Cilj istraživanja je prikupljanje naučnih podataka koji bi mogli poslužiti kao dodatni argument za zaštitu cijelog riječnog sistema Une. Riječ je o inicijativi koju predvodi međunarodna organizacija Riverwatch, sa vizijom da Una, zajedno sa svojim najvažnijim pritokama, bude zaštićena od izvora do ušća.

Takav model već je primijenjen na rijeci Vjosi u Albaniji, prvom evropskom nacionalnom parku koji štiti kompletan tok jedne divlje rijeke. Organizatori vjeruju da bi rezultati istraživanja mogli predstavljati važan korak ka proglašenju Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“ i dugoročnijoj zaštiti ovog jedinstvenog prirodnog bogatstva.

Una, koja izvire kod Donje Suvaje u Hrvatskoj, kroz Bosnu i Hercegovinu protiče više od 200 kilometara prije nego što se ponovo vrati u Hrvatsku i ulije u Savu. Njene sedrene barijere, vodopadi, brojne pritoke i bogat biljni i životinjski svijet već decenijama privlače pažnju biologa, ekologa i istraživača iz cijelog svijeta.

„Rijeka Una sa svim svojim pritokama je i dalje očuvana rijeka. I dalje je tu većinski slobodna konekcija, bez bilo kakvih vještačkih pregrada i to je toliko rijetko u Evropi, da nema brana na rijeci. I mi ovdje, i sa ovom Sedmicom nauke, sačuvamo taj status ove rijeke. Ljudi takođe vole Unu, ali njoj prijete mnoge prijetnje i rizici, poput masovnog turizma i betonizacije obala, zagađenje, i uobičajene stvari koje se dešavaju sa svim rijekama odnosno sa prirodom uopšte. Mi ćemo izgubiti Unu, takvu kakvu je znamo, ukoliko ne reagujemo. Zato mi ovdje želimo da napravimo istraživanja koja će otvoriti oči da zaštitimo Unu, ali i njene pritoke – Klokot, Krušnica, Japra i ostale rijeke“, rekao je Ulrich Eichelmann iz međunarodne organizacije Riverwatch za Gerilu.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za Gerilu kaže da je Una ugrožena prvenstveno što se neplanski upravlja sa ovom rijekom.

“Imamo nekoliko dionica koje su zaštićene ali dobar dio Une nije zaštićen. Međutim, čak i taj zaštićeni dio trpi od posljedica ilegalne gradnje, od posljedica neplanske gradnje, problem je tu i sa otpadnim vodama, a važno je i napomenuti problem sa planiranim odlaganjem nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u granici sa BiH i u neposrednoj blizini same rijeke Une. Niz problema se veže za Unu, ali prvenstveno je tu problem nepostojanje vizije upravljanja i zaštite rijeke Une”, ističe Topić.

On ipak dodaje da postoji jedinstvo zaštite rijeke Une, ali ne postiji jedinstvo da se problemi sistematski riješe.

“Una je jedna od naših najznačajnijih rijeka i to i jeste razlog zašto se baš na njoj javlja veliki broj što privatnih, što ugostiteljskih objekata, ali ono što je problematično jeste nepostojanje definisane sankcije tj. reperkusije za ilegalno sagrađene objekte na Unu”, ističe Topić.

Već prvog dana istraživanja naučni timovi zabilježili su nekoliko značajnih nalaza. Nekoliko kilometara nizvodno od istraživačkog kampa pronađeni su tragovi aktivnosti dabrova, uključujući tragove ishrane i kretanja, dok su istraživanja kopnenih ekosistema potvrdila prisustvo aktivnih populacija trčaka, grupe tvrdokrilaca čije prisustvo ukazuje na očuvanost prirodnih staništa.

Posebnu pažnju istraživači posvećuju mladici, jednoj od najznačajnijih ribljih vrsta u slivu Une. Ihtiološki timovi tragaju za mladim jedinkama kako bi identifikovali ključna mrijestilišta i prikupili podatke koji bi mogli pomoći u zaštiti ove vrste i njenog staništa.

Paralelno s tim, timovi za riječnu ekologiju mapiraju riječna ostrva i ade, analiziraju vegetaciju i procjenjuju kako promjene vodostaja utiču na njihovo funkcionisanje. Istraživanja će obuhvatiti približno 200 kilometara riječnog toka, od Martin Broda do ušća Une u Savu.

Za profesora Gabriela Singera sa Univerziteta u Innsbrucku, koji predvodi naučni dio ekspedicije, Una predstavlja jedan od najvrjednijih riječnih sistema na evropskom kontinentu.

„Una je izuzetan riječni sistem na evropskom nivou. Ako dođete ovdje kao naučnik, možete raditi decenijama zbog raznolikosti biodiverziteta ovog područja. U razgovoru sa svojim studentima rekao sam im da bih, kada bih bio riba, volio da živim u Uni. Potencijal koji Una ima je izuzetan ne samo za istraživače i naučnike, već i za snimatelje i novinare, jer se ovdje zaista može vidjeti kako izgleda zdrava rijeka“, rekao je Singer.

Naučnici će tokom sedmice istraživati i grupe organizama koje predstavljaju važne pokazatelje kvaliteta vode, poput jednodnevki, tulara i kamenjarki, dok će posebni timovi analizirati stanje pećinskih i kopnenih ekosistema.

Slična istraživanja već su sprovedena na Neretvi, gdje su naučnici pronašli vrste koje do tada nisu bile poznate nauci.

„Na Neretvi smo našli nove vrste za znanost koje nikad prije nisu bile nađene i sada su u opisu. To su vrste koje su nađene samo tamo i nigdje drugdje na svijetu“, rekla je Maja Zagmeister, profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.

Iako se Una smatra jednom od najočuvanijih rijeka u Evropi, stručnjaci upozoravaju da nije pošteđena pritisaka.

„Neobično je vidjeti ovakve rijeke da postoje u Evropi, ovako zdrave i očuvane. Sama rijeka, iako je ovakva kakva jeste, pod velikom je prijetnjom i udarom, prije svega zbog nelegalne gradnje na obali, ribljih farmi, a tu je prijetnja i od nuklearnog otpada, to je priča oko Trgovske gore“, upozorio je Eichelmann.

Za Azru Berbić iz Fondacije ACT, Sedmica nauke predstavlja početak novog poglavlja u borbi za očuvanje Une.

„Kako bismo Unu sačuvali za nas i buduće generacije, moramo zajedno raditi na koracima koji će eliminisati prijetnje s kojima se suočava i osigurati da Una i njene pritoke slobodno i zdravo teku. Kada kažem svi, mislim na naučnike, medije i aktiviste koji su ovdje, ali isto tako i lokalno stanovništvo, vlasti na svim nivoima, neovisno o političkim podjelama te administrativnim i državnim granicama, jer Una je tu da nas spaja“, poručila je Berbić.

Organizatori očekuju da će rezultati istraživanja poslužiti kao dodatna stručna osnova za inicijativu proglašenja Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“. Ukoliko bude realizovana, riječ je o projektu koji bi mogao predstavljati jedan od najvećih poduhvata zaštite prirode u Bosni i Hercegovini i regionu.

GERILA

The post Više od 75 naučnika u Bosanskoj Krupi: Može li Una, jedna od posljednjih divljih rijeka Evrope, dobiti najveću zaštitu? first appeared on Gerila.info.

piše: žurnal info

Više od 13 godina Safet Kubat bavi se ekologijom, kako kroz akademsku karijeru tako i kroz društveni aktivizam. Dva su događaja koja su ostavila dubok trag na njega i koji su bili razlozi zbog kojih je kroz fejsbuk grupu želio da mijenja svijest ljudi kada je u pitanju zaštita prirode.

Prije nekoliko godina Kubat je mapirao lokacije divljih deponija na području Zeničko-dobojskog kantona. Tada je sreo čovjeka sa kolicima natovarenim smećem, koji je prošao pored kontejnera, nastavio kroz šumu, kozjom stazom, da bi istovario kolica puna smeća u šumu iznad izvora pitke vode koju vjerovatno i sam pije.

– Nakon tog nehumanog čina on je bio sretan, kao da je doživio neki antistres. U tom momentu sam ja postao svjestan da je to transgeneracijski problem, da se prenosi sa generacije na generaciju i da je to ljudima sasvim normalno pa čak nažalost i pohvalno, kaže Kubat navodeći da je drugi razlog koji ga je motivirao da djeluje bio neshvatljivo ponašanje jednog dijela bosanskohercegovačke dijaspore. Bilo je situacija, objašnjava Kubat, da naši ljudi kada odu vani budu ekološki najosvješćeniji građani, ne bace nikada ni opušak na ulicu, a kada dođu u domovinu idu u ekstremnu krajnost.

– To su stvari koje su u meni budile želju da razumijem sa kakvim mentalnim sklopom se mi suočavamo u Bosni i Hercegovini i šta je potrebno od niza aktivnosti da bi se desila određena promjena. Te dvije stvari su inicirale, međutim smeća oko nas je bilo kao u priči. Moja iskrena želja da se riješi taj problem je na kraju rezultirala da nastane pravi eko pokret, kaže Kubat.

„Budi promjena“ koju želiš da vidiš u drugim ljudima

Grupa je imala tri ključne poruke koje su pozivale članove na akciju uslikaj-objavi, uslikaj-prijavi i uslikaj-uradi. Princip je bio jednostavan ako vidite nekog da baca smeće uslikaj i objavi na grupi, kada ste ste to uradili prijavite inspekciji a nakon prijave očistite smeće i objavite čistu lokaciju na grupi.

– Uz cijeli taj proces educirali smo građane kako i kome oni mogu da prijave i na koncu da budu i oni sami ta promjena. To je izazvalo veliku viralnost objava na grupi pa su ubrzo došle i veće organizovane aktivnosti grupe koje su uključivale masovne akcije čišćenja, kaže Kubat.

Aktivisti i članovi grupe Rijeke Bosne i Hercegovine „Budi promjena“ realizovali tri i po hiljade različitih akcija čišćenja na području Bosne i Hercegovine, zasadili su više od 90 hiljada stabala,  pustili u rijeke i divlje potoke 100 hiljada riblje malđi, podnijeli su više od 500 prijava protiv fizičkih i pravnih lica nadležnim organima, postavili su veliki broj tabli, pisali peticije, vršili i vrše pritisak na institucije.

–Desilo se pravo jedno ekološko buđenje, građani aktivisti se samoorganizuju, jedni druge pomažu da bi se dešavale određene promjene. Do sada se na naše akcije odazvalo preko 20 hiljada ljudi. Znači kroz dvije i po godine toliki broj ljudi, to više nije samo digitalni aktivizam nego je to konkretna fizička akcija. To je 20 hiljada ljudi koji su poduzeli neki fizički čin, kaže Kubat.

Prilikom organizovanja akcija i aktivnosti grupe poseban problem su bile nadležne institucije objašnjava Kubat navodeći da se “nekada i institucije same pogube te ne znaju ni više ko je za šta nadležan a kamoli građani“.

– Bilo je tu prepreka više administrativne prirode, nekada je to manjak volje a nekada je to i neznanje koje je nažalost prisutno u institucijama. Jedan od problema je i što se negira to neznanje, treba tu puno mudrosti na koji način educirati i ljude koji su u institucijama a ne samo naše građane i aktiviste, kaže Kubat navodeći da su iznenadili i institucije sa velikim građanskim pritiskom te da su i nadležni iz institucija počeli da prate aktivnosti grupe pa tako nekad i one same uzmu i neke stvari realizuju.

Dosta uspjeha smo imali na području općine Zavidovići gdje smo u saradnji sa Općinom i komunalnim službama napravili niz aktivnosti, od postavljanja tabli do uklanjanja divljih deponija. Slušali su glas naroda i to je rezultiralo da su sa 50 posto došli do 100 posto pokrivenosti Općine Zavidovići odvozom smeća, navodi Kubat.

Budi promjena kakvu želiš da vidiš u drugim ljudima jer sve počinje i završava od pojedinca, kaže Kubat, kada pojedinca bude bolilo da baci opušak na cestu to znači da smo uspjeli promijeniti svijest a kada promijenimo svijest možemo da mijenjamo i državu.

The post BUDI PROMJENA: Više od 20 hiljada aktivista pokušava zaštititi rijeke Bosne i Hercegovine! first appeared on Gerila.info.

Nakon razgovora sa policajcima koji su obezbjeđivali mjesto protesta, građanima koji protestuju je poručeno da se radovi nastavljaju dok nadležna sudska instanca ne odluči drugačije.

Koalicija za zaštitu rijeka BiH prethodno je uputila javnosti oštro saopštenje u kojem optužuje poznatog bh. košarkaša Mirzu Teletovića da je bez saglasnosti mještana započeo izgradnju hidroelektrane.

“Košarkaš, uzor mladih Bosne i Hercegovine, sportista godine, a ujedno i kapitalista koji pokušava da ostvari „američki san“ preko džepova svojih sugrađana uništava rijeke koje su njegovi preci vjekovima čuvali od uništenja”, navodi se u saopštenju.

“Privatni investitor, Ekovat, čije projekte javno promoviše naš poznati košarkaš Mirza Teletović je pribavio dozvole za gradnju mHE Pačići i mHE Zlate na nevalidan način. Podsjećamo, da od malih hidroelektrana korist ima samo investitor jer na osnovu proizvodnje energije iz „obnovljivog“ izvora dobija subvencije koje idu iz džepa građana BiH. Lokalna zajednica nema koristi, a niti stanovništvo jer je za održavanje čak 3 mHE dovoljan samo jedan čovjek”, naglašavaju iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Mašine za gradnju mini hidrocentala su ipak počele sa radovima uprkos protivljenju mještana, a savjesni građani su već pokrenuli proces tužbe radi poništenja rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma, ali i proces prijave nezakonitih radnji na izgradnji MHE prema Opštini Jablanica.

Važno je napomenuti da o ovom projektu niko od mještana nije obavješten. Čak 95% mještana sela kroz koje protiče rijeka Doljanka potpisalo je peticiju i reklo ne za izgradnju mHE. Gradnjom mHE, kako se ističe u saopštenju Koalicije za zaštitu rijeka, trajno bi uništili istinsku priliku za razvoj lokalne zajednice, a to su flyfishing (pecanje na mušicu), sportski ribolov i razvoj prirodnog turizma.

“Bosna i Hercegovina je zemlja bogata prirodnim resursima, a posebno vodom. Većina rijeka na kojima je planirana gradnja hidroelektrana bogata je pitkom vodom. Jedno od načela upravljanja vodama u BiH je načelo nekomercijalnosti, prema kojem voda u osnovi nije komercijalni proizvod, već naslijeđe koje se mora čuvati, štititi i u skladu s time postupati. Pravo na vodu uključuje i pravo pristupa postojećim zalihama vode koje su potrebne za uživanje ovog prava, kao i pravo na slobodu od zagađenja vodenih resursa. Gradnjom hidroelektrana eksploatiše se prirodno i zajedničko dobro te uništava biljni i životinjski svijet za profit pojedinca. Izgradnja malih hidroelektrana na bosanskohercegovačkim rijekama odavno je prestala biti ekološki i postala veoma ozbiljan politički, ekonomski i socijalni problem”, navodi se u saopštenju koalicije.

 Pokušali smo da stupimo u kontakt sa rukovodstvom firme EKO VAT, ali nam je vlasnik firme Šaban Teletović kada je čuo ko smo i kojim ga povodom zovemo odmah prekinuo poziv i kasnije se nije ni javljao na naše pozive. Druga osoba iz menadžmenta EKO VAT-a Zlatko Maslo nam se, do sada, nije ni javljao na pozive. Iz centrale firme, sa broja koji je naveden kao kontakt na njihovoj veb prezentaciji nam je rečeno da su obojica otišli da obiđu gradilište. Ukoliko dobijemo komentar firme EKO VAT objavićemo ga naknadno.

Na veb sajtu firme EKO VAT je opisana kao firma “koja se bavi proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije te inžinjeringom i uslugama. Osnovana je isključivo domaćim kapitalom sa osnovnim ciljem – ulaganje u razvoj projekata iz obnovljivih izvora energije unutar energetskog sektora Bosne i Hercegovine.”

Poral GERILA.info je već pisao o građanskom aktivizmu kada je riječ o odbrani prava na čistu životnu sredinu ali i mahinacijama po pitanju koncesija za izgradnju MHE na rijekama u BiH. Pozivamo sve građane da nam pišu na temu ugrožavanja životne sredine ali i konkretnih prijedloga njene zaštite kao i pozitivnih priča na ovu temu. Važno je da svi, kao građani ove zemlje, prepoznamo značaj očuvanja životne sredine.

Pišite nam na redakcija@gerila.info

GERILA.info

The post Bitka za očuvanje rijeka BiH se nastavlja: nakon Plive, brani se i Doljanka! (FOTO, VIDEO) first appeared on Gerila.info.