Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske objavila je finansijsku reviziju Zavoda za zapošljavanje RS. U izvještaju se, između ostalog, navodi da je došlo do nepravilnosti tokom dodjela subvencija, zatim Plan nabavki je tokom prošle godine više puta mijenjan, kao i da za pojedine nabavke nije dokumentovano na osnovu kojih parametara je izvršena procjena vrijednosti.

Što se tiče subvencija, tabele u kojima je vršeno bodovanje nisu potpisane od imenovane komisije koja je vršila obradu i ocjenu zahtjeva.

Takođe, za Program podrške zapošljavanju mladih sa VSS u statusu pripravnika podneseni su zahtjevi za zaposlenje 1.203 osoba, dok aktima nisu utvrđeni kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje  broja lica po jednom poslodavcu.

“Npr.  poslodavac  je  podnio zahtjev za zaposlenje 14 pripravnika i za iste su mu odobrena sredstva, a za drugog poslodavca  odobrena  su  sredstva  za  dva  pripravnika  od  osam  za  koliko  je dostavio zahtjev za korišćenje sredstava. U 2020. godini direktor Zavoda je donio Uputstvo o načinu  rada komisije  za obradu  i  ocjenu  zahtjeva  po  programima  za 2020. godinu  u kojem  je  definisao  kriterijum  za  odobravanje  broja  pripravnika  po  poslodavcu,  te  za isto nije data preporuka”, navodi se u izvještaju.

Odobravanje sredstava nije u potpunosti vršeno u skladu sa Uputstvom o načinu rada komisija za obradu i ocjenu zahtijeva po programima za 2019. godinu, odnosno dodatkom uz tabelu bodovanja kod  samozapošljavanja (ukoliko postoji veći broj zahtjeva nezaposlenih lica sa istim brojem bodova prednost imaju oni koji imaju više bodova po pojedinačnim kriterijumima – djelatnost, razvijenost opštine), jer su odobrena sredstva za određeni broj zahtjeva nezaposlenih lica koja su imala manji broj bodova od lica koja su odbijena zbog nedostatka sredstava.

U nastavku izvještaja se ističe da naknadno odobravanje sredstava koja su oslobođena odustajanjem nekog od korisnika subvencije, nije vršeno prema navedenoj bodovnoj listi, već su dodjeljivana samo licima koja su uložila prigovore na odbijenice zbog nedostatka sredstava.

Revizija kaže da su za Program podsticanja razvoja preduzetništva kod mladih (start-up) sredstva na osnovu broja podnesenih zahtjeva značajno veća u odnosu na planirana, tako da je nakon izvršenog bodovanja veliki broj podnosilaca zahtjeva odbijen zbog nedostatka sredstava.

Odobravanje sredstava nije u potpunosti vršeno u skladu sa Uputstvom o načinu rada komisija za obradu i ocjenu zahtijeva po programima za 2019. godinu, odnosno dodatkom uz tabelu bodovanja kod  samozapošljavanja (ukoliko postoji veći broj zahtjeva nezaposlenih lica sa istim brojem bodova prednost imaju oni koji imaju više bodova po pojedinačnim kriterijumima – djelatnost, razvijenost opštine), jer su odobrena sredstva za određeni broj zahtjeva nezaposlenih lica koja su imala manji broj bodova od lica koja su odbijena zbog nedostatka sredstava.

Takođe, naknadno odobravanje sredstava koja su oslobođena odustajanjem nekog od korisnika subvencije, nije vršeno prema navedenoj bodovnoj listi, već su dodjeljivana samo licima koja su uložila prigovore na odbijenice zbog nedostatka sredstava.

Kako se dalje navodi, precijenjene su zgrade i objekti za iznos od 21.557 KM, dok su potcijenjeni obračunski rashodi od usklađivanja vrijednosti imovine za isti iznos, jer nije izvršena provjera obezvrjeđenja imovine nakon rušenja objekta u vlasništvu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, što nije u skladu sa članom 26. stav 5. Pravilnika o računovodstvu, računovodstvenim politikama i računovodstvenim procjenama za budžetske korisnike.

Navodi se i da Zavod nije nakon stupanja na snagu Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme donio Pravilnik o pravima nezaposlenih lica na naknadu i uskladio (stavio van snage ili donio  novi pravilnik) Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava nezaposlenih.

Revizori navode kako je u izvještaju u filijali Bijeljina za 2018. godinu navedeno da je poslovni prostor u Starom Ugljeviku površine 63,5 m2 uništen, odnosno da zgrada više ne postoji, a temelj zgrade se nalazi na ivici površinskog kopa. Ipak, popisom imovine i obaveza za 2019. godinu navedeni poslovni prostor je popisan kao stalno sredstvo u upotrebi iako isto više fizički ne postoji.

Planom javnih nabavki iz decembra 2018. godine Zavod je u 2019. godini planirao nabavke u ukupnoj vrijednosti od 1.271.005 KM sa porezom na dodatu vrijednost što nije u skladu sa članom 15. stav. 1. Zakona o javnim nabavkama. Prema navedenom članu zakona u procjenjenu vrijednost javne nabavke ne uključuje se PDV.

Plan javnih nabavki je više puta mijenjan tokom 2019. godine i Upravni odbor Zavoda je 30.12.2019. godine donio Odluku o usvajanju rebalansa plana javnih nabavki za 2019. godinu, ukupne vrijednosti 1.473.205 KM sa PDV-om.

Sporna je bila i nabavka proširenje serverske infrastrukture koja je procijenjena na 266.994 KM sa PDV-om (ugovor je zaključen u iznosu od 266.631 KM).

Reviziji nije dokumentovano na koji način i na osnovu kojih parametara je izvršena procjena vrijednosti nabavke.

Postavljeni uslovi u tenderskoj dokumentaciji za tehničku i profesionalnu sposobnost za navedenu nabavku, kao i za nabavku usluge održavanja serverske i mrežne infrastrukture i bekap sistema (57.844 KM) i nabavku aplikativno održavanje softvera (ELMO, WEB site, WEB mail-a) i evidenciju nezaposlenih lica CRM (66.871 KM), nisu srazmjerni predmetu nabavke, jer isti mogu imati ograničavajući efekat na konkurenciju, što nije u skladu sa članom 44. stav 3. zakona.

Sporna je bila i nabavka usluga tekućeg i investicionog održavanja poslovnih prostorija Zavoda (70.995 KM). Naime, u ugovoru je definisan rok izvođenja radova od 120 dana od dana uvođenja izvođača u posao. Izvođač je uveden u posao 23 dana nakon potpisivanja ugovora, iako je članom 6. tačka 1. ugovora definisano da će naručilac izvođača uvesti u posao najkasnije 10 dana nakon potpisivanja ugovora.

Prema izvještaju o primopredaji radova isti su okončani 16.09.2019. godine (sa realizacijom ugovora kasnilo se najmanje 15 dana).

Preporučuje se direktoru Zavoda da obezbijedi da se priprema tenderske dokumentacije u dijelu u kome se definiše tehnička i profesionalna sposobnost ponuđača vrši u skladu sa članom 44. stav 3. Zakona o javnim nabavkama.

The post Revizija utvrdila nepravilnosti Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, koji već nekoliko godina dodjeljuje subvencije za zapošljavanje, redovno i sebe stavlja u isplatni red, što je, prema ocjeni mnogih kojima smo ukazali na ovu pojavu, klasični primjer sukoba interesa i zloupotrebe javnih sredstava, s obzirom na to da sami sebi odobravaju i dodjeljuju novac.

Prvi na listi

To se najbolje vidi po Programu zapošljavanja pripravnika s visokom stručnom spremom, gdje su u posljednje dvije godine bili među onima koji su dobili najviše novca po ovom osnovu.

Samo po posljednjem konkursu, sebi su dodijelili gotovo 200.000 maraka (197.761) za zapošljavanje 30 pripravnika, čime su, pored posredovanja u zapošljavanju, a što im je primarna funkcija, učestvovali i direktno u smanjenju stope nezaposlenosti.

Ovo nije prva godina gdje su se vodili ovakvom praksom. Godine 2017. na isti način zaposlili su pet pripravnika, a 2016. sedam.

Program zapošljavanja pripravnika sa VSS bez radnog iskustva 2018. godine realizovan je kroz dvije komponente.

U prvoj je sufinansirano zapošljavanje djece palih boraca, gdje su po zaposlenom dodjeljivane 796,02 KM mjesečno ili 9.552,24 KM na godišnjem nivou za njegovu bruto platu.

Drugom komponentom bili su obuhvaćeni ostali pripravnici sa VSS bez radnog iskustva, za koje je dodjeljivano 500 KM na mjesečnom ili 6.000 KM na godišnjem nivou za neto platu, dok je ostatak obaveza uplaćivao poslodavac.

Nije, nego…

Sa druge strane, u Zavodu se pravdaju kako nisu sami sebi odobrili novac, već da su ga preusmjerili kako bi zaposlili pripravnike jer, kako tvrde, “poslodavci teže prihvataju kadrove bez radnog iskustva”.

“Zavod je javna ustanova koja posjeduje materijalne, tehničke i kadrovske resurse koji, uz kvalitetan izbor mentora, omogućavaju mladim ljudima sticanje iskustva, podizanje kompetencija i osposobljavanje za samostalan rad u struci, kao i polaganje pripravničkog ispita”, odgovorili su iz ove ustanove.

Međutim, ono na šta nisu imali jasan odgovor je način bodovanja, formiranje rang-liste i odabir korisnika subvencija, gdje se pozivaju na Pravilnik o uslovima, kriterijumima i načinu sprovođenja mjera aktivne politike zapošljavanja, kojim je određeno da komisija koju imenuje direktor obavlja taj posao.

U Helsinškom odboru za ljudska prava, a koji je dio antikoruptivne mreže “Account”, kažu kako se u pravilniku nigdje ne navodi mogućnost i pravo da Zavod za zapošljavanje Republike Srpske može i sebi dodjeljivati ova sredstva.

Takođe, dodaju, vješto je izostavljeno definisanje preciznih kriterijuma ko može, a ko ne učestvovati u Programu subvencija za zapošljavanje.

Zbog svega toga, prema riječima Mirjane Ćuskić iz Odbora ostavlja se prostor za manipulacije prilikom dodjele subvencija i zloupotrebu javnog novca.

“Nedopustivo je da Zavod za zapošljavanje, kao institucija čije su osnovne funkcije da posreduje u zapošljavanju, bude akter koji raspodjeljuje novac za određeni program zapošljavanja, a istovremeno i korisnik istog. Jasno je da se radi o sukobu interesa usljed neadekvatnog definisanja zakona i podzakonskih akata, kao i nepostojanja sankcija za ovakvo djelovanje”, kaže Ćuskićeva.

Pravilnik

Inače, striktno poštivanje ovog pravilnika značilo bi da preduzeća koja imaju problema u svom poslovanju ne bi mogla biti korisnici novčanih sredstava, a što se ipak desilo.

Iako pravilnik kaže da onaj ko konkuriše mora da ispunjava svoje obaveze po osnovu poreza i doprinosa, “Banji Dvorovi” iz Bijeljine odobreno je zapošljavanje pripravnika iako posluju na ivici likvidnosti. To pokazuju i podaci Poreske uprave RS, prema kojoj su zaključno s avgustom dužni 666.433 KM poreza.

Zbog duga za plate i doprinose, radnici ove zdravstvene ustanove su u oktobru 2017. godine stupili u štrajk, a “glavu iznad vode” za sada im drži Vlada RS, koja je na sjednici održanoj u septembru 2018. godine odobrila 200.000 maraka pomoći.

“Rukovodstvo u ustanovi se suočava s velikim problemima i kašnjenjima u izmirenju obaveza, te su bilansi u ustanovi opterećeni značajnim iznosima zakonskih zateznih kamata i poslovanjem sa gubitkom”, navodi se u obrazloženju Vlade RS, a koje samo potvrđuje da je pravilnik prekršen.

Kako su u ovoj javnoj ustanovi uspjeli uopšte konkurisati, s obzirom na to da su prilikom prijave morali podnijeti dokaz o izmirenim poreskim obavezama, ostalo je nejasno s obzirom na to da na naša pitanja upućena mejlom nisu odgovorili.

Sebi najpreči

Generalno gledano, većina novca namijenjenog za podsticaje pri zapošljavanju pripravnika raspodijeljena je državnim preduzećima, ustanovama, lokalnim zajednicama i akcionarskim društvima u kojima je RS većinski vlasnik.

Tako će, zbirno gledano, od 1.218 pripravnika koji će biti zaposleni kroz ovaj projekat, njih 730 završiti na državnim jaslama. Ako se to pretvori u novac od osam miliona maraka, koliko je odobreno za podršku zapošljavanju, 4,7 miliona će država ostaviti za sebe i svoja preduzeća i ustanove.

Prednjače veliki sistemi poput “Elektroprivrede RS”, “Šuma RS”, Fonda PIO RS, koji su zbirno zaposlili preko stotinu mladih pripravnika. Međutim, od ovih sredstava nisu bježale ni male lokalne zajednice sa svojim preduzećima i ustanovama, koje će takođe otvoriti vrata za više stotina mladih i školovanih ljudi.

Opštini Han Pijesak odobreno je zapošljavanje čak 16 pripravnika, Rogatici 10, Vlasenici i Bratuncu po devet, Trnovu pet. Samo u Skupštinu opštine Vukosavlje biće primljeno (ili već radi) šest pripravnika.

Treba reći i to da je Program zapošljavanja pripravnika sa VSS bio jedini od nekoliko programa za zapošljavanje na kojem nije postojao moratorijum na učešće države i njenih ustanova.

Upozorenje revizora

Na brojne nepravilnosti u raspodjeli sredstava upozoravaju i sami revizori, koji su povodom toga u posljednjem izvještaju, objavljenom sredinom avgusta za 2017. godinu, a posvećenom poslovanju Zavoda, uputili brojne primjedbe i usput izrazili mišljenje s rezervom.

Tako, navode oni, po Projektu zapošljavanja pripravnika sa VSS, zapošljavaju se ljudi koji u to vrijeme nisu bili ni na birou rada niti su imali zvanje VSS, a sredstva se odobravaju poslodavcima koji ne ispunjavaju obaveze za poreze i doprinose.

“Pravilima na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava po projektima zapošljavanja nisu uspostavljeni precizni i mjerljivi kriterijumi, a odobravanje sredstava nije u određenim slučajevima vršeno u skladu s postavljenim uslovima i kriterijumima iz pravilnika”, stoji u izvještaju.

Pred očima poslodavaca

Iako imaju svog predstavnika u Upravnom odboru Zavoda, poslodavci iz realnog sektora u RS nisu uspjeli uraditi ništa kako bi se ova dugogodišnja praksa prekinula.

U Uniji udruženja poslodavaca RS kažu kako već dugi niz godina naglašavaju potrebu efikasnijeg utroška javnih sredstava koji se upotrebljavaju za stimulaciju novog zapošljavanja te da sredstva budu dominantno usmjerena prema privredi, odnosno da se stimulacije koriste za radna mjesta na kojima se stvara nova vrijednost.

“Kroz izradu planskih akata i programa zapošljavanja tražili smo jednak tretman za sve poslodavce i radnike i insistirali na efikasnijoj upotrebi javnih sredstava. Reforma tržišta rada nužno se odnosi na promjenu načina funkcionisanja Zavoda za zapošljavanje. To podrazumijeva prioritetno fokusiranje ove institucije na njenu osnovnu ulogu, posredovanje pri zapošljavanju, ali i dosljedno sprovođenje strategije i akcionih planova koji prepoznaju negativne trendove i karakteristike našeg tržišta rada. Socijalni partneri i institucije moraju mnogo odgovornije pristupati problemima tržišta rada jer ova problematika ima posljedično veliki uticaj na ekonomsku i socijalnu stabilnost Republike Srpske”, kazao nam je Saša Aćić, direktor Unije.

Priča je objavljena u sklopu programa podrške novinarima IMEP, finansiranog od strane USAID

The post Zloupotrebljava li Zavod za zapošljavanje RS položaj i javni novac? Odlučili da su najbolji i uzeli sebi najviše first appeared on Gerila.info.

Broj oboljelih od malignih bolesti u Republici Srpskoj godinama konstantno raste a sa brojem oboljelih raste i broj umrlih zbog malignih bolesti. Konstantno raste i broj oboljelih i umrlih od raka materice, dojke, debelog crijeva i prostate. Ova četiri tipa bila su predmet vladine strategije i programa ministarstva zdravlja za aprevenciju i rano otkrivanje malignih oboljenja u periodu 2015-2018 godina. Revizija učinka Prevencije pokazala je da su postignuti izuzetno loši rezultati jer nije postignuto smanjenje broja oboljelih već upravo suprotno. Revizija je izrazila i sumnju u stvaran broj preventivno pregledanih a revizija je istakla da je dobar dio pregledanih naknadno upisivan kao preventivno pregledan a da se radilo o redovnim pregledima u kojima je otkrivena bolest.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske je 2009 godine prestao da potpisuje ugovore o preventivnim pregledima sa domovima zdravlja u Republici Srpskoj a 2011 godine počeo je da potpisuje pojedinačne projekte i sa udruženjima građana. Na četiri projekta ranog otkrivanja malignih oboljenja FZO RS je potrošio ukupno tri miliona maraka. 

Finansirani su projekti Skrining mamografija u ranoj detekciji raka dojke, 2008. godine, skrining kolorektalnog karcinoma 2008. godine, skrining karcinoma grlića materice 2009. godine i projekat prevencije i ranog otkrivanja karcinoma prostate na području opštine Zvornik, 2016. godine. Ukupno je, prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja preventivno pregledano oko 120000 ljudi.

U Fondu tvrde da je očigledno da su projekti bili opravdani jer su otkrili da određen broj pacijenata boluje od malignih oboljenja i da je zahvaljujući tim pregledima spašeno više života. U Fondu tvrde i da su njihovi timovi pratili realizaciju projekata i trošenje odobrenih sredstava a da su na javne pozive mogli da se jave svi oni koji su za to ispunjavali određene uslove.

Međutim, strategijom koja je istekla 2010 godine broj oboljelih trebao je biti smanjen za 5 odsto što se nije desilo. Broj oboljelih od malignih bolesti svake godine u Republici Srpskoj je sve veći. Nije poznato da li je iko pozvan na odgovornost zbog kraha strategije i programa ministarstva a vrlo je upozoravajuće da broj oboljelih konstantno raste bez bilo kakve konkretne reakcije-rekao je izvor portala Gerila info.

“Napominjemo da se u Republici Srpskoj konstantno radi na unapređenju zdravstvene zaštite oboljelih od malihnih bolesti”- kažu međutim u Fondu zdravstvenog osiguranja RS.

U ministarstvu zdravlja za sada nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa objavljenom revizijom i poražavajućim podacima o stalnom povećanju broja oboljelih od malignih bolesti. Pitali smo ih kako je moguće da broj oboljelih i umrlih konstantno raste i pored usvojenih strategija i programa.

Ono što je, takođe, vrlo važno jeste da je izdvajanje za domove zdravlja u Republici Srpskoj 2003. godine kada je počeo program prevencije bilo za 7 odsto veće nego 2017. godine. Očigledno je da je dobar dio sredstava otišao na pojedinačne ugovore sa zdravstvenim ustanovama i udruženjima građana. Finansiranje navedenih projekata je vršeno na osnovu Pravilnika o finansiranju projekata po kome se finanisjska sredstva za te potrebe obezbjeđuju iz prihoda FZO namjenjenih reformi zdravstva. Međutim korištena su sredstva namjenjena primarnoj zdravstvenoj zaštiti.-navodi se u reviziji prevencije malignih oboljenja.

Navodi se i da je na kraju 2015. godine u Republici Srpskoj od malignih bolesti bolovalo 75000 ljudi ili sedam odsto populacije, da je smrt zbog malignih bolesti na drugom mjestu uzroka smrti u RS a da su troškovi Fondova zbog sve većeg broja oboljelih sve veći. Navodi se i da je u 2015. godini u odnosu na 2012. godinu broj oboljelih veći za 10 odsto.

nastaviće se…

The post Na projekte potrošeno 3 miliona, broj oboljelih od malignih oboljenja sve veći. U FZO tvrde, projekti su imali smisla! first appeared on Gerila.info.

Broj oboljelih od malignih bolesti u Republici Srpskoj na kraju 2015. godine iznosio je 75000 ili 7 odsto populacije Republike Srpske a taj broj je konstantno u porastu u revidirano periodu i pored Programa prevencije malignih oboljenja. Broj oboljelih u 2015. je za 10 odsto veći nego u 2012. godini. Zbog malignih oboljenja odobrava se 30 odsto od ukupno odobrenih prijevremenih penzionisanja u Republici Srpskoj. Evidentan je i rast broja oboljelih od četiri tipa malignih oboljenja koja su u programu označena kao prioritetni za rano otkrivanje. To su rak dojke, materice, debeleog crijeva i prostate.

Republika Srpska je, inače, prihvatila preporuke Svjetske zdravstvene organizacije pravljenjem strategije. Strategiju prevencije i kontrole nezaraznih bolesti je donijela Vlada RS nakon što je NSRS 2002 godine usvojila Program zdravstvene politike i strategije za zdravlje u RS do 2010. godine. Ministarstvo zdravlja nakon toga je donijelo Program prevencije i kontrole nezaraznih bolesti.

Iako je sve to proglašeno prioritetom u zdravlju nacije broj oboljelih se konstantno povećava a sa njima i broj umrlih. Konstantno se povećavao i trošak bolničkog liječenja, bolovanja na teret Fonda zdravstvenog osiguranja a povećava se i broj prijevremenih penzija po osnovu malignih oboljenja. Strategije i programi su jednostavno ostali mrtvo slovo na papiru.

U čemu je problem?

Republika Srpska jeste prihvatila preporuke i upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije, jesu usvojene strategije i doneseni programi ali, između ostalog, nikada nije definisan upravljački tim, niko nije pratio domove zdravlja i koordinisao aktivnosti. Domovi zdravlja su prepušteni sami sebi u provođenju mjera za rano otkrivanje bolesti. Fond zdravstvenog osiguranja je od 2009. godine prestao da ugovara sredstva za potrebe ranog otkrivanja malignih oboljenja direktno sa domovima zdravlja tako da je jedini osnov za preventivne preglede u domovima zdravlja ostao Pravilnik o osnovnim standardima i normativima zdravstvene zaštite koji precizira da se preventivno pregleda 20 odsto od ukupnih pacijenata. Od 2011. godine FZO prevenciju plaća po pojedinačnim projektima na osnovu javnih poziva na koji se javljaju i udruženja građana. Tragično, u godini kada je počeo program prevencije (2003) izdvajanja za domove zdravlja bila su za 7 odsto veća nego u 2017. godini.

Finansiranje navedenih projekata je vršeno na osnovu Pravilnika o finansiranju projekata po kome se finanisjska sredstva za te potrebe obezbjeđuju iz prihoda FZO namjenjenih reformi zdravstva. Međutim korištena su sredstva namjenjena primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Isplata sredstava vršena je na osnovu izvještaja nosilaca projekata a FZO nije vršio kontrolu realizacije osim u jednom slučaju tako da je nepoznato koji su postignuti rezultati. Revizija navodi i da nije bilo ciljanog i planskog pozivanja pacijenata na preventivne preglede već su u mnogim slučajevima slučajno otkrivene bolesti na redovnim pregledima tretirani kao preventivni pregledi. Navedeno je da je bilo upisivanja preventivnih pregleda koji nisu obavljeni a da je bilo i redovnih pregleda pacijenata koji se jave zbog sumni na maligna oboljenja koji su naknadno upisivani kao preventivni.

Tragično je i da je nakon isteka usvojene Strategije 2010. godine koja je trebalo da smanji broj oboljelih za 5 odsto, nije urađeno apsolutno ništa. Nije se pristupilo izradi nove strategije a tek je Nacrtom plana za prevenciju i kontrolu nezaraznih boleti u RS za period 2019-2025 konstatovano da ni jedna predložena mjera za ostvarivanje ciljeva nije sprovedena u potpunosti i na vrijeme.

nastaviće se…

GERILA.info

The post Srpska umire od malignih oboljenja. Strategije usvajane, novac izdvajan a broj oboljelih i umrlih se konstantno povećava first appeared on Gerila.info.