja mještane koji su s ciljem sprječavanja radova na ilegalnom vodocrpilištu privatnog investitora svojim tijelima zaustavili prilazak građevinskih mašina.

Razlog tome je, kako navode organizatori protesta, činjenica da je javnu raspravu u tajnosti je organizovao pomoćnik ministra privrede Mate Šiško koji je duboko upleten u ovu koncesiju.

“Poziv za javnu raspravu (održana daleke 2006 godine) za ovaj projekat nije nigdje objavljen, niko od mještana nije bio upoznat s održavanjem javne rasprave, Na tajnoj javnoj raspravi učestvovali su Mate Šiško koji je i sačinio zapisnik, brat od investitora Branka Džeke, Ranko Džeko te prijatelj Tihomir Lauš, zaposlenik opštine Livno”, pojasnili su.

The post VLAST OPET NA STRANI TAJKUNA U Livnu specijalna policija udarila na mještane koji brane svoj izvor vode?! first appeared on Gerila.info.